<p>Zamislite čovjeka koji je prije skoro jednog vijeka, sjedeći u hotelskoj sobi u Njujorku bez interneta, televizije i pametnih telefona, opisao svijet u kojem danas živimo.</p><p>Nikola Tesla nije bio samo genijalni pronalazač već i čovjek čija su predviđanja o budućnosti danas gotovo zastrašujuće precizna.</p><p>Mnogo prije nastanka savremene tehnologije govorio je o uređajima koje ćemo nositi u džepovima, robotima koji će zamijeniti ljude, bežičnom prenosu energije i mašinama koje će povezivati cijeli svijet.</p><p>Zbog toga se sve češće ponovo analiziraju Tesline prognoze o tome kako bi svijet mogao izgledati do 2035. godine, prenosi Krstarica..</p><h2>Pametni telefoni bili su Teslina ideja još 1926. godine</h2><p>Tesla je još 1926. godine u intervjuu za časopis „Collier’s“ govorio o svijetu u kojem će ljudi međusobno komunicirati preko malih uređaja.</p><p>Tvrdio je da će čovjek pomoću takvog aparata moći da razmjenjuje glas i slike sa drugima bez obzira na udaljenost.</p><p>Posebno je fascinantno što je rekao da će se uređaj nositi u džepu prsluka.</p><p>U vremenu kada su postojali samo telefoni povezani žicama, takva ideja djelovala je potpuno nevjerovatno.</p><p>Danas se taj uređaj zove pametni telefon.</p><h2>Tesla je upozoravao na ekologiju mnogo prije svih</h2><p>Tesla je tridesetih godina prošlog vijeka govorio i o zagađenju životne sredine.</p><p>Godine 1935. upozorio je da će budućim generacijama zagađene plaže djelovati jednako nezamislivo kao što nama djeluje život bez tekuće vode.</p><p>Tek nekoliko decenija kasnije svijet je ozbiljno počeo da govori o zaštiti prirode i osnivanju ekoloških institucija.</p><p>Mnogi danas smatraju da je Tesla mnogo prije drugih razumio koliko će odnos čovjeka prema prirodi postati važno pitanje budućnosti.</p><h2>Roboti i vještačka inteligencija već mijenjaju svijet</h2><p>U istom periodu Tesla je predvidio da će roboti preuzeti veliki dio ljudskog rada.</p><p>Danas vještačka inteligencija, automatizovane fabrike i humanoidni roboti više nijesu dio naučne fantastike nego stvarnost koja ubrzano mijenja tržište rada.</p><p>Kompanije širom svijeta već razvijaju mašine sposobne da obavljaju poslove koje su nekada mogli raditi samo ljudi.</p><p>Sve više stručnjaka upozorava da će naredne godine donijeti ogromne promjene u načinu života i rada.</p><h2>Vizije koje danas zvuče gotovo jezivo</h2><p>Među Teslinim predviđanjima nalazile su se i ideje koje i danas djeluju nestvarno.</p><p>Govorio je o:</p><p>- bežičnom prenosu energije bez kablova,</p><p>- letećim mašinama koje koriste novu vrstu pogona,</p><p>- direktnom prenosu događaja u domove ljudi,</p><p>- svijetu u kojem će znanje biti važnije od ratovanja,</p><p>- društvu u kojem žene imaju dominantnu intelektualnu ulogu.</p><p>Mnoga od tih predviđanja danas već imaju svoje prve obrise kroz moderne tehnologije, internet i razvoj vještačke inteligencije.</p><h2>Najjezivije predviđanje odnosilo se na ljudski um</h2><p>Jedna od Teslinih najneobičnijih prognoza odnosila se na mogućnost „čitanja misli“.</p><p>Tvrdio je da će jednog dana slike iz ljudskog mozga moći da se prenose na ekran i analiziraju.</p><p>U vrijeme kada je to izgovorio takva ideja djelovala je potpuno nemoguće.</p><p>Međutim, moderne kompanije koje razvijaju tehnologije povezivanja mozga i računara već eksperimentišu sa dekodiranjem moždanih signala i pretvaranjem misli u tekst ili pokrete na ekranu.</p><p>Zbog toga danas mnogi smatraju da je upravo ovo jedno od Teslinih najuznemirujućih predviđanja.</p><h2>Zašto Tesline prognoze i danas izazivaju pažnju</h2><p>Nikola Tesla nije tvrdio da vidi budućnost pomoću natprirodnih sposobnosti.</p><p>On je posmatrao razvoj tehnologije i pokušavao da razumije kojim putem će se civilizacija kretati.</p><p>Upravo zbog toga njegove riječi i danas zvuče toliko uvjerljivo.</p><p>Mnoge stvari koje je opisivao prije gotovo sto godina danas su dio svakodnevice, a dio predviđanja tek bi mogao postati stvarnost do 2035. godine.</p>

Nikola Tesla nije bio samo genijalni pronalazač već i čovjek čija su predviđanja o budućnosti danas gotovo zastrašujuće precizna

Tesla opisao šta nas čeka do 2035. godine: Nevjerovatno koliko je bio tačan

<p class="">Nova grobnica, vjerovatno kraljeve supruge iz 18. dinastije kojoj su pripadali faraoni Akhenaton i Tutankamon prije 3500 godina, pronađena je u Luksoru, objavile su egipatske vlasti.&nbsp;</p><p>Kraljevsku grobnicu otkrili su egipatski i britanski naučnici na zapadnoj obali Nila gdje se nalaze slavne doline kraljeva, a iskapanja se nastavljaju, rekao je arheolog Mostafa Vaziri (Waziri), glavni tajnik Vrhovnog vijeća za egipatske starine.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The Egyptian-British mission, joining the Supreme Council of Antiquities and the New Kingdom Research Foundation of University of <a href="https://twitter.com/hashtag/Cambridge?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Cambridge</a>, succeeded in uncovering a previously unknown royal tomb, during excavation work in Valley No. C in the Western Valleys of <a href="https://twitter.com/hashtag/Luxor?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Luxor</a>. <a href="https://t.co/oUXglKQBaQ">pic.twitter.com/oUXglKQBaQ</a></p>&mdash; Ministry of Tourism and Antiquities (@TourismandAntiq) <a href="https://twitter.com/TourismandAntiq/status/1614542801919959041?ref_src=twsrc%5Etfw">January 15, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Već "prvi elementi otkriveni u unutrašnjosti grobnice upućuju na to da datira iz 18. dinastije", a smatra se da je ona bila vrhunac i najnaprednije razdoblje starog Egipta, rekao je Vaziri.</p><p>Piers Litherland sa Sveučilišta Cambridge, voditelj ekipe britanskih znanstvenika u toj misiji, smatra da je novopronađena grobnica sagrađena za "kraljevu suprugu ili princezu".</p><h2>Unutrašnjost grobnice u lošem stanju</h2><p>Unutrašnjost ove grobnice u lošem je stanju, kako kaže egipatski arheolog Mohsen Kamel razlog je jer su brojni dijelovi i natpisi uništeni poplavama koje su podzemne prostorije ispunile naslagama pijeska i vapnenca.</p><p>Egipat je zadnjih mjeseci predstavio više velikih otkrića posebno na nekropoli Sakkara južno od Kaira.&nbsp;</p><p>Zemlja od 104 miliona stanovnika u teškoj je ekonomskoj krizi i računa da će upravo nova arheološka otkrića pomoći obnovi turizma, važne turističke djelatnosti koja je pretrpjela težak udarac zbog pandemije covida-19.</p><h2>Otvaranje "Velikog egipatskog muzeja"</h2><p>Taj sektor koji zapošljava dva milijuna ljudi i proizvodi više od 10 posto BDP-a zapravo se nije oporavio od Arapskog proljeća 2011.&nbsp;</p><p>Kairo već mjesecima obećava otvaranje "Velikog egipatskog muzeja" u Gizehu, no datum inauguracije još nije obznanjen.</p><p>Mnogi su predviđali da će se to dogoditi 2022., o 200. godišnjici otkrića kamena iz Rosette, zahvaljujući kojem je Jean-François Champollion dešifrirao pismo antičkog Egipta, i stogodišnjici otkrića grobnice faraona-dječaka Tutankamona.</p>

Kraljevsku grobnicu otkrili su egipatski i britanski naučnici na zapadnoj obali Nila gdje se nalaze slavne doline kraljeva

U Luksoru otkrivena nova  grobnica: Vjerovatno kraljeve supruge iz 18. dinastije

<p>Rizik od moždanog udara moguće je smanjiti uz pomoć novorazvijene metode koja pomaže ljekarima da identificiraju pacijente s rizikom od nepravilnog otkucaja srca, poznatog kao atrijalna fibrilacija. Iako nije opasno po život, ovo stanje do 5 puta povećava rizik od prolaznog ishemijskog napada ili moždanog udara.</p><h2>Rezultati studije</h2><p>Tim istraživača s University of East Anglia razvio je novu „alatku“, a rezultati studije objavljeni su 27. avgusta u ''European Journal of Preventive Cardiology''. Kako je navedeno, novi način identifikacije osoba kojima prijeti rizik od moždanog udara otkriva četiri specifična faktora, koji mogu da predvide koji će pacijenti imati atrijalnu fibrilaciju. Ti faktori su:</p><p>starija životna dob</p><p>viši dijastolni (donji) krvni pritisak</p><p>problemi s koordinacijom</p><p>funkcija gornje lijeve komore srca.</p><p>Na osnovu ovih faktora naučni tim je kreirao jednostavan alat za ljekare koji će koristiti u praksi kako bi identificirali osobe pod visokim rizikom.</p><p>Vodeći istraživač profesor Vasilios Vasiliou s University of East Anglia Norwich Medical School smatra da je veoma važno identificirati ko je pod visokim rizikom i ko ima veću vjerovatnoću da će razviti atrijalnu fibrilaciju.</p>

Novi način identifikacije osoba kojima prijeti rizik od moždanog udara otkriva četiri specifična faktora


Naučnici razvili novu metodu kojom se smanjuje rizik od moždanog udara

<p>Originalno obuhvatajući zapadni Antarktik i istočnu Australiju, o "Velikom južnom kontinentu" se teoretiziralo još od rimskih vremena i čak je djelimično otkriven u 17. stoljeću.</p><p>Međutim, trebala su gotovo četiri stoljeća da se geolozi konačno usaglase u vezi s novim kontinentom.</p><h2>Terra Australis</h2><p>Zbog toga, vratimo se na početno otkriće 1642. godine, kada je nizozemski trgovac i pomorac Abel Tasman krenuo u potragu za tajanstvenim osmim kontinentom, poznatim i kao Terra Australis na latinskom.</p><p>Krenuvši iz Jakarte (Indonezija), Tasman je sletio na Južni otok Novog Zelanda i počeo istraživati.</p><p>Prije nego što je uspio kročiti na kopno susreo je domorodačko stanovništvo Māori koji su bili, pa možemo reći, manje impresionirani evropskim mornarom.</p><p>Zapravo, bili su toliko frustrirani njegovom prisutnošću da su udarali u druge kanue koji su se pokušavali približiti kopnu i one koji su prenosili poruke glavnom brodu.</p><p>Nakon neuspjeha u pronalaženju nove zemlje Tasman se vratio kući i nikada se više nije vratio.</p><p>Ironično, ovo je bio prvi put da je bilo ko zabilježio informacije o misterioznom osmom kontinentu.</p><h2>Većinom pod vodom</h2><p>Gotovo 400 godina kasnije geolozi iz GNS-a su objavili otkriće novog kontinenta nazvanog Zealandia ili Te Riu-a-Māui, na maorskom dijalektu.</p><p>Ispostavilo se da je ovaj kontinent, koji ima otprilike 4,9 miliona kvadratnih kilometara i bio je skriven pred našim očima, većinom pod vodom.</p><p>Ovaj ogromni kontinent također je nekada bio dio drevnog superkontinenta Gondwana, koji je prije više od 500 miliona godina uključivao veći dio zapadnog Antarktika i istočne Australije.</p><p>Međutim, otprilike prije 105 miliona godina Zealandia se počela “odvajati” od superkontinenta iz razloga koje geolozi još potpuno ne razumiju.</p>

Originalno obuhvatajući zapadni Antarktik i istočnu Australiju, o njemu se teoretiziralo još od rimskih vremena

Naučnici otkrili izgubljeni kontinent nakon 375 godina

<p>Naučnici su uspjeli aktivirati grupu moždanih stanica kod majmuna kako bi pokrenuli umjetno stanje hibernacije koje bi moglo pomoći ljudima u njihovim budućim radnjama u dubokom svemiru.</p><p>Hibernacija je stanje koje su usvojile određene životinje kako bi se prilagodile nepovoljnim zimskim uvjetima.&nbsp;</p><p>Uobičajena među gmazovima, hibernacija uključuje znatno smanjenu metaboličku aktivnost i sniženu tjelesnu temperaturu.</p><p>Kao toplokrvne životinje, primati, osim lemura, prirodno ne spavaju zimski san ili čak doživljavaju tromost.</p><p>Naučnici su istraživali termoregulaciju kod primata Macaca fascicularis kombinirajući kemogenetičku manipulaciju, skeniranje funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI), analizu ponašanja i praćenje sveobuhvatnog skupa fizioloških i biokemijskih parametara.</p><p>Selektivno su ciljali na ekscitatorne neurone u hipotalamusu u mozgu majmuna lokalno inficirajući neurone virusima koji kodiraju DREADD, a koje pokreće promotor CAMKII. “DREADD” se odnosi na dizajnerske receptore koji se aktiviraju sintetičkim drogama.</p><p>Uspjeli su pouzdano izazvati hipotermiju kod anesteziranih i budnih majmuna.</p>

Uspjeli su pouzdano izazvati hipotermiju kod anesteziranih i budnih majmuna

Naučnici pokreću umjetnu hibernaciju kod majmuna: Ovim metodom će olakšati ljudima

<p class="">Na arheološkom lokalitetu koji se nalazi na oko 100 kilometara od Tbilisija, pronađen je zub star 1,8 miliona godina, a kako je utvrđeno, pripada ranoj vrsti ljudi.&nbsp;</p><p>Otkriće gruzijskih arheologa dokaz je da je region gdje je nalazište jedno od najranijih praistorijskih ljudskih naselja u Evropi, a i bilo gdje van Afrike.<br></p><p>Zub je otkriven u blizini sela Orozmani, udaljenom oko 100 kilometara jugozapadno od gruzijske prijestonice Tbilisija. Arheološki lokalitet je u blizini Dmanisija, gdje su ljudske lobanje stare 1,8 miliona godina, pronađene krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih.</p><p>Nakon što su arheolozi u Dmanisiju pronašli dijelove ljudskih skeleta utvrđeno je da je u pitanju bilo najstarije takvo otkriće bilo gdje u svijetu van Afrike. Na osnovu tih nalaza naučnici su morali da promijene shvatanja i zaključke o ranoj ljudskoj evoluciji i obrascima migracije.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CiQcr2CoiPv/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CiQcr2CoiPv/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CiQcr2CoiPv/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Giorgi Bidzinashvili (@bidzosi_)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Najnovije otkriće na lokaciji udaljenoj 20 kilometara od Dmanisija pruža dodatne dokaze da je planinsko područje južnog Kavkaza vjerovatno bilo jedno od prvih mjesta gdje su se rani ljudi naselili nakon migracije iz Afrike, navode stručnjaci.</p><p>- Orozmani, zajedno sa Dmanisijem, predstavlja najstariji centar širenja ranog savremenog čovjeka u svijetu, a da to nije u Africi - navodi se u saopštenju Nacionalnog istraživačkog centra za arheologiju i prahistoriju Gruzije, u kojem je objelodanjeno otkriće zuba starog 1,8 miliona godina.</p><p>Giorgi Bidzinašvili, naučni vođa tima za iskopavanje lokaliteta, rekao je da smatra da je zub pripadao "rođaku" Zezve i Mzije. U pitanju su imena koja su data fosilizovanim lobanjama starim 1,8 miliona godina pronađenim u Dmanisiju.</p><p>- Uticaj otkrića, ne samo na ovu lokaciju, već i na čitavu Gruziju, kao i na priču o ljudima koji su napustili Afriku prije 1,8 miliona godina, je ogroman - rekao je britanski student arheologije Džek Pir, koji je pronašao zub u Orozmaniju.</p><p>U izjavi za Rojters Pir je dodao da to svrstava Gruziju u važna mjesta za paleoantropologiju i ljudsku priču uopšte.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/CiK4_4qodeL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/CiK4_4qodeL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/CiK4_4qodeL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Giorgi Bidzinashvili (@bidzosi_)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Najstariji fosili ranog savremenog čovjeka datiraju iz perioda od prije oko 2,8 miliona godina. Dio vilice otkriven je u današnjoj Etiopiji.</p><p>Naučnici vjeruju da su rani ljudi, vrsta lovaca-sakupljača po imenu homo erektus, vjerovatno počeli da migriraju iz Afrike prije oko dva miliona godina.&nbsp;</p><p>Drevna oruđa stara oko 2,1 milion godina otkrivena su u savremenoj Kini, ali gruzijska nalazišta su dom najstarijih ostataka ranih ljudi koji su pronađeni izvan Afrike.</p>

Zub je otkriven u blizini sela Orozmani, udaljenom oko 100 kilometara jugozapadno od gruzijske prijestonice Tbilisija

Pronađen ljudski zub star 1,8 miliona godina

<p>Naučnici su identifikovali DNK životinja, biljaka i mikroba star dva miliona godina, što doseže najdalje u prošlost do sada, iz sedimenta koji potiče sa krajnje sjeverne tačke Grenlanda.</p><p>Istraživači su saopćili da detektovani fragmenti DNK pripadaju mamutima, jelenima, zečevima, leminzima i guskama, kao i topoli, brezi i tuji, navode Nezavisne novine.</p><h2>Genetska informacija</h2><p>DNK je samoreplicirajući materijal koji sadrži genetsku informaciju u živim organizmima.</p><p>Mamut je bio rođak slona koji je u dalekoj prošlosti lutao Sjevernom i Centralnom Amerikom, dok nije izumro sa ostalim velikim sisarima tokom velikog ledenog doba prije oko 10.000 godina. Ovo otkriće pokazuje da je vrsta zahvatala šire područje nego što se do sada smatralo.</p><p>- Niko nije mogao da predvidi da je na Grenlandu postojala takva raznovrsnost biljaka i životinja prije dva miliona godina, u vrijeme kada je klima bila veoma slična onome što očekujemo za nekoliko godina zbog globalnog zagrijavanja - izjavio je Eske Vilerslev, direktor Fondacije centra za geogenetiku Lundbek i lider studije objavljene u žurnalu "Priroda", prenosi Srna.</p><h2>Pet lokacija&nbsp;</h2><p>Studija je pokazala da DNK, pod odgovarajućim uslovima, može da opstane mnogo duže nego što se do sada pretpostavljalo.</p><p>Vilerslev je rekao da sada ne bi bio iznenađen da se pronađe DNK star četiri miliona godina.</p><p>Istraživači su izvukli i sekvencionirali DNK i 41 sedmentna uzorka bogatih organskim materijama uzetih sa pet lokacija na poluostrvu Peri lend, koje zalazi u Arktički okean.</p><p>Identifikovano je ukupno preko 100 vrsta životinja i biljaka.</p>

DNK je samoreplicirajući materijal koji sadrži genetsku informaciju u živim organizmima

Naučnici na Grenlandu otkrili DNK star dva miliona godina

<p>Umjetna inteligencija je nedavno došla u fokus šire javnosti s ChatGPT-om, ali bez obzira na sve mogućnosti koje nudi, ipak neće moći zamijeniti ljude u apsolutno svemu. Kao, na primjer, u razvoju softvera.</p><p>Dakle, nema straha za programere, potvrdio je izvršni direktor GitHuba Tomas Dohmke (Thomas) za Computer Weekly.</p><h2>Složeni problemi</h2><p>- Ljudska inteligencija je i dalje superiorna kada je u pitanju rješavanje složenih problema. Zato umjetna inteligencija trenutno uglavnom služi da pomogne ljudima da se rasterete automatiziranih procesa i manjih zadataka, odnosno da ih učine produktivnijima - naglasio je Dohmke.</p><p>Također je uvjeren da će naredne generacije programera koristiti umjetnu inteligenciju na izraženiji način od prethodnih. Već samim tim siguran je da će im to biti sasvim normalno, kao odlično sredstvo za bolji radni učinak.</p><h2>Novi način</h2><p>- Tehnologija kao što je ChatGPT omogućit će novi način učenja, tako da mladi programeri mogu komunicirati s umjetnom inteligencijom i učiti vlastitim tempom, bilo da se radi o uputama ili skriptama u unaprijed definiranoj priči. Vraćajući se na mlađe programere, mislim da će budu vještiji kada završe fakultet jer ne moraju učiti dosadne osnove programiranja na isti način na koji smo mi rekao je izvršni direktor GitHuba.</p><p>On je ovu situaciju objasnio sa autonomnim vozilima, koja se mogu kretati a da ih niko ne vozi, ali im ipak treba neko da im kaže kuda da idu.</p><p>- Ljudi će i dalje morati da pišu kod, smišljaju ga, određuju njegov pravac... Umjetna inteligencija to ne može, ona može samo ubrzati dio strukture, biti u službi čovjeka - zaključio je Dohmke.</p>

Ljudi će i dalje morati da pišu kod, smišljaju ga, određuju njegov pravac

Direktor Githuba tvrdi da umjetna inteligencija neće zamijeniti programere


<p>Novoidentifikovanu vrstu dinosaurusa mesoždera u Patagoniji naučnici su nazvali "onim koji izaziva strah" koji su otkrili "dobro očuvanu" lobanju tog historijskog stvorenja. Mnogi nazivaju "strašnim ubicom" i "posebno zastrašujućim", naučnici su došli do otkrića da je ova vrsta živjela na Zemlji tokom perioda krede, za koju se zna da je to posljednje doba prije nego što su dinosaurusi izumrli.</p><p>Nedavna studija objavljena je u recenziranom "Journal of Vertebrate Paleontology" koji su izradili paleontolog Fredriko Žianšin (Frederico Gianechini) i njegov tim istraživača koji su otkrili ovu vrstu.&nbsp;</p><p>Teoretizira se da je "Llukalkan aliocranianus" na vrhu lanca ishrane zbog svoje zastrašujuće veličine, izuzetno snažnog zagriza, vrlo oštrih zuba, ogromnih kandži i oštrog njuha, objašnjava USA Today.&nbsp;</p><p>Njegovo ime potiče iz maternjeg jezika Mapuche za "onoga koji izaziva strah" Llukalkan, i aliocranianus, što na latinskom znači "drugačija lobanja".&nbsp;</p>

<p>- Ovo je posebno važno otkriće jer sugerira da su raznolikost i obilje abelisaurida bili izvanredni ne samo u cijeloj Patagoniji već i u više lokalnih područja tokom perioda sumraka dinosaurusa - istako je Federiko Žianšin. </p><p>Vjeruje se da su abelisauridi u prosjeku bili dugi 15-30 stopa i da su pronađeni u blizini Patagonije, kao i današnje Afrike, Indije, Antarktika, Australije i Južne Amerike.</p>

<p>Ova vrsta, prije oko 80 miliona godina, bila je jedna od deset trenutno poznatih vrsta abelisaurida koje su cvjetale na južnim kontinentima.</p><p>Jedna fizička karakteristika koja se ističe naučnicima su šupljine u području uha koje drugi abelisauridi nemaju.</p><p>Istraživači sugeriraju da je to moglo pružiti karakteristične slušne sposobnosti, kao što je oštriji domet sluha.</p>

Ova vrsta, prije oko 80 miliona godina, bila je jedna od deset trenutno poznatih vrsta abelisaurida

Onaj koji izaziva strah: Vrste dinosaura otkrivene u Patagoniji

<p>O misiji Artemis 1 se priča još od 2019. godine, kada je Biosentinel, jedna od 13 letjelica u okviru misije stupila na scenu kao "način da organizmi sa Zemlje opet polete u svemir".</p><p>U pitanju je bila gljivica (kvasac). Letjelica "orajon" spustila se u Atlantski okean, 11. decembra, nakon skoro savršenog leta. Tako je misija Artemis 1 vraćena na Zemlju nakon uspješnog puta oko Mjeseca.</p><p>Letjelica je bila bez posade, a 11. decembra se bezbjedno spustila u okean. Tako se završila misija koja je potrajala 26 dana, a rezultat su nevjerovatni snimci Zemljinog satelita. "Orajon" je krenuo kući 6. decembra, i pri povratku je kapsula ušla u Zemljinu atmosferu, gdje dostigla supersoničnu brzinu od 40.000 kilometara na sat. Morala je i da izdrži temperaturu od 2.800 stepeni Celzijusa.</p><p>Letjelicu je u vrtoglavom spuštanju najprije usporila atmosfera, potom 11 padobrana, sve dok nije dostigla brzinu od oko 30 kilometara na sat - kada se i spustila u vodu.</p><p><br></p>

<p>Iz Nase ističu da je riječ o istorijskom događaju, a sljedeći korak je analiza podataka koje je letelica sakupila tokom putovanja kroz svemir.</p><p>"Orajon" u svemir nije donio nijedan oblik života, ali je doživio uspjeh u misiji povratka na Mjesec, što je jedan od većih ciljeva agencije Nasa.</p><p>Nakon povratka, iz Nase su saopštili da je misija oborila rekord imajući u vidu da je letjelica prešla 2.253.081.600 kilometara oko Mjeseca.</p><p>Ipak, misiju, odnosno njen početak, obilježili su brojni problemi i nekoliko odlaganja lansiranja, prenosi RTS.</p><p>I na sam dan lansiranja, bilo je problema sa ventilom na jednom od rezervoara, ali Nasa je sa Floride iz centra "Kenedi"16. novembra 2022. konačno lansirala najmoćniju raketu u historiji koja je odnijela kapsulu "orajon" na put oko Mjeseca.</p><p>Prije nego što su se odvojila od rakete, četiri motora RS-25 "progutala" su skoro 2,8 miliona litara goriva tokom polijetanja i prve potisne faze leta.</p><p>Poljetanje džinovske rakete bilo je planirano nešto poslije sedam sat, ali je zbog problema raketa krenula sa oko 45 minuta zakašnjenja.</p>

<p>Ipak, najmoćnija raketa i nova letelica nisu razočarale, a zadovoljni inženjeri Nase su let i povratak opisali kratko: "Urađeno kao po udžbeniku".</p><p>Nasine ekipe u Kejp Kanaveralu su uspjele u namjeri lansiranja i početka misije, ali tek poslije niza problema koji su trajali tokom 10 nedelja.</p><p>Odložena su dva lansiranja - 29. avgusta i 3. septembra 2022, a i naknadni zakazani termini odlagani su zbog loših vremenskih uslova.</p><p>Ipak, misija "Artemis" za svoj primarni cilj ima da spusti ljude ponovo na Mjesec, što se planira za 2025. godinu, u čemu Nasa želi da pretekne Kineze.</p>

Letjelica je bila bez posade, a 11. decembra se bezbjedno spustila u okean

Ponovni odlazak čovjeka na mjesec: Predviđanja su da će se to desiti do 2025. godine

<p>Crne rupe su sakupljači, a ne lovci. Naime, one čekaju dok nesrećna zvijezda ne proluta. Kada se zvijezda dovoljno približi, gravitacijski zahvat crne rupe nasilno je raskida i traljavo proždire njene plinove dok izbacuje intenzivno zračenje.</p><p>Astronauti koji koriste NASA-in svemirski teleskop "Hubble" detaljno su snimili posljednje trenutke zvijezde dok je proždire crna rupa.</p><p>Oni se nazivaju "događaji plime i oseke", ali u suštini to je sirovo nasilje susreta s crnom rupom. Postoji ravnoteža između gravitacije crne rupe koja uvlači zvjezdane tvari i radijacije koja izbacuje materijal.</p>

<p>Drugim riječima, crne rupe su neuredni jedači, a astronauti koriste Hubble kako bi saznali detalje o tome što se događa kada svojeglava zvijezda uroni u gravitacijski ponor.</p><p>Hubble ne može izbliza snimiti haos plime i oseke AT2022dsb, budući da je ugrizena zvijezda udaljena skoro 300 miliona svjetlosnih godina u jezgru galaksije ESO 583-G004.&nbsp;</p><p>Ali astronauti su koristili Hubbleovu moćnu ultraljubičastu osjetljivost za proučavanje svjetlosti isjeckane zvijezde, koja uključuje vodonik, ugljik i još mnogo toga. Spektroskopija daje forenzičke tragove za ubistvo crne rupe.</p><p>Astronomi su pomoću različitih teleskopa otkrili oko 100 plime i oseke oko crnih rupa.&nbsp;</p><p>NASA je nedavno izvijestila da je nekoliko njenih visokoenergetskih svemirskih opservatorija uočilo još jedan događaj plime i oseke crne rupe 1. marta 2021., a to se dogodilo u drugoj galaksiji.&nbsp;</p><p>Za razliku od Hubbleovih zapažanja, podaci su prikupljeni u rendgenskom svjetlu od izuzetno vruće korone oko crne rupe koja je nastala nakon što je zvijezda već bila razbijena.</p>

<p>- Međutim, još uvijek postoji vrlo malo događaja plime i oseke koji se promatraju u ultraljubičastom svjetlu s obzirom na vrijeme posmatranja.&nbsp;</p><p>Ovo je zaista žalosno jer postoji mnogo informacija koje možete dobiti iz ultraljubičastih spektra - rekla je Emili Engeltar (Emily Engelthaler) iz Centra za astrofiziku  Harvard &amp; Smithsonian (CfA) u Cambridgeu, Massachusetts.</p><p>Dodala je i to da su svi uzbuđeni jer mogu dobiti detalje o tome šta se dešava sa krhotinama.</p><p>- Plima nam može reći mnogo o crnoj rupi. Promjene u stanju osuđene zvijezde dešavaju se nekoliko dana ili mjeseci - navela je Engeltar.</p>

Oni se nazivaju "događaji plime i oseke", ali u suštini to je sirovo nasilje susreta s crnom rupom

NASA snimila zvijezdu kako nestaje u crnoj rupi: Pomoću svemirskog teleskopa "Hubble"

<p>NASA-ina sonda Juno, koja kruži oko Jupitera trebalo je da napravi fotografije planete u okviru svoje produžene misije istraživanja gasovite planete.</p><p>Nakon zujanja oko mjeseca pod nazivom Ganymede i Evropa, sonda je uperila svoj pogled na jedan od zanimljivijih i vulkanski aktivnijih mjeseca tamo - i čak bi mogla da pomogne u otkrivanju života ispod površine.</p><p>- Tim je zaista uzbuđen što produžena misija obuhvata i studiju Jupiterovog mjeseca - rekao je Skot Bolton, glavni istraživač.</p><p>Najnovija ekskurzija na pakleni mjesec je još jedan uspjeh NASA-ine sonde koja pruža impresivne uvide i podatke o Jupiteru i njegovim mejsecima od svog dolaska u gasni gigant 2016.</p><p>NASA opisuje "LO" kao "najveće vulkansko mjesto u Sunčevom sistemu", sa stotinama vulkana koji eruptiraju fontane lave.</p><p>Nedavno je Juno napravila neke od najdetaljnijih slika Jupiterovog ledenog mjeseca Evrope do sada.</p><p>Uskoro bismo mogli da vidimo fotografije vulkanskog Jupiterovog meseca.</p>

Nakon zujanja oko mjeseca pod nazivom Ganymede i Evropa, sonda je uperila svoj pogled na jedan od zanimljivijih i vulkanski aktivnijih mjeseca tamo

Na Jupiteru postoji veliki broj vulkana

<p>Promatrači zvijezda imat će priliku vidjeti zeleni komet koji se pojavljuje jednom u generaciji u nadolazećim sedmicama.</p><p>Obojeni komet, nazvan C/2022 E3 (ZTF), otkriven je u martu prošle godine dok je bio unutar Jupiterove orbite.</p><p>Prema NASA-i, ledena kugla će se najbliže približiti suncu 12. januara.</p>

<p>Između kraja ovog mjeseca i početka februara, C/2022 E3 (ZTF) projurit će našom planetom, osvijetlivši noćno nebo po prvi put u 50.000 godina.</p>

Obojeni komet, nazvan C/2022 E3 (ZTF), otkriven je u martu prošle godine dok je bio unutar Jupiterove orbite

Zeleni komet se približava Zemlji: Najbliži će biti početkom februara

<p>SAD je prikupio 510 izvještaja o neidentifikovanim letećim objektima, od kojih mnogi lete u osjetljivom vojnom zračnom prostoru. Iako nema dokaza o vanzemaljcima, oni i dalje predstavljaju prijetnju, navodi vlada u sažetku izvještaja sa kojeg je skinuta tajnost objavljenom u četvrtak, a prenosi U.S. News.&nbsp;</p><p>Prošle godine Pentagon je otvorio ured, Ured za rješavanje anomalija za sve domene, isključivo fokusiran na primanje i analizu svih tih izvještaja o neidentifikovanim pojavama, od kojih su mnoge prijavili vojni piloti.</p><h2>I dalje se dešava</h2><p>Događaji se i dalje dešavaju u ograničenom ili osjetljivom zračnom prostoru, ističući moguću zabrinutost za sigurnost leta ili aktivnosti prikupljanja od strane protivnika, navodi Ured direktora nacionalne obavještajne službe u svom izvještaju za 2022.<br></p><p>Tajna verzija izvještaja govori o tome koliko je tih objekata pronađeno u blizini lokacija na kojima rade nuklearne elektrane ili gdje je skladišteno nuklearno oružje.</p><p>510 objekata uključuje 144 prethodno prijavljena objekta i 366 novih izvještaja. I u starim i u novim slučajevima, nakon analize, utvrđeno je da većina pokazuje "neupečatljive karakteristike" i da bi se mogli okarakterisati kao sistemi bespilotne letelice ili objekti nalik balonima, navodi se u izvještaju.</p><h2>Nove tehnologije&nbsp;</h2><p>Kancelarija također ima zadatak da izvještava o bilo kakvom kretanju ili izvještajima o objektima koji mogu ukazivati na to da potencijalni protivnik ima novu tehnologiju ili sposobnost.</p><p>Ured Pentagona za anomalije također treba uključiti sve neidentifikovane objekte koji se kreću pod vodom, u zraku ili svemiru, ili nešto što se kreće između tih domena, što bi moglo predstavljati novu prijetnju, navodi se na portalu&nbsp;U.S. News. </p><p><br></p>

Događaji se i dalje dešavaju u ograničenom ili osjetljivom zračnom prostoru

Vanzemaljci ili nešto drugo: Izvještaji o NLO-u porasli su na 510

<p><p>Nakon skoro 40 godina provedenih u svemiru, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=NASA&amp;">penzionisani NASA-in naučni satelit</a> bezopasno je pao na Zemlju kod obale Aljaske, izvijestila je NASA u ponedjeljak, prenosi AP. 
</p><p>Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je satelit - koji je u orbitu 1984. postavila astronautkinja Seli Rajd (Sally Ride) – u nedjelju kasno navečer pao na površinu Zemlje kod obale Aljaske. NASA je saopćila da nije primila izvještaje o povredama ili šteti od padajućih krhotina.
</p><p><br></p></p>

<p><p>Krajem prošle sedmice, NASA je saopćila da očekuje da će većina od 2.450 kilograma teškog satelita izgorjeti u atmosferi, ali da bi neki dijelovi mogli pasti na Zemlju. Svemirska agencija je procijenila izglede neko bude povrijeđen prilikom pada krhotina na 1 prema 9.400.
</p>
<p>Satelit Čelendžer (Challenger) u orbitu je postavila prva Amerikanka koja je otišla u svemir. Satelit je mjerio ozon u atmosferi i proučavao kako Zemlja apsorbira i zrači energiju Sunca, prije nego što je penzionisan 2005. godine, dosta duže od očekivanog radnog vijeka.
</p><p><br></p>
</p>

Satelit je mjerio ozon u atmosferi i proučavao kako Zemlja apsorbira i zrači energiju Sunca, prije nego što je penzionisan 2005. godine

Satelit je pao blizu obale Aljaske kasno u nedjelju navečer

Stari NASA-in satelit pao na Zemlju: Skoro 40 godina proveo u svemiru

<p><p><span style="background-color: initial;">Nuklearni inženjer sa Sveučilišta Brigham Young (BYU), Metju Memot (Matthew Memmott), predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor s jezgrom veličine samo 1,2 x 2,1 metar. Reaktor i sva oprema potrebna za njegovo pokretanje stanu na kamion od 12 metara i pri toj veličini, reaktor s jednim kamionom može napajati 1.000 domaćinstava.</span><br></p><p>- Uporedite to sa standardnim nuklearnim reaktorima koji se danas koriste u SAD s jezgrama veličine 9,1 četvornih metara i smještenih u masivnim betonskim zgradama. Razlog za potonje je da se osigura da radijacija ne pobjegne u okolni okoliš. Ali reaktor tima BYU ne treba takvu vrstu zadržavanja. Umjesto toga, rastaljena sol apsorbira svu proizvedenu radioaktivnost sa sposobnošću sakupljanja zarobljenih elemenata kao što su molibden-99, kobalt-60, zlato, platina, neodim i drugi za daljnju prodaju. Drugim riječima, nema nuklearnog otpada. Još jedna prednost je da se vodik i kisik proizvedeni tijekom nuklearne reakcije također mogu sakupiti iz soli. To znači da se troškovi rada mogu nadoknaditi preprodajom ovih vrijednih elemenata, a vodik može biti alternativa čistom gorivu koja će zamijeniti benzin. Nakon žetve, rastaljena sol postaje čista i u potpunosti se može ponovno koristiti, piše 21stcentech.</p>




</p>

<p><p>Memot poredi evoluciju tehnologije nuklearnih reaktora s kompjuterskom revolucijom. Naša rana računala nakon Drugog svjetskog rata koristila su goleme vakumske cijevi i ispunjavala cijele sobe. Tada je izumljen tranzistor. Kasnije su tranzistori postajali sve manji i na kraju postavljeni na silikonske čipove.&nbsp;</p><p>Prijenosna računala i pametni telefoni danas su analogni Memmottovom reaktoru rastaljene soli. Oni možda nisu ekvivalentni u računalnoj snazi ​​puno većim strojevima, ali imaju dovoljno konjskih snaga da pomognu potrošačima u vođenju poduzeća i domova. U međuvremenu, još uvijek imamo naslijeđena računala koja su ekvivalentna nuklearnim elektranama prve generacije u Memmottovoj analogiji.
</p>
<p>Članak koji se pojavio na web stranici BYU citira ga o zaslugama ovog dizajna nuklearne elektrane.&nbsp;</p><p>- Posljednjih 60 godina ljudi su imali intuitivnu reakciju da je nuklearno oružje loše, da je veliko, da je opasno. Te se percepcije temelje na potencijalnim problemima za Generation One, ali posjedovanje reaktora za rastopljenu sol jednako je posjedovanju silikonskog čipa. Možemo imati manje, sigurnije, jeftinije reaktore i riješiti se tih problema.</p><p>Ovaj reaktor mikrotaljene soli neće se topiti. Radioaktivni nusprodukti proizvedeni nuklearnom reakcijom otapaju se u rastopljenoj soli umjesto da ih apsorbiraju konvencionalne gorive šipke. Iznimno visoka tačka taljenja rastaljene soli od 550 Celzija čini je idealnim medijem za apsorpciju topline iz ovih nusproizvoda pri čemu temperatura soli brzo pada i uzrokuje kristalizaciju.&nbsp;</p>




</p>

<p><p>Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku. Mnoge od tih zajednica manje su od 1000 domova i jedan reaktor s ravnim krevetom mogao bi održavati svjetla i grijati, zamjenjujući skupo i glomazno dizelsko gorivo koje te zajednice danas koriste.
</p>
<p>BYU spinoff, Alpha Tech Research Corp., prikazuje reaktor na svojoj web stranici. Reaktor je nazvan ARC Generator s 12 megavata kapaciteta koji radi na uranovo gorivo s fluoridnom soli. Ne zahtijeva visokotlačne zatvorene strukture koje koriste konvencionalni nuklearni reaktori koji sprječavaju da rashladna tekućina iskipi. I iako radi na temperaturi od 700 Celzija (1292 Fahrenheita), ako izgubi snagu, zračenje je sigurno zadržano rastaljenom fluoridnom soli koja se smrzava.
</p><p>ARC Generator može osigurati osnovno opterećenje ili se može kombinirati s vjetrom i solarnom energijom kako bi zadovoljio energetske potrebe udaljene zajednice. Može raditi i izvan ili na mreži i prenosiv je, može se nositi gotovo bilo gdje u svom sigurnom kućištu (pogledajte sliku ispod).
</p><p>Reaktori s mikrotaljenom soli spadaju među reaktore druge generacije koje promiče nuklearna industrija. Ovi mali modularni dizajni daju nuklearnoj energiji novi smisao, a u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije predstavljaju dobro rješenje za postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.</p>

</p>

Veličina i prenosivost čine reaktor još jednim kandidatom za napajanje udaljenih i izoliranih zajednica poput onih na Aljasci i kanadskom Arktiku

Nuklearni inženjer Matthew Memmott predvodi tim koji je dizajnirao nuklearni reaktor

Tesla opisao šta nas čeka do 2035. godine: Nevjerovatno koliko je bio tačan

U Luksoru otkrivena nova grobnica: Vjerovatno kraljeve supruge iz 18. dinastije

Naučnici razvili novu metodu kojom se smanjuje rizik od moždanog udara

Naučnici otkrili izgubljeni kontinent nakon 375 godina

Naučnici pokreću umjetnu hibernaciju kod majmuna: Ovim metodom će olakšati ljudima

Pronađen ljudski zub star 1,8 miliona godina

Naučnici na Grenlandu otkrili DNK star dva miliona godina

Direktor Githuba tvrdi da umjetna inteligencija neće zamijeniti programere

Onaj koji izaziva strah: Vrste dinosaura otkrivene u Patagoniji

Ponovni odlazak čovjeka na mjesec: Predviđanja su da će se to desiti do 2025. godine

NASA snimila zvijezdu kako nestaje u crnoj rupi: Pomoću svemirskog teleskopa "Hubble"

Na Jupiteru postoji veliki broj vulkana

Zeleni komet se približava Zemlji: Najbliži će biti početkom februara

Vanzemaljci ili nešto drugo: Izvještaji o NLO-u porasli su na 510

Stari NASA-in satelit pao na Zemlju: Skoro 40 godina proveo u svemiru

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava

Nauka

Tesla opisao šta nas čeka do 2035. godine: Nevjerovatno koliko je bio tačan

U Luksoru otkrivena nova grobnica: Vjerovatno kraljeve supruge iz 18. dinastije

Naučnici razvili novu metodu kojom se smanjuje rizik od moždanog udara

Naučnici otkrili izgubljeni kontinent nakon 375 godina

Naučnici pokreću umjetnu hibernaciju kod majmuna: Ovim metodom će olakšati ljudima

Pronađen ljudski zub star 1,8 miliona godina

Naučnici na Grenlandu otkrili DNK star dva miliona godina

Direktor Githuba tvrdi da umjetna inteligencija neće zamijeniti programere

Onaj koji izaziva strah: Vrste dinosaura otkrivene u Patagoniji

Ponovni odlazak čovjeka na mjesec: Predviđanja su da će se to desiti do 2025. godine

NASA snimila zvijezdu kako nestaje u crnoj rupi: Pomoću svemirskog teleskopa "Hubble"

Na Jupiteru postoji veliki broj vulkana

Zeleni komet se približava Zemlji: Najbliži će biti početkom februara

Vanzemaljci ili nešto drugo: Izvještaji o NLO-u porasli su na 510

Stari NASA-in satelit pao na Zemlju: Skoro 40 godina proveo u svemiru

Inžinjeri dizajnirali nuklearni reaktor: Može napajati 1.000 domaćinstava