<a href="https://avaz.ba/tag/2519/ohrid">Ohrid</a> trenutno prolazi kroz najslabiju turističku sezonu u posljednjih nekoliko decenija, prenosi agencija MIA.

Prema ranijim najavama, a na osnovu rezervisanih avionskih karata, ovo je trebala biti najbolja turistička sezona, međutim sve se potpuno promijenilo zbog epidemije koronavirusa.

Osim letova, otkazane su i brojne hotelske rezervacije, a najteže su pogođeni barovi i restorani u kojima se nekada nije moglo naći slobodno mjesto, a sada su gotovo prazni.

Smatra se da bi neke mjere za pomoć turističkom sektoru, poput vaučera za odmor mogle doprinijeti ublažavanju posljedica situacije, međutim, kad se radi o Ohridu očekivanja su mala jer taj grad inače ima veće cijene nego druge turističke destinacije.

Za sada jedini strani gosti na Ohridu su zaposleni u diplomatskim predstavništvima i stranim kompanijama, a najveća grupa turista ovog ljeta bile su dvije grupe gostiju iz Srbije, međutim i to će se smanjiti jer je država ograničila ulaske državljanima Srbije u zemlju.

Ovo je trebala biti najbolja turistička sezona, međutim sve se potpuno promijenilo zbog epidemije koronavirusa

Tužno makedonsko ljeto: Ohrid nikad prazniji

Sindikalna <a href="https://avaz.ba/tag/2943/ljetovanje">ljetovanja</a> firmi na nekom od odredišta na Jadranu bila su svojevremeno jako popularna. Na slici ispod je prikazana kolona autobusa koja čeka na povratak za Sarajevo iz <a href="https://avaz.ba/tag/2331/dubrovnik">Dubrovnika</a>, a zabilježena je 1975. godine.

Dubrovnik je inače uvijek bio među najpoželjnijim destinacijama za ljetovanje. Njegova 15 vijekova duga historija ogleda se u svakom dijelu ovog grada i često ga nazivaju i „muzej na otvorenom“. Od samih početaka, pa sve do danas okosnicu njegove ekonomije činile su trgovina, a kasnije i turizam i činilo se da je to i više nego dovoljno da ovaj grad postane destinacija prepoznatljiva širom svijeta.


Ipak, pojavom <a href="https://avaz.ba/tag/83600/koronavirus">koronavirusa</a> pokazalo se da su prevelika ovisnost od trgovine i turizma pogubne za budžet, kako grada, tako i svih onih koji su diretno ili indirektno vezani za to.

Ulice Dubrovnika u kojima se nerijetko kretalo u dugim kolonama, zidine koje su bile preplavljene turistima, restorani u kojima ste teško mogli naći mjesta ukoliko niste napravili rezervaciju na vrijeme, ne mogu se vidjeti i osjetiti već neko vrijeme. Čak i sa otvaranjem granica, turizam se još uvijek nije vratio na svoje u ovom gradu.

Sindikalna ljetovanja firmi na nekom od odredišta na Jadranu bila su svojevremeno jako popularna

Ljetovanje u Dubrovniku - nekad i sad

Restrikcije su svjetska <a href="https://avaz.ba/tag/2027/putovanja">putovanja</a> zaustavila još u martu zbog pandemije <a href="https://avaz.ba/tag/85379/covid-19">COVID-19</a>. Na sreću, turizam se polako oporavlja od posljedica. Međutim, dosta je teško pratiti informacije koje države imaju koje restrikcije. Iz tog razloga postoji interaktivna mapa svijeta gdje možete vidjeti koja pravila vrijede u kojoj državi.

Mapu je pokrenulo Međunarodno udruženje zračnih prevoznika (IATA) kako bi putnicima ponudili najnovije podatke o restrikcijama u svijetu. Da bi pratila dinamičnu situaciju koja se trenutno odvija, ova mapa se ažurira više od 200 puta dnevno.&nbsp;
Također, kada je koristite, mapa sama učita vašu državu prebivališta i prikazuje podatke u odnosu na tu činjenicu.Mapu možete pogledati na ovom <a href="https://www.iatatravelcentre.com/international-travel-document-news/1580226297.htm">linku</a>.

Da bi pratila dinamičnu situaciju koja se trenutno odvija, ova mapa se ažurira više od 200 puta dnevno.

Da bi pratila dinamičnu situaciju koja se trenutno odvija, ova mapa se ažurira više od 200 puta dnevno

Ova interaktivna mapa za restrikcije će vam pomoći da isplanirate putovanje

Marina Kikanović detaljno nam je opisala Provansu, regiju s naljepšim poljima lavande

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je saopćio da će biti potrebno ograničiti kretanje ranjivih grupa i kada se ukine mjera izolacije.
- Postoje jasne rizične grupe koje koronavirus više pogođa i kod kojih postoji veća vjerovatnoća da će umrijeti. Dakle, kada govorimo o ukidanju restriktivnih mjera ili čak o turizmu, mi također govorimo da ljudi koji su pod većim rizikom ne bi trebalo da putuju ako je virus još uvijek tu - kazao je direktor ECDC, doktor Andrea Amon.
Razni faktori utječu na težinu kliničke slike osoba zaraženih Covid-19 bolešću, ali Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti klasifikuje sve starije od 70 godina i one koje imaju hronične bolesti, uključujući hipertenziju, dijabetes, srčane bolesti i rak u grupu najranjivijih.Napominje se da su "muškarci u ovim grupama izloženi većem riziku od žena".

Primjedbe ECDC-a su uslijedile kada su predstavnici turizma pritiskali zemlje Evropske unije da ublaže zabrane putovanja uvedene za borbu protiv virusa.
Fric Jousen, generalni direktor TUI kompanije, kazao je "da u Njemačkoj i Evropi, putovanja i odmori imaju veliki značaj za ljude".
- Sada moramo dobro izaći iz krize. Turizmu u Evropi treba jasna perspektiva - dodao je Jousen.
Rekao je da bi trebalo dozvoliti otvaranje onim zemljama koje su "dobro napredovale“ u borbi protiv virusa i žele da se turisti vrate, uključujući Grčku, Kipar, Portugal, Austriju, Balearska ostrva i Bugarsku.

Razni faktori utječu na težinu kliničke slike osoba zaraženih Covid-19 bolešću

Muškarci izloženi većem riziku od žena

Ukoliko spadate u ovu grupu: Nema putovanja dok ne prođe korona

<a href="https://avaz.ba/tag/697/dubai">Dubai</a> se prvi put spominje 1095. godine, a najstarije naselje potječe iz 1799.godine. Grad leži na sjeveru Emirata Dubai uzduž istoimenog kanala Perzijskog zaljeva, širokog od 100 do 1.300 metara i dugog 14 kilometara. U početku razvoja građevine su bile nešto skromnije da bi 1990-ih godina počeli graditi objekti koji bi se mogli nazvati svjetskim čudima.

Dubai je jedinstveno mjesto na svijetu gde je petak neradni dan i mjesto gdje se alkohol služi samo u boljim hotelima i restoranima. Jedna od najtraženijih turističkih destinacija koju presjeca prirodni vodeni kanal Krik i dijeli na dvije cjeline – Deiru i Bur Dubai. Ali, tu su i desetine vještačkih kanala zbog čega su neki Dubai prozvali i “Venecijom istoka”.

Po mnogo čemu poseban, Dubai izaziva divljenje svakoga ko u njega kroči. Krase ga široke avenije, ogromni futuristički neboderi, metro sa klimatizovanim stajalištima, najveća marina na svijetu Dubai marina, najveći šoping centar na svijetu Dubai Mall.

Hotel Burdž al Arab je simbol Dubaija, ili makar jedan od njegovih simbola. Iz daleka podsjeća na ogromno jedro ukrašeno heliodromom. Doseže u visinu od 321 metar, ali iako je najprestižnija nije i najviša građevina. Sa 160 spratova i visinom od 828 metara, to je čudesni Burdž Kalifa sa svojih 57 bešumnih liftova koji se kreću brzinom od 18 metara u sekundi. S vidikovca na 126. spratu pruža se čaroban pogled od kojeg zastaje dah.

Područje u Dubaiju „Gold Souk“ je najveći bazar zlata na svijetu sa 275 trgovina u području od pola kvadratnog kilometra. U svakom je trenutku preko 25 tona zlata u izlozima zlatarni. Nakit se naplaćuje prema cijeni zlata plus zarada, što nije slučaj na Zapadu gdje se prodaje po komadu. Zlato se uvozi se iz UAE, Indije, Pakistana, Tajlanda, Italije, Malezije, Singapura i Bahreina.

„Palmini otoci“ je naziv za projekt izgradnje umjetnih otoka u obliku stilizirane palmine krošnje na periferiji grada u Perzijskom zaljevu. Po tom ambicioznom projektu, trebale su se izgraditi tri grupe; Palma Džumeira, Palma Džebel Ali i Palma Deira, koje bi trebali postati rezidencija za više od 250.000 ljudi. Dosad je kompletno izgrađen samo prvi najmanji poluotok - Palma Džumeira.

Posjeta Dubaiju nije potpuna ako se ne iskusi pustinjski safari. To je zapravo poludnevni izlet, a može uključivati i noćenje u pustinji. Brojne agencije nude različite vrste safarija no većinom se radi o vožnji po pješčanim dinama, jahanju deva, skijanju i bordanju na pijesku, fotografiranju zalaska sunca u pustinji, posjeti beduinskom selu, noćenju u beduinskom šatoru, trbušnom plesu, oslikavanju ruku kanom, pušenju nargile i roštilju. To je sjajna mogućnost da se u Dubaiju iskusi arapski način života.

Dubai će bito domaćin svjetskog sajma EXPO 2020. Procjenjuje se da će Dubai potrošiti 6,8 milijardi dolara pripremajući ovaj događaj i da će ponovo zapanjiti svijet.
Cijeli prostor sajma će biti prekriven fotonaponskom tkaninom koja će proizvoditi 50 posto energije za manifestaciju, dok će po zalasku sunca tkanina postati prostor za digitalne projekcije i igru svjetla.

Izaziva divljenje svakoga ko u njega kroči

Dubai: Metropola na zlatnom pijesku

<a href="https://avaz.ba/tag/84548/sijena">Sijena</a> je grad gdje se nalazi najstarija banka na svijetu, mjesto koje sa sobom nosi ogroman ponos, uz brojne druge znamenitosti. Prvo naselje osnovali su Etruščani (900 p. n. e. - 400 p. n. e.), lokalno pleme zvano - Saina. Etruščani su bili napredna kultura, svojim sistemima navodnjavanja promijenili su lice centralne Italije i učinili plodnim i obradivim velike površine dotad neplodne zemlje. Gradili su i dobro utvrđena naselja, obično na uzvisinama.

Sijena je relativno mali grad, lociran je u sjevernom dijelu Italije, u brdima Toskane. U srednjem vijeku ovaj grad bio je oličenje bogatstva dok tu ulogu nije preuzela rivalska Firenca. Ipak, i danas je Sijena jedan od najposjećenijih gradova te zemlje, a glavna atrakcija grada je <a href="https://avaz.ba/tag/10530/centar">centar</a>, koji je u cjelini pretvoren u pješačku zonu. 
Historijski centar se nalazi unutar zidina grada i mora se obići pješice. Ulazak privatnim automobilima je zabranjen. Na ovaj način se može upiti sva njegova magija. Sve ulice su pješačke, dok se parking za privatna vozila nalazi van zidina grada.
Najpoznatiji <a href="https://avaz.ba/tag/46624/trg">trg</a> ovog grada je Pijaca Del Kampo, a interesantan je zbog svog oblika - školjke. Baš ovdje se dva puta godišnje održavaju konjičke trke „II Palio“, početkom jula i sredinom avgusta. Ove trke traju veoma kratko, ali su veoma uzbudljive. Najpoznatiji džokej koji se proslavio na ovim trkama je Andrej de Gortes (Andrea), koji je 14 puta osvojio titulu prvaka.
Duomo je gradska <a href="https://avaz.ba/tag/27646/katedrala">katedrala</a> koja privlači mnogo pažnje - sagrađena je u romanskom stilu, a u njoj se nalaze neka od najpoznatijih umjetničkih djela srednjovjekovne Italije. Palaco Publiko je gradska vijećnica već 800 godina, a u njoj se nalaze i freske čuvenog umjetnika Ambrođija Lorencetija (Ambrogio Lorenzetti). Nadomak nje nalazi se toranj Tore di Mangija, s kojeg se pruža pogled na čitav grad i okolinu.

U Sijeni se nalazi i najstarija banka na svijetu, koja radi i dan-danas, a smještena je u Palaco Salimbeni, koja je sagrađena 1472. godine. Danas ova banka ima oko 3.000 poslovnica i gotovo 30.000 zaposlenih, uz imidž koji je uspjela očuvati.Ovaj grad krasi i ogromna pijaca na otvorenom u blizini tvrđave Forteza Medičea, gdje se mogu pronaći veoma interesantne stvari. Šoping u Sijeni je generalno dobar – tamo postoje butici brojnih luksuznih brendova, a većina trgovaca govori engleski jezik zbog velikog broja turista.Maslinovo ulje je ponos ovog regiona. U maslinjaku Montestigliano Olive se može kupiti maslinovo ulje ekstra kvaliteta, ali i prespavati i osjetiti draži pravog italijanskog seoskog turizma.Ovaj region poznat je i po odličnim lokalnim vinima.&nbsp;Između dva spektakularna grada – Sijene i Firence – postoji historijsko i stoljećima dugo rivalstvo, koje traje do danas. Oba ova grada, svaki na svoj način, doživjela su svoje procvate u različito vrijeme. Firenca je svoje najbolje doba imala u vrijeme renesanse, dok je Sijena slavila umjetnički zanos tokom perioda gotike.
Simbol Sijene je rimska vučica koja je odgojila Romula i Rema. Prema legendi, Romul - osnivač Rima - ubio je svog brata Rema. Sinovi Rema, koji su se zvali Senius i Askius, na konjima su pobjegli iz grada. Njih dvojica su jahali konje, jedan bijelog, a drugi crnog, te su zastali u centru Toskane i tu sagradili grad koji je dobio naziv Sijena po Seniusu, jednom od sinova Rema. Po boji konja grad je dobio crno-bijeli grb. Oni su sa sobom donijeli i kip vučice, koja je postala simbol grada Sijene.

Simbol Sijene je rimska vučica

Sijena: Dom najstarije banke na svijetu

Ostrvo začina na kojem vrijeme teče drugačije

<a href="https://avaz.ba/tag/83707/antigva">Antigva</a> Gvatemala, kako glasi njegovo staro ime, u vrijeme španske kolonijalne vladavine bio je najznačajniji grad Centralne Amerike i prijestonica španskog kolonijalnog područja sve do zemljotresa koji je razorio grad 1773. godine. Kada su se osvajači prvi put nastanili u Antigvi Gvatemali 1543., nazvali su ga “Vrlo plemenit i vrlo lojalni grad Santiago od vitezova Gvatemale”.

Danas Gvatemala važi za jednu od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, a Antigva odbija biti takva. Siromaštvo stanovništva u mnogim dijelovima ove zemlje kao da je zaboravljeno, sve zahvaljujući tome što se Antigva izborila za internacionalni standard i turiste.

Iako je španski službeni jezik Gvatemale, njime ne govori cijelo starosjedilačko stanovništvo niti je najčešće u upotrebi kao drugi jezik. Postoji 21 priznat različit majanski jezik, naročito u seoskim područjima.

Antigva je grad duge historije, kolonijalne arhitekture, smješten između tri vulkana: Fuego (vatra), Akva (voda) i Akatenango. Fuego je prilično aktivan te se skoro svakodnevno dimi iz njega. Vulkan Akva 1526. godine eruptirao je velike količine vode, uništio grad i tako zaradio ime. Iz bilo kojeg dijela grada vidi se minimalno jedan vulkan.

Antigva je bila kolonijalni glavni grad sve do 1776. godine, kada je to postao grad Gvatemala. Grad se sporo obnavljao, ali je mnogo ostalo od njegovog tradicionalnog karaktera. Kamene ulice bez vozila, šarene kuće, raskošni vrtovi koji krase gotovo svaku kuću. U gradu je, u pravilu, zabranjeno kretanje automobila, ali to ne sprečava veliki broj tuk-tukova (trokolica slična rikši) da se kreću ulicama.

Najpoznatiji i najprepoznatljiviji orijentir u Antigvi je luk Santa Katalina. Izgrađen 1690-ih od svijetložutog kamena, a sat je dodan 1830-ih i nalazi se na njegovoj jedinoj kupoli na sredini luka, iznad ulice koja prolazi ispod nje.

Najstarija aktivna crkva u Antigvi - San Francisko - posvećena je 1542. godine i vrlo je slikovito mjesto za posjetiti zbog svoje kolonijalne arhitekture i barokne fasade. Dvorište ispred crkve samo pridonosi njenom sjaju, kao i ruševni franjevački samostan pored nje.

Ruševine samostana Santa Klara potvrđuju česte zemljotrese koji pogađaju regiju. Otvoren 1734. godine i koristio se samo četiri decenije prije nego što je uništen. U centru kompleksa nalaze se samostani, koji su posebno zanimljivi za istraživanje. Fontana i mirni vrtovi nalaze se u njihovom centru.

Central Plaza je trg koji se nalazi u srcu grada. Oko parka se nalaze zgrade iz doba kolonijalizma, katedrale i fontane, to je slikoviti trg koji obiluje životom. Postoje brojni restorani, kafići i barovi za posjetioce. Popularan je među mještanima i turistima. Central Plaza je živo mjesto, gdje možete pronaći sve, od vladinih zgrada i butika do uličnih prodavača i muzike uživo

Gvatemala je rodno mjesto čokolade i Antigva proizvodi neke od najboljih na svijetu. 
U čuvenom muzeju „Čoko“ može se uživati u čokoladi koju lokalno stanovništvo smatra “hranom bogova”. Također, postoje radionice gdje se može naučiti kako pretvoriti kakao sjeme u čokoladu i uživati u obilju degustacije.

Kamene ulice bez vozila, šarene kuće, vrtovi koji krase gotovo svaku kuću

Antigva: Grad između tri vulkana

<a href="https://avaz.ba/tag/14277/san-francisko">San Francisko</a> se nalazi u sjevernom dijelu savezne američke države Kalifornije. Prije nego je preimenovan u San Francisko, ovaj obalni grad zvao se Yerba Buena, na španskom jeziku znači “dobra biljka”. Osnovan je 1776., a preimenovan 1846. godine. San Francisko nije mega grad, tu živi, 850.000 ljudi. Međutim cijela obalna regija dom je za više od 7 miliona ljudi.
Grad je sagrađen na 50 brežuljaka, od kojih svaki ima svoje ime.

<a href="https://avaz.ba/tag/83248/golden-gate">Golden Gejt</a> je najfotografisaniji most na svijetu. Dug je 2,7 kilometara, a izgrađen je 1937. godine. Most spaja San Francisko sa okrugom Marin. Ovaj narandžasti most je zvijezda brojnih holivudskih filmova, ali nažalost i mjesto s najviše samoubistava na svijetu. Boja mosta zove se Internacionalna Narandžasta. Most nije trebao biti ove boje po početnim planovima. Bila je to zaštita čelika prije farbanja. Arhitektu se ta boja svidjela više od drugih opcija, pa je most takav i ostao.
<a href="https://avaz.ba/tag/14364/alkatraz">Alkatraz</a>, otok s poznatim zatvorom, koji je zatvoren 1963. godine, udaljen je od obale svega 2 kilometra, a može ga se posjetiti trajektom. U ovom zatvoru su završili neki od najozloglašenijih gangstera u američkoj istoriji, od kojih je jedan bio i Al Kapone (Capone).
Jedna od najpoznatijih ulica na svijetu nalazi se u San Francisku, riječ je o <a href="https://avaz.ba/tag/83249/lombard">Lombard ulici</a>. Ona je napravljena 1922. godine, a kako bi se riješio problem nagiba od 27 stepeni predloženo je vijugavo rješenje sa čak 8 zavoja. Nagib ulice se time smanjio na 16 stepeni. Iako je ranije bila dvosmjerna, danas je Lombardova ulica jednosmjerna, a maksimalna dozvoljena brzina je 5 km/h.
Još jedna zanimljivost San Franciska je Kineska četvrt najveća u SAD-u i najveća kineska zajednica izvan Azije. Kineska četvrt je upravo svijet za sebe, te može biti teško povjerovati da se nalazite ustvari u jednom američkom gradu, sa kineskom arhitekturom, restoranima, trgovinama, jezikom i pismom. Kineska zajednica u San Francisku potiče iz sredine 19. stoljeća, kada je veliki broj kineskih radnika stigao radi gradnje željeznice.

San Francisko ima ogroman broj parkova različitih površina i sadržaja. Najveći je Golden Gejt park, koji je po obliku sličan Central Parku u Njujorku, ali je mnogo veći, ali i manje uređen. Ovaj park je divlja oaza u centru grada, pošto ima i svoje sopstveno krdo bizona. Park se prostire do okeana i izlazi na plažu. Na drugom kraju se nalazi Kalifornijska akademija nauka.San Francisko je raj za ljubitelje muzike. Od velikih festivala na otvorenom (skoro svake dvije sedmice ima po jedan), preko malih i velikih koncerata poznatih i manje poznatih muzičara, do jako razvijene DJ scene u klubovima kojih ima u svakom dijelu grada.Tokom šezdesetih godina prošlog stoljeća, hipiji su se okupljali u Golden Gejt Parku. Hipi pokret je svoj procvat doživio 1967. godine, kada su hiljade mladih iz Amerike i cijelog svijeta stigli u San Francisko kako bi proveli tamo „ljeto ljubavi”, nadahnuti i poznatom pjesmom Skota Mekenzija (Scott McKenzi) „San Francisco”, sa stihovima „Ako ideš u San Francisko, budi siguran da nosiš cvijeće u svojoj kosi“. Zatim su uslijedili veliki koncerti poput Vudstoka, pozivi na revoluciju i opštu preobrazbu društva.

U gradu postoji međuvjerski centar unutar kojeg se, na istom prostoru, nalaze sinagoga, crkva i džamija. 
Cilj ovog zajedničkog vjerskog mjesta je potaknuti solidarnost i međusobno poštivanje među sljedbenicima ove tri vjere.&nbsp;Policiji u San Franciscu zabranjeno je na dužnosti nositi marame u boji američke zastave i slične domoljubne predmete.&nbsp;

Golden Gejt najfotografisaniji most na svijetu

Grad na 50 brežuljaka

Period zimskih mjeseci, pogotovo januar, je vrijeme kada mnogi od nas prave pauzu od putovanja i obilazaka interesantnih destinacija. Ipak, ima mnogo i onih koji najčešće novogodišnje praznike i slobodne dane oko istih troše na putovanja i obilaske popularnih turističkih atrakcija. Ukoliko ste baš vi među onima koji vole da putuju tokom zime, evo nekoliko zanimljivih prijedloga, ali i razloga, zašto su ove destinacije nezaobilazne za putovanje tokom zime.Ako ste ljubitelj skijanja, sada je pravo vrijeme za to. Preporuka je Kronplatz, jedno od najboljih i najpopularnijih skijališta u Južnom Tirolu. Staze, koje su besprijekorno uređene, protežu se na ukupno 116 kilometara. Ovdje će svatko pronaći nešto za sebe. Mirna mjestašca svidjet će se onima koji se žele isključiti iz svega kako bi na svježem zraku skupili energiju, a sportašima se nudi aktivan odmor i avantura. Ovdje možete uživati u raskošnoj ponudi jela, a za sve one koji se žele potpuno opustiti, na raspolaganju imaju pregršt wellness sadržaja.

Ukoliko ste zaljubljenik u mitologiju i grčku kulturu, januar je idealno vrijeme za posjetu Atini. Neće vas dočekati temperature poput onih ljetnih, ali bit će sasvim ugodno kao usred proljeća. To je jedan od razloga zašto sve više putnika voli putovati u Grčku tokom zime jer tada mogu puno ugodnije proučavati sva odredišta o kojima su čitali i jedva ih čekali vidjeti.

Sa svojim izgledom kao iz knjiga, Brisel i Briž sijaju posebnom magijom zimi! Uživaj u snježnim pejzažima i zaboravi na hladno vrijeme dok zagrijavaš svoje rukavice sa vrelim belgijskim fritulama ili vafelima sa čokoladom. Januarska detoksacija može da sačeka.

Nezaobilazne destinacije tokom zime

Gdje putovati u januaru?

<a href="https://avaz.ba/tag/82408/dzajpur">Džajpur</a> je glavni grad indijske države <a href="https://avaz.ba/tag/82407/radzastan">Radžastan</a>. Nalazi se na sjeverozapadu Indije, 240 kilometara od Delhija. Poznat je i pod imenom Ružičasti grad. U državi Radžastan ružičasta je boja gostoprimstva, zato je maharadža Man Sing II 1876. godine naredio da se, u čast dolaska princa od Velsa, svaka kuća Džajpura okreči upravo ovom bojom. Od tada pa do sada čuva se ovaj običaj.

Grad je osnovao 1728. maharadža Džaj Sing II, vladar Ambera. Među urbanistima se smatra jednim od najbolje planiranih gradova. Dok je većina gradova toga doba građena haotično, maharadža se pridržavao principa hindu teorije arhitekture. Grad je građen sa širokim ulicama. Bio je podijeljen u šest četvrti. Četvrti su dalje bile razdijeljene pravilnom mrežom ulica. Kompleks palata zauzimao je čitavu jednu četvrt, gdje se nalazi Hava Mahal ili palata vjetrova, vrtovi, malo jezero.

Ovaj grad je muzej na otvorenom zbog svoje historije o kojoj svjedoče spomenici, hramovi, palate, tvrđave, kapije, tornjevi, trgovi... U njemu se nalaze i brojne radnje sa ručnim radovima, juvelirnice, galerije i razne trgovine.

Palača vjetrova (Hava Mahal) je sagrađena 1799. u obliku krune boga Krišne, sva je od crvenog i ružičastog kamena pješčara. Veliki dio zdanja zatvoren je za javnost, ali posjetioci mogu da zavire u maharadžinu spavaću sobu, koja je pomoću tajnih prolaza bila povezana sa odajama njegovih brojnih žena i konkubina.

Fasada koja se vidi sa ulice je u suštini ogroman niz balkona, to jest 953 prozora koji su bili namijenjeni ženama u kraljevskom dvoru da neopaženo posmatraju ulicu i prolaznike.

Amber palata - tvrđava, udaljena je 10 kilometara od centra grada, na vrhu brda je, a najinteresantnije je do nje stići na slonovima koji odlično poznaju put. Ranije, njeno podnožje bilo je okruženo jezerom koje je presušilo. Čuvena je po mješavini hindu i islamske arhitekture, i veoma je bogato ukrašena slonovačom, ogledalima, staklom i izuzetnim slikama. Unutar zidina su vrtovi, sale za javnu i dvorsku publiku i haremi.&nbsp; 
Džal Mahal - Vodena palata koja se nalazi u centru jezera Man Sagar. Ne zna se kada je tačno izgrađena, ali se pretpostavlja da je stara najmanje 300 godina, jer je morala biti sagrađena prije brane koja se danas nalazi na jezeru.

&nbsp;Prva četiri sprata palate su potopljena, a kada je vodostaj visok iznad površine viri samo posljednji sprat.

Jedna od najpoznatijih građevina Čandra Mahal, povezana je sa tragičnom pričom u kojoj se više od 20 žena ritualno spalilo. Naime, njihov muž nije imao hrabrosti da se susretne sa protivničkom vojskom pa je sam sebi oduzeo život. Nakon njegovog samoubistva, one su se spalile da bi izbjegle silovanje i ropstvo. Ovaj običaj je poznat kao džauhar.

Dvor sa 953 prozora, kako bi  žene mogle da gledaju ulice i prolaznike

Džajpur – ružičasti grad

Između visokih Himalaja i vrelih indijskih ravnica, Nepal je zemlja snježnih vrhova i plemena Šerpasa, jakova i jetija, manastira i mantre. Prijestonica ove zemlje je Katmandu sa svojom mješavinom hramova, svetilišta, sveštenicima u šafranskim odorama i molitvenim zastavama, i jedan je od najšarenijih gradova na svijetu. Svi ljudi različitih rasa i religija ovdje žive u slozi, jer postoji idealan spoj hinduizma i budizma.

Mnoge znamenitosti nalaze se u starom dijelu grada, u blizini Višumati rijeke, one su uglavnom oštećene zemljotresima, dijelom zbog nedostatka građevinskih propisa, ali i zbog velikog zagađenja.
Preko rijeke Bagmati od modernog Katmandua je stari grad Patan sa svojim poznatim Durbar trgom. Zgrade na trgu su najveće dostignuće Mala dinastije, što je rezultat velikog rivalstva između tri palate: Katmandua, Patana i Baktapura. Potomci su se trudili da nadmaše u umjetnosti jedni druge i na taj način stvore raskošne konstrukcije. Kraljevi su kopirali sve što su njihove “komšije” uradile, samo u još većem stilu.
U neposrednoj blizini je budistički hram Bodnat – jedno od najfotografiranijih budističkih mjesta u svijetu. Možda je glavna atrakcija u Katmanduu drevni grad Baktapur, ali tu je i „majmunski hram“, Svajambunat. Kada je Bodhisatva Mandžušri naišao je na prelijepo jezero i vidio je lotos kako emitira briljantnu svjetlost u centru jezera, pa je prosjekao klisuru i ispraznio jezero u slavu lotosa. Čovjek je naselio dno jezera i nazvao ovo područje Katmandu dolina. Svjetlost lotosa je vremenom pokrivena, jer je samo nekolicina mogla da podnese njen intenzitet. Na mjestu lotosa izgrađen je hram Svajambunat. Ovdje nesmetano živi i veliki broj majmuna.

Pašupatinat je jedan od najvažnijih hindu hramova i najvažnije svetilište u Nepalu. U kompleksu postoje mnogobrojne statue, svetinje i hramovi posvećeni božanstvima. Hram je posvećen Šivi i postoji na ovom mjestu od 879. godine. Pozlaćen krov, srebrena vrata i drvene rezbarije najfinijeg kvaliteta, krase konstrukciju pagode. U glavno dvorište Pašupatinata mogu ući samo oni hindu vjere. Kako se Pašupatinat nalazi na rijeci Bagmati koja na kraju nosi pepeo ljudi kremiranih ka svetoj rijeci Gangeš, ovo je vrlo popularno mjesto za pokapanje.Nepalska hrana je uglavnom vegetarijanska. Ishrana se uglavnom bazira na riži, jede se rukama i ne koristi se viljuška. Riža je u Nepalu svetinja. Više od 80% Nepalaca živi na selu i bavi se poljoprivredom. U zemlji gde je polovina stanovništva nepismena, gdje se živi s manje od dva dolara dnevno, glavni je problem kako preživjeti.Jedna od zanimljivosti ovog grada je to što su u njemu postojali automobili prije nego li su izgrađene ceste. Kada bi se automobil pokvario, nosili bi ga sve do Indije na popravak.&nbsp;

Mjesto gdje svi ljudi žive u slozi

Grad nastao iz svjetlosti lotosa

Otići u <a href="https://avaz.ba/tag/11133/prag">Prag</a>&nbsp;je uvijek dobra ideja, al češka prijestonica jedna je od omiljenih destinacija za novogodišnje praznike. Stara arhitektura kojom se ovaj grad ponosi prekrivena snijegom, donosi bajkovite scenarije. Tada Prag poprima posebnu romantičnu atmosferu, a atrakcije dobiju novi izgled.

„Grad sa hiljadu tornjeva”, „Zlatni grad”, „Kruna svijeta”, “Grad zlatnih krovova” - samo su neki od naziva kojima se opisuje Prag, često smatran srcem Evrope.

Osnovan je u devetom stoljeću na sedam brežuljaka s obje strane rijeke Vltave, a s neba ga pazi svetac zaštitnik Sveti Vid.

Prva stvar koja se primijeti na glavnom trgu je Crkva presvete Bogorodice ili Tinški hram. Ovaj trg ispunjen je šarenim štandovima za vrijeme adventa ili Uskrsa, a od 10. stoljeća bio je glavni javni trg u Pragu.

Za sve koji vole da za doček Nove godine budu na otvorenom Prag nudi brojne mogućnosti. Neke od najpopularnijih opcija su glavni gradski trg i Karlov most. On povezuje čuveni Praški zamak i Stari grad. Most je na oba kraja zaštićen gotskim tornjevima, a sastoji se od 16 lukova na kojima se nalazi čak 30 statua koji predstavljaju svece i služe kao čuvari mosta i prijestonice. Ulično osvjetljenje sa ukrasima najrazličitijih boja i oblika Prag svrstava u jedan od najomiljenijih gradova za doček Nove godine.

Na gradskim ulicama se mogu vidjeti kočije i konji koji ukrašeni novogodišnjim ukrasima voze turiste kroz sam centar grada.

Stari Astronomski sat je najstarija naprava ovog tipa na svijetu koja još uvek radi. S obzirom da je smješten u samom srcu Praga nezaobilazan je i u novogodišnjoj noći. Sa glavnog trga gdje se sat i nalazi, u ponoć se ispaljuje veliki vatromet. To nije jedini vatromet u gradu, sa svakog kraja grada može se vidjeti ova nezaobilazna novogodišnja atrakcija, koja je još posebnija kada se posmatra sa vode. Vrlo popularan način da se proslavi Nova godina u Pragu je doček na nekom od riječnih brodova koji plove Vltavom.

Za praznike u Pragu se organiziraju vašari na glavnim ulicama. Pored slatkiša nude se kuhano vino i pivo. Tradicionalna večera u novogodišnjoj noći je riblja čorba i specijaliteti od ribe, šaran ili neka druga riba. Uz ovo obavezna je i krompir salata, a obrok se završava desertom.

Prema legendi grad je osnovao Premisl, osnivač prve češke dinastije Premislovića, zajedno sa svojom ženom Libušom. Kako se zemlja širila ukazala se potreba za novim gradom.
Kada je Libuša upitana gdje da se sagradi novi grad, popela se na najvišu tačku zamka Višegrada, pružila ruku prema istoku, i rekla: „Vidim dvorac čija slava doseže do zvijezda. Ukoliko pođete tamo, u šumi ćete sresti čovjeka koji pravi prag za svoju kuću. Na tom mestu podignite dvorac i nazovite ga po pragu“.

Astronomski sat najstarija naprava ovog tipa na svijetu

Prag: Zlatni grad u novogodišnjoj noći

<a href="https://avaz.ba/tag/80883/kusko">Kusko</a> je glavni grad istoimene pokrajine u <a href="https://avaz.ba/tag/6083/peru">Peruu</a>, smješten na Andama na 3.416 metara nadmorske visine. Glavni grad carstva <a href="https://avaz.ba/tag/37444/inke">Inka</a> osnovan je u 11. stoljeću, ali njegovo osnivanje mitologija Inka pripisuje Mančo Kapaču. Prema predanjima, on je zlatno žezlo koje mu je Sunce dalo bacio u plodno tlo koje je odredilo gdje će osnovati svoju prijestolnicu, Kusko.

Grad Kusko je puno značio Inkama, bio je to centar njihovog carstva, centar cijelog svijeta kako su smatrali, zvali su ga pupak svijeta.
Cijeli grad Kusko bio je izgrađen u obliku pume. Tijelo su joj činile najvažnije gradske palate i hramovi, glava mu je bila utvrda Saksajhuaman, a između nogu bio mu je glavni gradski trg Plaza de Armas.
Saksajhuaman je napravljen od ogromnih stijena donesenih i sa 20 kilometara udaljenosti, neke od njih teške su i do 200 tona, međutim ono što je još nevjerovatnije, jeste činjenica da Inke nisu poznavale koncept točka.
U vrijeme Inka Kusko je bio rezerviran samo za cara i plemiće. Običan narod nije živio u gradu osim onih koji su bili tu da služe plemiće i oni koji su privremeno radili na izgradnji građevina. Car je zahtjevao da svi plemići i upravitelji zemlje žive u ovom gradu barem neko vrijeme, tako su imali obavezu da barem jednu četvrtinu godine provedu u Kusku.

Uobičajeni pozdrav u gradu bio je „Ne laži, ne kradi, ne budi lijen” - ovo je inače bio i temeljni zakon Inka.

Grad danas ima oko 350.000 stanovnika. Sada predstavlja iznenađujući spoj Inka prijestonice i kolonijalnog grada. Od prvog su sačuvani tragovi kao što su: plan ulica, zidovi od izrezanog&nbsp;granita, pravolinijske ulice unutar zidina, ruševine Hrama Sunca sa Zlatnim vrtom koji je nekada bio prekriven skulpturama od plemenitih metala. Od kolonijalnog grada još uvijek postoje kuće i barokne crkve.
Posmatrajući historijske zapise može se vidjeti i koliko je impresionirao kolonizatore kada su tek došli u ovaj, tadašnjem svijetu, nepoznati kraj planete, no nažalost ipak nedovoljno da ga ne opljačkaju i dobrim dijelom sruše. A koliko impresionira turiste danas, možda se najbolje vidi prema broju više od 2 miliona turista koliko Kusko godišnje posjeti.
Kusko posjeduje mnogo trgova, skoro nakon svaka dva-tri bloka ulica dolazi po jedan. 
Peru ima odličnu i raznoliku kuhinju, a postoji čak hiljadu različitih jela od kukuruza, a nezaobilazna je čiča-osvježavajući napitak od crnog kukuruza.

Inke nisu poznavale pismo. Njihova historija se prenosila usmeno što je jedan od glavnih razloga zašto se danas tako malo zna o njihovoj tradiciji. Podaci koji danas postoje dolaze od Španaca i njihovog viđenja Inka kulture kako su zapisivali nakon osvajanja.

Uobičajeni pozdrav bio je: Ne laži, ne kradi, ne budi lijen

Sveta dolina Inka

<a href="https://avaz.ba/tag/80137/samarkand">Samarkand</a>, kako mnogi posjetioci tvrde: grad neopisive ljepote, smješten je u dolini rijeke Zarafshan i drugi je po veličini grad u Uzbekistanu. 
Historija ovog grada jednako je fascinantna kao i sam njegov izgled. Star je kao Babilon ili Rim, a kroz njega su prošli mnogi osvajači, od Aleksandra Velikog, Arapskih osvajača...

Mnogi ga nazivaju Rimom istoka, te biserom istočnog muslimanskog svijeta. Mnogo je poetičnih imena koje su drevni putnici, pjesnici i historičari pripisivali Samarkandu, gradu sa nesvakidašnjom ljepotom.

Osvojili su ga Uzbeki 1500. godine i držali ga sve do 18. stoljeća, kada je postao potpuno nenaseljen, a tek nakon što je postao provincijski grad Ruskog Carstva i željeznički centar, grad se ekonomski oporavio.

Samarkand se danas sastoji od starog grada koji datira iz srednjeg vijeka i novog dijela izgrađenog nakon ruskog osvajanja područja u 19. stoljeću.

Samarkand je razvijen miješanjem kultura: iranske, indijske, mongolske, kao i još nekoliko zapadnih i istočnih kultura. Za čarobni i prelijepi grad Samarkand se kaže da posjeduje moć da očara i privuče posjetioce.

Tokom historije ovaj legendarni grad koji se nalazi „Na Putu Svile“ prošao je mnoge uspone i padove – osvajači su ga uništavali, pa ponovo oživljavali. Svaki put kada bi se digao iz pepela, bio je ljepši nego prethodni put. Zbog trgovačkih ruta koje su vodile od zapada do Perzije na istoku i Kine na jugu, pa sve do Indije, Samarkand je postao poznat kao grad „Na Putu Svile“.

Danas je blago jedinstvenog antičkog duha. Nalazi se na UNESCO-ovom popisu Svjetske kulturne baštine zbog obilja materijalnih i duhovnih vrijednosti. Prepun je jedinstvenih spomenika antičke arhitekture i naučnih i umjetničkih škola koje su poznate širom svijeta.

Spisak slavnih građevina iz duge i bogate historije Samarkanda koje su postale izuzetno vrijedne turističke atrakcije u ovom dijelu Azije veoma je dug. Neke od najinteresantnijih su Registan, centar srednjovjekovnog Samarkanda u kom su se nalazile tri važne medrese, Ulugbegova opservatorija, Šah-i-Zinda, mauzolejski kompleks podignut u 15. stoljeću u čast Kusam ibn Abasu, koji je donio islam na ovo tlo, Bibi-Hanum džamija, koja je jedna od od najviših građevina u gradu...

Tužno makedonsko ljeto: Ohrid nikad prazniji

Ljetovanje u Dubrovniku - nekad i sad

Ova interaktivna mapa za restrikcije će vam pomoći da isplanirate putovanje

Marina Kikanović detaljno nam je opisala Provansu, regiju s naljepšim poljima lavande

Ukoliko spadate u ovu grupu: Nema putovanja dok ne prođe korona

Dubai: Metropola na zlatnom pijesku

Sijena: Dom najstarije banke na svijetu

Ostrvo začina na kojem vrijeme teče drugačije

Antigva: Grad između tri vulkana

Grad na 50 brežuljaka

Gdje putovati u januaru?

Džajpur – ružičasti grad

Grad nastao iz svjetlosti lotosa

Prag: Zlatni grad u novogodišnjoj noći

Sveta dolina Inka

Samarkand: Rim istoka

Putovanja

Tužno makedonsko ljeto: Ohrid nikad prazniji

Ljetovanje u Dubrovniku - nekad i sad

Ova interaktivna mapa za restrikcije će vam pomoći da isplanirate putovanje

Marina Kikanović detaljno nam je opisala Provansu, regiju s naljepšim poljima lavande

Ukoliko spadate u ovu grupu: Nema putovanja dok ne prođe korona

Dubai: Metropola na zlatnom pijesku

Sijena: Dom najstarije banke na svijetu

Ostrvo začina na kojem vrijeme teče drugačije

Antigva: Grad između tri vulkana

Grad na 50 brežuljaka

Gdje putovati u januaru?

Džajpur – ružičasti grad

Grad nastao iz svjetlosti lotosa

Prag: Zlatni grad u novogodišnjoj noći

Sveta dolina Inka

Samarkand: Rim istoka