Učenje je složeni proces usvajanja znanja i vještina. Obuhvata usvajanje navika, informacija, znanja i sposobnosti. <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/535246/djeca-koja-gestikuliraju-lakse-uce">Djeca uče na malo drugačiji</a> način nego mi, odrasli.&nbsp; Kroz igru, interakciju s odraslima, istraživanje, promatranje okoline i testiranje što sve sa svojim malim tijelima mogu napraviti usvajaju nova znanja i proširuju svoja iskustva. Ali, ne uče sva djeca jednakom brzinom i na isti način. Već se u ranoj dobi može naslutiti na koji način vaše dijete najlakše i najbrže uči. Ima li potrebu dotaknuti sve što mu je novo i nepoznato? Kreće li se puno po prostoru i često je motorički aktivan? 
Odvraćaju li mu pažnju vizuelni sadržaji i raznobojni predmeti ili pak primjećujete da dobro pamti većinu toga što je čuo i doslovno može ponoviti neke vaše rečenice?
Kako biste pomogli svojim mališanima da brže i lakše savladaju školsko gradivo, važno je da što ranije otkrijete koji&nbsp;stil&nbsp;učenja vaše dijete preferira. Djeci, koja su više vizuelni tipovi, možete pomoći na način da ih naučite kako najbolje vizuelno organizirati gradivo. 
Tako možete koristiti flomastere i boje kako bi istaknuli ono što je bitno ili samo podijelili gradivo. Također, kod vizuelnih tipova korisno je izraditi mentalnu mapu o gradivu&nbsp;koje uče. Zajedno s mališanom izradite kartice s ključnim riječima i pojmovima i stavite ih na vidljiva mjesta kao podsjetnik na gradivo.
Mali auditivci sebi mogu olakšati učenje tako što će gradivo koje trebaju zapamtiti čitati naglas te zatim parafrazirati.&nbsp;Osim toga, možete im pomoći tako da diskutirate o temi, dijeleći svoje dojmove i prijedloge. Smišljanje rime ili pretvaranje da ste u radijskoj emisiji koja obrađuje zadatu temu može olakšati i ovim mališanima uveseliti svakodnevno učenje. Treba imati na umu da su ova djeca osjetljiva na auditivne podražaje pa je poželjno osigurati mirno i tiho mjesto za učenje.
Djeci koja preferiraju kinestetički stil učenja potrebno je tokom učenja omogućiti neki vid motoričke aktivnost.&nbsp;Za njih krilatica „Zagrij&nbsp;stolicu!“ neće imati baš previše efekta. Rado uče u grupi gdje materijale mogu proraditi dinamično i interaktivno. Oni su sposobni raditi više stvari paralelno te ih ne ometa&nbsp;buka&nbsp;ni pokret dok usvajaju nove sadržaje. Nažalost, kinestetički stil učenja najmanje je zastupljen u našem školskom sistemu te za ovu djecu treba imati&nbsp;dodatno strpljenja i razumijevanja.

Kroz igru, interakciju s odraslima, istraživanje, promatranje okoline i testiranje što sve sa svojim malim tijelima mogu napraviti usvajaju nova znanja i proširuju svoja iskustva

Već se u ranoj dobi može naslutiti na koji način vaše dijete najlakše i najbrže uči

Na koji način mališani uče

Dolaskom četvrtog djeteta u porodicu radosti <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/544445/majcina-ljubav-moze-sprijeciti-bolesti-u-srednjoj-dobi">roditeljstva</a> počinju blijedjeti, pokazuje najnovije njemačko-američko istraživanje koje se bavilo roditeljskim zadovoljstvom. Uočeno je da su roditelji u dobi od 30 do 39 godina veoma sretni s djecom sve dok im ne dođe četvrto dijete.&nbsp; Također je otkriveno i da su stariji ljudi sretniji s više djece, ali sreća mlađih parova ovisi o svakom novom djetetu. Osobe starije od 40 godina koje imaju djecu sretnije su od parova jednake dobi koji nemaju djecu.
U ranim fazama roditeljstva pozitivni aspekti roditeljstva zamagljeni su negativnim iskustvima, poput neispavanosti i finansijske iscrpljenosti. Roditelji s godinama, svojim i dječijim, osjećaju manji pritisak jer im potomci postaju sve neovisniji.
Stručnjaci koji su radili na istraživanju tvrde da su prvi koji su uspjeli identificirati raskorak između raširenog vjerovanja da djeca donose sreću i činjenice da je većina istraživanja pokazala da se uz roditeljstvo vežu mnogi negativni aspekti.

Rašireno je vjerovanje da djeca donose sreću, ali je li to baš tako

Dolaskom četvrtog djeteta radost roditeljstva blijedi, ili...

Je li roditeljstvo uistinu sreća

Većina roditelja se iz dana u dan susreće sa vječitom dilemom: poslati dijete u vrtić ili ga dati na čuvanje <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/537539/bake-i-djedovi-kljuc-sretnog-djetinjstva">nani ili baki</a>, ali izgleda da je nauka zadala konačni udarac ovome pitanju - djeca o kojoj se brine rodbina bolje se razvija od vršnjaka koji idu u vrtiće.&nbsp; Naime, studija britanskog Instituta za fiskalna istraživanja i organizacije "Nuffield" pokazala je da su djeca koju čuvaju baka ili djed emocionalno zrelija i sigurnija, te da imaju širi vokabular nego vršnjaci koji idu u vrtiće.
- Postoje dokazi o pozitivnoj vezi između socijalno-emotivnog razvoja i brige bake ili djeda, rekla je dr. Karolina Brajson (Caroline Bryson), voditeljica studije. 
Istraživanje je, također, pokazalo da bake i djedovi čuvaju skoro 60 posto djece predškolske dobi i to zato što roditelji žele da njihova djeca odrastaju u brižnom okruženju punom ljubavi.
Rezultate istraživanja objasnila je Sue Palmer, autorica knjige "Toxic Childhood" ("Toksično djetinjstvo"), koja kaže da je bakama i djedovima, za razliku od neke nepoznate osobe, na pameti jedino dobrobit njihovih unuka.
- Dijete uz sebe ima odraslu osobu punu ljubavi koja jedino misli o njegovoj budućnosti. Očito je da će bake i djedovi biti brižniji nego osobe koje čuvaju djecu za novce, pojasnila je Palmer za "Telegraph".

Djeca koju čuvaju baka ili djed imaju širi vokabular i emocionalno su stabilnija nego vršnjaci koji idu u vrtić

Djeca uz sebe ima odraslu osobu punu ljubavi

Baka je bolje rješenje za dijete od vrtića

Ugrubo djecu, a i odrasle možemo podijeliti na tri preferirana <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/544612/kako-zainteresirati-dijete-za-skolu">stila učenja</a>, kažu stručnjaci.&nbsp; 1. Vizuelni tip
 -&nbsp;Oči su mu glavni organ usvajanja informacija. Najčešće uči putem vizuelnih sadržaja. Kada želi nešto zapamtiti ili reproducirati, prvo sebi sadržaj mora predočiti u obliku mentalnih slika. Voli grafikone, slike, videomaterijale.&nbsp;2. Auditivni tip
 -&nbsp;Najviše informacija prima kroz slušni organ. Oni uče i pamte po sluhu. Naprimjer, brzo će zapamtiti imena, ali lica se neće baš lako sjetiti. Vrlo lako pamte fraze i komentare koje su čuli i vole s drugima razgovarati o onome što uče. Često su dobri u prepričavanju događaja i pričanju priča.&nbsp;3. Kinestetički tip
 -&nbsp;Najlakše i najbrže uči djelovanjem, iskustvom na svojoj koži. Kinestetički tipovi najbolje pamte kada je u učenje uključena nekakva fizička aktivnost, manipulacija predmetima ili grupna dinamika. Pamti ono što sam isproba, vježba ili prepiše, voli kada može sam nešto napraviti, a ne samo slušati i čitati&nbsp;

Ugrubo djecu, a i odrasle možemo podijeliti na tri preferirana stila učenja:

Najviše informacija prima kroz slušni organ

Tri stila učenja kod djece

Preteške <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/544612/kako-zainteresirati-dijete-za-skolu">školske torbe</a> povezane su s jačim bolovima u leđima, pokazalo je istraživanje provedeno među španskim školarcima.&nbsp;&nbsp;Istraživanjem je utvrđeno da su školske torbe, čija je težina premašila 10 posto djetetove tjelesne težine, bile uzrok pojačane boli u leđima u dvije trećine od 1.403 djece u dobi od 12 do 17 godina koja su bila obuhvaćena istraživanjem u sjevernoj Španskoj.
Uočeno je i da se grupa djece s najtežim torbama 50 posto češće žalila na bolove u leđima nego djeca s najlakšim torbama.
Prema rezultatima istraživanja, djevojčicama je bol bila veći problem, a opasnost od bolova povećavala se s godinama starosti.
- Mnoga djeca nose veoma teške torbe, što ne bi bilo dopušteno zaposlenicima - napisali su autori istraživanja u časopisu "Archives of Disease in Childhood" u kojem su objavljeni rezultati.
Prijašnja istraživanja pokazala su da djeca prosječno nose torbe čija je težina od 15 do 20 posto njihove tjelesne težine te da ih često po navici nose na jednom ramenu umjesto na leđima.

Utvrđeno je da su školske torbe, čija je težina premašila 10 posto djetetove tjelesne težine, bile uzrok pojačane boli u leđima u dvije trećine od 1.403 djece

Školska torba uzrok bolova u leđima

Već od šestog mjeseca života užina postaje nezamjenjiva u bebinom jelovniku kada predstavlja redovni obrok. U predškolskom uzrastu dijete je naročito fizički aktivno, pa je neophodno užinom osigurati potrebnu energiju i premostiti prazninu između glavnih obroka.&nbsp;Školarcima je užina neophodna kako bi bez poteškoća pratili nastavu i bili koncentrirani na času.&nbsp;&nbsp; Žitarice predstavljaju bogat izvor energije za mališane, pa je preporučljivo da proizvod na bazi žitarica bude obavezan dio užine; hljeb, tost ili zdravi biskvit dat će djetetu neophodnu energiju, a u kombinaciji s voćem i mliječnim proizvodom učinit će užinu kompletnom.

Školarcima je užina neophodna kako bi bez poteškoća pratili nastavu i bili koncentrirani na času

Užinom osigurati potrebnu energiju mališanima

Užina je nezamjenjiva u bebinom jelovniku

Roditelji koji izbjegavaju čitati djeci <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/359296/jesu-li-bajke-okrutne-za-djecu">tradicionalne bajke</a> smatrajući da su moderne knjige "politički korektnije" propuštaju na taj način da ih poduče moralnom kodu života, upozorava stručnjak za razvoj djeteta Sali Godard Blat.&nbsp;&nbsp; Naime, sve veći broj roditelja u posljednjih nekoliko godina izbjegava čitati djeci tradicionalne bajke, kao što su "Pepeljuga" i "Snježana i sedam patuljaka", jer smatraju da su pune stereotipa, pokazala je anketa na 3.000 roditelja. 
Roditelji smatraju da su bajke "politički nekorektne" i previše "mračne" za djecu. Zbog toga svaka četvrta majka odustaje od čitanja bajki i odlučuje se za moderne knjige. 
- Bajke koje su čitane generacijama od vitalnog su značaja za razvoj djeteta. Tradicionalne priče pokazuju djeci da dobro pobjeđuje zlo i promoviraju ljubaznost i velikodušnost - kaže Blat.
Suština je u tome da tradicionalne bajke pokazuju djeci da postoje fizičke različitosti u životu, a ako ne vide te stereotipe, neće imati ni moralni kod po kojem će se moći razvijati.

Roditelji, pak, smatraju da su bajke "politički nekorektne" i previše "mračne" za najmlađe

Tradicionalne priče pokazuju djeci da dobro pobjeđuje zlo

Bajke su bolje za djecu od modernih knjiga

Malo je vjerovatno da će poticanje dojenja, koje ima niz dobrobiti za zdravlje, utjecati na epidemiju pretilosti, kazao je voditelj istraživanja Ričard Martin (Richard) s Bristolskog univerziteta.&nbsp; Prošla istraživanja sugerirala su da bebe koje su dojene imaju manje izgleda da izrastu u pretilu djecu. Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "JAMA", obuhvatilo je 17 hiljada majki i njihove djece u Bjelorusiji. Polovina majki rodila je u bolnicama koje promoviraju dojenje.
Nakon tri mjeseca, 43 posto majki porođenih u bolnicama koje su poticale dojenje još je dojilo u odnosu na šest posto majki u kontrolnoj grupi koje nisu rodile u bolnicama uključenim u program poticanja.
Tokom godina kod djece koja su dojena otkriveno je manje slučajeva infekcija probavnog sistema i osipa te bolje mentalne sposobnosti, uključujući sposobnost pamćenja.
Naučnici su upoređivali tjelesnu težinu i količinu masnog tkiva kod 14 hiljada djece koja su praćena do 11. godine života. Utvrđeno je da nema razlike među djecom koja su dojena i one koja nisu. Bez obzira na dojenje, između 14 i 16 posto djece imalo je prekomjernu tjelesnu težinu i oko pet posto bilo je pretilo.

Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "JAMA", obuhvatilo je 17.000 majki i njihove djece u Bjelorusiji

Kod dojene djece manje slučajeva infekcija probavnog sistema

Dojenje ne sprečava pretilost

Obično roditeljima svi govore da je za bebe tipično da ne spavaju i da oko toga ne treba brinuti. Ipak, novo istraživanje je pokazalo da to baš i nije u potpunosti tačno.&nbsp; <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/493670/spavanje-kada-kako-i-koliko">Problem sa snom</a> ne nestaje sa godinama. Roditelji čija djeca imaju problema sa spavanjem često se tješe da će dijete kad bude starije početi da spavati cijelu noć.
Nova istraživanja pokazuju da bi se mogli razočarati. Naime, djeca koja kao bebe imaju problema sa spavanjem u većini slučajeva i kao veća djeca nastavljaju imati iste probleme. 
Ako djeca prilikom prvog promatranja nisu imala problema sa spavanjem, nisu ih imala ni kasnije, ali se trećina onih koji su imali probleme nisu uspeli riješiti istih do posljednjeg promatranja. Ipak, primijećeno je da se vrsta problema mijenja kako djeca rastu. Do dvije godine je tako najčešći problem bio kako da se uspavaju i da ostanu u snu, dok je s tri godine u većini slučajeva problem bio pojava noćnih mora i prevrtanje po krevetu. 
Spavanje mora biti prioritet za cijelu porodicu. Roditelji moraju insistirati na rutini prije spavanja i buđenju u isto vrijeme kako bi djeca stekla dobre navike spavanja.

Spavanje mora biti prioritet za cijelu porodicu

Navikama protiv lošeg spavanja kod djece

<a href="https://bebe.avaz.ba/prehrana/346841/kako-nauciti-djecu-da-jedu-raznovrsno">Dječija hrana</a> je preslana, utvrdili su britanski naučnici koji poručuju da djeca unose previše soli, ponajviše u hljebu i drugim prerađenim žitaricama, poput pahuljica.&nbsp; Djeca bi trebala unositi manje od kašičice soli dnevno, ali je, prema rezultatima objavljenim u časopisu “Hypertension”, 70 posto od 340 britanske djece obuhvaćene istraživanjem unosilo više od toga.
&nbsp;Trećinu soli djeca unose hljebom i pahuljicama, petinu mesom, a desetinu mliječnim proizvodima.&nbsp;Istraživanje je pokazalo da, uprkos naporima zdravstvenih vlasti da se smanji unos soli u hrani, preporučenu gornju granicu unosa soli najviše probijaju djeca u dobi od pet ili šest godina (gornja granica je tri grama soli dnevno) te djeca u dobi od 13 do 17 godina (gornja granica je šest grama soli dnevno).
Jedino su djeca u dobi od osam ili devet godina unosila manje od najviše preporučene količine soli za tu dob, koja iznosi pet grama dnevno.
&nbsp;Istraživanje je pokazalo i da dječaci unose više soli od djevojčica.&nbsp;So unesena hranom, prema pravilu, nije rezultat soljenja za stolom nego tvornički soljenih prehrambenih proizvoda.&nbsp;

Trećinu soli djeca unose hljebom i pahuljicama, petinu mesom, a desetinu mliječnim proizvodima

Najviše soli ima u hljebu i prerađenim žitaricama

Dječija hrana je preslana

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/543625/kada-je-kasalj-dobar-a-kada-los">Čim dijete kašlje</a>, roditelji se najprije plaše upale pluća. Treba znati da je kašalj češće znak upale dišnih puteva od nosa do traheje nego upale pluća.&nbsp; Upala pluća znatno je ozbiljnije stanje. Može se javiti kao komplikacija gornjih dišnih puteva, ali i bez znakova respiratorne infekcije. Javljaju se visoka temperatura uz poremećaj općeg stanja, otežano disanje, kašalj, a klinički nalaz na plućima (ovisno o vrsti i fazi upale) te laboratorijski nalazi (analiza krvi, mikrobiološki i radiološki) potvrđuju dijagnozu.
Dijete obično kašlje i onda kada je prizdravilo, a ako nastupi nova prehlada, kašlju nema kraja. Roditelji su uznemireni i pitaju se kako tom kašlju stati ukraj i zašto tako dugo traje. Kašalj redovno prati svaku prehladu. Receptori na sluznicama dišnih puteva vrlo su osjetljive strukture koje služe za odbranu i reagiraju na svaki podražaj kašljem, jer se na taj način štite dišni putevi.&nbsp;Djeca u razvoju ne postižu imunološku zrelost sve do polaska u školu, pa i kasnije. S jedne strane, to ovisi i o stimulaciji sistema odgovornog za odbranu - čim se organizam prije susreće s “neprijateljem”, prije se priprema za odbranu. Dobro je kad to nije prerano.&nbsp;
Pravilna prehrana, šetnje i igre na svježem zraku, što manje boravka u pregrijanim prostorijama sa suhim zrakom, znatno pomažu očuvanju zdravlja.&nbsp;&nbsp;I, na kraju, djetetovom organizmu (posebno ako se radi o malom djetetu od 1-2 godine), nakon jače infekcije dišnih puteva, treba omogućiti da potpuno ozdravi kako bi se sluznica dišnih puteva obnovila i vratila u normalno stanje. Ako ikako postoji mogućnost da osoba od povjerenja pripazi dijete nakon što se majka vrati na posao, to treba iskoristiti.

Receptori na sluznicama dišnih puteva vrlo su osjetljive strukture koje služe za odbranu i reagiraju na svaki podražaj kašljem, jer se na taj način štite dišni putevi

Dijete obično kašlje i onda kada je prizdravilo

Uporni kašalj – šta raditi

<a href="https://bebe.avaz.ba/bebe/529149/djetetu-stalno-curi-nos-i-kaslje-ovo-je-razlog">Pojačana sekrecija nosa</a> uobičajena je pojava kod beba i djece predškolskog uzrasta, a problem nastaje tek kad roditelji shvate da se to prečesto dešava. Ljekari se s tim ne bi složili jer, pokazuje praksa, prosječan predškolac godišnje preleži šest do osam respiratornih infekcija, najviše tokom jeseni, zime i ranog proljeća.&nbsp; Iako je curenje iz nosa toliko često, a respiratorne infekcije prolaze poslije nekoliko dana, obično bez komplikacija, svaka nova prehlada dodatno brine roditelje i tjera ih da se pitaju zašto opet.
S obzirom na broj virusa koji izazivaju infekcije, nije čudo što mališanima toliko često curi nosić. U grupi rinovirusa ima ih više od 100, a tu su i brojni serotipovi bakterija koje se nadovezuju na virusne infekcije.
Do upale sluznice nosa, lučenja sekreta iz nosa ili začepljenosti nosa dolazi iz različitih razloga.
Najčešće je riječ o rinitisu infektivne prirode, virusnog porijekla, koji izazivaju rinovirusi, adeno i parainfl uenca virusi. Što se bakterija tiče, dječije nosiće, što pokazuju brisevi, u najvećem broju slučajeva naseljavaju pneumokok, hemofi lus infl uence i moraksela.
Ukoliko prehlada i pored urednih briseva grla i nosa traje dugo, treba razmišljati o alergijskom rinitisu, posebno ako se javlja u proljeće i ako roditelji pate od nekog oblika alergije. Kod sezonske alergije, odnosno alergije na polene drveća, trava i korova, osim bistrog sekreta iz nosa, javljaju se i napadi kihanja, grebanje u grlu, suzenje očiju, nerijetko i suhi kašalj.
Kada se ovi simptomi javljaju tokom cijele godine, velika je vjerovatnost da se radi o alergiji na grinje, dlaku psa ili mačke, gljivice i ostale alergene iz okoline.
Bistar sekret u nosu se u 90 posto slučajeva javlja kod alergijskog rinitisa, a kod ostalih je riječ o vazomotornom rinitisu. Tada su simptomi slični kao kod alergijskog rinitisa, ali ne postoji ni alergija ni infekcija. Kod ove vrste rinitisa sluznica nosa otječe zbog prolaznih promjena u tonusu i propustljivosti krvnih sudova nosa.
&nbsp;Uzročnike tada treba tražiti u suhom ili hladnom zraku, ali i u emocijama kao što su tuga, ljutnja ili uznemirenost.&nbsp;&nbsp;


&nbsp;

Iako je curenje iz nosa toliko često, a respiratorne infekcije prolaze poslije nekoliko dana, obično bez komplikacija, svaka nova prehlada dodatno brine roditelje i tjera ih da se pitaju zašto opet

Bistar sekret u nosu se u 90 posto slučajeva javlja kod alergijskog rinitisa

Kad djetetu curi nos

Djetinjstvo bez smijeha i mnogo brige može znatno povećati rizik za razvoj bolesti srca u srednjoj životnoj dobi, potvrdili su američki naučnici. Kontinuirani <a href="https://bebe.avaz.ba/rast-razvoj/541080/prepoznajte-sta-je-muci-zasto-beba-place">stres</a> može uzrokovati tjelesnu disfunkciju koja se očituje u srednjoj dobi. 
U istraživanju je učestvovalo 377 ispitanika u dobi između 40 i 50 godina i pokazalo se da su ona djeca koja su bila izložena stresu od sedme godine imala znatno veći rizik od srčanog ili moždanog udara u svojim ranim 40-im, a najizraženiji je bio kod žena, 31 posto, dok je kod muškaraca bio nešto manji, 17 posto. 
Isto tako pokazalo se da su djeca koja smirenije doživljavaju teške situacije kasnije podložnija manjem riziku. 
Poražavajući su podaci da se šanse za srčani ili moždani udar povećavaju u narednih deset godina s 3,2 posto na 4,2 posto kod žena koje su imale nesretno djetinjstvo te od 7,3 do 8,5 posto za muškarce. 
Da su djeca senzibilna bića i "upijaju" i pozitivne i negativne obrasce iz okoline, pokazala je i prošlogodišnja studija s Univerziteta u Plimutu koja je otkrila da su djeca koju su roditelji tukli ili vikali na njih imali povećan rizik od razvoja raka, srčanih bolesti i astme.

Istraživanje je pokazalo da su djeca koja su bila izložena stresu od sedme godine imala znatno veći rizik od srčanog ili moždanog udara

Dječiji plač može biti opasan po život

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/539992/slatkisi-da-ali-pod-kontrolom">Ishrana djece</a>&nbsp;ne treba biti frustrirajuća. Razmotrite strategije kako bi izbjegli nadmudrivanje i kako biste postigli da izbirljivo dijete jede uravnoteženo.&nbsp;Da li vaše dijete odbija da jede sve osim pohovanih pilećih štapića u zadnja dva dana? Ili bi vaše dijete radije da se igra nego da jede bilo šta?&nbsp;Ako je ishrana djece glavna tema u vašem domaćinstvu - niste sami. Mnogi roditelji se brinu za ono što njihova djeca (ne)jedu. I pored toga, mnoga djeca dobivaju dovoljno različitih namirnica u toku sedmice. 
1. Poštujte apetit - Ukoliko dijete nije gladno nemojte ga tjerati da jede. Isto tako, nemojte tjerati dijete da jede pojedine vrste hrane i da počisti tanjir. Ta greška može pogoršati problem koji već imate. Još gore, vaše dijete može početi povezivati vrijeme obroka sa nervozom i frustracijama. Servirajte male porcije da biste izbjegli opterećivanje djeteta i dajte mu mogućnost da samo traži još ukoliko želi.
2. Držite se rutine - Služite obrok otprilike u isto vrijeme svakog dana. Ponudite djetetu sok ili mlijeko sa hranom i vodu između obroka. Ako se dijete zasiti sokom ili mlijekom tokom dana to može smanjiti apetit za obroke.

3. Budite strpljivi - Mala djeca često dodiruju i mirišu nove namirnice, pa i stavljaju mrvice u usta da bi ih ubrzo izbacili. Možda će biti potrebno da djetetu više puta date novu namirnicu, prije nego što odluči da je pojede. Ohrabrite mališana tako što ćete mu dati hranu u bojama, raznim oblicima, aromama i raznih tekstura. Služite nove namirnice sa omiljenom hranom vašeg djeteta.
4. Neka bude zabavno - Servirajte brokule i drugo povrće sa omiljenim umakom ili sosom. Izrežite namirnice u različite oblike kalupima za suhe kolačiće. Nudite djetetu namirnice koje se služe za doručak za vrijeme večere. Služite hranu različitih veselih boja.
5. Zaposlite i dijete u pripremi obroka - Kada kupujete namirnice zamolite dijete da vam pomogne odabrati voće, povrće i ostalu hranu. Nemojte kupovati ništa što ne biste voljeli da vaše dijete jede. Kod kuće ohrabrite dijete da vam pomogne oprati, dinstati i postaviti sto.
6. Budite dobar primjer - Ako vi jedete raznoliku hranu vjerovatnije je da će i vaše dijete raditi isto.
7. Budite kreativni - Dodajte isjeckane brokule ili zelene paprike u sos za špagete, prekrijte žitarice kriškama voća ili umiješajte rendane tikvice i mrkve u složenac i supu. Šta god da radite imajte na umu da se promjene u navikama neće desiti preko noći. Ali, mali koraci koje uporno činite svaki dan mogu pomoći da vaše dijete stekne zdrave navike u ishrani, što će mu puno značiti za cijeli život.

Mali koraci koje uporno činite svaki dan mogu pomoći da vaše dijete stekne zdrave navike u ishrani

Ukoliko dijete nije gladno nemojte ga tjerati da jede

7 savjeta za izbirljivo dijete

Današnji nastavnici često ne znaju pokrenuti <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/530565/igrice-koje-pomazu-buducim-prvacicima">đake</a>, a znaju ih zastrašiti i poručiti da nisu dovoljno dobri, zato je obaveza roditelja da pomognu djeci i motiviraju ih. Većina djece ne voli pisati domaću zadaću ni učiti. To je, zapravo, razumljivo jer su prije toga nekoliko sati isto to radili u školi pa su im sve druge stvari u kući zanimljivije. Stoga zadatak roditelja nije da djecu nauče kako zavoljeti raditi domaće zadaće, već ih trebaju naučiti kako da izvršavaju tu obavezu na vrijeme i samostalno.&nbsp; Roditelji često zadaću vide kao svoj problem, a ne kao djetetov zadatak. Stoga daju ultimatume, ljute se i viču na dijete, što na kraju rezultira porazom. Obaveza roditelja jeste stvoriti sistem prema kojem će dijete raditi zadaću, a dijete obavezu da izvrši. 
Riječ "zadaća" izbacite iz upotrebe i koristite riječ "učenje". Tada vrijeme za učenje postaje upravo to, čak i kada dijete nema zadaću, već će samo ponoviti gradivo ili se pripremati za ispit.
Rutina je važna za dijete od malih nogu pa je tako i s učenjem. Probajte se organizirati da to bude uvijek u isto vrijeme, a u odluku kada će to biti, svakako uključite dijete. Kad jednom to dogovorite, nema odustajanja niti promjena. Time ćete djetetu pokazati koliko je učenje i obrazovanje važno na ljestvici prioriteta.
Dogovorite se hoće li to biti odmah nakon škole i aktivnosti ili poslije, hoće li radije učiti u svojoj sobi ili uz vas u kuhinji. O svemu može odlučivati, osim o tome da ne želi učiti. Tu morate biti čvrsti i dati do znanja da je to jedina odluka koju donosite vi sami.
Rutina učenja neka bude jednostavna i predvidljiva. Započnite s pripremom svih potrebnih knjiga i bilježnica za taj dan, a završite slaganjem torbe i čišćenjem radnog stola.

Probajte se organizirati da učenje uvijek bude u isto vrijeme, a u odluku kada će to biti, svakako uključite dijete

Rutina je važna za dijete od malih nogu pa je tako i s učenjem

Kako zainteresirati dijete za školu

Odstranjivanje trećeg krajnika spada među najčešće hirurške zahvate kod djece. Je li operacija nužna i u kojoj dobi te koji su njeni rizici, to su pitanja koja najviše brinu roditelje djece kod koje postoje opravdani razlozi za operaciju, a to su učestale bakterijske infekcije, gnojne angine, te slab sluh i upale uha.&nbsp; Krajnici pomažu pri zaštiti od mikroorganizama, bakterija i virusa, koji mogu izazvati infekciju. Akutne upale krajnika vrlo su česte kod mlađe djece, od 2. do 7. godine života, koja su sklona čestim infekcijama, jer nemaju još izgrađen imunitet. Akutna upala najčešće je virusna, ali uzročnik može biti i bakterija. 
Često je udružena s <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/514459/kako-prepoznati-bakterijsku-upalu-grla">upalom ždrijela</a>. Simptomi su otežano i bolno gutanje, ponekad opće loše stanje i povišena temperatura. Ako se ne može vanjskim pregledom utvrditi radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali, može se dodatno napraviti bris ždrijela, te krvna slika.
Kod virusne upale potrebno je mirovanje, uzimanje vitamina, redovno djetetu ukapavati fiziološke kapi ili sprej izotonične otopine u nos, održavati zrak u zatvorenim prostorijama dovoljno vlažnim, pogotovo u vrijeme zime, kada se on isuši zbog grijanja, a djecu je potrebno svakodnevno voditi u šetnju na čisti zrak uz odgovarajuću odjeću prilagođenu vremenskim prilikama. U slučaju bakterijske upale, ljekar će odrediti kao terapiju i antibiotik.
Koje smetnje izaziva treći krajnik? To su ponajprije otežano i čujno disanje, držanje otvorenih usta i disanje na usta, pogotovo noću tokom spavanja, povremeno nepravilan ritam disanja, kada mogu biti duže pauze između dva udaha, što najčešće dovodi do paničnog buđenja iz sna. Mogu se javiti češće upale srednjeg uha praćene većom ili manjom nagluhošću.

Kod češćih upala srednjeg uha koje su počele od samog rođenja, a praćene su stalnom nagluhošću, može doći i do zastoja u razvoju govora. Zbog tegoba uzrokovanih trećim krajnikom može doći do promjena boje glasa, stvara se takozvani nazalni govor. Izaziva i češće upale krajnika, kao i mogućnost češće upale pluća i bronhija.
Do tegoba dolazi kada treći krajnik zbog svog povećanja uzrokuje različite promjene u okolnim organima. Simptomi po kojima se može pretpostaviti da kod djeteta postoji uvećan treći krajnik su otežano disanje kroz nos, posebno noću, uz zvučno disanje kroz usta, hrkanje, loše spavanje i često buđenje. Na mjestu gdje se treći krajnik nalazi je onaj dio ždrijela koji je povezan uskim kanalom (tzv. Eustahijeva tuba) sa šupljinom srednjeg uha. Bilo koji poremećaj funkcije ovog kanala uzrokuje nedostatno prozračivanje srednjeg uha. Zbog toga sluh kod djeteta slabi.
Otorinolaringološkim pregledom potrebno je utvrditi postoji li uvećanje treće mandule i indikacija za operaciju. Kod takve je djece prije odluke o operaciji svakako potrebna obrada sluha koja će pokazati u kolikoj je mjeri oštećen sluh i pomoći u odluci o odstranjenju trećeg krajnika. 
Operacija krajnika preporučuje se kada osoba boluje godišnje pet i više puta unutar dvije godine od gnojne angine. Dodatni kriteriji su povišena temperatura, povećani limfni čvorovi, kvalitetno provedena antibiotska terapija koja nije dala rezultat. Indikacija se postavlja strožije što je dijete mlađe.

Akutne upale krajnika vrlo su česte kod mlađe djece, od druge do sedme godine života, koja su sklona čestim infekcijama, jer nemaju još izgrađen imunitet

Na koji način mališani uče

Je li roditeljstvo uistinu sreća

Baka je bolje rješenje za dijete od vrtića

Tri stila učenja kod djece

Školska torba uzrok bolova u leđima

Užina je nezamjenjiva u bebinom jelovniku

Bajke su bolje za djecu od modernih knjiga

Dojenje ne sprečava pretilost

Navikama protiv lošeg spavanja kod djece

Dječija hrana je preslana

Uporni kašalj – šta raditi

Kad djetetu curi nos

Dječiji plač može biti opasan po život

7 savjeta za izbirljivo dijete

Kako zainteresirati dijete za školu

Treći krajnik - treba li operacija i u kojoj dobi

Svakodnevnica

Na koji način mališani uče

Je li roditeljstvo uistinu sreća

Baka je bolje rješenje za dijete od vrtića

Tri stila učenja kod djece

Školska torba uzrok bolova u leđima

Užina je nezamjenjiva u bebinom jelovniku

Bajke su bolje za djecu od modernih knjiga

Dojenje ne sprečava pretilost

Navikama protiv lošeg spavanja kod djece

Dječija hrana je preslana

Uporni kašalj – šta raditi

Kad djetetu curi nos

Dječiji plač može biti opasan po život

7 savjeta za izbirljivo dijete

Kako zainteresirati dijete za školu

Treći krajnik - treba li operacija i u kojoj dobi