Astronomi su zahvaljujući velikom teleskopu u Evropskom južnom opservatoriju u Čileu, uspjeli da zabilježe najnapredniju sliku jedne strane zvijezde ikada.

Riječ je o Anteresu, crvenom superdžinu, 15-toj najsjajnijoj zvijezdi na nebu udaljenoj od Sunca 604 svjetlosne godine.

Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije ove neobične zvijezde, a opservatorij je objavo i videosnimak u kome navodi više detalja o samoj zvijezdi i ostalim sprovedenim istraživanjima.

Po boju i sjaju, Antares podsjeća na Mars i moguće je vidjeti je golim okom, čini sazvježđe Škorpija.&nbsp;Ima 15 puta veću masu od Sunca i zadivljujuće je kako njen sjaj vidimo sa Zemlje sa tolike udaljenosti.&nbsp;Kada bi se nalazila na ivici našeg solarnog sistema, njeni površinski slojevi dodirivali bi Mars.

Nažalost, Antares ulazi u završnu fazu svog životnog vijeka, što znači da će uskoro doći do supernove, zvjezdane eksplozije koja izbacuje ogromnu energiju za izuzetno kratak vremenski period.

Sjaj supernove prije eksplozije se poveća više miliona puta u odnosu na sjaj tokom njenog života.&nbsp;Poslije eksplozije, sjaj postepeno opada tokom nedjelja ili mjeseci.

Zvijezda će na kraju izgubiti na masi, fenomen koji je za naučnike ostao misterija.Ipak, postoji nada da će se o ovom fenomenu više saznati tokom procesa raspadanja mjerenjem emisiju gasova, piše Indy100.

- Način na koji zvijezda poput Antaresa nevjerovatnom brzinom gubi masu u svojoj posljednjoj fazi misterija je koja postoji više od pola vijeka - ističe Kejči Onaka.

- Inferometar veoma velikog teleskopa može direktno da mjeri kretanje gasova u produženoj atmosferi Antaresa što je presudni korak ka razjašnjenju ovog problema - govori Onaka.Video:

Astronomi napravili najdetaljniji snimak neke zvijezde ikada

Glineni tablet star 3.700 godina pokazao je kako su Babilonci razvili trigonometriju oko 1.500 godina prije Grka, te su koristili sofisticiranu matematičku metodu koja bi čak i danas mogla biti korisna, piše Telegraph.

Glineni tablet, koji se vodi pod imenom Plimpton 332, otkriven je još 1900-ih u južnom Iraku. Pronašao ga je američki arheolog i diplomat Edgar Banks, koji je poslužio kao inspiracija za filmski lik Indiane Jonesa.

No, iako je tablet u rukama naučnika već duže od stoljeća, tek je najnovija analiza uspjela razotkriti njegov sadržaj - radi se o najstarijim trigonometrijskim tablicama u historiji, koje su tadašnji arhitekti vjerovatno koristili kako bi dizajnirali hramove, palače i kanale.

Ono što je sasvim drugačije u babilonskim tablicama je da se njihov brojčani sistem temeljio na broju 60, za razliku od današnjeg dekadskog sistema, temeljenog na broju deset.&nbsp;Kako je 60 djeljiv s tri, stručnjaci koji su proučavali tablet otkrili su da su njegovi izračuni znatno precizniji.- Naše je istraživanje pokazalo da Plimpton 322 opisuje oblike pravokutnih trokuta, pri čemu se koristi dosad nepoznatim oblikom trigonometrije, koji se temelji na omjerima, a ne krugovima i uglovima, rekao je doktor Daniel Mansfield sa Univerziteta u New South Walesu.

Doktor Mansfield, profesor matematike i statistike, tvrdi kako je tablet fascinantan matematički primjerak koji demonstrira neupitnu genijalnost.

- Ne samo da sadrži najstarije trigonometrijske tablice na svijetu; to je također jedina potpuno tačna trigonometrijska tablica, zbog drugačijeg pristupa Babilonaca aritmetici i geometriji. To znači da ima veliku važnost i za naš, moderni svijet. Babilonska matematika možda nije u modi već više od 3000 godina, ali ima moguće praktične primjene u geodeziji, računalnoj grafici i u obrazovanju, tvrdi Mansfield.

- Ovo je rijedak primjer da nas je antički svijet naučio nečemu novom, kazao je.

Vjeruje se kako tablet potječe iz antičkog sumeranskog grada Larse, a izrađen je između 1822. i 1762. godine prije nove ere. Trenutno se nalazi u Knjižnici rijetkih knjiga i rukopisa Univerziteta Columbia u New Yorku.

Senzacionalno otkriće na babilonskom tabletu starom 3700 godina primjer je da nas je antički svijet naučio nečem novom

Permafrost (zona vječitog snijega i leda) na Aljasci ozbiljno je ugrožen, a topljenje hiljade slojeva leda oslobodiće tone i tone ugljen-dioksida i dodatno ubrzati globalno zagrijavanje, upozoravaju naučnici iz istraživačkog centra Woods Hole.

Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostalih djelova Zemlje, a ta stopa zagrijavanja visoka je i u sub-arktičkom predjelu Aljaske, koja je većinom prekrivena permafrostom - trajno zaleđenim terenom do dubina većih od 700 metara, piše New York Times.

U permafrostu, kako prenosi Jutarnji.hr se nalaze ogromne zalihe ugljenika u smrznutoj organskoj masi - biljke koje su preuzimale ugljen dioksid iz atmosfere, pa su uvenule i završile zamrznute prije nego što su raspadom vratile ugljenik u atmosferu. Prema procjenama naučnika, u permafrostu širom svijeta se nalazi dvostruko više ugljen-dioksida nego što ga sada ima u atmosferi.

Na Aljasci, temperatura metar ispod površine zamrznutog tla već se podigla za pola stepena. Cijelo područje Aljaske moglo bi da ostane bez većine svog permafrosta do polovine ovog vijeka.

Naučnici imaju različite procjene oko toga koliko permafrost može da ispusti ugljen-dioksida, ali prema nekim računicama ispuštanje do kraja ovog vijeka bi moglo da naraste oko 1,5 milijardi tona godišnje, koliko sada Sjedinjene Američke Države ispuštaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Ovakvo ispuštanje dodatno bi moglo da povisi globalne temperature za jedan stepen Celzijusa, nezavisno pd toga koliko svjetske države uspiju da smanje emisiju gasova staklene bašte.

Ali, i bez apokaliptičnih posljedica na ostatak svijeta, topljenje permafrosta na Aljasci imaće ozbiljne posljedice na živote ljudi i životinja na tom području, prenose mediji.

Topljenje permafrosta smanjuje volumen tla - jer je tekuća voda gušća od leda - pa bi infrastruktura mogla da strada zbog ulijeganja tla. Topljenje permafrosta pored jezera moglo bi uzrokovati odlijevanje voda iz jezera. Neki djelovi terena mogli bi biti znatno vlažniji i postati močvare, dok bi drugi mogli potpuno da se isuše.

Koji će djelovi biti suvi, a koji vlažni, bitno je pitanje i zbog nastanka gasova staklene bašte u budućnosti. Kada se permafrost topi u suvim uslovima, nastaje više ugljen-dioksida. Kada se topi uz obilno prisustvo vode, nastaje više metana, zbog manjka kiseonika.

Permafrost je inače podložan sezonskim promjenama - ljeti se površinski sloj topi, ali dubinski ostaje zamrznut. Kako temperature rastu, topljenje se događa na sve većim dubinama. Kada se dođe do organskih materija u svježe odleđenom permafrostu, bakterijski raspad odlaže ponovno zamrzavanje na jesen.

Naučnici upozoravaju da će isti trend pogoditi i druga područja blizu Arktika - Sibir, Kanadu i druga mjesta na kojima se nalazi permafrost.

"U tlu se nalazi ogromna količina ugljenika, koji se tamo skupljao hiljadama godina", rekao je dr Robert Max Holmes, vođa Woods Hole centra.

"Do sada se nalazio u zamrzivaču, ali taj se zamrzivač sad pretvara u hladnjak", dodao je on.

Permafrost na Aljasci se topi, naučnici upozoravaju na katastrofalne posljedice

Stanovnici Zemlje iskušavaju granice planeta na kojemu žive i njegove prirodne izvore, a da bismo svima omogućili kvalitetan život morat ćemo dijeliti stvari poput hrane, vode i energetskih resursa na ravnopravan i održiv način, poručili su naučnici koji su u Stockholmu raspravljali o problemima pretjeranog krčenja šuma, zaštite koraljnih grebena, očuvanja ribljih vrsta i izgradnje gradova koji se mogu nositi s klimatskim promjenama. 

Oko 1000 naučnika iz svih dijelova svijeta okupilo se na konferenciji pod nazivom Resilience 2017., nastojeći potaknuti prilagodbu na život u turbulentnim modernim vremenima pod raznim vrstama pritisaka, poput financijskih kriza ili poplava, koristeći tu vještinu za promjene društava, zajednica i ekonomija nabolje. 

"Ako želimo ozbiljno raditi na sveopćoj dobrobiti, od lokalnih zajednica do globalne svjetske ekonomije, moramo znati na koji se način međusobno povezati i surađivati", kazao je ravnatelj Centra Stockholm Resilience (SRC), Johan Rockstroem, jedan od organizatora i domaćina konferencije, dodavši kako postoje naznake da se to već počinje ostvarivati, od kreatora politike do poslovnih ljudi, rekao je u intervjuu za Reuters. 

Primjerice, globalna industrija morske hrane prisiljena je voditi računa o tomu na koji način brinuti o oceanima i morskoj flori i fauni, s obzirom na to da je oko 70 posto ribljih vrsta na globalnoj razini na rubu istrebljenja, kaže Rockstroem. 

Iako su potpisnici "Globalnih ciljeva održivog razvoja" (Sustainable Development Goals) što su ga 2015. prihvatile članice UN-a kao način okončanja siromaštva i gladi u svijetu, iznijeli prve smjernice prema odgovornijem pristupu upravljanjem našim planetom, uvijek će biti onih koji prekidaju i ometaju napredak, upozorio je Rockstroem. 

Među njima je aktualni američki predsjednik Donald Trump koji je najavio povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena. Rockstroem ga, kada je posrijedi način razmišljanja, smatra "dinosaurom".

Što prije treba osmisliti zdraviji sustav prehrane stanovništva, zdraviji okoliš i smanjiti količinu ugljičnog dioksida u svjetskom energetskom sustavu, smatra Rockstroem.
Tempo dosadašnjih aktivnosti na smanjenju stakleničkih plinova ne smije se usporiti, kaže Rockstroem. 

Profesorica društvenih nauka na britanskom Exeteru, Katrina Brown je, otvarajući konferenciju upozorila na to da riječ fleksibilnost ne bismo smjeli koristiti kao poštapalicu ili kao riječ koja opisuje oporavak od neke manje nesreće ili označava "uobičajen posao" kada je posrijedi odnos prema dobrobiti našeg planeta. 

Ostali sudionici konferencije istaknuli su potrebu da se u zapadnjačka naučna saznanja uklope znanja i perspektive lokalnih i autohtonih zajednica, da bi se, primjerice, ustanovilo na koji način zaštititi pčele i ostale oprašivače, da bi se razumjeli ekstremni vremenski uvjeti ili iskoristila tradicija u tumačenju i radu na poslovima u prirodi. 

"Ne možemo se samo postupno prilagođavati, moramo se pokušati sami izmijeniti da bismo bili u skladu sa Zemljom. Ako ne počnemo surađivati s planetom na kojemu živimo, ne piše nam se dobro", zaključili su naučnici.&nbsp;

Želimo li spasiti sebe i planet, moramo surađivati sa Zemljom

Amerikanci danas imaju priliku da gledaju potpuno pomračenje Sunca, najveće u posljednjih 99 godina.Ostatak svijeta tu istu pojavu može da prati uživo putem interneta. Današnje pomračenje Sunca je važno za naučnike, jer je riječ o trenutku kada
mogu da proučavaju gornji dio atmosfere Sunca, koji je obično nevidljiv.Pomračenje je počelo u američkoj saveznoj državi Oregon u 10 sati po lokalnom vremenu, a završit će se u Južnoj Karolini oko 15 sati po lokalnom vremenu.

Gledajte uživo najveće pomračenje Sunca u posljednjih 99 godina

Pod upravom profesora medicine dr Džordža S. Abele, stručnjaci su analizirali materijal koji je zapušio koronarnu arteriju i izazvao infarkt, i ustanovili da je reč o holesterolu u obliku velikih kristala.
Naučni tim je analizirao više od 240 slučajeva i kod 89 odsto njih otkrio kristalizovani holesterol. Riječ je o veoma problematičnoj pojavi koja prati stvaranje plaka u srcu. Kristali se sastoje od masti, kalcijuma i drugih supstanci.
- U ranijim studijama već smo pokazali da holesterol povećava zapreminu kada iz tečnog stanja pređe u čvrsto, obrazujući kristale. Takvo širenje može da dovede do pucanja arterijskog zida i blokira protok krvi, a posljedica je infarkt ili moždani udar - objašnjava Abela.U okviru istraživanja, analizirana je veličina i tvrdoća kristala holesterola pacijenata koji su primljeni u bolnicu nakon što su doživjeli infarkt. Tom prilikom je ustanovljeno da su veliki kristali probili naslage u arterijama i njihove zidove, i tako prodrli pravo u srce.Kako navodi naučni tim, kristali koji probiju zid arterije ne uzrokuju samo fizička oštećenja, već i podstiču lučenje tzv. hemijskih posrednika zapaljenja interleukin-1 beta, koji mogu dovesti do zapaljenja i bolesti arterija.

Naučnici su analizirali više od 200 slučajeva infarkta i ustanovili da svi pacijenti imaju nešto zajedničko

Kada je potres od devet stepeni po Richteru pogodio Japan 2011. godine, cijeli otok se pomaknuo prema istoku, a u tsunamiju koji je uslijedio život je izgubilo 20.000 ljudi. 

Tragedija je također na kopno donijela nevjerovatnu količinu materijala iz mora, što je naučnicima omogućilo jedan potpuno novi uvid u to kako se podvodne vrste prilagođavaju na nove sredine. 

Još jedna od posljedica tsunamija bilo je 'prisilno' putovanje preko 300 različitih morskih vrsta, koje su pronađene hiljadama kilometara daleko od Japana - od Havaja, preko Kalifornije, do Aljaske. 

Među tim vrstama našao se i jedan neobičan mekušac poznat kao brodski crv (Teredo navalis). Ovaj školjkaš poznat je po nezasitom apetitu za drvetom, a njegovu reputaciju potvrdili su i nalazi naučnika, koji su utvrdili da čak 22 posto drvenih materijala koje je izbacio tsunami nosi tragove prisustva brodskih crva s obala Japana. 

Ovisno o vrsti i okruženju, tijelo brodskog crva unutar školjke može biti dugo i do jednog metra. Zalisci na oklopu strše iznad glave crva kao kaciga, a u brazdama se izbliza mogu vidjeti nazubljenja kojima larve brodskog crva režu drvo i ulaze sve dublje u njega kako rastu. 

Brodski crvi se hrane drvetom, što čini njihov digestivni trakt vrlo kompleksnim, a njihovu ulogu za globalni ekosistem neprocjenjivim. Hoće li ove vrste uspjeti opstati u novoj sredini, tek će se tek vidjeti, ali ako uspiju, bit će otvoreno još jedno poglavlje u dugoj zajedničkoj historiji čovjeka i brodskih crva. 

Najraniji zapisi o ovim stvorenjima mogu se pronaći u antičkim grčkim spisima, koji svjedoče o tome kako je razvoj trgovine raznio ova stvorenja do svakog kutka Mediterana. Otada gotovo da nema epohe u kojoj riječ brodski crv nije zapisana, ali najčešće u negativnom kontekstu. 

Na početku 16. vijeka, brodski crvi koje je Kristofer Kolumbo poveo na svoje četvrto putovanje, potopili su najmanje dva broda. Godine 1588., Teredo Navalis je odigrao ključnu ulogu u pobjedi britanske flote nad španjolskom armadom, čiji su brodovi bili oslabljeni zbog velikog broja crva. 

Historičari smatraju da je Teredo Navalis odgovoran i za propast Nantucketa, otok koji je inspirirao klasik književnosti Moby Dick. U 18. vijeku čovječanstvo je uvidjelo pravu destruktivnu moć ovih sićušnih stvorenja kada su se drveni stupovi koji su podupirali nizozemske obalne utvrde obrušili u more. 

Neki eksperti navode i da su brodski crvi potopili više brodova od pirata. "To je životinja koje se kapetan Kuka bojao koliko i Mikronežana koji su ga ubili", smatra biolog specijaliziran za podvodne ekosisteme, Kevin Eckelbarger. 

Do početka 20. vijeka, pronalazači u SAD-u prijavili su preko 1.000 patenata za borbu protiv brodskih crva, ali zbog nedovoljnog znanja, mnogi pokušaji da se pobijedi pošast izazvali su katastrofalnu štetu po životnu sredinu, piše Newsweek. 

Sa razvojem tehnologije i proizvodnje novih materijala, drvena građa je mahom izašla iz upotrebe, prepustivši mjesto fiberglasu i različitim metalima. I pored toga, brodski crvi prema nekim procjenama godišnje naprave oko milijardu dolara štete.

Strah i trepet morskih dubina: Ovo je ubilo više ljudi od ajkula i gusara zajedno

Nova analiza starih podataka otkrila je da na Marsu postoje velike količine leda i vode na mjestima na kojima se to nije očekivalo te da je vlaga izostala tamo gdje se najviše očekivala.

Podaci koje je prikupio NASA-in najstariji funkcionalni orbiter Mars Odyssey pokazali su da se prilično velike količine zamrznute vode nalaze u ekvatorijalnom području Crvenog planeta. Tako nešto nije bilo očekivano ni na temelju ranijih analiza prikupljenih podataka niti na temelju naučnih otkrića.

Naime, ranija istraživanja Odysseyeva neutronskog spektrometra, koji s visine od oko 3.800 km vodu otkriva na temelju koncentracija vodika u atmosferi, pokazala su da na Marsu najviše leda ima u polarnim područjima, a značajno manje oko ekvatora. To je bilo očekivano jer bi led na ekvatoru, gdje temperature ponekad tokom ljeta prelaze desetak stepeni Celzijusovih, zbog rijetke atmosfere, trebao brzo isparavati ili sublimacijom prelaziti iz krutog u plinovito stanje. Nalaz vode u polarnim područjima potvrdio je i lender Phoenix koji je otkrio led odmah ispod površine čim ju je 2008. zagrebao svojom robotskom rukom.
Otkrivanje vode pomoću vodika

<h2>Otkrivanje vode pomoću vodika
 </h2>

Budući da na Marsu nema drugih značajnijih izvora vodika, njegova detekcija dobar je indikator količina vode, odnosno leda u tlu. U novoj studiji naučnici su koristili novu tehniku analize tzv. Bayesian image reconstruction technique koja im je omogućila dvostruko precizniju identifikaciju područja u kojima se nalazi led bez pozadinskog šuma. Tako obrađeni podaci, koje je još 2002. prikupio detektor postavljen na orbiteru Odyssey, pokazali su da površinski sloj Marsa u području triju drevnih vulkana u ekvatorijalnom području sadrži vodika koji bi odgovarao količinama vode koje bi se kretale negdje između 10 i 40 posto težine tla. Kako je pritisak Marsove atmosfere u prosjeku tek oko 0,6 posto Zemljinog, voda iznad temperature smrzavanja trebala je značajnije ispariti i nestati iz tla. 

Mars je bio drugačije nakrivljen?

Prema postojećim modelima voda u ekvatorijalnim područjima u većim količinama nije mogla opstati duže od 125.000 godina.

Stručnjaci smatraju da je jedino logično objašnjenje za ovakve neočekivane nalaze mogućnost da su se istražena područja, koja se danas nalaze oko ekvatora, u prošlosti nalazila na hladnijim geografskim širinama. Drugim riječima, to znači da je Marsova os rotacije u prošlosti bila značajno nagnuta u odnosu na današnju.

Ako su nove analize točne, ona je prije nekoliko milijuna godina morala biti nakrivljena za oko 45 stepeni, odnosno za 20-ak stepeni više nego danas. Naime, Mars nema veliki mjesec kao što je Zemljin koji bi mogao stabilizirati njegovo teturanje, što znači da su moguće veće promjene njegove osi rotacije.

NASA otkrila vodu na Marsu

Učenje novog jezika u odrasloj dobi nije lagano, ne samo zbog opterećenosti obavezama, nego i zbog jednostavnog biološkog razloga - sve slabije pamtimo. Međutim, proces učenja možete olakšati vježbanjem, kaže nova studija.
Prema novom istraživanju, tjelovježba tokom učenja stranog jezika povećava sposobnost pamćenja, zadržavanja i razumijevanja vokabulara. Ovo otkriće ne donosi samo nova saznanja o učenju jezika, već dokazuje da bi za bolje mentalne procese trebali biti aktivni.
Kako piše New York Times, posljednjih je godina proveden niz studija vezanih uz fizičku aktivnost i učenje ili pamćenje i svaka je pokazala da drugačije učimo ako istovremeno vježbamo. Laboratorijski su štakori pokazali puno bolju sposobnost pamćenja dok su na kotaču za trčanje. Jednako tako su studenti imali puno bolje rezultate na ispitima ako su ih rješavali dok su istovremeno na neki način bili fizički aktivni.
Premda konkretnih odgovora još nema, znanstvenici vjeruju da vježbanje mijenja mozak na način da postaje otvoreniji za nove informacije. Na mnoga pitanja tek treba naći odgovore, kao što su mehanizmi učenja, kad vježba ima najpozitivniji utjecaj - prije, za vrijeme ili nakon učenja, te koji tip vježbe bi bio najkorisniji.
Studija je objavljena u naučnom časopisu Plos One, a uključeni su bili Kinezi koji su tokom dva mjeseca učili engleski. Kao fizičku aktivnost za vrijeme učenja dobili su vožnju sobnog bicikla. Osobe koje su vozile bicikl za vrijeme učenja, puno su bolje savladale vokabular od osoba koje su učile mirujući. Osim toga, pokazali su također bolje prepoznavanje i razumijevanje značenja rečenica, a i stečeno su znanje nakon dužeg vremena mogli reproducirati.
- Rezultati pokazuju da fizička aktivnost tokom učenja poboljšava samo učenje - rekao je Simone Sulpizio, profesor psihologije i lingvistike na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele u Milanu, koautor studije.
Misterij ostaje i to šta se zapravo događa u mozgu i zašto toliko profitira od vježbe.
- Ne želimo predložiti školama i nastavnicima da uvedu sobne bicikle u nastavu. Za to se osoba koja uči jezik može pobrinuti kod kuće. Važna je samo činjenica da sjedenje satima bez ikakvog pomaka nije dobra pretpostavka za učenje - zaključio je Sulpizio.

Stručnjaci otkrili metodu za brzo učenje stranog jezika u odrasloj dobi

Ovo je jedna od vijesti za koje bismo očekivali da se pojave u nekoj dalekoj budućnosti, ali ipak je riječ o informacijama iz našeg doba.&nbsp;Na Univerzitetu Washington naučnici su uspjeli u molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNK), koja je jedna od osnova za razvoj staničnih oblika života, ubaciti maliciozni programski kod. Manipuliranjem rasporedom molekula adenina, gvanina, citozina i timina unutar DNK uspjeli su kodirati jednostavan program kojim je moguće hakirati stroj za čitanje sekvenci tih molekula, piše bug.hr.

Osim što su unutar DNK morali ubaciti maliciozni program zapisan u tačno određenom poretku molekula, morali su malo i preraditi mašinu za sekvencioniranje kako bi on pročitao svaku od molekula u binarnom zapisu. Na primjer, molekul adenina mašina je kodirala kao 00, citozina kao 01, i slično. Nakon što su "zaražene" gene dali tako prerađenom mašinu na analizu i dekodiranje, zapis iz molekule je protumačen kao izvršni program te "napadačima" omogućio preuzimanje kontrole nad njime.&nbsp; 
Iako je ovo "hakiranje" ograničenog dosega i za njega je potrebno imati niz uvjeta koji se moraju ispuniti, naučnici su željeli pokazati da nije nemoguće putem hemijskih spojeva napasti računarske sisteme u laboratorijima.

Unutar molekula DNK sakrili maliciozni programski kod

Stvorivši genetski modificirane svinje čiji su organi pogodni za transplantaciju ljudima međunarodni tim stručnjaka napravio je korak naprijed u presađivanju organa među različitim vrstama, objavljeno je u američkom časopisu „Science“.

Ovaj potez mogao bi da predstavlja revoluciju u presađivanju organa jer bi se genetski modificirani organi svinja, u koje su umetnuti ljudski geni, mogli presađivati ljudima umjesto rijetkih organa ljudskih donora na koje se najčešće vrlo dugo čeka.

Zbog sličnosti i kompatibilnosti svinjskih organa s ljudskim, te životinje se već dugo smatraju pogodnim davaocima za takozvanu ksenotransplantaciju.

Da bi se spriječilo odbacivanje životinjskih organa naučnici su još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća došli na zamisao da u svinje ubace ljudske gene.

Do sada su problem u presađivanju svinjskih organa predstavljali virusi koji mogu biti zarazni kada je riječ o transplantaciji na ljudskog pacijenta.

Časopis "Science" piše da je grupa naučnika koju su predvodila dvojica genetičara sa Harvarda, George Larch i Luan Jang, uspješno primijenila metodu kloniranja kako bi otklonili gene odgovorne za postojanje virusa u svinjskom DNK prije nego što su pristupili stvaranju 37 svinjskih embriona.&nbsp; 
Nadaju se da su na taj način prevladali jednu od najvećih prepreka u ovoj vrsti transplantacije.

Privatna kompanija "Genesis“ koju su osnovali Larch i Jang, uspjela je da "stvori 37 prasadi čiji će organi biti potencijalno dobri za ksenotransplantaciju“.

"Science" ističe da je nedostatak ljudskih organa za presađivanje toliki da svakodnevno u Sjedinjenim Američkim Državama u iščekivanju odgovarajućeg ljudskog donora umru 22 pacijenta.

Naučnici korak bliže presađivanju svinjskih organa ljudima

Astronomi Evropske svemirske agencije (ESA) saopštili su da će asteroid 2012 TC4 veličine između 15 i 30 metara 12. oktobra ove godine proći na udaljenosti od oko 44.000 kilometara od Zemlje, navodi se na sajtu ESA.&nbsp;- Mali asteroid koji će proletjeti pored Zemlje 12. oktobra daće naučnicima dragocjenu priliku da nauče nešto više o njegovoj orbiti i sastavu - navodi se u saopštenju.&nbsp;Naučnici su istakli da bi asteroid ove veličine, kada bi ušao u Zemljinu atmosferu, proizveo isti efekat kao Čeljabinski meteorit koji je pao 15. februara 2013.&nbsp;Asteroid je otkriven 2012. godine, ali zbog specifičnosti njegove orbite astronomi donedavno nisu mogli da prate njegovo kretanje i nisu mogli da kažu koliko blizu će prići Zemlji.&nbsp;- Kampanja za posmatranje 2012 TC 4 je dio šire međunarodne inicijative koju predvodi NASA. Ova kampanja je sjajna prilika da se provjere međunarodne sposobnosti za pronalaženje i praćenje objekata u blizini Zemlje, kao i za projveru naših mogućnosti za davanje zajedničkog odgovora na realnu prijetnju od asteroida - istakla je ESA.

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">Asteroid 2012 TC4 will pass Earth at 44000 km in October, providing scientists valuable opportunity to study it<a href="https://t.co/NuQSTxZzbu">https://t.co/NuQSTxZzbu</a> <a href="https://t.co/E9ys6ddif0">pic.twitter.com/E9ys6ddif0</a>&mdash; ESA (@esa) <a href="https://twitter.com/esa/status/895677994534088704">August 10, 2017</a></blockquote> <script async src="//platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Približava se asteroid, astronomi nisu mogli da prate njegovo kretanje

Naučnici vjeruju da će se u budućnosti mini uređaj s katalizatorskim karakteristikama kakve ima zlato moći umetati u tijela te da će se tako moći direktno u tumorima aktivirati hemoterapija.

Maleni komadi zlata mogu se koristiti u borbi protiv raka, pokazala su skorija istraživanja.

Naučnici sa Univerziteta u Edinburghu završili su studiju koja pokazuje da ovaj metal povećava efekt lijekova koji se koriste u borbi protiv kancerogenih stanica.

Metoda još nije testirana na ljudima, no iz naučnog tima se nadaju da će uskoro početi pomagati pacijentima koji prolaze hemoterapije.

Zlato je hemijski element koji ima sposobnost kataliziranja. Naučnici su otkrili da zlato, u ovakvim slučajevima, može biti katalizator bez ikakvih popratnih oštećenja.

- Otkrili smo nove karakteristike zlata koje sugeriraju da se ovaj metal može koristiti kako bi otpuštao lijekove u tumorima poprilično sigurno. Još je puno posla za napraviti prije nego što metodu budemo mogli predstaviti pacijentima, ali je ova studija svejedno veliki korak naprijed. Vjerujemo da će se u budućnosti mini uređaj s istim karakteristikama moći umetati u tijela te da će tako moći direktno u tumorima aktivirati hemoterapiju i omogućiti bolje očuvanje zdravih organa - kazao je dr. Asier Unciti-Broceta sa Univerziteta u Edinburghu.

Metoda je dosad isprobana na zebrastim ribama i pokazala se uspješnom. Sljedeći je korak vidjeti je li metoda sigurna i za ljude te koji su njeni kratkoročni, a koji dugoročni efekti, piše Daily Mail.

Istraživanja pokazala: Rak će se uskoro liječiti komadima zlata

Naučnici su prvi put modificirali gene u ranom stadiju razvoja ljudskih embriona, s ciljem zaustavljanja nasljedne srčane bolesti u porodici.&nbsp;Tokom naučne studije, proučavana je mutacija gena koji uzrokuje hipertrofičnu kardiomiopatiju, najčešći uzrok iznenadne smrti kod, inače, zdravih sportista. Naučnici su korigirali spermatozoide muškarca koji imaju ovu nasljednu bolest, koristeći tehnologiju uređivanja gena.&nbsp;Oni su embrionima omogućili razvoj tokom samo nekoliko dana i nisu ih morali implantirati, navode naučni časopisi. Uspjeh nije postignut u svim slučajevima, ali je 72 posto embriona oslobođeno mutacija koje uzrokuju tu bolest. Kada osoba nosi mutaciju tog gena ima šanse pedeset prema pedeset da prenese bolest na potomstvo.&nbsp;Ovaj naučni rad opisan je u časopisu "Priroda", a ostvaren je saradnjom instituta Salk iz Kalifornije, Univerziteta za zdravstvo i nauku iz Oregona i južnokorejskog Instituta za osnovnu nauku.

Naučnici prvi put preuredili gene u ranom stadiju razvoja

Privatna letjelica firme Astrobotik iz Pitsburga, SAD, nazvana “Peregrin”, krenut će na svoju prvu lunarnu misiju 2019, piše portal “Space”.

Lender “Peregrin” odvojit će se sa rakete “Atlas V”, Saveza za lansiranje (ULA), saopštili su predstavnici Astrobotika i ULA.

Tokom te misije, “Peregrin” će nositi 35 kilograma tereta na lunarnu površinu.&nbsp;Astrobotik je već potpisao 11 ugovora sa klijentima koji žele da učestvuju u ovom letu, rekli su predstavnici kompanije.

Prva misija je demonstracija “Peregrinovih” sposobnosti. Iz Astrobotika predviđaju da će njihov lender relativno često pružati svoje usluge, noseći i do 265 kilograma tereta na Mjesec za razne klijente, od vladinih svemirskih agencija, poput NASA-e, do kompanija koje žele da eksploatiraju lunarne izvore.

Peregrin”, međutim, možda neće biti prvi privatni lender koji će stići na Mjesec, čak i ako Astrobotik ispoštuje svoj raspored.&nbsp;Tu je pet ekipa koje se takmiče za “Google-ovu lunarnu X nagradu” (GLXP), prema kojoj će prva privatno finansirana grupa koja spusti robotsku letjelicu na Mjesec, pokrene je bar 500 metara u nekom pravcu i pošalje kući fotografije visoke rezolucije dobiti 20 miliona dolara.

Tih pet timova su Hakuto, MunEkspres, SpejsIL, Sinerdži Mun i TimIndus.&nbsp;Oni imaju vremena do kraja godine da ostvare svoje ciljeve, jer nagrada ističe nakon 31. decembra 2017. <a href="http://google.ba">Google</a>

Prva privatna letjelica na Mjesecu 2019. godine

Nakon Francuske prije nekoliko sedmica, sada se i Velika Britanija uključila u krug zemalja koje su već sada izradile strategiju prelaska na električne automobile.&nbsp;BBC javlja kako će tamošnje vlasti najaviti uvođenje restrikcija za automobile s pogonom na fosilna goriva, s ciljem da od 2040. godine u toj zemlji bude zabranjeno prodavati nova vozila s klasičnim motorom s unutarnjim sagorijevanjem.
Osim obične zabrane i prebacivanja na isključivo električna vozila na cestama, britanske će vlasti iz fonda za kvalitetu zraka vrijednog 3 milijarde funti izdvojiti 225 miliona funti kako bi pomogle lokalnim jedinicama u borbi protiv zagađenja uzrokovanog prometom.&nbsp;Gradovi bi s tim novcem trebali početi poticati javni prijevoz, te reorganizirati prometnice i reguliranje prometa kako bi se smanjilo zagađenje zraka.&nbsp;Detaljan plan zabrane vozila na fosilna goriva, kao i strategija za borbu protiv onečišćenja bit će objavljeni naknadno, piše bug.hr.

Astronomi napravili najdetaljniji snimak neke zvijezde ikada

Senzacionalno otkriće na babilonskom tabletu starom 3700 godina primjer je da nas je antički svijet naučio nečem novom

Permafrost na Aljasci se topi, naučnici upozoravaju na katastrofalne posljedice

Želimo li spasiti sebe i planet, moramo surađivati sa Zemljom

Gledajte uživo najveće pomračenje Sunca u posljednjih 99 godina

Naučnici su analizirali više od 200 slučajeva infarkta i ustanovili da svi pacijenti imaju nešto zajedničko

Strah i trepet morskih dubina: Ovo je ubilo više ljudi od ajkula i gusara zajedno

NASA otkrila vodu na Marsu

Stručnjaci otkrili metodu za brzo učenje stranog jezika u odrasloj dobi

Unutar molekula DNK sakrili maliciozni programski kod

Naučnici korak bliže presađivanju svinjskih organa ljudima

Približava se asteroid, astronomi nisu mogli da prate njegovo kretanje

Istraživanja pokazala: Rak će se uskoro liječiti komadima zlata

Naučnici prvi put preuredili gene u ranom stadiju razvoja

Prva privatna letjelica na Mjesecu 2019. godine

Vozila na fosilna goriva od 2040. se neće prodavati ni u Velikoj Britaniji

Nauka

Astronomi napravili najdetaljniji snimak neke zvijezde ikada

Senzacionalno otkriće na babilonskom tabletu starom 3700 godina primjer je da nas je antički svijet naučio nečem novom

Permafrost na Aljasci se topi, naučnici upozoravaju na katastrofalne posljedice

Želimo li spasiti sebe i planet, moramo surađivati sa Zemljom

Gledajte uživo najveće pomračenje Sunca u posljednjih 99 godina

Naučnici su analizirali više od 200 slučajeva infarkta i ustanovili da svi pacijenti imaju nešto zajedničko

Strah i trepet morskih dubina: Ovo je ubilo više ljudi od ajkula i gusara zajedno

NASA otkrila vodu na Marsu

Stručnjaci otkrili metodu za brzo učenje stranog jezika u odrasloj dobi

Unutar molekula DNK sakrili maliciozni programski kod

Naučnici korak bliže presađivanju svinjskih organa ljudima

Približava se asteroid, astronomi nisu mogli da prate njegovo kretanje

Istraživanja pokazala: Rak će se uskoro liječiti komadima zlata

Naučnici prvi put preuredili gene u ranom stadiju razvoja

Prva privatna letjelica na Mjesecu 2019. godine

Vozila na fosilna goriva od 2040. se neće prodavati ni u Velikoj Britaniji