Svi svjetski mediji prenijeli su video Billa Gatesa koji ispija ča&scaron;u vode koja je nedugo prije toga do&scaron;la iz kanalizacije, a sve kako bi dokazao da tehnologija koju razvija kompanija Janicki Bioenergy zaista funkcioni&scaron;e, prenosi Index.hr.

- Dobra je kao i bilo koja fla&scaron;irana koju sam pio, a budući da sam proučio na koji način do nje dolazimo, rado bih je pio svaki dan- napisao je odu&scaron;evljeni Gates.

Naime, zemlje u razvoju imaju veliki problem sa sanitacijom, a lo&scaron;e stanje kanalizacijskih mreža uzrokuje hiljade smrtnih slučajeva svake godine. Najvi&scaron;e su pogođena djeca, a Gates se na ovaj problem osvrnuo i na svom blogu.

-&nbsp;Razvijemo li sigurno rje&scaron;enje problema otpada koji ljudi stvaraju, možemo spriječiti mnoge smrti i pritom pomoći djeci da odrastu zdrava -&nbsp;pi&scaron;e Gates.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/bVzppWSIFU0" width="640"></iframe>

Iako tehnologija sama po sebi nije revolucionarna, fondacija Bill i Melinda Gates stala je iza pilot projekta koji će se kasnije ove godine realizirati u Senegalu.

Gates je uvjeren kako će sljedeća generacija ovog projekta moći iz otpada koji proizvodi 100 hiljada&nbsp;ljudi, proizvesti 86 hiljada litara pitke vode na dan te 250 kW energije.

Ipak, kad govorimo o zemljama u razvoju, postoji i problem skupljanja otpada prije procesa proči&scaron;ćavanja, a Gates i ekipa uvjereni su da će malim koracima postići konačni cilj jer ako samo jedna porodicaj dobije ča&scaron;u čiste vode i to je napredak.

- Sistem sanitacije koji se koristi u razvijenom svijetu ne može funkcionirati u zemljama u razvoju. Ono &scaron;to nam u ovom trenutku treba vrlo su jednostavni sistemi -&nbsp;poručuju iz fondacije.

&nbsp;

Tehnologija zaista funkcioniše

Bill Gates popio čašu vode dobivene od fekalija: Dobra je kao i ona iz flaše

NASA je, koristeći Hubble svemirski teleskop, napravila najbolju fotografiju Andromeda galaksije od čak milijardu i po piksela.

Većina monitora gubi 99,9 posto rezolucije slike kada se ona gleda u punom obimu, ali uvećavanjem možete vidjeti mnogo manje dijelove te galaksije.

Sliku u punoj rezuluciji možete pogledati <a href="http://www.spacetelescope.org/images/heic1502a/zoomable/">ovdje.</a>

Galaksiju Andromeda, poznatu i pod imenom Messier 31 ili M31 je jedini član na&scaron;e lokalne grupe galaksija koja je masivnija od Mliječnog puta. Na slici je vidljivo vi&scaron;e od 100 miliona od bilion zvijezda, koliko naučnici procjenjuju da ova galaksija ima. Od Zemlje je udaljena 2.5 miliona svjetlosnih godina.&nbsp;

Čak i sa teleskopom poput Hubblea, nije moguće vidjeti sve zvijezde ove galaksije, a NASA-ina slika ne prikazuje ni cijelu galaksiju, već samo jednu stranu promjera 40.000 svjetlosnih godina.

Galaksiju Andromeda prvi put spominje islamski astronom iz Perzije Abd al-Rahman al-Sufi (na Zapadu Azophi) 964. godine koji, kao i većina njegovih kasnijih kolega, nije imao shvatanje o galaksijama. Tek u 20. stoljeću naučnicima je postalo poznato da se univerzum sastoji od galaksija.

Zasluge Al-Sufija priznate su imenovanjem jednog od mjesečevih kratera po njemu (Azophi krater), kao i jedne patuljaste planete (12621 Alsufi).&nbsp;

Udaljena od Zemlje 2,5 miliona svjetlosnih godina

Nevjerovatna fotografija galaksije Andromeda od milijardu i po piksela

Lansiranje&nbsp;rakete Space Exploration Technologies Falcon 9 (SpaceX) prema Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) odgođeno je u utorak u posljednji tren zbog mogućeg tehničkog kvara na motoru, saioćila&nbsp;je NASA.

Raketa, koja sa sobom za ISS prevozi teretni brod Dragon, trebala je poletjeti iz Cape Canaverala, na Floridi, rano ujutro po lokalnom&nbsp;vremenu. Međutim, samo dvije minute prije lansiranja kompjuter je pokrenuo automatski prekid operacije, kazao je George Diller iz NASA-e.

Sljedeća prilika za lansiranje bit će u petak ujutro. Nakon lansiranja, raketa Falcon bi se trebala odvojiti od kapsule Dragon, te bi trebala poku&scaron;ati spu&scaron;tanja bez presedana na plutajuću platformu u vodama istočne obale Floride,u Atlantskom oceanu, 320 kilometara od Jacksonvillea.

Kapsula Dragon trebala bi prilikom sljedećeg lansiranja rakete na ISS dostaviti 2,5 tona opreme i zaliha za &scaron;esteročlanu posadu te za neke eksperimente, poput rasta kristala ili kvarenja mlijeka u odsutnosti gravitacije.

Nakon &scaron;to je 2011. povukla svoju flotu, NASA se za prijevoz astronauta i opreme na ISS oslanjala na ruski Sojuz.

Zbog mogućeg tehničkog kvara na motoru

U zadnji tren odgođeno lansiranje rakete SpaceX

Nedavno provedeno istraživanje o povezanosti hladnoće i prehlade, koja se smatrala medicinskim mitom, pokazalo je da povezanost postoji.

Čak i najmanja hladnoća utiče na povećanje brzine na kojoj se rinovirusi, najče&scaron;ći uzročnici prehlade, razmnožavaju u organizmu laboratorijskih mi&scaron;eva, pokazali su rezultati istraživanja koje su objavili naučnici s američkog Yalea, prenose agencije.

Niske temperature okidač su i za promjene u imunolo&scaron;kom sistema koje omogućuju virusima da se nekontrolirano umnožavaju.

Naučnici su vi&scaron;e od 50 godina vjerovali da rinovirus napreduje na blažoj hladnoći. Istraživanje iz 1960. pokazalo je da se brže razmnožavaju na temperaturi od 33 Celzijeva stepena nego na tjelesnoj temperaturi od 37 Celzijevih stepeni.

Evo &scaron;to izbjegavati kada ste prehlađeni

Novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences potvrđuju da se virus prehlade brže razmnožava i proizvodi vi&scaron;e razine zaraznih čestica na nižim temperaturama. Novim je istraživanjem pro&scaron;ireno ono iz 1960., a rezultati su pokazali da postoje tri biolo&scaron;ka učinka hladnoga zraka koji kod pojedinca povećavaju mogućnost razvoja prehlade.

Ustanovljeno je da su u stanicama koje oblažu nosne valvule mi&scaron;eva geni koji proizvode interferon - protein koji se bori protiv virusa, bili manje aktivni na 33 nego na 37 Celzijevih stepeni, saopćila je imunologinja s Yalea Akiko Iwasaki i njeni kolege.

Usto su molekule koje otkrivaju viruse unutar stanica i potom im daju naredbu da proizvedu interferon bile manje osjetljive na nižim temperaturama, a manja je osjetljivost snizila proizvodnju interferona, ali i proteina koji uni&scaron;tavaju virusne gene, blokiraju oslobađanje virusa i ubijaju stanice zaražene virusom.

Izlaganje rinovirusu i dalje je preduvjet za prehladu. No kada u stanice nosne &scaron;upljine prodre nekoliko virusa, udisanje svježega zimskog zraka izlaže stanice hladnoći koja pogoduje umnožavanju virusa te potiče imunolo&scaron;ki sistem da reagira manje agresivno, tvrdi Iwasaki.

&quot;Dakle, učinak temperature rezultira 100 puta različitom razinom virusa prehlade nakon tri dana, &scaron;to je sasvim dovoljno da zdravu skupinu stanovnika pretvori u gomilu prehlađenih ljudi koji ka&scaron;lju, ki&scaron;u i kojima curi iz nosa&quot;, rekla je dr. Iwasaki.

Rinovirusi su najče&scaron;ći uzročnici prehlade. Iako tokom cijele godine cirkuliraju među populacijom zabilježeni su kao važni uzročnici prehlade tokom jeseni i zime. Obično najprije obole &scaron;kolska djeca koja infekciju unose u porodicu. Simptomi bolesti su hunjavica, konjunktivitis, nema povi&scaron;ene temperature ni komplikacija, a liječenje je simptomatsko.

Saznajte šta treba izbjegavati kada ste "pod napadom"

NAUČNO ISTRAŽIVANJE Pobijen medicinski mit o tome kako dobijemo prehladu

Privatna ruska kompanija &quot;Lin industrijal&quot; namjerava da u narednih deset godina podigne bazu na Mjesecu. &nbsp;

Gradnja će ko&scaron;tati deset milijardi dolara, a podizanje baze trajaće deset godina.&nbsp;

U prvoj fazi, u misiju na Mjesec ići će dvoje ljudi, a kasnije bi im se pridružio veći broj.&nbsp;

Prema riječima glavnog inženjera kompanije Aleksandra Iljina, u projektu će &nbsp;biti kori&scaron;tena postojeća tehnologija, ali i oprema koja bi trebalo da bude proizvedena u idućih pet godina.&nbsp;

Kompanija namjerava da koristi modernizovanu verziju rakete &quot;Angara&quot;, koja bi služila kao nosač za modul astronauta.&nbsp;

Predviđeno je da u pet godina bude čak 37 letova posade na Mjesec, s ciljem gradnje i održavanja baze.&nbsp;

Lokacija za ljudsku koloniju na Mjesecu ista je kao i kod ostalih misija -&nbsp;riječ je o južnom polu, ravnom terenu u blizini planine Malapert.&nbsp;

S tog mjesta&nbsp;direktno se vidi Zemlja i ono pruža dobre uslove za komunikaciju i slijetanje.&nbsp;

- Sunce na planini sja 89 posto&nbsp;dana. Noć se događa samo nekoliko puta godi&scaron;nje i ne traje duže od tri do &scaron;est dana -&nbsp;opisuje Iljin.

Gradnja će koštati deset milijardi dolara

Rusi će za deset godina izgraditi veliku bazu na Mjesecu

Potencijalno opasan asteroid približiće se Zemlji 26. januara, a očekuje se da će letjeti na udaljenosti od 1,2 miliona kilometara, prenosi Telegraf.

Prečnik ovog asteroida, kojem su naučnici dali ime &ldquo;2004 BL86&Prime;, iznosi između 440 i 1.000 metara.

Prema procjeni astronauta, ovaj asteroid se ne može sudariti sa Zemljom, a u radarskoj opservatoriji Goldston, koja je smje&scaron;tena u &nbsp;kalifornijskoj Mojave pustinji, sve vrijeme će pratiti putanju &ldquo;2004 BL86&Prime;.

Inače, svaki objekat iz svemira je potencijalno opasan po Zemlju samo ukoliko uđe u Zemljinu orbitu na rastojanju od 0,05 AU (približno 19,5 rastojanja od Zemlje do Mjeseca), kao i ako njegov prečnik iznosi od 100 do 150 metara.

Objekti ove veličine su dovoljno veliki da izazovu ogromnu &scaron;tetu, a kad bi upali u okean, izazvali bi tzv. mamutske cunamije!

Ne može se sudariti sa Zemljom

Asteroid od 1.000 metara juri prema nama, blizak susret sa Zemljom 26. januara!

NASA je do&scaron;la na ideju da iznad Venere postavi plutajući grad u kojem bi za početak živjeli astronauti i tokom misije od 30 dana, ova svemirska agencija bi trebalo da prebaci tim koji bi u atmosferi Venere postavio balone slične cepelinu u okviru kojih bi se nalazio prostor za život, prenosi Telegraf.

Međutim, jedina mana je &scaron;to će proći nekoliko decenija prije nego &scaron;to ljudi budu u mogućnosti da žive iznad ove planete, a Venera, poznata kao jutarnja zvijezda, je mjesto puno sumpora i temperatura dostiže i do 500 stepeni Celzijusa, a pritisak je 90 puta veći nego na Zemlji. Povr&scaron;ina ove planete je toliko vruća da se na njoj topi metal.

Ipak, samo 50 kilometara iznad, uslovi su slični onima na Zemlji, i atmosferski pritisak je isti kao na na&scaron;oj planeti, a aeroprostor nudi dovoljno za&scaron;tite od solarne radijacije. To je upravo razlog zbog kojeg NASA sada planira da u taj prostor postavi plutajući grad.

Projekat je nazvan Havok i nalazi se u fazi studije izvodljivosti, &scaron;to daje nadu da je ova misija ostvarljiva.

- Atmosferski pojas Venere predstavlja uzbudljivo odredi&scaron;te, kako za naučno ispitivanje, tako i za dolazak ljudi &ndash; zaključio je Kristofer Džouns, inžinjer koji je uključen u ovaj projekat.

<img alt="venera" src="/media/old/54aa89ad-ca1c-4de4-ae08-18c9b0765237-venera.jpg" title="venera" />

Venera

On je također dodao i da bi misija na Veneri zahtijevala manje vremena nego misije na ostale planete i mogla bi se tretirati kao trening misije na Marsu, a njena prednost je &scaron;to se ona nalazi mnogo bliže Zemlji nego Crvena planeta.

Međutim, najteži zadak biće slijetanje letjelice koja će ići u atmosferu Venere bez slijetanja na nju i ona bi prevezla posadu i vazdu&scaron;ne brodove, u&scaron;la bi u njenu atmosferu brzinom od 7.000 kilometara na sat i morala bi da uspori na brzinu od samo 450 metara u sekundi.

Nakon toga, trebalo bi da se aktivira padobran i poslije otpadanja za&scaron;titnog oklopa, ukazao bi se preklopljeni vazdu&scaron;ni brod. Na kraju, uz pomoćne robotske ruke, rasklopivi brod bi trebalo da se napu&scaron;e helijumom kako bi mogao da pluta na visini od 45 kilometara iznad povr&scaron;ine.

Živjelo bi se u balonima sličnim cepelinu

NASA planira da napravi grad iznad Venere?

Nova 2015. godina mogla bi biti najsretnija oboljelima od Alchajmerove bolesti.

Naučnici sa Stenford univerziteta, smatraju da su prona&scaron;li rje&scaron;enje za ovu, do sada neizlječivu, bolest. Lijek je jednostavno podizanje imunolo&scaron;kog sistema, prenosi Telegraf.rs.

Istraživači su otkrili da nervne ćelije odumiru zbog toga &scaron;to druge ćelije, zvane &ldquo;mikroglija&rdquo;, zadužene za či&scaron;ćenje mozga od virusa i bakterija, ne urade svoj posao.

Te ćelije funkcioni&scaron;u dobro u mladosti, ali kako godine prolaze, jedan protein &ndash; EP2, ih sprječava da obavljaju svoj posao kako treba.

<img alt="alzhajmer" src="/media/old/54a7ef6b-15bc-43b2-8166-5e99b0765237-alzhajmer.jpg" title="alzhajmer" />

Ilustracija

Naučnici su pokazali da blokiranje ovog proteina omogućuje ćelijama &ldquo;čistačima&ldquo; da ponovo nesmetano obavljaju svoj posao i uklone ljepljive plakove koji o&scaron;tećuju nervne ćelije kod oboljelih od Alchajmera.

Oni su uspjeli da mi&scaron;evima oboljelim od ove bolesti, povrate pamćenje blokiranjem proteina EP2.

Ono &scaron;to je jo&scaron; interesantnije je to da su tokom eksperimentisanja naučnici uspjeli da genetskim inžinjeringom naprave mi&scaron;eve koji uop&scaron;te nemaju pomenuti protein i ti mi&scaron;evi nisu ni mogli da razviju bilo kakav oblik demencije.

Naučnici smatraju da su pronašli rješenje

Pronađen lijek za Alchajmerovu bolest!

Genetika ili nezdrav život nisu uzrok tumora, kako se ranije mislilo, već se radi o nedostatku sreće, navode američki naučnici. &nbsp;

Godinama su naučnici &nbsp;tvrdili da su fizička neaktivnost, lo&scaron;a ishrana ili geni glavni uzroci tumora, ali najnovija ispitivanja pokazuju da oni koji su dobili tumor jednostavno - nisu imali sreće?!

Istraživanja &nbsp;ukazuju da dvije trećine tumora nastaje zbog slučajne promjene ćelija prilikom dijeljenja, koja je potpuno van ljudske kontrole.&nbsp;

Dakle, čovjek može da živi zdravo, redovno vježba i da se pravilno hrani, ali to nije garancija za zdravlje.&nbsp;

Istražena je 31. vrsta tumora i pokazalo se da je samo devet povezano sa DNK i stilom života, a uzrok ostalih nije imao veze s tim.

Američki naučnici&nbsp;tvrde kako je neke tipove raka nemoguće spriječiti, pa bi trebalo vi&scaron;e raditi na ranom otkrivanju bolesti da &nbsp;bi se ona u prvom stadiju mogla izliječiti.&nbsp;

Kada se dvije trećine tipova tumora pojavljuju zbog neobja&scaron;njive mutacije DNK prilikom dijeljenja ćelija - onda je malo toga &scaron;to možemo učiniti da spriječimo bolest, poručuju stručnjaci.&nbsp;

Ipak, ta tvrdnja&nbsp;ne vrijedi za rak pluća i rak kože, čiji uzroci imaju veze sa lo&scaron;im životnim navikama.&nbsp;

Američki naučnici navode

Osnovni razlog tumora je nedostatak sreće

Maturant Trinaeste beogradske gimnazije Nemanja Filipović uspio je da istrenira pčele tako da mogu otkriti mirise vrlo male koncentracije, &scaron;to se može iskoristiti u medicini, otkivanju bolesti žitarica i u druge svrhe.&nbsp;

Nemanja je taj projekt radio kao polaznik Istraživačke stanice Petnica zajedno s kolegicom Anđelom Todić i, kako je rekao Tanjugu, pčele su izuzetno osjetljive na jako slabe mirise i mogu se koristiti kao detektori, osjetljiviji od nekih pasa ili elektronskih uređaja.&nbsp;

Osim toga, ovi insekti se mnogo lak&scaron;e i brže dresiraju od pasa, čiji su treninzi skuplji, kaže ovaj mladi istraživač.&nbsp;

Nemanja je dresirao pčele tako &scaron;to im je davao &scaron;ećernu nagradu u prisustvu određenog mirisa, tako da nauče povezati svoju ishranu s mirisom.&nbsp;

- Pčele su izuzetno pogodne za ovakvo treniranje zbog toga &scaron;to imaju ugrađeni refleks u svojoj fiziologiju i koriste ga u prirodi -&nbsp;kaže Nemanja koji je razvio i kompjuterski algoritam za detekciju reakcije pčela.&nbsp;

On je istaknuo da je u američkim zračnim lukama već počelo kori&scaron;tenje pčela za otkrivanje supstanci koje se ne smiju unositi u avion, a pomoću ovih izvanrednih insekata može se raditi i na detekciji raka pluća.&nbsp;

Nemanja kaže da je prvobitna zamisao projekta bila da poku&scaron;aju otkriti bolesti žitarica uzrokovane gljivicama.&nbsp;

- Trenutne metode za utvrđivanje postojanja tih bolesti su jako skupe jer je potrebno da se gljive zasiju na određenoj podlozi, čeka se rast. Ako se koriste pčele rezultat bi imali u roku od nekoliko sekundi i znali bi je li žitarica zagađena i predstavlja li &scaron;tetu po okolinu -&nbsp;kaže ovaj mladi naučnik koji namjerava upisati elektrotehniku.&nbsp;

Za potrebe projekta, pčele su nabavili od lokalnog, valjevskog pčelara. Bilo je oko 150 jedinki ali su, nažalost, sve morale biti žrtvovane u interesu nauke, jer propisi predviđaju da se nijedna životinja tretirana u laboratoriju ne smije vratiti u svoju prirodnu sredinu.&nbsp;

Osjetljive na jako slabe mirise

Dresirane pčele otkrivaju bolesti

Boris Morukov, ruski kosmonaut i ljekar koji je predvodio tim za simulaciju leta ljudske posade ka Marsu, umro je u 64 godini, saop&scaron;teno je danas iz Instituta za biomedicinske probleme u Moskvi.

Morukov je bio vođa projekta &quot;Mars-500&quot;, eksperimenta koji je počeo 2010. godine, a tokom kojeg je međunarodna ekipa od &scaron;est članova provela 520 dana u izolaciji, simulirajući let ka crvenoj planeti.

Modul nalik svemirskoj letjelici bio je postavljen u centru Moskve, prenio je AFP.

Ovaj eksperiment omogućio je simulaciju leta ka Marsu i nazad te proučvanje uticaja izolacije na ljude koji provode vrijeme bez dnevne svjetlosti, svježeg vazduha i bez kontakata sa ljudima.&nbsp;

Ovakve uslove astronauti će imati jednog dana kada budu putovali na Mars.&nbsp;

U 64. godini života

Na Novu godinu umro kosmonaut koji je vodi rusku simulaciju leta na Mars

Svijet je 2012. proslavio otkriće Higsovog bozona, poznatijeg kao &bdquo;Božija čestica&ldquo;. Otkriće te čestice, za koju se smatra da daje masu materiji, bio je najveći uspjeh Velikog hadronskog sudarača u Cernu, do sada.

Međutim, jedan naučnik smatra da će u narednim godinama LHC imati jo&scaron; mnogo prilika da promijeni tok istorije, prenosi B92.

Dr. Monika Danford iz Kalifornije, koja trenutno radi na Univerzitetu Hajdelberg u Nemačkoj, radila je u Cernu do 2013. godine. Ona je jedna od &scaron;est naučnika koji su se pojavili u popularnom dokumentarcu &bdquo;Particle Fever&ldquo; o prvim eksperimentima u Cernu tokom 2008.

Pronalazak Higsovog bozona bio je jedan od glavnih ciljeva LHC, ali njegovo vrijeme izgleda tek dolazi.

&bdquo;Jedna od stvari za koje sam najvi&scaron;e zainteresovana je pronalazak i stvaranje tamne materije&ldquo;, kaže dr Danford.

&bdquo;Znamo prema kosmolo&scaron;kim mjerenjima da 25 posto svemira čini tamna materija, a mi nemamo pojma &scaron;ta ona predstavlja. Poređenja radi, ono &scaron;to znamo &ndash; elektroni i protoni &ndash; čini samo četiri procenta. Ogroman dio svijeta koji nas okružuje sačinjen je od materije za koju ne znamo &scaron;ta je.&ldquo;

Ona smatra da bi otkriće i proizvođenje tamne materije u LHC moglo da bude veće otkriće od Higsovog bozona.

&bdquo;Za Higsa smo imali dobra i konkretna teoretska predviđanja. O tamnoj materiji ne znamo ni&scaron;ta. Nema čestice koja nam je danas poznata, a koja bi mogla da nam objasni tamnu materiju, a da ne govorimo o tamnoj energiji. Ako bismo uspjeli da proizvedemo čestice tamne materije u LHC, to bi bio ogroman korak ka na&scaron;em razumijevanju svemira&ldquo;, kaže Danford.

&Scaron;anse da se tamna materija pronađe su, međutim, nepoznate. Mnoge teorije predviđaju njeno postojanje, naročito standardni model fizike, ali bi njen pronalazak možda zahtijevao i mnogo veće ma&scaron;ine od Velikog hadronskog sudarača.

Ove godine će se dva protonska zraka dvostruko veće energije sudariti i osloboditi energiju koju nikad nije postigao nijedan drugi akcelerator.

Dr Danford kaže da u novim eksperimentima ima mnogo potencijala za pronalaženje novih čestica, a možda i tamne materije.

&Scaron;ta god da je budućnost LHC, ovaj projekat je dokaz da je sve moguće postići kroz međunarodnu saradnju.

U novim eksperimentima ima mnogo potencijala za pronalaženje novih čestica

Da li su naučnici na tragu da proizvedu tamnu materiju?

Gotovo nijedan kriptovani softver vi&scaron;e ne odolijeva Američkoj nacionalnoj agenciji za sigurnost (NSA), rekao je biv&scaron;i američki &scaron;pijun Eduard Snouden.

Njemački list &quot;&Scaron;pigl&quot; objavio je, sa margina godi&scaron;nje konferencije CCC (Chaos Communication Congress) posvećene informatici i hakovanju koja je održana u Hamburgu, nove dokumente koje je dostavio Snouden, a koji datiraju iz 2012. godine.

U tim dokumentima izneseni su potezi koje preduzima NSA da bi prodrla u najjače za&scaron;tite na vebu, objavljeno je na web sajtu 20minutes.fr.

Riječ je o zlonamjernom i uvredljivom &scaron;pijuniranju, koje javnost u velikoj mjeri kritikuje i osuđuje, prenio je B92.

- Dekriptovanje algoritama i tehnika za &scaron;ifrovanje, koji se koriste na internetu, jedini je način suprotstavljanja vladinoj kontroli - istakao je Snouden, koji je primoran na izgnanstvo u Rusiju.

Na osnovu dokumenata koje je dostavio Snouden, može se zaključiti da gotovo ni&scaron;ta ne odolijeva NSA.

Među softverima koji vi&scaron;e ne odolijevaju NSA je i Skype, u koji je ta američka agencija prodrla u februaru 2011.

Pored toga, NSA je osujetila vi&scaron;e protokola koji se koriste za &scaron;ifrovanje privatnih virtuelnih mreža (VPN).

Protokole PGP, Truecrypt i Off The Record, međutim, i dalje ne mogu da se de&scaron;ifruju. To je slučaj i sa drugim projektom otvorenog koda, Tor.

Američki špijun Eduard Snouden otkrio

Gotovo da ne postoji softver koji odolijeva Američkoj nacionalnoj agenciji za sigurnost

Vrane možda ne razumiju &scaron;ta im je zajedničko s vojnim redom &quot;Noćna straža&quot; iz serije &quot;Igra prijestolja&quot; ili pak za&scaron;to izreka &quot;kao &scaron;to vrane lete&rdquo; znači putovati u ravnoj liniji, ali one su itekako sposobne samostalno zaključivati. Prema studiji objavljenoj u časopisu &quot;Current Biology&quot;, sive vrane mogu rije&scaron;iti relacijske podudarne zadatke vi&scaron;eg reda ba&scaron; poput ljudi i drugih primata.

Nekada se mislilo da je samostalno (analogijsko) zaključivanje svojstveno isključivo ljudima. Ono je temelj kategorizacije, kreativnog rje&scaron;avanja problema, ali i naučnih otkrića. Ali, kako se takvo zaključivanje može testirati?

Prethodna istraživanja pokazala su da &quot;relacijska podudarnost uzorka&quot; (RMTS) zapravo vizualno predstavlja bit analogije. Na primjer, ako je testni uzorak bio AA, tada bi odabir para BB bio ispravan sljedeći korak. Ili, ako bi testni uzorak bio CD, tada bi bilo ispravno odabrati par EF. Niti jedan odabir kod ispitnih parova ne odgovara fizički uzorku para - na taj način samo nam relacijska jednakost ili različitost mogu pomoći kod odabira para. Na primjer, majmuni su uspje&scaron;no naučili primjenjivati RMTS.

No, sada je međunarodni istraživački tim, pod vodstvom Edwarda Wassermana sa Univerziteta u Iowi, želio vidjeti mogu li ne&scaron;to slično učiniti i neke druge životinje osim primata. Uostalom, vrane i gavrani odavno su poznati po svojoj inteligenciji. Oni su dresirali dvije sive vrane (lat. Corvus cornix) da identificiraju predmete po boji, obliku i broju metodom &quot;identifikacijske podudarnosti uzorka&quot; (IMTS). Ptice su bile stavljene u žičani kavez s plastičnom pliticom u kojoj su se nalazile tri karte i dvije &scaron;alice. Karta u sredini služila je kao uzorak. &Scaron;alice su bile pokrivene s druge dvije karte - jedna je odgovarala karti koja je bila stavljena u sredinu kao uzorak (po boji, obliku i broju na njoj), a druga nije. &Scaron;alica na kojoj se nalazila karta koja se podudarala s uzorkom sadržavala je i dva crva kao nagradu.

U drugom dijelu eksperimenta ptice su podvrgnute testiranju relacijskog podudaranja parova. Karta koja je služila kao uzorak s dva kruga iste veličine, na primjer, značila je da bi vrane trebale odabrati kartu s dva kvadrata iste veličine, a ne s dva kruga različite veličine. Jedna od autorica ove studije Anna Smirnova sa Univerziteta Lomonosov u Moskvi, zabilježila je da su ptice odabrale pravu kartu vi&scaron;e od tri četvrtine puta.

Međutim, ono &scaron;to je uistinu zadivljujuće je činjenica da su vrane zapravo to učinile potpuno spontano, budući da nisu bile dresirane za prepoznavanje RMTS metodom. Naime, bile su trenirane jedino metodom IMTS koja ne uključuje razumijevanje odnosa između predmeta, pi&scaron;e Znanost.com.

- Upravo je to poenta otkrića. Iskreno, da je to bio rezultat učenja na silu i dresiranja, bio bi to &quot;samo&quot; impresivan rezultat. No, one su to učinile potpuno spontano. I zato je to jedan zaista fenomenalan poduhvat - izjavio je Wasserman.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/1imeF8JpNcg" width="560"></iframe>

Zaključak studije objavljene u časopisu "Current Biology"

Vrane su sposobne samostalno zaključivati

Doktor Paul Vam Slembruk tvrdi da ukoliko imate plave ili zelene oči one zapravo nisu te boje. Njihova boja je strukturalna, &scaron;to je rezultat poprilično zanimljive fizike, prenosi Telegraf.rs.

Kako je Slembruk objasnio, obojeni dio oka sa sastoji iz dva dijela, epitela u pozadini i prednje strome. Epitel je izgrađen od samo dva sloja ćelija koje sadrže crno-smeđe&nbsp;pigmente, a, nasuprot njima, stroma je izgrađena od bezbojnih kolegenih vlakana.

Ponekad se u stromi nalazi veća količina tamnog pigmenta melanina, a ponekad ga uop&scaron;te nema. Upravo količina melanina utiče na to koje boje su nam oči.

Na primjer, smeđe oči imaju veću koncentraciju melanina u stromama koje apsorbuju najveću količinu svjetlosti koja prođe kroz kologene naslage dajući oku&nbsp;tamnu boju.

Zelene oči imaju manju količinu melanina pa manje svjetlosti apsorbuju. To znači da se dio svjetlosti ne apsorbuje već pomoću takozvanog &ldquo;tindalovog efekta&rdquo; reflektuje i stvara plavu boju.

Kombinacija apsorbovane smeđe&nbsp;i neapsorbovane plave svjetlosti daju oku&nbsp;zelenu boju.

Najfascinantnije su plave oči koje sadrže veoma malo melanina pa se gotovo sva svjetlost koja uđe u oko reflektuje nazad u atmosferu kao rezultat &ldquo;tindalovog efekta&rdquo;.

Najzanimljivija stvar je da plave oči ustvari i nemaju ustaljenu boju, već ona zavisi od količine dostupne svjetlosti u trenutku kada pogledate tu osobu.

Da li ste znali?

Plavooki ljudi uopšte nemaju plave oči

Britanski tim stručnjaka utvrdio je da mravi koji žive u Evropi uglavnom skreću ulijevo kada istražuju nepoznati teren, &scaron;to je pona&scaron;anje koje bi moglo imati vi&scaron;e obja&scaron;njenja.

Ekipa Edmunda Hunta sa Univerziteta u Bristolu proučavala je pona&scaron;anje mrava iz vrste Temnothorax Albipennis, koji grade svoje mravinjake u malim pukotinama u stijenama, prenosi Jutarnji.hr.&nbsp;

Oni su stavljali mrave pred različite izazove, dokazujući da će se oni uglavnom okrenuti ulijevo kada ulaze u nepoznati prostor.

Rezultati su objavljeni u srijedu u časopisu Biology Letters Britanskog kraljevskog dru&scaron;tva.

Ekipa predlaže nekoliko obja&scaron;njenja tog pona&scaron;anja.

Prvi je da koriste lijevo oko da bi uočili grabežljivce.

Osim toga, postoji i obja&scaron;njenje zbog čega svi idu u istom smjeru - time ograničavaju rizik da će neki od njih biti žrtva predatora u potrazi za izoliranim plijenom.

Bizarno istraživanje

Otkriveno zašto evropski mravi skreću ulijevo

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=droga&amp;">Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu</a> potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.


Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš, a 35 miliona stimulanse, kao što su amfetamin, metamfetamin i ekstazi. Također se procjenjuje da oko 16 miliona ljudi u svijetu koristi opijate, kao što su opijum, morfijum i heroin. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Europe.

Službeni joj je naziv marihuana, a dobiva se od indijske podvrste biljke kanabis, poznate i kao konoplja. Industrijska podvrsta te biljke se koristi puno više i to za izradu užadi, odjeće, a čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od nje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka su druga svojstva došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, đoka, skunk (iako je skunk zapravo sasvim drugi soj kanabisa), danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori – je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa).
Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. 
Kanabis također:
- ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti;
- na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost;
- djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim;
- potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hranom.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=spid&amp;">Spid ili metamfetamin, stimulativna je droga koja ispuštanjem dopamina u krv izaziva ovisnost</a>. Poznata još i kao “meth”, “chalk’ ili “glass”, ova sintetička droga izgleda poput bijelog praha bez mirisa i gorkog okusa, topljiva je u vodi i u alkoholu. Nalazi se u obliku tableta, kapsula ili kristala, a može se uzimati oralno, intravenozno, ušmrkavanjem ili pušenjem. Stopa konzumacije speeda je unatoč podizanju svijesti o njegovoj štetnosti i dalje iznimno visoka.Speed je psihostimulans iz skupine amfetamina koji korisniku daje osjećaj nagrade i zadovoljstva. Ima veoma sličnu molekulsku strukturu kao dopamin, neurostimulator koji se otpušta u živčanim stanicama mozga kada jedemo, pijemo ili radimo nešto što jako volimo.
Dugotrajnom konzumacijom amfetamina može se razviti amfetaminska psihoza odnosno mentalni poremećaj sličan paranoidnoj shizofreniji.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ha%C5%A1i%C5%A1&amp;">Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i stabljike. Jači je od marihuane, a može sadržavati između 15 i 50% THC-a.</a> Na središnji živčani sustav djeluje jednako kao i narkotik, a uglavnom se upotrebljava u svrhu omamljivanja.Hašiš može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi, a dobiva se od indijske konoplje. Njegova boja je najčešće svjetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.Ako se primjenjuje u malim količinama, THC može uzrokovati lagani osjećaj ugode. Međutim, u većim količinama dolazi do trovanja kanabisom te se javlja neobično izobličenje slika, poremećaj u osjećaju prostora i vremena te pojačana podražljivost osjetila.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kokain&amp;">Kokain je psihostimulativna teška droga koja se pravi od lišća zimzelene biljke koke, koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao bijeli, fini kristalni prah.</a>&nbsp;Trgovci drogama ga često miješaju sa stvarima kao što su: kukuruzni škrob, talk puder, krede, aspirini ili brašna te drugim lijekovima poput stimulirajućih amfetamina. Popularni ulični nazivi su: koka, bijelo, snješko, lajna.Kokain povećava razinu prirodnog kemijskog “glasnika”, dopamina koji kontrolira užitak i kretanje. U normalnim okolnostima prilikom izlaganja nekom užitku, dopamin se otpušta u krugove mozga, a potom se vraća natrag u stanicu iz koje je otpušten i isključuje signal između živčanih stanica.
Konzumiranje kokaina blokira rad proteina koji je zadužen za vraćanje dopamina, te dovodi do iznimnog porasta koncentracije dopamina što izaziva prekomjerno odašiljanje impulsa, narušava normalnu komunikaciju mozga i jakog zanosa (“high” trenutka).

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=heroin&amp;">Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično dostupan narkotik.</a>Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osjećaju euforiju, opuštenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osjećali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge

Otprilike 162 miliona ljudi koristi marihuanu i hašiš

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">Iza bivšeg laboratorija Nikole Tesle u Vardenklifu (Wardenclyff) na Long Ajlendu (Island) u Njujorku (New Yorku) nalaze se neki stari temelji.</a> To su ostaci 57-metarskog tornja koji je Tesla počeo graditi 1901. godine u sklopu eksperimenta za bežični prijenos informacija i električne energije na velike udaljenosti, piše The Economist<a href="https://www.economist.com/science-and-technology/2021/02/25/electricity-can-be-transmitted-through-the-air?utm_campaign=editorial-social&amp;utm_medium=social-organic&amp;utm_source=facebook&amp;fbclid=IwAR0VPtkEFi0hCzCpfkbYIf0g8IvHxkF4eAMACN9cbnl015b1eDYrXxemfqU">.</a>&nbsp;Pomoglo je. Kao što je i predvidio, bežične komunikacije imale su posljedice koje su promijenile svijet. Ali nije uspio postići da sama električna energija putuje jako daleko. Kao posljedica toga, u roku od pet godina radovi su prestali, a toranj je kasnije razoren kako bi pomogao otplatiti njegove dugove. Tesla - pionir koji je, između ostalog, razvio stvaranje i prijenos izmjenične struje - nestao je u relativnoj anonimnosti.
I tako je ostalo sve dok Teslino ime nije oživio Ilon Mask (Elon Musk) kao marku za svoju kompaniju za električne automobile. Sada se i povratak Tesline vizije za bežični prijenos električne energije također čini mogućim. Emrod, firma sa sjedištem u Oklendu (Auckland), sarađivala je s Powercomom, novozelandskim distributerom električne energije, kako bi razvila prototip sistema za upotrebu u zatvorenom pokusnom pogonu. Zatim, u odvojenom projektu, plan je prenijeti energiju sa solarne farme na Sjevernom otoku na klijenta udaljenog nekoliko kilometara.

<h2>Emrodova operacija započet će oprezno</h2>

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa. To će prevladati dva temeljna nedostatka u Teslinom planu. Jedan je bio kako ljudima naplatiti električnu energiju koju jednostavno mogu dohvatiti iz zraka. Druga je bila potreba za prevladavanjem zakona širenja zračenja, koji kaže da je jačina signala obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti koju je prešao od odašiljača. Rezultat je da snaga signala naglo pada čak i na kratkim udaljenostima. Prenošenje snage uskim snopom, umjesto da se zrači u svim smjerovima, pomaže smanjiti problem.

Snaga zračenja, kako je poznat Emrodov postupak, već je pokušana, ali uglavnom za vojne potrebe ili za upotrebu u svemiru. Godine 1975. NASA, američka svemirska agencija, koristila je mikrotalase za slanje 34 kW električne energije na udaljenost od 1,6 km - rekord koji i dalje stoji. Međutim, nikada nije razvijen za komercijalnu upotrebu.
Emrodova operacija započet će oprezno. Započet će prijenosom onoga što Greg Kušnir (Kushnir), osnivač firme, opisuje kao "nekoliko kilovata" na više od 1,8 km. Tada će postupno povećavati i snagu i udaljenost. Ključna varijabla je učinkovitost s kojom se to može učiniti. Prema Kušniru, to je trenutno oko 60%. To je, računa, već dovoljno dobro da zračenje snage postane komercijalno održivo u nekim okolnostima, poput dosezanja udaljenih područja bez trošenja novca na skupe dalekovode. Ali, da bi poboljšao stvari, Emrod u rukavu ima još dva trika. Jedan je aktiviranje releja. Drugi je začinjavanje predajnika takozvanim metamaterijalom.
Releji, koji su pasivni uređaji koji ne troše nikakvu snagu, rade poput leća i preusmjeravaju mikrovalnu zraku i šalju je s minimalnim gubicima u prijenosu. Oni je također mogu usmjeriti, ako je potrebno, u novom smjeru. To znači da odašiljač i prijemnik ne moraju nužno biti u vidokrugu.
Metamaterijali su kompoziti male količine provodnih metala i izolacijske plastike raspoređene na način koji uzrokuje njihovu određenu interakciju s elektromagnetskim zračenjem kao što su mikrotalasi. Oni se već upotrebljavaju u takozvanim uređajima za prikrivanje koji pomažu ratnim brodovima i vojnim avionima da se sakriju od radara. Ali mogu se koristiti i u prijemnoj anteni za učinkovitije pretvaranje elektromagnetskih valova u električnu energiju.

<h2>Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida</h2>

Emitiranje moćnih mikrotlasa u zraku nosi rizike. Napokon su slični valovi sredstvo kojim mikrovalne pećnice zagrijavaju ono što se u njih stavi. Emrod kaže da kratko izlaganje njegovim zrakama ne bi trebalo nanijeti štetu ljudima ili životinjama, jer je gustoća snage relativno niska. Ipak, kako bi se izbjegle nesreće, zrake će biti okružene takozvanim laserskim zavjesama. To su laserske zrake male snage koje same po sebi nisu štetne.&nbsp;Ali ako se zavjesa trgne zbog umetanja stvari poput ptica ili niskoletanih helikoptera (koji se na Novom Zelandu koriste za okupljanje ovaca), taj će se prekid odmah otkriti, a mikrovalni prijenos privremeno prekinuti. Baterije na prijemnom kraju pune se tokom bilo kakvih prekida.
 
Ako zračenje snage poleti, Emrod neće imati teren samo za sebe, jer brojne druge firme rade na toj ideji. TransferFi, sa sjedištem u Singapuru, razvija sistem koji oblikuje zrake radio valova, koji obično imaju nižu frekvenciju od mikrovalova, za prijenos snage na određene prijemne uređaje. Ovo je ideja kratkog dometa, dizajnirana za napajanje uređaja u fabrikama i domovima.
 Američka kompanija PowerLight Technologies surađuje s oružanim snagama te zemlje na korištenju lasera za prijenos snage u udaljene baze, a također i za pokretanje dronova dok su u zraku. Kompanija također razmatra i komercijalne aplikacije, kao i Mitsubishi Heavy Industries, japanska inženjerska tvrtka. Mitsubishi ima posebno visoke ambicije. Osim industrijske primjene na Zemlji, istražuje kako se tehnologija može koristiti za slanje energije na zemlju iz geostacionarnih satelita opremljenih solarnim pločama. To bi uključivalo prijenos na više od 35.000 km.

Novozelandska firma pokušava komercijalizirati staru ideju

Cilj je prenijeti snagu kao uski snop mikrotalasa

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava. - Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.

Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.

Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.

BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Na ulasku u ono što su ostaci drevnog rimskog grada, uništenog u vulkanskoj erupciji 79.godina nove ere, tačnije na iskopinama vile u Ćivita Đuliana došlo je do novog važnog otkrića za koje Dario Frančeskini, italijanski ministar kulturnih dobara i turizma, kaže da je izuzetno važno j<a href="https://avaz.ba/tag/30659/pompeji">er čine Pompeje modelom istraživanja i proučavanja jedinstvenim na svijetu.</a>

Naime, pronađena je netaknuta soba u kojoj su živjeli robovi, što predstavlja vrlo rijetko i dragocjeno otkriće.

- Ovo najnovije otkriće je izuzetno - rekao je direktor arheološkog parka "Pompeji", Gabrijel Zuhtriegel za italijanske medije, i dodao da je veoma rijetko da historija vraća detalje života najskromnijih na ovakav način.
Najnovije iskopavanje u prigradskoj vili na sjeveru Pompeja, lokacija je istraživanja još od 2017. godine na kojoj su već otkrivene svečane kočije i štala sa ostacima tri konja, pruža izvanredno viđenje antičkog svijeta te nudi rijedak presjek svakodnevice tadašnjih robova.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi. Zidovi su goli, bez ikakve boje osim jedne mrlje ispod prozora gdje je nekada visila lampa.

Prefinjena tehnika „odlivaka" Đuzepea Fjorelija koji ju je otkrio u 19. vijeku, omogućila je da se precizno otkriju lični predmeti ispod kreveta, uključujući amfore za odlaganje predmeta, keramičke bokale i noćnu posudu. Dva kreveta su dugačka 170 centimetara, dok jedan krevet ima dužinu od 140 centimetara, pa se smatra da je pripadao djetetu.
Na sredini sobe otkrivena je velika kutija sa konjskom opremom umotanom u komad tkanine. Ova soba, osim što je možda udomljavala jednu porodicu, služila je i kao ostava o čemu svjedoči 8 amfora naguranih u uglove sobe.

<h2>Prozor u krhku i nesigurnu stvarnost</h2>

Ministar kulturnih dobara i turizma Frančeskini izjavio je da su Pompeji dokaz da, kada Italija vjeruje u sebe i udruži snage, postiže izvanredne ciljeve kojima se divi čitav svijet. Pompeji su jedno od arheoloških nalazišta koja su najtraženiji na svetu kada se radi o turističkim destinacijama, ali i jedno od rijetkih mjesta na kojima se konstantno vrše istraživanja i eksperimentira novim tehnologijama.

Direktor parka Gabrijel Zuhtriegel istakao je i da je ova soba prozor u krhku i nesigurnu stvarnost ljudi koji se rijetko pojavljuju u historijskim izvorima koji su pisani od strane tadašnje elite te im daje vizibilitet u historijskim naracijama.
- Ovo je slučaj koji nama arheolozima pomaže da otkrijemo dio antičkog svijeta o kome malo znamo. Ovo je jedno od najuzbudljivijih otkrića u mom životu i predstavlja pravo blago jer pričamo o ljudskom iskustvu, a u ovom slučaju najslabijoj kariki antičkog društva, robovima i njihovim uvjetima života u rimskom svetu - napomenuo je Gabrijel Zuhtriegel povodom ovog rijetkog otkrića.

Tako su pronađeni kreveti koji su umjesto dušeka imali samo komad tkanine nategnut na mrežu užadi

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti objavila je da nisu tačne vijesti o tome da <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcine</a> protiv Covida-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. 
Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i <a href="https://avaz.ba/tag/47476/muhamed-jusic">Muhamed Jusić</a>, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji. 
Jusić je priložio i tekst iz magazina "Newsweek" u kojem se raskrinkava ova lažna vijest.

<blockquote class="twitter-tweet">Saudijska agencija za borbu protiv lažnih vijesti je objavila da nisu tačne vijesti o tome da vakcine protiv Covid-19 sadrže sastojke svinjskog porijekla. Jedna detaljnija analiza o temi od one koja se mogla pročitati u bh medijima:<a href="https://t.co/j3fLxYlFgV">https://t.co/j3fLxYlFgV</a> <a href="https://t.co/SIPCfAgOdX">pic.twitter.com/SIPCfAgOdX</a>— Muhamed Jusic (@MuhamedJusic) <a href="https://twitter.com/MuhamedJusic/status/1343238495784083456?ref_src=twsrc%5Etfw">December 27, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Salman Vakar iz Britanskog islamskog medicinskog udruženja (BIMA) rekao je za "Newsweek" da „Pfizerova“ vakcina u sebi nema „sastojke koji nisu halal“. 
Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode također je na svojoj web stranici potvrdila da vakcina kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“ protiv Covida-19 ne sadrži nikakve komponente životinjskog porijekla.
U izjavi BIMA-e ranije ovog mjeseca o vakcini se kaže da ona ne sadrži sastojke životinjskog porijekla (tj. nema želatina) i niti jedan proizvod nije izveden iz fetalnih ćelijskih linija, a da „preostale pomoćne tvari ne zabrinjavaju“.
Vakar je rekao da je "halal aspekt ove vakcine zabilježilo nekoliko naučnika, sunitskog i šiitskog porijekla u Velikoj Britaniji, ali i na međunarodnom planu".
U tekstu „Newsweeka“ se navodi da je Jusuf Šabir objavio fetvu, koju su odobrile muftije Šabir Ahmad i Muhamad Tahir, i savjetnica NHS-a Mavlana Kalingal Rijad, navodeći da je vakcina „halal na osnovu dostupnih informacija“.

Ovu informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji

Nema prepreka za korištenje "Pfizerove" vakcine

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

<a href="https://avaz.ba/tag/4659/california">U Kaliforniji su otkriveni tajanstveni lanci DNK</a> koji, navodno, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.
Naučnici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke naučno-fantastične serije "Zvjezdane staze", koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosistema i njihove uloge u okolišu.
Mikrobiologinja Džil Benfild (Jill Banfield) sa Univerziteta "Berkeley" smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.
-	Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto misteriozno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba - napisala je Benfild na Twitteru, a prenosi „Science Alert“.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu. U saradnji s genetičarom Basem Al-Shayebom sa Univerziteta "Berkeley" radila je na projektu pronalaženja virusa koji napadaju anoksične mikrobe poznate kao arheje, koji žive u močvarnom okruženju. U blatu su slučajno pronašli nešto iznenađujuće, strukturu DNK koja se sastoji od gotovo milion baznih parova.
Nakon daljnje analize otkrili su da je više od pola gena bilo novo, da je struktura imala ogledalo sekvence na kraju svake niti i pokazivala sposobnost samokopiranja. Šokirani naučnici počeli su analizirati baze podataka DNK kako bi provjerili mogu li pronaći neku sličnu strukturu. Identificirali su 19 sekvenci za koje se činilo da odgovaraju profilu.
Još uvijek nije jasno o kakvim se to strukturama DNK tačno radi, ali zasigurno su fascinantne. Pripadaju klasi struktura koje se nazivaju ekstrakromosomski elementi (ECE), a koje se mogu naći izvan kromosoma, koji sadrži većinu genetskog materijala organizma.
ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri. Primjeri uključuju plazmide i virusnu DNK.
-	Niti možemo dokazati da su to arhealni virusi ili plazmidi ili mini-kromosomi niti možemo dokazati da nisu - navode naučnici u istraživanju „Borgs are giant extrachromosomal elements with the potential to augment methane oxidation“ objavljenom u arhivu bioRxiv.

Čini se da "Borgovi" dijele puno sekvenci gena iz drugih elemenata i mikroba. Naučnici smatraju da su ih ECE-ovi apsorbirali i asimilirali. S druge strane, možda su ti zajednički geni rezultat zagađenja okoliša.
Sekvenciranje je otkrilo da "Borgovi" imaju zajedničke značajke s rodom arheja zvanim metanoperedens, koji oksidira metan, što sugeriše da bi strukture mogle biti povezane s tim određenim mikrobima. Zapravo, "Borgovi" bi mogli biti i uključeni u taj proces.
Ako su "Borgovi" stvarni, a ne rezultat zagađenja, mogli bi povećati sposobnost metanopederensa da oksidira metan. To bi značilo da se radi o do sada nepoznatom procesu i da bi ti ECE-ovi mogli imati do sada nepoznatu ulogu u regulaciji atmosfere.

Benfild je prve "Borgove" našla u blatu u svom dvorištu

ECE su ogromni, sami se umnožavaju i mogu se naći unutar ili izvan staničnih jezgri

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

Strategija smanjenja štetnosti je strategija javnog zdravstva koja je u početku razvijena za odrasle osobe s problemima zloupotrebe opojnih droga kojima apstinencija nije bila izvediva, a pristup smanjenja štetnosti bio je učinkovit u smanjenju morbiditeta i smrtnosti unutar ove populacione grupe. Princip smanjenja štetnosti uspješno se primjenjuje na edukaciju o seksualnom zdravlju, a "radi" uspješno i na smanjenja rizične upotrebe alkohola. 
Šta je to princip smanjenja štetnosti? 
Smanjenje štetnosti može se opisati kao strategija usmjerena prema pojedincima ili skupinama koja za cilj ima smanjenje štetnosti povezane s određenim ponašanjem. Kada se primjenjuje na zloupotrebu opojnih droga, smanjenje štetnosti prihvaća da je trajni nivo upotrebe droga (i zakonite i neovlaštene) u društvu neizbježna i definira ciljeve kao smanjenje štetnih posljedica. Koncept naglašava mjerenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih rezultata, za razliku od mjerenja potrošnje droga. Smanjenje štetnosti evoluiralo je tokom vremena, od prvobitne identifikacije 1980-ih, kao alternativa intervencijama usmjerenim samo na apstinenciju kod odraslih s poremećajima zloupotrebe droga. Tada je bilo prepoznato da apstinencija nije realan cilj za ovisnike. Uz to, oni pojedinci koji su bili zainteresirani da smanje upotrebu, ali ne i da potpuno prestanu su bili isključeni iz programa koji su zahtijevali apstinenciju.
Koncept smanjenja štetnosti naglašava potrebu za takvim javnim zdravstvenim politikama koje će se bazirati na istraživanju, a ne na stereotipovima koji se obično pripisuju osobama riskantnog ponašanja. Ovakav pristup su odobrili i podržavaju najviši institucionalni zdravstveni autoriteti, a postali su i sastavni dio legislative nekoliko zemalja. Smanjenje štetnosti dokazano smanjuje rizik, poboljšavaju kvalitet života, a pokazalo se da je i isplativije. Filozofija se primjenjuje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, a karakteristični primjeri su korištenje sigurnosnih pojaseva u kolima, kaciga prilikom vožnje motora i kondoma kod seksualnih odnosa. 
Historija razvoja koncepta smanjenja štetnosti
I dok je ovaj princip odavno prepoznat u određenim područjima društvene i zdravstvene sigurnosti, kada se radi o problemu pušenja, stvari postaju složenije. 
Primjenom ovog konceta na smanjenje štetnosti od duhana nastoji se smanjiti šteta uzrokovana proizvodima koji sagorijevaju duhan, osiguravajući alternativne izvore nikotina za pušače koji ne mogu ili ne žele prestati konzumirati duhan i nikotin. Zasniva se na konceptu da „pušači puše radi nikotina, ali oboljevaju od katrana“. 
Prvi koraci na usvajanju koncepta smanjenja štetnosti od pušenja su napravljeni 1974, kada su naučnici spoznali visoku mogućnost stvaranja ovisnosti i veliku privlačnost učinaka nikotina na pušače, prepoznavši da su ciljevi apstinencije i ukidanja pušenja nerealni i osuđeni na neuspjeh. Od tada, više studija i istraživanja je pokazalo da primjena ovog koncepta može smanjiti rizik od oboljenja uzrokovanih pušenjem. 
Da koncept smanjenja štetnosti kod pušenja ima efekta, pokazuju rezultati istraživanja iz Japana koji je jedno od tržišta sa tradicionalno velikim brojem pušača. Prema studiji objavljenoj u junu 2020. godine, ukazano je na povezanost <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33707176/">drastičnog pada prodaje klasičnih, tadicionalnih cigareta u Japanu</a> sa pojavom na tržištu nove generacije proizvoda, a koji su bazirani na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana. Autori studije sa Medicinskog univerziteta u Charlestonu u Južnoj Karolini, kao i nešto kasnije profesor David Sweanor sa kanadskog univerziteta u Ottawi, u istraživačkom radu koristili podatke Instituta za duhan u Japanu, kao i izvještaje duhanskog giganta Philip Morris International.
Šta dalje?
Ovisnost o pušenju se ne pripisuje isključivo nikotinu. Osjetilno-motorni aspekti i rituali pušenja također imaju važnu ulogu. Trenutno, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan jedini repliciraju ritual pušenja, u kojem korisnik dobija i nikotin. Kao takvi, ovi uređaji primjenjuju princip smanjenja štetnosti na tri načina: 
1.	Dozvoljavaju pušačima da prestanu pušiti
2.	Omogućavaju bivšim pušačima da ne počnu ponovo pušiti, te
3.	Sprječavaju nepušače da počnu pušiti. 
Nedavno su i velike zdravstvene organizacije kao što su američka Uprava za hranu i lijekove i <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/853861/Nicotine_replacement_therapy_harm_reduction_in_smokers.pdf">Agencija za lijekove i proizvode za zdravstvenu zaštitu Velike Britanije</a> prihvatile dugotrajnu nikotinsku terapiju za smanjenje štetnosti od pušenja, ili neke od modernih uređaja, kao što je <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-authorizes-marketing-iqos-tobacco-heating-system-reduced-exposure-information">IQOS kompanije Philip Morris</a>, za koje naučne studije pokazuju da potpuni prelazak na njih „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim hemikalijama“. 
S druge strane, profesor Karl Fagerstrom, naučnik koji je razvio čuveni <a href="https://patient.info/news-and-features/fagerstrom-test">Fagerstrom test za otkrivanje ovisnosti o nikotinu</a>, smatra da je: „područje nikotina / duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štetnosti, jer ovisnost o nikotinu / duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol.

Znači, sada se taj princip primjenjuje i kod pušenja?
Koncept smanjenje štetnosti od duhana odnosi se na strategije osmišljene za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem duhana, ali koje mogu uključivati daljnju upotrebu nikotina ili bezdimnih proizvoda.
Kako bi se smanjilo pušenje, i u perspektivi spasili milijuni života, čini se da smanjenje štetnosti od duhana kroz zamjenu cigareta proizvodima s niskim rizikom, obećava. Očita činjenica koja se tako često zanemaruje jest da pušenje pruža zadovoljstvo i ljudi to vole raditi. Davanje pušačima bolje alternative znači da bi oni možda preferirali jedan od ovih proizvoda nego cigarete.

Kada se radi o pušenju, bolje je spriječiti nego liječiti

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

Nova vrsta <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> koja se pojavila u <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Velikoj Britaniji</a>, također je registrirana kod pojedinaca u Australiji, Islandu, Italiji i Holandiji, te nekoliko slučajeva u Danskoj, izjavili su danas zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zvaničnik WHO-a Majk Rajan (Mike Ryan) naglasio je da, iako se nova vrsta virusa širi mnogo brže nego ranije poznata varijanta, prijenos nije tako brz kao kod boginja, zauški i varičela.
Drugi zvaničnik WHO-a Marija van Kerhov istakla je da je nova vrsta virusa korona pronađena u Južnoafričkoj Republici slična onoj iz Velike Britanije ali da slučajevi nisu povezani. 
Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) saopćio je 19. decembra da je nova vrsta virusa dovela do povećanja broja zaraženih.
Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju.

Nekoliko evropskih zemalja uvelo je ograničenja za putovanja u Veliku Britaniju

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

NASA-in svemirski teleskop "James Webb", revolucionarni instrument vrijedan devet milijardi dolara trebao bi danas biti lansiran iz Francuske Gvajane, otvarajući novo doba astronomskih istraživanja.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku nauku sljedećeg desetljeća, poletjet će u svemir u raketi Ariane 5 koja će biti lansirana u 13:20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.
Webb teleskopu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.Ovaj teleksop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih godina, oko 100 puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čoveka u njemu.

Ako sve bude po planu, instrument težak 6.350 kg bit će pušten iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

U Velikoj Britaniji su otkrivena dva slučaja još jednog „veoma zabrinjavajućeg“ soja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>.
Novi soj mutirao je u <a href="https://avaz.ba/tag/6609/juznoafricka-republika">Južnoafričkoj Republici</a> i još je prenosiviji od drugog mutiranog soja koji trenutno cirkulira Engleskom, a za koji se kaže da je 70 posto zarazniji od originalnog.
Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock) rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Dauning Stritu da su dvije osobe za koje je utvrđeno da su zaražene novim sojem u karantinu, kao i njihovi bliski kontakti.
Postoje trenutna ograničenja za putovanja iz Južnoafričke Republike i svako u Velikoj Britaniji koji je boravio u toj zemlji u posljednje dvije sedmice - i svako ko je bio u bliskom kontaktu - mora se odmah izolirati.

- Nevjerovatno smo zahvalni vladi Južnoafričke Republike na strogosti njihove nauke i otvorenosti i transparentnosti s kojom su oni s pravom postupili, kao i mi kada smo ovdje otkrili novu varijantu. Ova nova varijanta je veoma zabrinjavajuća jer je još prenosivija i čini se da je mutirala dalje od nove varijante koja je otkrivena u Velikoj Britaniji - rekao je Henkok, prenose britanski mediji.
Kada se radi o nivoima upozorenja, on je kazao da će pojedini dijelovi Engleske biti stavljeni na najviši, četvrti nivo zbog pojave novog soja virusa.
Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna.
Prethodno su zbog prvog novog soja koronavirusa otkrivenog u Engleskoj uvedene nove oštrije mjere, a brojne države su zabranile letove ka Britaniji.
Britanski naučnici su prethodno rekli da je vrlo vjerovatno da se prvi novi soj otkriven u Britaniji proširio u većini evropskih država.

Kako je precizirao, na četvrti nivo bit će stavljeni istočni i južni dijelovi Engleske, dok je situacija na jugozapadu mirna

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

Ilon Mask (<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Elon Musk</a>), direktor američkog proizvođača električnih vozila Tesle, u četvrtak je postao najbogatija osoba na svijetu, ostavivši iza sebe Džefa Bezosa (Jeff Bezos), osnivača i direktora Amazona, javlja Anadolija. Vrijednost dionica Tesle danas je porasla na najveći nivo ikada, odnosno na 808,66 dolara po dionici, a Maskovo bogatstvo povećano je na 185 milijardi dolara. Time je s trona najbogatijeg na svijetu svrgnuo Bezosa čije se bogatstvo procjenjuje na 184 milijarde dolara, a na prvom mjestu je bio od ljeta 2017. godine.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto, od istog dana prošle godine kada su dionice Tesle na tržištu vrijedile 93,81 dolar. Prestigavši poduzetnika Vorena Bafeta (Warren Buffet) u julu i postavši sedmi najbogatiji čovjek u svijetu, Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa (Bill Gates) te postao druga najbogatija osoba. Bezos je svjedočio porastu vrijednosti dionica Amazona tokom pandemije, kada je većina svijeta bila u "lockdownu", međutim njegova kompanija nije mogla pratiti svoju tržišnu vrijednost od 1,61 milijardi dolara. Uprkos Teslinoj tržišnoj kapitalizaciji od 761 milijardu dolara koja zaostaje za Amazonom, investitori vjeruju da proizvođač električnih automobila ima mjesta da napreduje, pogotovo ako svijet u narednoj deceniji naglo pređe s fosilnih goriva na električne automobile.

Značajan porast Maskovog bogatstva povezan je s neočekivanim porastom vrijednosti dionica Tesle od 762 posto

Mask je u novembru prestigao i Bila Gejtsa

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/5099/globalno-zagrijavanje">Izvještaj objavljen 1972. godine predviđa da će</a>, bez ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija kroz naredne dvije decenije krenuti prema putu kolapsa.U spomenutom izvještaju objavljenom 1972. godine grupa naučnika s MIT-a predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše "Vice".

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.&nbsp;Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski privredni rast dostići svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.
Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko decenija značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

<h2>Dva scenarija vrlo slična našoj sadašnjosti</h2>

Ekonomistkinja Gaja Herington (Gaya Herrington) pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola vijeka od alarmantnog izvještaja, odnosno kakva nas budućnost čeka.
Herington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Harvardu 2019. godine te ga u novembru 2020. objavila u časopisu "Journal of Industrial Ecology".
Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tokom manjka prirodnih resursa.
Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do tačke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

<h2>Treći scenarij kao nada čovječanstva</h2>

Dobra je vijest kako još nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi "Science Alert".
Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT gdje dolazi do istovremenog privrednog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. Ali razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.
-	SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti - napisala je Herington.

Grupa naučnika predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom

tručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

Bill Gates popio čašu vode dobivene od fekalija: Dobra je kao i ona iz flaše

Nevjerovatna fotografija galaksije Andromeda od milijardu i po piksela

U zadnji tren odgođeno lansiranje rakete SpaceX

NAUČNO ISTRAŽIVANJE Pobijen medicinski mit o tome kako dobijemo prehladu

Rusi će za deset godina izgraditi veliku bazu na Mjesecu

Asteroid od 1.000 metara juri prema nama, blizak susret sa Zemljom 26. januara!

NASA planira da napravi grad iznad Venere?

Pronađen lijek za Alchajmerovu bolest!

Osnovni razlog tumora je nedostatak sreće

Dresirane pčele otkrivaju bolesti

Na Novu godinu umro kosmonaut koji je vodi rusku simulaciju leta na Mars

Da li su naučnici na tragu da proizvedu tamnu materiju?

Gotovo da ne postoji softver koji odolijeva Američkoj nacionalnoj agenciji za sigurnost

Vrane su sposobne samostalno zaključivati

Plavooki ljudi uopšte nemaju plave oči

Otkriveno zašto evropski mravi skreću ulijevo

Najnovije

Bill Gates popio čašu vode dobivene od fekalija: Dobra je kao i ona iz flaše

Nevjerovatna fotografija galaksije Andromeda od milijardu i po piksela

U zadnji tren odgođeno lansiranje rakete SpaceX

NAUČNO ISTRAŽIVANJE Pobijen medicinski mit o tome kako dobijemo prehladu

Rusi će za deset godina izgraditi veliku bazu na Mjesecu

Asteroid od 1.000 metara juri prema nama, blizak susret sa Zemljom 26. januara!

NASA planira da napravi grad iznad Venere?

Pronađen lijek za Alchajmerovu bolest!

Osnovni razlog tumora je nedostatak sreće

Dresirane pčele otkrivaju bolesti

Na Novu godinu umro kosmonaut koji je vodi rusku simulaciju leta na Mars

Da li su naučnici na tragu da proizvedu tamnu materiju?

Gotovo da ne postoji softver koji odolijeva Američkoj nacionalnoj agenciji za sigurnost

Vrane su sposobne samostalno zaključivati

Plavooki ljudi uopšte nemaju plave oči

Otkriveno zašto evropski mravi skreću ulijevo

1

Kako na mozak djeluju marihuana, spid, hašiš, kokain, a kako heroin

2

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

3

Teslin san o bežičnom prijenosu struje uskoro postaje stvarnost

4

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

5

U Pompejima otkrivena soba u kojoj su živjeli robovi

6

Vakcina protiv korone ne sadrži sastojke svinjskog porijekla

7

U SAD nađen misteriozni DNK nazvan "Borg"

8

Kada koncept smanjenja štetnosti stvarno ima efekta?

9

Nova vrsta virusa pronađena u još pet zemalja osim Britanije

10

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

11

Danas u svemir ide najskuplji i najmoćniji teleskop u historiji

12

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

13

Pojavila se i druga mutacija koronavirusa za koju kažu da je još zaraznija

14

Ilon Mask postao najbogatija osoba na svijetu

15

Istraživanje iz sedamdesetih za 2040. godinu predviđa globalnu katastrofu

16

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom