S obzirom na rast broja slučajeva <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>, naučnici rade danonoćno na razvoju vakcine.
Sada će Velika Britanija postati prva država koja je namjerno zarazila desetine ljudi virusom Covid-19, piše "<a href="https://www.mirror.co.uk/science/breaking-dozens-deliberately-infected-covid-22873432#source=breaking-news">Mirror</a>".Stručnjaci iz britanskog Nacionalnog zdravstvenog sisema (NHS), akademskog i privatnog sektora udružuju snage s Vladom Velike Britanije kako bi pokrenuli ova izazovna ispitivanja.
Poslovni sekretar Alok Šarma (Sharma) rekao je: „Činimo sve što je u našoj moći u borbi protiv koronavirusa, uključujući podršku našim najboljim naučnicima i istraživačima u njihovom nastojanju da razviju sigurnu i efikasnu vakcinu“.
- Danas najavljeno finansiranje ovih revolucionarnih, ali pažljivo kontroliranih studija, važan je sljedeći korak u nadogradnji našeg razumijevanja virusa i ubrzanju razvoja naših najperspektivnijih vakcina, što će u konačnici pomoći u početku našeg povratka u normalan život - rekao je on. 
Vakcinu će dobiti oko 90 zdravih odraslih dobrovoljaca, prije nego što budu izloženi virusu u sigurnom i kontroliranom okruženju.

Vakcinu će dobiti oko 90 zdravih odraslih dobrovoljaca, prije nego što budu izloženi virusu u sigurnom i kontroliranom okruženju

Desetine ljudi namjerno će se zaraziti koronavirusom

Nova mutacija SARS-CoV-2 <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> otkrivena je u Norveškoj, tvrdi glavni ljekar opštine Trondhajm Tove Restad (Røsstad), dok Rospotrebnadzor navodi da u Rusiji nije identifikovan nijedan novi soj virusa.&nbsp;Norveški tabloid Verdens Gang prenio je da je nova mutacija koronavirusa bez presedana u Norveškoj identifikovana u Trondhajmu na sjeveru zemlje, prenosi TASS.
Rusija, međutim, nije identifikovala nijedan novi soj koronavirusa koji bi se mogao fundamentalno razlikovati od onog koji cirkuliše u drugim zemljama, saopćio je nadzorni organ za zaštitu potrošača Rospotrebnadzor.
Navodi se da Rusija sistematski proučava genetsku raznolikost verzija SARS-CoV-2 u opticaju, kao i da se više od 150 genoma dekodira mjesečno.
- Dobijeni podaci se koriste za analizu relevantnosti sistema dijagnostičkih testova i pomoć u identifikovanju uvezenih slučajeva i procjeni regionalnih karakteristika genetske raznolikosti SARS-CoV-2. Do danas u Rusiji nisu izdvojeni sojevi koji bi se mogli drastično razlikovati od poznatih u prometu u drugim zemljama - navodi se u saopćenju.

Tvrdnje glavnog ljekara općine Trondhajm Tovea Restada

U Rusiji nije identifikovan nijedan novi soj virusa

Nova mutacija koronavirusa otkrivena u Norveškoj

Japanski istraživači otkrili su da <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a> može ostati aktivan na ljudskoj koži devet sati, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu "Kliničke infektivne zaraze".&nbsp; U studiji je predstavljeno poređenje trajanja aktivnosti koronavirusa u odnosu na virus sezonskog gripa (IAV).
Prema podacima Američkih centara za kontrolu i sprečavanje zaraze, IAV je jedini poznati virus koji izaziva sezonski grip.
Istraživači su otkrili da patogen koji uzrokuje sezonski grip ostaje na koži samo 1,8 sati.
- Duže preživljavanje virusa SARS-KoV-2 na koži povećava rizik od prenošenja kontaktom. Međutim, higijena ruku može da smanji taj rizik - dodaje se u studiji.
Japanski stručnjaci otkrili su i to da se oba virusa mogu u potpunosti deaktivirati etanolom u roku od 15 sekundi.&nbsp;"Sputnjik" podsjeća da sredstva za higijenu ruku sadrže najmanje 60 odsto etanola.

Japanski stručnjaci otkrili su i to da se oba virusa mogu u potpunosti deaktivirati etanolom u roku od 15 sekundi

Upoređeno trajanje aktivnosti koronavirusa u odnosu na virus sezonskog gripa

Koronavirus aktivan na koži devet sati

Lijek "<a href="https://avaz.ba/tag/87889/remdesivir">remdesivir</a>" kompanije "Gilead Sciences" nema značajnijeg utjecaja na šanse pacijenata oboljelih od <a href="https://avaz.ba/tag/85854/covid-19">Covida-19</a> da prežive, rezultati su kliničkih ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Lijek koji je među prvima upotrijebljen protiv Covida-19 bio je jedan od medikamenata upotrijebljenih za liječenje američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump)
.Britanski dnevnik "Financial Times" piše o rezultatima ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom "Solidarnost" tokom kojih je vršena procjena četiri eventualna lijeka, uključujući "remdesivir", "hidroksihlorokin", kombinaciju lijekova protiv HIV "lopinavir" i "ritonavir" te "interferon" na 11.266 bolničkih pacijenata.
Probe "hidroksihlorokina" i "lopinavira" i "ritonavira" obustavljene su u junu pošto je dokazano da su neefikasni, ali su ostale probe nastavljene u više od 500 bolnica i 30 zemalja.
Prema pisanju lista, koji navodi da posjeduje kopiju istraživanja, rezultati su pokazali da nijedan od lijekova nije "značajno uticao na mortalitet" ili smanjio potrebu za priključenje pacijenta na respirator.
WHO nije komentirao pisanje "Financial Timesa" navodeći da rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u javnosti.

Lijek koji je među prvima upotrijebljen protiv Covida-19 bio je jedan od medikamenata upotrijebljenih za liječenje američkog predsjednika Donalda Trampa

"Remdesivir" nema utjecaja na šanse pacijenata da prežive

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija</a> je odobrila još jedno cjepivo za <a href="https://avaz.ba/tag/85854/covid-19">Covid-19</a>, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sjednici vlade.
Putin je čestitao naučnicima koji su razvili novo cjepivo u sibirskom institutu Vector. Cjepivo je prošli mjesec prošlo početnu fazu ispitivanja.
- Moramo povećati proizvodnju prvog i drugog cjepiva - rekao je Putin u prenosu na državnoj televiziji.
Dodao je da Rusija nastavlja sarađivati sa stranim partnerima i promovirat će svoje cjepivo vani, prenosi Hina.
Rusija je u avgustu postala prva država koja je odobrila cjepivo za Covid-19, učinivši to prije masovnog ispitivanja, što je zabrinulo dio naučne zajednice.
To cjepivo je primilo 400 pacijenata, objavilo je ministarstvo zdravstva. Nazvano je "Sputnik V" po prvom satelitu koji je poslan u svemir u vrijeme Sovjetskog Saveza, no još uvijek nije u širokoj upotrebi.
Rusija je od početka pandemije zabilježila 1,3 miliona slučajeva, najviše iza Sjedinjenih Država, Indije i Brazila.

Putin je čestitao naučnicima koji su razvili novo cjepivo u sibirskom institutu Vector

Rusija odobrila još jednu vakcinu za koronavirus

Njemački proizvođač automobila <a href="https://avaz.ba/tag/1908/mercedes-benz">Mercedes-Benz</a> razvija novi model električnog vozila, prototip Vision EQXX za koji kažu da će biti najučinkovitiji električni automobil na svijetu.
Prvi čovjek Mercedesova odjela za istraživanje i razvoj Markus Šafer (Schafer) rekao je da je na razvoju ovog modela angažirana nova skupina inžInjera čiji je cilj stvoriti automobil s najvećim dometom i najvišom razinom učinikovitosti, piše portal Electrek.
Na prezentaciji je rečeno da bi takvo vozilo moglo prijeći udaljenost između Pekinga i Šangaja sa samo jednim punjenjem baterije.
Treba istaknuti da je riječ o udaljenosti od oko 1200 kilometara, što se trenutačno čini nedostižnim za vozila koja pokreću električni motori.
Premda se Vision EQXX razvija u okviru tehnološkog programa, očekuje se da će rezultirati inovacijama koje će se uskoro koristiti i u serijskoj proizvodnji automobila.
Na razvoju nove tehnologije, koja bi trebala omogućiti "spektakularnu učinkovitost i doseg" radit će Mercedesov tim stručnjaka iz Štutgarta te posebna grupa inženjera iz Velike Britanije.
- Naši su inžinjeri dobili iznimno zahtjevnu zadaću – stvoriti najučinkovitiji električni automobil na svijetu. Riječ je o ozbiljnom projektu u sklopu kojega razvijamo tehnologije nove generacije - rekao je Šafer.Iz tvrtke nisu objavili kada se očekuje završetak prototipa Vision EQXX ni kada će biti novosti o učinkovitijim baterijama, prenosi Hina.

Na prezentaciji je rečeno da bi takvo vozilo moglo prijeći udaljenost između Pekinga i Šangaja sa samo jednim punjenjem baterije

Mercedes Benz razvija najučinkovitiji električni automobil na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Koronavirus</a> može se zadržati 28 dana na površinama kao što su novčanice, ekrani telefona ili nehrđajući čelik, rekli su naučnici.
Prema istraživanju naučnika iz <a href="https://avaz.ba/tag/1730/australija">Australije</a>, iz agencije CSIRO, ovaj virus može se zadržati mnogo duže na nekim površinama nego što se ranije mislilo.
Virus se najčešće prenosi kada ljudi kišu, kašlju ili govore. Međutim, eksperti navode da se on može širiti česticama u zraku, kao i preko površina kao što su metal i plastika.
Prema ranijim laboratorijskim istraživanjima, virus korona može preživjeti dva do tri dana na novčanicama i staklu i oko šest dana na plastici i nerđajućem čeliku.
Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na "snažnu otpornost" virusa koji može da preživi i do 28 dana na glatkim površinama, kao što su staklo na ekranima mobilnih telefona, na plastici i novčanicama na 20 stepeni Celzijusa, što je otprilike sobna temperatura.
Poređenja radi, virus gripa može da preživi u istim uvjetima 17 dana.

Prema istraživanju naučnika iz Australije, iz agencije CSIRO, ovaj virus može se zadržati mnogo duže na nekim površinama nego što se ranije mislilo

Koliko korona ostaje na ekranu telefona

Srbijanska naučnica Isidora Stanković, doktorand biomedicinskih nauka koja radi i usavršava se u SAD, objavila je nalaze važnog naučnog rada koji praktično pokazuje na koji način virus <a href="https://avaz.ba/tag/85854/covid-19">Covid-19</a> napada organizam.
Iz tih nalaza, kako Stanković navodi, proizilazi nekoliko važnih zaključaka, ali dva su prelomna - "bit će izuzetno teško napraviti antiviralne lijekove za Covid, a da sam virus nije mogao biti napravljen u labaratoji".
- Kao neko ko izučava RNK, ovo je potpuno fascinatno otkriće... Nisam skoro vidjela pametniji virus - navela je na svom Facebook profilu Isidora Stanković, doktorantkinja biomedicinskih nauka "Weill Cornell Medicine" u Njujorku, prenosi "Blic".
Ona je poručila da, nakon otkrića iz ovog naučnog rada, svi treba da se naviknemo na maske i distancu.
Kako je navela, riječ je o "najznačajnijem radu koji objašnjava kako Covid-19 efektivno inficira čoveka". Rezultati su nevjerovatni, naglasila je. 
Ivana je, inače, porijeklom iz Niša, a živi i radi u Njujorku, u "Weill Cornell Medicine", visokoj školi medicinskih nauka u ovom gradu. Kako je navela i u objavi koju ispod možete pročitati u cjelosti, bavi se izučavanjem RNK.
- Ono što je pomenuti rad otkrio, govori o tome da Covid nije „neprijatelj“ koji koristi jednostavnu strategiju. Dok ostali virusi imaju jedan način na koji targetiraju stvaranje proteina, Covid ima tri načina da istovremeno uništi naše proteine. Prognoze za pravljenje lijekova, upravo iz tog razloga, nisu nimalo optimistične – zaključila je.

<div class="fb-post" data-href="https://www.facebook.com/IzzieStankovich/posts/3668264283207078" data-show-text="true" data-width=""><blockquote cite="https://www.facebook.com/IzzieStankovich/posts/3668264283207078" class="fb-xfbml-parse-ignore">Upravo izašao (po mom mišljenju) najznačajniji rad koji nam objašnjava kako COVID19 efektivno inficira čoveka. Rezultati...Posted by <a href="https://www.facebook.com/IzzieStankovich">Isidora Stankovic</a> on <a href="https://www.facebook.com/IzzieStankovich/posts/3668264283207078">Thursday, 8 October 2020</a></blockquote></div>

Ona je poručila da, nakon otkrića iz ovog naučnog rada, svi treba da se naviknemo na maske i distancu

Naučnica koja proučava Covid-19: Nisam vidjela pametniji virus

Saznanja naučnika govore o tome da kod pojedinih Kovid-19 pacijenata može da značajno se ošteti rad bubrega, jetre, srca i mozga. I to na duže staze.


Nedavno istraživanje je pokazalo je da čak 91 odsto pacijenata koji su se "oporavili" ima barem jednu dugotrajnu komplikaciju ove bolesti, piše "Best life".

Nova otkrića rezultat su istraživanja sprovedenog na 965 pacijenata koji su se oporavili od korone u Južnoj Koreji.

Naučnici su saopštili da je 879 ispitanika, odnosno njih 91 odsto, reklo da ima jedan dugotrajni simptom.

Umor je bio najčešći simptom (zabilježen je kod 26 odsto pacijenata), a poteškoće sa koncentracijom zabilježene su među 25 procenata pacijenata, prema Korejskoj agenciji za kontrolu i prevenciju bolesti (KDCA).

Brojni pacijenti rekli su da imaju i psihološke probleme i dugotrajni gubitak čula okusa i mirisa, kod pojedinih je ova posljedica bila prisutna i nekoliko mjeseci nakon završetka bolničkog liječenja.

Rezultati istraživanja su još jedan dokaz da nemali broj osoba koje su preležale koronu bori sa dugotrajnim posljedicama ovog oboljenja.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila da su dugotrajni simptomi poput umora, kašlja, glavobolje i gubitka čula okusa i mirisa i dalje česti među populacijom od 18 do 34 godine i to dvije do tri sedmice nakon što su dobili pozitivne rezultate testiranja.

Nova otkrića rezultat su istraživanja sprovedenog na 965 pacijenata koji su se oporavili od korone u Južnoj Koreji

Naučnici tvrde: 91% oporavljenih od kovida ima jedan dugotrajni simptom

Astronomi su otkrili supermasivnu <a href="https://avaz.ba/tag/64039/crna-rupa">crnu rupu</a> koja je svojom gravitacijom, kao u nekoj kozmičkoj paukovoj mreži, zarobila cijelih šest galaksija.
Novootkrivena crna rupa, koja ima milijardu puta veću masu od našeg Sunca, nastala je u ranim danima svemira, kada on nije bio star niti milijardu godina, piše Science Alert.
- Svemirske mrežne niti su poput niti paukove mreže - rekao je astronom Marko Minjoli (Marco Mignoli) iz Nacionalnog instituta za astrofiziku (INAF) u Bologni, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/astronomi-pronasli-cudovisnu-crnu-rupu-koja-je-zarobila-sest-galaksija/2220036.aspx">Index.hr</a>.
Dodao je da galaksije nastaju i rastu ondje gdje se križaju filamenti kojima teku struje plina.

- Tim strujama se napajaju galaksije i njihove centralne supermasivne crne rupe - kazao je Minjoli i dodao kako do sada nije bilo "dobrog objašnjenja" za postojanje toliko velikih crnih rupa u ranom svemiru.
U izvangalaktičkoj astronomiji, filamenti su svemirske strukture koje čine galaktički superskupovi. Izgledaju kao svjetlucave niti sastavljene od većeg broja galaksija.
Prema izvještaju ESO-a, cjelokupna mreža galaksija zarobljenih oko crne rupe veća je 300 puta od naše galaksije, Mliječnog puta. No ujedno se radi o jako teško uočljivim galaksijama, zbog njihovog slabog sjaja.

- Vjerujemo da smo vidjeli samo vrh sante leda i da smo za sada oko ove supermasivne crne rupe uočili samo nekoliko najsvjetlijih galaksija - rekla je astronomkinja Barbara Balmaverde iz opservatorija INAF u Torinu.
Prve crne rupe, za koje se vjeruje da su nastale nakon smrti prvih zvijezda, morale su vrlo brzo narasti da bi dosegle masu od milijardu sunaca u prvih 0,9 milijardi godina života svemira.
Astronomi se već neko vrijeme pitaju kako su prvotne crne rupe došle do dovoljne količine goriva koje im je omogućilo da narastu do tolikih veličina u jako kratkom vremenu. Novopronađena struktura nudi dobro objašnjenje za taj problem.
Naime, "svemirska paukova mreža" i njene galaksije sadrže dovoljno plina za preobrazbu centralne crne rupe u supermasivnog diva.

<h2>Neobične strukture slične mreži</h2>

Sada dolazimo do sljedećeg pitanja - kako su uopće nastale toliko velike strukture slične mreži?
Astronomi smatraju da odgovor leži u tamnoj tvari. Naime, velika područja te nevidljive materije vjerovatno su u ranom svemiru privlačile velike količine plina. Plin i nevidljiva tamna tvar su nakon nekog vremena stvorili mrežne strukture pogodne za evoluciju galaksija i crnih rupa.
- Naše otkriće podupire hipotezu da su najudaljenije i najmasovnije crne rupe nastale i rasle unutar velikih područja s tamnom tvari koja se nalaze u velikim strukturama. Nismo mogli ranije uočiti te strukture zbog ograničene mogućnosti promatranja teleskopom - rekao je astronom Kolin Norman (Colin) sa Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoru u SAD-u.

Galaksije nastaju i rastu ondje gdje se križaju filamenti kojima teku struje plina

Džinovska crna rupa zarobila šest galaksija

Apple je najavio prezentaciju novog iPhonea za 13. oktobar.Apple je danas obznanio datum i vrijeme specijalnog događaja. S obzirom da je Apple u septembru predstavio većinu očekivanih uređaja, renomirana kompanija će najvjerovatnije predstaviti svoj najpoznatiji proizvod.
Također, Apple je u julu saopćio kako iPhone 12 neće biti predstavljen u klasičnom septembarskom roku, a zbog problema koje je kreirala pandemija koronavirusa.
Novi iPhone 12 bi trebao imati novi dizajn sa oštrijim uglovima koji su slični onima na iPadu Pro te podršku za 5G mrežu. Očekuje se da će Apple predstaviti 4 verzije uređaja uključujući 5,4-inčni i 6,7-inčni model.

Renomirana kompanija će predstaviti svoj najpoznatiji proizvod

Sljedeće sedmice Apple će predstaviti novi iPhone

Britanac Rodžer Penrouz (Roger Penrose), Nijemac Rajnhard Genzel (Reinhard) i Amerikanka Andrea Gec (Ghez) osvojili su <a href="https://avaz.ba/tag/9196/nobelova-nagrada">Nobelovu nagradu</a> za fiziku za 2020. godine za svoja otkrića o <a href="https://avaz.ba/tag/64039/crna-rupa">crnim rupama</a>, objavio je švedski Institut Karolinska.
- Otkrića ovogodišnjih laureata temelj su novih područja istraživanja kompaktnih i supermasivnih objekata u svemiru - rekao je Dejvid Havilend (David Haviland), predsjednik Nobelovog odbora za fiziku.
Penrouz je osvojio polovinu novčane nagrade jer je otkrio da nastanak crne rupe pouzdano pretkazuje opću teoriju relativnosti koju je proslavio Albert Ajnšajn (Einstein).
Preostalu polovinu dijele Genzel i Gec koji su nagrađeni za otkriće kompaktnog supermasivnog objekta u centru naše galaksije, stoji u objašnjenju Švedske kraljevske akademije nauka.

Troje fizičara dobilo prestižnu naučnu nagradu

Nobelova nagrada nosi značajan novčani dobitak

Nobelova nagrada za otkrića o crnim rupama

Arheolozi su na sjeverozapadu Turske otkrili sunčani disk na kamenom oltaru u drevnom naselju <a href="https://avaz.ba/tag/97247/trakija">Trakije</a>, javlja Anadolija.Šef Odjela za historiju umjetnosti na Univerzitetu Trakija Engin Beksac kazao je kako je pronađeni kameni oltar u Edirneu star najmanje 3.500 godina. Naveo je da je sunčev disk na kamenom oltaru korišten za promatranje kretanja Mjeseca i Sunca, što potvrđuje da su se Tračani bavili astronomijom.Beksac je kazao da je kameni oltar otkrio prije nekoliko godina i kako je riječ o oltaru na kojem su Tračani izvodili vjerske obrede i bogoslužja.Istakao je da novootkriveni sunčani disk daje važne podatke za bolje razumijevanje tog razdoblja.- Takav sistem ne susrećemo puno u Istočnoj Trakiji. U Edrenu nema puno takvih primjera. Primjere ove vrste sunčevih diskova imamo u Bugarskoj. Ovo nam pokazuju da su se hramovi koristili u astronomskim promatranjima - kazao je Beksac.

Beksac naveo da je sunčev disk na kamenom oltaru korišten za promatranje kretanja Mjeseca i Sunca, što potvrđuje da su se Tračani bavili astronomijom

Arheolozi otkrili sunčev disk u drevnom hramu na sjeverozapadu Turske

Do sada se činilo da ljudi nemaju otprije postojeći imunitet na virus SARS-CoV-2, no je li to zaista tako? Naučnici sada istražuju moguće imunološke odgovore, piše „British Medical Journal“.
Čak i u lokalnim područjima koja su doživjela neke od najvećih porasta prekomjernih smrtnih slučajeva tijekom pandemije <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>, serološka ispitivanja od vrhunca epidemije pokazuju da tek oko petine ljudi ima antitijela na SARS-CoV-2: 23 posto u New Yorku, 18 posto u Londonu i 11 posto u Madridu. 
Među općom populacijom brojevi su znatno niži, a mnoga nacionalna istraživanja izvještavaju o jednoznamenkastim brojevima, prenosi „Jutarnji list“.&nbsp;

S obzirom na to da su odgovori javnog zdravstva širom svijeta temeljeni na pretpostavci da je virus ušao u ljudsku populaciju bez prethodno postojećeg imuniteta prije pandemije, četiri podatka navode na zaključak da virus ima, kao što je rekao Majk Rajan (Mike Ryan), šef za vanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije, „dug put izgaranja“.
No niz studija koje su zabilježile T-stanice koje reagiraju na SARS-CoV-2 i kod ljudi koji nisu bili u doticaju s virusom, sada otvaraju nova pitanja o stvarnoj prirodi epidemije.
Najmanje šest studija ukazalo je na postojanje T-stanica reaktivnih na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi koji, koliko je poznato, nisu bili u kontaktu s virusom.&nbsp;U istraživanju krvi od donora čiji su uzorci u SAD-u prikupljani između 2015. i 2018., kod 50 posto su pronađeni oblici T-stanica koje reagiraju na SARS-CoV-2. Slična studija provedena je u Nizozemskoj te su u uzorcima prikupljenima davno prije pandemije pronađene T-stanice kod dvoje od deset ljudi koji nisu bili izloženi virusu.
U Njemačkoj reaktivne T- stanice uočene su kod trećine na SARS-CoV-2 seronegativnih zdravih darivatelja krvi (23 od 68). U Singapuru je tim naučnika analizirao uzorke uzete od ljudi koji nisu bili u kontaktu sa SARS-om ili Covidom-19; 12 od 29 uzoraka uzetih prije jula 2019. pokazali su reaktivnost na SARS-CoV-2, baš kao i sedam od 11 ljudi koji su bili seronegativni na virus. Reaktivnost je također uočena u Velikoj Britaniji i Švedskoj.

Iako su ove studije male i još ne pružaju precizan uvid u otprije postojeći imunološki odgovor na SARS-CoV-2, teško ih je zanemariti, a nekoliko ih je objavljeno i u časopisima „Cell“ i „Nature“. 
Alesandro Sete (Alessandro Sette), imunolog s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji i autor nekolicine studija, kaže: „U ovom trenutku imamo nekoliko studija koje pokazuju reaktivnost na različitim kontinentima. Kao naučnik znam da je to nešto što ima čvrste osnove.“
Istraživači su također uvjereni da su na tragu utvrđivanja porijekla tog imunološkog odgovora. 
- Naša hipoteza je, dakako, da se radi o imunitetu proizašlom iz običnih prehlada koje također uzrokuju koronavirusi - kaže Danijela Vejskof (Daniela Weiskopf), jedna od autorica studije, koja dodaje da su pokazali da je to stvarna imunološka memorija proizašla dijelom iz virusa obične prehlade.
Naučnici u Singapuru došli su do sličnih zaključaka o ulozi virusa obične prehlade, no naznačili su i da reaktivnost T-stanica možda dolazi i od nekih drugih koronavirusa, možda i od onih životinjskih.
Uzevši sve to zajedno, sve veći broj naučnih radova koji su dokumentirali otprije postojeći imunološki odgovor na SARS-CoV-2, možda će potaknuti one koji se bave upravljanjem pandemijom da ponovno analiziraju neke temeljne pretpostavke o tome kako mjeriti osjetljivost stanovništva i pratiti doseg širenja pandemije.

<h2>Je li imunitet stanovništva podcijenjen? </h2>

Istraživanje seroprevalencije, koje detektira prisutnost antitijela, preferirana je metoda mjerenja omjera ljudi u nekoj populaciji koji su bili inficirani virusom SARS-CoV-2 i koji su zbog toga do neke mjere imuni, i procjene pragova imuniteta krda što daje osjećaj o tome u kojoj se fazi pandemije nalazimo. Bez obzira na to hoćemo li to postići prirodnim putem ili cijepljenjem, čini se da sve skupa neće biti gotovo dok ne postignemo imunitet krda.&nbsp;&nbsp; Činjenica je da tek manji broj ljudi, čak i u najpogođenijim područjima, ima antitijela na SARS-CoV-2, što je mnoge navelo na pretpostavku da je pandemija još daleko od završetka. U Njujorku, gdje se pokazalo da samo petina ispitanih ima antitijela, naučnici su zaključili da „praćenje, testiranje i traženje kontakata ostaju glavne javnozdravstvene strategije“. 
- Koliki god taj prag imuniteta krda bio, još mu se nismo približili - rekli su iz Svjetske zdravstvene organizacije. 
No, poznato je da memorija T-stanica ima sposobnost utjecati na ozbiljnost kliničke slike i podložnost budućim infekcijama, a studije T-stanica zabilježile su otprije postojeću reaktivnost na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi što daje naslutiti da antitijela nisu potpuna priča.

Najmanje šest studija ukazalo je na postojanje T-stanica reaktivnih na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi koji, koliko je poznato, nisu bili u kontaktu s virusom

Naučnici dolaze do zbunjujućih podataka

Ogroman broj ljudi je već imun na koronu? Naučnici: "Nešto se definitivno događa"

Za <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vikinzi">Vikinge</a>&nbsp;smo uvijek mislili da su plavokosi skandinavski ratnici koji su ratovali i pljačkali širom Evrope. Mislili smo, zapravo, da znamo sve o Vikinzima. No, nova istraživanja sugeriraju da nismo upravu.
U najvećoj studiji te vrste, objavljenoj u časopisu Nature Wednesday, istraživači su otkrili da su mnogi Vikinzi zapravo imali smeđu kosu, te da nisu bili samo iz Skandinavije. U šestogodišnjem istraživanju arheolozi i akademici koristili su DNK tehnologiju za analizu više od 400 vikinških kostura iz nalazišta u Skandinaviji, Grenlandu i Velikoj Britaniji.
Otkrili su da Vikinzi nisu samo potjecali iz Skandinavije - u svojoj su krvi imali i gene iz Azije i Južne Evrope. Studija, koju su proveli akademici sa Univerziteta Kembridž u Velikoj Britaniji i Univerziteta u Kopenhagenu, otkrila je da su groblja Vikinga u Škotskoj sadržavala lokalno stanovništvo koje je možda preuzelo "vikinški identitet".

Istraživači kažu da njihovi nalazi poništavaju mnoge predstave o Vikinzima.
- Rezultati mijenjaju percepciju ko su zapravo bili Vikinzi. Historijske knjige morat će se ažurirati - rekla je Eske Willerslev, saradnica sa St John's koleža u Kembridžu.
Novo istraživanje dovodi u pitanje tradicionalnu sliku plavokosih Vikinga, jer "mnogi su imali smeđu kosu i bili pod uticajem genetskog dotoka izvana Skandinavije". Studija je također otkrila genetske razlike između različitih populacija Vikinga unutar Skandinavije, što sugerira da su različite grupe bile izoliranije nego što se prije mislilo.
Dva kostura pronađena na Orkneju, na sjeveroistočnoj obali Škotske, koja su imala DNK sličan današnjim Ircima i Škotima, a pokopana su u grobovima u vikinškom stilu. To sugerira da su možda preuzeli identitet Vikinga, kažu istraživači.

Riječ "Viking" dolazi od skandinavskog izraza "vikingr", što znači "gusar", a doba Vikinga odnosi se na razdoblje srednjeg vijeka između 800. i 1050-ih, objasnili su istraživači. Poznato je da su Vikinzi putovali Evropom i morem. Mnoge od tih ekspedicija uključivale su pljačke samostana, ali Vikinzi su trgovali i robom poput krzna, kljova i masti od tuljana. Istraživači su otkrili da su ove muške pljačkaške grupe činili prijatelji, članovi porodica i susjedi.
Prikupljeni podaci također će biti korisni u proučavanju prirodne selekcije u prošlosti, prema riječima glavnog autora Fernanda Racime, docenta na Univerzitetu u Kopenhagenu. Rekao je da podaci "omogućuju da razumijemo kako se odvijala prirodna selekcija prije, za vrijeme i nakon vikinških pokreta širom Evrope".
Genetsko nasljeđe Vikinga i danas je prisutno, rekli su istraživači, s procjenom da 6 posto ljudi u Velikoj Britaniji i 10 posto ljudi u Švedskoj nose vikinšku DNA u svojim genima.

Istraživači kažu da njihovi nalazi poništavaju mnoge predstave o slavnim ratnicima

Sve što smo mislili da znamo o Vikinzima možda je pogrešno

Genetička kompanija "23andMe" tvrdi da je krvna grupa povezana s rizikom od koronavirusa, iako nije jasno koliko i postoje li načini na koje ljekari mogu djelovati na nju. Naučnici iz "23andMe" promatrali su DNK više od milion ljudi te su pronašli više od 15.000 koji su rekli da imaju pozitivan test na koronavirus i 1.131 koji su rekli da su hospitalizirani. Naučnici su rekli da podaci jačaju dokaze o ulozi ABO krvnih grupa u genetici domaćina Covid-19. - Naši podaci podržavaju ulogu u osjetljivosti na infekcije, sugerirajući da je krvna grupa O zaštitna za razliku od ne-O krvnih grupa - napisao je tim u izvještaju. Međutim, daleko važniji od krvne grupe jesu i drugi faktori, uključujući pretilost, koja više nego udvostručuje rizik od hospitalizacije, pokazalo je istraživanje. Crnci i Latinoamerikanci također su bili izloženi većem riziku od bijelaca.

Desetine ljudi namjerno će se zaraziti koronavirusom

Nova mutacija koronavirusa otkrivena u Norveškoj

Koronavirus aktivan na koži devet sati

"Remdesivir" nema utjecaja na šanse pacijenata da prežive

Rusija odobrila još jednu vakcinu za koronavirus

Mercedes Benz razvija najučinkovitiji električni automobil na svijetu

Koliko korona ostaje na ekranu telefona

Naučnica koja proučava Covid-19: Nisam vidjela pametniji virus

Naučnici tvrde: 91% oporavljenih od kovida ima jedan dugotrajni simptom

Džinovska crna rupa zarobila šest galaksija

Sljedeće sedmice Apple će predstaviti novi iPhone

Nobelova nagrada za otkrića o crnim rupama

Arheolozi otkrili sunčev disk u drevnom hramu na sjeverozapadu Turske

Ogroman broj ljudi je već imun na koronu? Naučnici: "Nešto se definitivno događa"

Sve što smo mislili da znamo o Vikinzima možda je pogrešno

Krvna grupa ima utjecaj na oboljenje od koronavirusa

Nauka

Desetine ljudi namjerno će se zaraziti koronavirusom

Nova mutacija koronavirusa otkrivena u Norveškoj

Koronavirus aktivan na koži devet sati

"Remdesivir" nema utjecaja na šanse pacijenata da prežive

Rusija odobrila još jednu vakcinu za koronavirus

Mercedes Benz razvija najučinkovitiji električni automobil na svijetu

Koliko korona ostaje na ekranu telefona

Naučnica koja proučava Covid-19: Nisam vidjela pametniji virus

Naučnici tvrde: 91% oporavljenih od kovida ima jedan dugotrajni simptom

Džinovska crna rupa zarobila šest galaksija

Sljedeće sedmice Apple će predstaviti novi iPhone

Nobelova nagrada za otkrića o crnim rupama

Arheolozi otkrili sunčev disk u drevnom hramu na sjeverozapadu Turske

Ogroman broj ljudi je već imun na koronu? Naučnici: "Nešto se definitivno događa"

Sve što smo mislili da znamo o Vikinzima možda je pogrešno

Krvna grupa ima utjecaj na oboljenje od koronavirusa