Druga <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcina</a> protiv koronavirusa uskoro bi trebala biti odobrena u SAD po hitnom postupku, nakon što je dobila zeleno svjetlo panela stručnjaka.
Šef Uprave za hranu i lijekove (FDA) rekao je da će njegova agencija brzo krenuti u odobrenje vakcine kompanije „<a href="https://avaz.ba/tag/89261/moderna">Moderna</a>“, čime će joj biti omogućeno da započne isporuku više miliona doza.
Ova informacija dolazi nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države započele svoju najveću kampanju imunizacije i to zajedničkim vakcinama kompanija „Pfizer“ i „BioNTech“.
SAD su zabilježile više zaraženih i smrtnih slučajeva Covid-19 nego bilo koja druga zemlja.
Ranije ove sedmice broj žrtava premašio je 300.000.
Savjetodavno vijeće u četvrtak je izglasalo 20 naprema nula, uz jedan suzdržan glas, da su koristi od vakcine kompanije „Moderna“ veće od rizika za one starije od 18 godina. 
Isto tijelo je prošle sedmice podržalo vakcinu „Pfizer“ / „BioNTech“, što je dovelo do njenog odobrenja za hitnu upotrebu već narednog dana.

SAD su zabilježile više zaraženih i smrtnih slučajeva Covid-19 nego bilo koja druga zemlja

"Moderna" će distribuirati više miliona doza

I druga vakcina u SAD pred odobrenjem, nakon "Pfizera" uspjeh postigla i "Moderna"

Nakon više od 70 godina od nestanka, fragmenti drveta iz 5000 godina stare <a href="https://avaz.ba/tag/510/piramide">Velike piramide</a> u Gizi slučajno su pronađeni u kutiji cigara na škotskom Sveučilištu u Aberdinu, objavili su naučnici u srijedu, dodajući kako se nadaju da će taj davno izgubljeni egipatski artefakt baciti novo svjetlo na Keopsovu piramidu. 
Pronađeni komadići cedrovine dio su triju predmeta što ih je 1872. godine u Kraljičinoj komori piramide pronašao britanski arheolog Vejnman Dikson (Waynman Dixon), prenosi Hina.
Dva od njih, lopta i broznana kuka koja se vjerojatno koristila pri gradnji, čuvaju se u Britanskom muzeju, no ostaci drveta su u međuvremenu nestali.
Komad cedrovine, za koji se vjeruje da je korišten tokom gradnje piramide, doniran je sveučilištu 1946. godine, no od tada kao da je propao u zemlju. 
Godine 2001. pojavio se trag - pretpostavljalo se da je komad drveta doniran škotskom sveučilištu u Aberdeinu, no nije ga bilo moguće pronaći.
Krajem prošle godine egipatska kustosica Aber Eladani (Abeer Eladany) pregledavala je predmete u azijskoj muzejskoj zbirci Sveučilišta u Aberdeinu te je pritom naišla na nešto što ondje nije pripadalo - na neuglednu kutiju za cigare ukrašenu nekadašnjom egipatskom zastavom u kojoj se nalazilo nekoliko komadića cedrova drva.
Eladani, koja je porijeklom iz Egipta i provela je deset godina kao zaposlenica Egipatskog muzeja u Kairu odmah je prionula temeljitoj provjeri.
Istraživši muzejske zapise, shvatila je da je slučajno naletjela na izgubljeni artefakt iz Velike piramide u Gizi.
- Čim sam provjerila brojeve u našem egipatskom registru, odmah sam znala o čemu se radi - rekla je Eladeny.
- I ranije sam radila na arheološkim iskapanjima u Egiptu, no nisam mogla ni pomisliti da ću ovdje, na sjeveroistoku Škotske, pronaći nešto tako važno za nasljeđe vlastite zemlje - dodala je arheologinja Eladani.
Nil Kurtis (Neil Curtis), upravitelj muzeja arheoloških zbirki Sveučilišta u Aberdeinu smatra da će ovo otkriće bez sumnje potaknuti zanimanje za Diksonove artefakte i dodatno rasvijetliti način na koji je nastajala Velika piramida.
Velika ili Keopsova piramida visoka je 139 metara i izgrađena je prije 4500 godina. Najveća je u grupi piramida u Gizi, najstarijem i jedinom sačuvanom od sedam svjetskih čuda antike.

Komad cedrovine, za koji se vjeruje da je korišten tokom gradnje piramide, doniran je sveučilištu 1946. godine, no od tada kao da je propao u zemlju

Izgubljeni artefakt iz Velike piramide pronađen u kutiji za cigare u Škotskoj

Kineski su znanstvenici u istočnoj pokrajini Šandong pronašli fosiliziranog <a href="https://avaz.ba/tag/103822/trilobit">trilobita</a> neobičnog oblika glave koji datira iz razdoblja od prije 500 miliona godina, prenijela je kineska novinska agencija Xinhua.
Trilobita dugačkog četiri centimetra koji nosi naziv Phantaspis auritus karakterizira glava s proširenim prednjim dijelom koja ima dvostruk šiljasti oblik nalik zečjim ušima, objavio je Institut za geologiju i paleontologiju Kineske akademije znanosti u Nanjingu, prenosi Hina.Trilobiti su izumrla skupina morskih člankonožaca koji su u okeanima živjeli prije oko 520 miliona godina do 250 miliona godina.
- Prvi put vidimo trilobit tako neobičnog izgleda. Neobičan oblik njegove glave vjerojatno mu je pomagao u lovu na hranu ili pri zbunjivanju njegovih prirodnih neprijatelja - rekao je naučnik Žao Fangčen (Zhao Fangchen), istraživač s Instituta u Nanjingu.
Rezultati studije nedavno su objavljena u stručnome časopisu Acta Palaeontologica Polonica.

Trilobiti su izumrla skupina morskih člankonožaca koji su u okeanima živjeli prije oko 520 miliona godina do 250 miliona godina.

Kineski naučnici otkrili 500 miliona godina star fosil trilobita

Uzorci prašine koje je japanska <a href="https://avaz.ba/tag/38603/sonda">sonda</a> sakupila na asteroidu udaljenom oko 300 miliona kilometara od Zemlje su više nego dovoljni, rekao je jedan istraživač i dodao da je ostao bez teksta kada je kapsula otvorena prvi put.
Kapsula je stigla u Japan prošle sedmice, ali istraživači do sada nisu bili sigurni da li je sonda "Hajabusa 2" donijela bilo šta sa asteroida "Rjugu".
- Cilj je bio da dobijemo 100 miligrama ili više, a to smo definitivno dobili - rekao je Hirotaka Savada iz Japanske svemirske agencije.&nbsp;On je dodao da nije mogao da progovori kada je prvi put pogledao uzorke.
- Mislim da sam u sljedećem trenutku počeo da vičem, stvarno se ne sjećam. Bilo je zaista drugačije nego što smo očekivali, dosta toga - ekao je ovaj naučnik na konferenciji za novinare.
Smatra se da su asteroidi nastali u ranom dobu Sunčevog sistema, a naučnici kažu da bi uzorci mogli da sadrže organsku materiju koja je doprinijela nastanku života na Zemlji.
"Hajabusa 2" je kružio oko asteroida nekoliko mjeseci prije spuštanja, a potom je manjom količinom eksploziva napravio krater i sakupio krhotine. Nakon što je ispustila kapsulu na Zemlju, sonda je promijenila kurs i vratila se nazad u svemir.
Sljedeći korak je vađenje i pripremanje uzoraka, uključujući njihovo vaganje da bi se utvrdilo koliko je materijala dobijeno, nakon čega će početi njihovo analiziranje.
- Apsolutno smo uzbuđeni. Toliko toga možemo da naučimo iz ovoga - izjavio je Sei Ičiro Vatanabe, profesor koji predvodi ovo istraživanje.

"Hajabusa 2" je kružio oko asteroida nekoliko mjeseci prije spuštanja, a potom je manjom količinom eksploziva napravio krater i sakupio krhotine

Kapsula je stigla u Japan prošle sedmice

Sonda sakupila dovoljno uzoraka s asteroida

Kompanija <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SpaceX&amp;">SpaceX</a> je u nedjelju iz kompleksa na Floridi uspješno lansirala satelit Sirius XM-7 (SXM-7).&nbsp; Lansiranje je obavljeno dva dana nakon što je prvi termin otkazan, a korištena je raketa Falcon 9 koja je prethodno poslužila za prvi let kapsule Crew Dragon na Međunarodnu svemirsku stanicu, za misiju RADARSAT Constellation Mission, kao i za lansiranje četiri grupe Starlink satelita ove godine.
Nakon uspješnog lansiranja satelita Sirius XM-7, raketa se spustila na dron brod u Atlanskom okeanu. Bilo je ovo 69. uspješno spuštanje rakete.

SXM-7 je moćan satelit za emitovanje, jedan od dva koji će zamijeniti satelite XM-3 i XM-4 koji će uskoro postati nefunkcionalni. Ovi sateliti su lansirani 2005. i 2006. godine. Satelit je težak sedam tona i jedan je od najtežih u historiji.
Satelit je u vlasništvu kompanije SiriusXM, a proizvela ga je kompanija MAXAR Technologies. Planirano je da radi zajedno s blizancem SXM-8 u narednih 15 godina, a posjeduje veliku antenu.

Lansiranje je obavljeno dva dana nakon što je prvi termin otkazan

Uspješno lansiran satelit Sirius XM-7

Suosnivač „Microsofta“ Bil Gejts (<a href="https://avaz.ba/tag/3496/bill-gates">Bill Gates</a>) vjeruje da je povratak u normalno za <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">SAD</a> dalje nego što ljudi očekuju, uprkos tome što je vakcina Covid-19 odobrena i što je počela njena distribucija.
Gejts, koji je putem svojih fondacija donirao milione za vakcinisanje, kazao je da bi do ljeta 2021. Sjedinjene Američke Države trebale biti "puno bliže normalnom nego što smo sada", no da će potpuni povratak u normalu vjerovatno biti moguć tek nakon 2022.
Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke".
Gejts smatra da bi velika javna okupljanja trebala i dalje biti zabranjena, a rekao je i da bi "nažalost većina kafića i restorana u zemlji trebala bi biti zatvorena kako bi se suzbile stope zaraze“.

Kazao je kako bi kafići i restorani u SAD trebali biti zatvoreni idućih četiri do šest mjeseci. Stvarni povratak u normalu, smatra, moguć je tek nakon 12 do 18 mjeseci ako se učini sve što je potrebno za suzbijanje zaraze.
Gejts je također izrazio zabrinutost zbog nespremnosti predsjednika Donalda Trampa (Trump) da prizna rezultate predsjedničkih izbora, za šta tvrdi da komplicira distribuciju vakcina.
- Tranzicija vlasti to komplicira, ali nova administracija je voljna osloniti se na stvarne stručnjake, a ne napadati te stručnjake - rekao je tehnološki mogul.

Milijarder je u nedjelju rekao CNN-u da će postojati rizik od vraćanja virusa "ako ne pomognemo drugim zemljama da se riješe ove bolesti i ako stope vakcinisanja u SAD ne budu visoke"

Gejts: Ugostiteljski objekti bi trebali biti zatvoreni u SAD

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

Lijek protiv Covida-19 je gotov. To je plod istraživanja njemačke firme „Formycon“. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali to brzo će vjerovatno biti tek za godinu dana. Ipak je to dobra vijest!
Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara.
Ali, efikasnija sredstva protiv Covida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je u srijedu rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu.
Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim.
&nbsp;I zato, mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv Covida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.&nbsp;

Biofarmaceutska kompanija „Formycon“, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spreči zarazu ćelija.
Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije.
Upravo tu se aktivira „Formyconov“ fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.
- To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od Covida-19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglašava šef „Formycona“ Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de.
Za sada ne postoji lijek koji je dovoljno efikasan za ove pacijente.

<h2>U čemu je razlika u odnosu na poznate ljekove</h2>

Antivirusni lijekovi poput Remdesivira, u koji su u početku polagane velike nade, pokazali su se uglavnom neefikasnim.
A kokteli protiv antitijela kao na primjer oni koje u svom repertoaru imaju američke kompanije „Regeneron)“ i „Eli Lilly“ odobravaju se samo pacijentima u ranoj fazi bolesti.
Pored toga: antitijela su usmjerena protiv vrlo specifičnih regiona na površini virusa SARS-CoV-2.
- Mala mutacija je dovoljna da ove koktele antitijela učine neefikasnim. S druge strane, mi blokiramo ulaznu kapiju koju virus koristi za prodiranje u ćelije. To nudi maksimalnu zaštitu od mutacija. Na taj način sprečavamo i buduće epidemije koronavirusa - naglasio je direktor kompanije „Formycon“ za tagesschau.de.

<h2>Da li je osnovan strah mutacija?</h2>

Naučnike širom svijeta brine ideja da bi SARS-CoV-2 mutacijama mogao da postane otporan na vakcine i ljekove. Danski institut za serum je nedavno izvijestio da su se kod vizona na farmama stvorile nove varijante virusa kojima su zarazili i ljudi.
Istraživači pretpostavljaju da bi se u slučaju mutacija, iRNK vakcine poput onih njemačkog proizvođača „BioNTecha“ mogle vrlo brzo prilagoditi, jer su zasnovane na principu kockica za slaganje.
- Ali također se mora reći: Svaka promjena na ovakvoj vakcini mora naravno ponovo klinički da se ispita. Opet prolazi mnogo vremena - rekao je virolog Kristijan Drosten u novembru.

<h2>Brzo odobrenje za hitne slučajeve</h2>

Utoliko bolje što „Formycon“ sada cilja na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima" svog lijeka protiv Covida-19. Međutim, to "brzo" je relativno.
Prvi razgovori sa Evropskom agencijom za lijekove EMA i američkim organom za odobrenje lijekova FDA trebalo bi da se održe "početkom prvog kvartala 2021.", objašnjava generalni direktor „Formycona“ - i zato se hitnom odobrenju nada početkom 2022. godine.
Vjerovati da takav lijek tada više neće biti potreban, bio bi vrlo ishitren zaključak.
Jer, bit će potrebne godine da vakcinacija 50 do 60 procenata ukupne populacije širom sveta - uopšte bude u domenu mogućnosti.
- Čak i za deset godina će postojati značajan broj ljudi koji nisu vakcinisani protiv Covida-19 ili koji će se ozbiljno razboljeti uprkos vakcinisanju - naglašava Brokmajer.

Imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za lijekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od Covida-19, bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

Kristofer Telirijan (<a href="https://avaz.ba/tag/103388/christopher-tehlirian">Christopher Tehlirian</a>) ljekar je po struci s bogatim naučnim iskustvom u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj naučnik aktuelni je medicinski direktor velike farmaceutske kompanije „Pfizer“. 
Historijskom viješću nazvana je vakcina protiv Covida19, koji je proizveo „Pfizer“ sa njemačkim partnerom „BioNTechom“.
&nbsp;Telirijan je za <a href="http://ba.n1info.com/Zdravlje/a494460/Medicinski-direktor-Pfizera-za-N1-50-miliona-doza-vakcine-do-kraja-godine.html?fbclid=IwAR1cMOrFOL9vabsjsD6AFu-Fd-ZfHfT_2GwKi_l7wFYaollXNDqkmShHado">N1</a> govorio o sadašnjosti i budućnosti vakcine, koju je prva primila devedesetogodišnja Britanka prije tri dana.&nbsp;

- „Pfizerova“ vakcina donosi čovječanstvu nadu u nešto, kao prvo značajno oružje protiv pandemije izazvane Covidom19. „Pfizerova“ vakcina pokazuje značajan pomak u razumijevanju samog virusa i sprečavanju teškog oblika oboljenja nakon zaraze. Vakcina, sama po sebi, vjerovatno neće biti potpuni nestanak pandemije, ali će biti temelj tog rješenja. Očekuje se da će vakcina uspjeti da u najvećem broju slučajeva ukloni ili ublaži simptome zaraze Covidom-19. Također, treba imati na umu da se trenutno ispituju druge terapije, pored vakcina, na primjer, monoklonalna antitijela i antivirusni lijekovi koje će omogućiti liječenje Covida-19 – kazao je on. 
Pojasnio je da pri razvijanju svakog lijeka postoje tri faze ispitivanja. „Pfizer“ je u fazi 1 i 2 ispitao vakcinu na 45 dobrovoljaca. Međutim, u fazi 3, „Pfizer“ je ispitao vakcinu na otprilike 43.000 dobrovoljaca, raznih životnih dobi i socioekonomskih kategorija.&nbsp;Kao sa svakom vakcinom, postoje mogućnosti nuspojava. Neke od mogućih nuspojava su crvenilo i bol na mjestu gdje je data vakcina, povišena temperatura, glavobolja, umor i bol u mišićima. Ove nuspojave često same prođu nakon par dana ili manje.
- „Pfizerova“ vakcina zahtijeva dvije doze. Trenutno, jedna doza vakcine nije dovoljna da indukuje potreban nivo antitijela protiv Covida-19. Jedna doza postiže antitijela u 52 posto dobrovoljaca, dok dvije doze postižu potreban nivo anitijela u više od 90 posto dobrovoljaca – naglasio je.

Prema njegovim riječima, svaka država će zasebno napraviti plan prema kome će vakcina biti ponuđena po rangu prioriteta. Najvjerovatnije, vakcina će se prvo nuditi zdravstvenim radnicima, policiji, vojsci i onima u visoko rizičnim grupama (ljudi preko 70 godina, kao i oni sa hroničnim bolestima). Također, treba znati da vakcina nije ispitana na ljudima sa manje od 18 godina, trudnicama, kao i onima sa imunodeficijencijama, tako da ove osobe ne bi mogle da prime vakcinu, za sada.
Sada slijedi da svjetske zdravstvene regulacione institucije za lijekove i medicinska sredstava, kao što je američka FDA, evropska EMA i druge izvrše provjeru bezbjednosti i efikasnosti vakcine prije nego što je odobre. 
- Nakon toga, svaka državna institucija za regulativu lijekova i medicinskih sredstava može zasebno da vrši provjeru vakcine također. Odmah nakon toga bi mogla vakcina da se distribuira pod specifičnim uslovima. U međuvremenu, „Pfizerovi“ pogoni rade punom parom da bi proizveli oko 50 miliona doza prije kraja ove godine. „Pfizer“ se nada da će proizvesti do 1,3 milijarde doza do kraja 2021. godine - naglasio je.
Mnoge zemlje u Evropi i na Balkanu su već u pregovorima sa „Pfizerom“ oko narudžbe vakcine, zaključio je.

Sada slijedi da svjetske zdravstvene regulacione institucije za lijekove i medicinska sredstava, kao što je američka FDA, evropska EMA i druge izvrše provjeru bezbjednosti i efikasnosti vakcine prije nego što je odobre

Telirijan: Veliki korak u pobjedi nad pandemijom

Medicinski direktor „Pfizera“: 50 miliona doza vakcine do kraja godine

Spacex-ov prototip rakete "Starship" eksplodirao je jučer tokom pokušaja povratnog slijetanja, nekoliko minuta nakon nakon običnog probnog polijetanja s lansirnog pogona kompanije u Teksasu, pokazao je videosnimak leta uživo, prenosi Hina. Uništena raketa "Starship" bila je prototip teške lansirne rakete visine 52 metra koju je razvila privatna svemirska kompanija Ilona Maska (Elon Musk) za prijevoz ljudi i 100 tona tereta u budućim misijama na Mjesec i Mars.Samonavođena raketa eksplodirala je kada se spustila na podlogu za slijetanje nakon kontroliranog spuštanja. Probni let bio je namijenjen dostizanju visine od 12,5 kilometara, prvi put pogonjen s tri SpaceX-ova novorazvijena Raptor motora. Mask je u tweetu neposredno nakon nesreće rekao da je "pritisak u rezervoaru za gorivo bio nizak tokom spuštanja, zbog čega je brzina dodira bila velika". Dodao je da je SpaceX iz testa dobio "sve podatke koji su im trebali".

Probni let bio je namijenjen dostizanju visine od 12,5 kilometara, prvi put pogonjen s tri SpaceX-ova novorazvijena Raptor motora

Prototip Maskove rakete za prijevoz ljudi na Mjesec i Mars eksplodirao pri slijetanju

Istraživači sa državnog univerziteta u Džordžiji tvrde da su otkrili antivirusni lijek koji se unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava da oboljele osobe šire <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> na zdrave ljude.
U pitanju je lijek MK-4482/EIDD-2801, poznatiji pod nazivom Molnupiravir, koji za jedan dan potpuno obustavlja mogući prijenos Covid-19 na druge osobe.
Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper (Richard), koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa, prenosi Tanjug.&nbsp;- Ovo je prva demonstracija lijeka koji ekstremno brzo blokira SARS-COV-2 prijenos. Ovo bi mogla da bude prekretnica - rekao je Plemper.
Prekidanje širenja virusa dok ne dođe do masovne vakcinacije na planeti bi spriječile katastrofane posljedice koje je već ostavila pandemija.
- Primijetili smo da lijek MK-4482/EIDD-2801 je donio čitav spektar aktivnosti protiv respiratornih RNA virusa i da liječenje zaraženih životinja davajući im lijek oralno, dramatično smanjuje transmisiju - rekao je Plemper.

Na čelu tima bio je doktor Ričard Plemper, koji je otkrio i da je lijek dobar u borbi protiv sezonskih virusa

Hoće li biti zaustavljeno širenje virusa

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

Australski naučnici kažu da su mapirali milion novih <a href="https://avaz.ba/tag/98080/galaksije">galaksija</a> pomoću naprednog teleskopa u pustinji.
CSIRO, nacionalna naučna agencija, navela je da je njen novi teleskop kreirao "novi atlas <a href="https://avaz.ba/tag/3880/svemir">svemira</a>" u rekordnom vremenu - pokazujući detalje bez presedana.
Ukupno je mapirao tri miliona galaksija, a fotografije su otkrile dvostruko više detalja od prethodnih istraživanja, navodi se u studiji.
Astronomi se nadaju da će ovo dovesti do novih otkrića o svemiru.
CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama.
Uz javno dostupne podatke, naučnici širom svijeta mogli bi proučavati "sve, od stvaranja zvijezda do toga kako se galaksije i njihova supermasivna crna rupa razvijaju i komuniciraju", rekao je vodeći autor dr. Dejvid Mekonel (David McConnell).
- Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetine miliona novih galaksija - dodao je.
Početni rezultati objavljeni su u utorak u Publikacijama Astronomskog društva Australije.

CSIRO je saopćio da je mapiranje trajalo samo 300 sati, dok su prethodna istraživanja neba trajala godinama

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom

"Crew Dragon", kapsula kompanije "SpaceX", u kojoj se nalazila četveročlana posada stigla je na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), javlja Anadolija. U saopćenju objavljenom na stranici američke Agencije za istraživanje svemira (NASA), navodi se kako je posada koju čine astronauti NASA-e Majkl S. Hopkins, (Michael) Viktor J. Glover (Victor) i Šenon Voker (Shannon Walker) te astronaut japanske Agencije za istraživanje svemira (JAXA) Soiči Noguči, nakon 27 sati provedenih u orbiti, sletjela na ISS. Kapsula je u nedjelju lansirana raketom Falcon 9, iz centra "Kennedy" na Floridi, a riječ je o prvoj operativnoj misiji "SpaceX-a" pod okriljem NASA-e. "SpaceX" je 30. maja prilikom testnog leta "Crew Dragon" na ISS prevezao astronaute NASA-e Boba Benkena (Behnken) i Doga Harlija (Doug Hurley). Posada će na ISS-u u narednom periodu od šest mjeseci vršiti naučna istraživanja i eksperimente.

<blockquote class="twitter-tweet">The hatches are open and NASA's <a href="https://twitter.com/SpaceX?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpaceX</a> Crew-1 astronauts Shannon Walker, <a href="https://twitter.com/Astro_Soichi?ref_src=twsrc%5Etfw">@Astro_Soichi</a>, <a href="https://twitter.com/AstroVicGlover?ref_src=twsrc%5Etfw">@AstroVicGlover</a>, and <a href="https://twitter.com/Astro_illini?ref_src=twsrc%5Etfw">@Astro_illini</a> are the newest residents aboard the <a href="https://twitter.com/Space_Station?ref_src=twsrc%5Etfw">@Space_Station</a>. Welcome aboard! <a href="https://t.co/WYwC7jRVQk">pic.twitter.com/WYwC7jRVQk</a>— NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1328583363951796224?ref_src=twsrc%5Etfw">November 17, 2020</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kapsula je u nedjelju lansirana raketom Falcon 9, iz centra "Kennedy" na Floridi, a riječ je o prvoj operativnoj misiji "SpaceX-a" pod okriljem NASA-e

Kapsula "SpaceX-a" stigla na Međunarodnu svemirsku stanicu

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozdravila je jučerašnji izvještaj američke farmaceutske kopmpanije „Moderna“ da je njena eksperimentalna vakcina protiv <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> pokazala efikasnost od 94,5 posto, ali tvrdi da „brojna pitanja“ ostaju i da nije vrijeme za opuštanje.
Samo limitirane doze bilo koje vakcine bit će dostupne u prvoj polovini 2021. godine za ljude koji nisu pioritetni zdravstveni radnici, tvrde zvaničnici WHO-a.
- Iako nastavljamo primati ohrabrujuće vijesti o vakcini za Covid-19 i ostajemo umjereni optimisti prema potencijalu novih sredstava koja će doći u narednim mjesecima, upravo sada smo ekstremno zabrinuti naglim rastom broja zaraženih koje uočavamo u nekim zemljama, posebno u Evropi i u dvije Amerike – izjavio je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Gebrejesus na brifingu za novinare. &nbsp;

Današnji brifing predstavlja njegov povratak u agenciju UN-a za javno zdravstvo sa sjedištem u Ženevi po izlasku iz karantina nakon što je bio izložen koronavirusu prije 17 dana. Gebrejesus je izjavio da nema nikakvih simptoma i da ne vidi potrebu za testiranjem.
Eksperimentalna vakcina Moderne efikasna je 94,5 posto u sprečavanju Covida-19 na osnovu prelaznih podataka s kasne faze testiranja, saopćila je kompanija u ponedjeljak, postajući drugi američki farmaceutski proizvođač koji je javio o rezultatima koji su nadmašili očekivanja.
Skupa s vakcinom kompanije „Pfizer“, koja je efikasna više od 90 posto, i čekajući na nove sigurnosne podatke i ocijene regulatornih agencija, Sjedinjene Države mogle bi imati dvije vakcine ovlaštene za hitnu upotrebu u decembru, uz više od 60 miliona doza dostupnih u ovoj godini.

Samo limitirane doze bilo koje vakcine bit će dostupne u prvoj polovini 2021. godine za ljude koji nisu pioritetni zdravstveni radnici

WHO: I pored ohrabrujućih vijesti o vakcini nije vrijeme za opuštanje

<a href="https://avaz.ba/tag/2725/egipat">Egipat</a> je danas saopćio da je pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga starijih od 2.500 godina, što je najveće takvo otkriće ove godine.
Zapečaćeni drveni sanduci, koji su otvoreni na licu mjesta, pripadali su visokim zvaničnicima kasnog perioda Ptolomeja drevnog Egipta.
&nbsp;Pronađeni u tri nekropole na dubini od 12 metara u oblasti Sakara, južno od Kaira.&nbsp;Arheolozi su u jednom sanduku pronašli mumificirano tijelo omotano platnom i ukrašeno hijeroglifima u boji.

Sakara, u kojoj se nalaze desetine piramida, drevnih manastira i grobnih mjesta životinja, predstavlja veliku nekropolu drevne egipatske prijestonice Memfisa.
Ovo značajno otkriće uslijedilo je mjesec dana nakon što je u istoj oblasti pronađeno 59 drugih dobro očuvanih sanduka, slične starine od oko 2.500 godina, navodi AFP.
- Sakara tek treba da otkrije sve svoje sadržaje, to je pravo blago - rekao je ministar turizma i antikviteta Kaled al-Anani.
On je dodao da su iskopavanja u toku. 
- Kada god ispraznimo jednu grobnicu, uvijek pronađeno ulaz za drugu - naveo je Al-Anani i dodao da je otkvireno više od 40 statua drevnih božanstava i posmrtnih maski, prenosi AFP.

Arheolozi su u jednom sanduku pronašli mumificirano tijelo omotano platnom i ukrašeno hijeroglifima u boji

Egipat: Pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga

Ugur Šahin (Sahin), naučnik koji stoji iza "Pfizerove" vakcine za koronavirus uvjeren je da će upravo njegova vakcina zaustaviti pandemiju. Iako su ostala još neka otvorena pitanja oko vakcine, Šahin za "Guardian" kaže da je vrlo optimističan. - Ako me pitate može li ova vakcina staviti tačku na epidemiju, moj odgovor je - da. Naime, već samo zaštita od simptoma će imati dramatičan utjecaj na širenje virusa. Do ponedjeljka nismo znali može li vakcina izazvati dovoljno jaku reakciju ljudskog imunološkog sistema i može li virus naći put kroz ljudske stanice, ali sada znamo da ova vakcina može pobijediti virus - kaže Šahin.

Vakcinu je razvio sa svojom suprugom Ozlem Turedži (Tureci) u njihovoj kompaniji "BioNTech" te s onkologom Kristoferom Huberom (Christopher). "Pfizerova" stručnost i dobro poznavanje masovnog tržišta vakcine, kao i ubrzana akcija regulatora pomogla je da se vakcina razvije u deset mjeseci, umjesto da se razvija godinama, kako se vakcine inače razvijaju. Šahin kaže da nije bilo vremena za čekanje i slikovito objasnio proces. - Zamislite da autom želite doći s jednog kraja Londona na drugi, ali su svugdje saobraćajne gužve i čepovi. Trebao bi vam cijeli dan. Za naš projekt sve su ceste bile očišćene - rekao je. Navodi kako "Pfizerova" vakcina napada koronavirus na više načina. - Vakcina sprječava virus da se približi našim stanicama. Ali, čak i ako se virus uspije probiti, eliminirat će ga antitijela. Savršeno smo istrenirali imunološki sistem da može odraditi obje stvari. Sada znamo da se virus protiv te dvije stvari nikako ne može boriti - kazao je. Očekuje da će za tri sedmice znati odgovor pruža li vakcina drugačiju zaštitu za različite starosne grupe, ali i etničke. Šahin je uvjeren da će oni koji prime vakcinu, i to dva puta u razmaku od tri sedmice, biti imuni na koronavirus najmanje godinu.

Odbacio je optužbe predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) da su čekali s objavom vijesti o vakcini nakon što prođu izbori u Americi, te kaže da je o rezultatima vakcine bio obaviješten u nedjelju navečer oko 20 sati. - Farmaceutska istraživanja se ne smiju politizirati. Mi proizvodimo vakcinu, nas politika ne zanima - ističe Šahin.

Šahin je uvjeren da će oni koji prime vakcinu, i to dva puta u razmaku od tri sedmice, biti imuni na koronavirus najmanje godinu

Šahin: Ova vakcina može pobijediti koronavirus

Naučnici Ugur Šahin (Sahin) i Ozlem Turedži (Tureci) osnivači su firme BioNTech, a početkom sedmice su sa američkim partnerom, firmom "Pfizer", objavili kako se vakcina na kojoj su radili mjesecima pokazala više od 90 posto efikasnom u preveniranju zaraze koronavirusom. Tursko-njemački naučnici su za izradu vakcine koristili dosad nikad odobrenu tehnologiju, poznatu u naučnim krugovima kao mRNA, kako bi izazvali imunološku reakciju u ljudima koji se vakcinišu.- Mislim da je dobra poruka za čovječanstvo da sada razumijemo kako se Covid-19 infekcija zaista može spriječiti vakcinom - rekao je Šahin.Šahin i Turedži su osnovali svoju prethodnu kompaniju, "Ganymed Pharmaceuticals" 2001. godine, kako bi razvili antitijela za borbu protiv raka. Prodali su je za nevjerovatnih 1,4 millijarde dolara 15 godina kasnije.Svoje živote su posvetili nauci, izučavanju onkologije i infektivnih bolesti, a godinama su pioniri u kreiranju personaliziranih imunoterapijskih tretmana za rak.Svrstali su se u top 100 najbogatijih Nijemaca, prema magazinu 'Welt am Sonntag'. Tržišna vrijednost njihove kompanije BioNTech skočila je na 25,72 milijarde dolara, što predstavlja skok sa 4,6 milijardi od prošle godine.U razgovoru za CNN u maju ove godine kazali su kako osjećaju dužnost da pruže nešto za društvo, s obzirom na posao kojim se bave decenijama.Šahin je rođen u Iskenderunu, gradu na turskoj mediteranskoj obali. S četiri godine preselio se u Keln, gdje je njegov otac radio u tvornici Ford, prenosi Reuters.Tureždi, kćerku turskog doktora, upoznao je kada su oboje započeli akademsku karijeru. Spojila ih je zajednička strast prema istraživanju raka, a Reuters je prenio kako su supružnici započeli čak i dan vjenčanja – u laboratoriju.Nakon što je pročitao vijest o pojavi koronavirusa u Vuhanu, Šahin je vođen malim koracima stigao od mRNA lijekova protiv raka do antivirusne vakcine bazirane na mRNA, piše Reuters."BioNTech" je usmjerio 500 svojih zaposlenika da rade na projektu s nekoliko potencijalnih spojeva mRNA, a kasnije su uspostavili partnerstvo s "Pfizerom".Kolege opisuju Šahina kao "skromnu i povučenu" osobu. Šahin je rekao da je cilj BioNTecha, u saradnji s "Pfizerom", pojačati proizvodnju svog kandidata za vakcinu i da se nadaju proizvesti do 1,3 milijarde doza do kraja 2021. godine, ako dobiju odobrenje.Ponovio je kako "BioNTech" i "Pfizer" planiraju zatražiti od američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) da odobri hitnu upotrebu vakcine, s tim da će taj zahtjev stići možda već sljedeće sedmice.Direktor "Pfizera" Albert Bourla rekao je da je ovo najveće medicinsko dostignuće u proteklih stotinu godina.

Šahin i Turedži su osnovali svoju prethodnu kompaniju, "Ganymed Pharmaceuticals" 2001. godine, kako bi razvili antitijela za borbu protiv raka

Za izradu vakcine koristili dosad nikad odobrenu tehnologiju

I druga vakcina u SAD pred odobrenjem, nakon "Pfizera" uspjeh postigla i "Moderna"

Izgubljeni artefakt iz Velike piramide pronađen u kutiji za cigare u Škotskoj

Kineski naučnici otkrili 500 miliona godina star fosil trilobita

Sonda sakupila dovoljno uzoraka s asteroida

Uspješno lansiran satelit Sirius XM-7

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

Medicinski direktor „Pfizera“: 50 miliona doza vakcine do kraja godine

Prototip Maskove rakete za prijevoz ljudi na Mjesec i Mars eksplodirao pri slijetanju

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom

Kapsula "SpaceX-a" stigla na Međunarodnu svemirsku stanicu

WHO: I pored ohrabrujućih vijesti o vakcini nije vrijeme za opuštanje

Egipat: Pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga

Šahin: Ova vakcina može pobijediti koronavirus

Par koji je napravio vakcinu protiv korone spojila je zajednička strast prema istraživanju raka

Nauka

I druga vakcina u SAD pred odobrenjem, nakon "Pfizera" uspjeh postigla i "Moderna"

Izgubljeni artefakt iz Velike piramide pronađen u kutiji za cigare u Škotskoj

Kineski naučnici otkrili 500 miliona godina star fosil trilobita

Sonda sakupila dovoljno uzoraka s asteroida

Uspješno lansiran satelit Sirius XM-7

Bil Gejts: Neće biti povratka na normalno do 2022.

Lijek protiv korone je gotov: Cilja se na "brzo odobrenje u hitnim slučajevima"

Medicinski direktor „Pfizera“: 50 miliona doza vakcine do kraja godine

Prototip Maskove rakete za prijevoz ljudi na Mjesec i Mars eksplodirao pri slijetanju

Naučnici tvrde da su našli lijek koji sprečava širenje korone za 24 sata

Naučnici mapirali milione galaksija novim teleskopom

Kapsula "SpaceX-a" stigla na Međunarodnu svemirsku stanicu

WHO: I pored ohrabrujućih vijesti o vakcini nije vrijeme za opuštanje

Egipat: Pronađeno više od 100 netaknutih sarkofaga

Šahin: Ova vakcina može pobijediti koronavirus

Par koji je napravio vakcinu protiv korone spojila je zajednička strast prema istraživanju raka