Zbog trenutne situacije sa pandemijom koronavirusa, mnogobrojni privrednici bili su prinuđeni na otpuštanje radnika ili potpuno zatvaranje i ukidanje biznisa.
U ovim teškim vremenima, neki od malih poduzetnika su uspjeli ostati na tržištu, pa čak ne otpustiti niti jednog svog uposlenika. Jedan takav primjer je i firma koja se bavi proizvodnjom i distribucijom najkvalitetnijih svjetskih piva „Majstor za pivo“. U sklopu mini-korporacije „Majstor za pivo“ spada i istoimeni ugostiteljski objekat koji se nalazi u Istočnom Sarajevu. 
Siniša Papaz, vlasnik Majstora za pivo, za „Avaz“ je govorio o trenutnoj situaciji na tržištu, ali i o nekim plodnijim vremenima.

Od kada „Majstor za pivo" postoji i koja je bila Vaša prvobitna ideja?
-	Mi postojimo od 2018. godine. Prvobitno ovo je trebao da bude moj hobi, ali nakon nekog vremena shvatio sam da želim da mi ovo postane primarni posao. Sedam godina sam bio državni službenik i onda sam odlučio da to nije put kojim želim ići. Tada sam se uputio u nepoznato jer sam vidio da u ovom poslu kojim se ja bavim ima perspektive. Mi smo firma koja dokazuje da stvari mogu i drugačije funkcionirati, da u ovoj državi može biti lijepo samo se mora raditi. Prvenstveno smo krenuli kao jedna pivnica, prodavnica piva, koja će pokazati Sarajevu, Istočnom Sarajevu i uopće Bosni i Hercegovini da mi radimo nešto drugačije nego što su ljudi navikli i do sada vidjeli.
Šta je vaša ponuda i čime se razlikujete od konkurencije?
-	Imamo najbolja naša piva, uvozimo najbolja svjetska piva koja su rangirana na stranici „RateBeer.com“. Na toj stranici možete vidjeti da su piva koja radi „Majstor za pivo“ najbolje ocijenjena piva u svijetu. Sav fokus nam je na kvalitetu, a ne kvantitetu. Mi smo prikaz kako pab treba izgledati, a da nije u sklopu nekih velikih grupacija. Kod nas se mogu probati isključivo samo najbolja svjetska piva. Također, „Majstor za pivo“ se može pohvaliti i odličnom gastro ponudom. Imamo u ponudi i naše reklamne proizvode: majice, privjeske i sixpackove koji jačaju naš brend i pokazuju da smo na ovom području postali najprepoznatljiviji brent što se tiče piva, pivnica i distribucije piva.
„Majstor za pivo“ je domaći brend koji se dosta proširio, a gdje danas poslujete?
-	Naša distribucija je ograničena na 40 lokala, od Sarajeva, preko Bjelašnice, Jahorine pa Banje Luke i Bijeljine. Međutim, zbog koronavirusa stvari su se sada dosta promijenile. Poredbe radi, lokali koji su od nas kupovali 300 litara piva mjesečno, sada u ovoj situaciji kupuju 20 litara i naravno da su posljedice osjetne. Sve je stalo i situacija je katastrofa.

Kako je izgledao uspon brenda i kako se snalazite u novonastaloj situaciji sa koronavirusom?
-	Od samog stvaranja naše firme, ja moram priznati da sam bio iznenađen koliko smo imali veliki napredak i kako je posao išao uzlaznom putanjom. Nakon samo godinu i po dana, dolazi do pojave koronavirusa. Kada je proglašena pandemija, tog dana ja sam odlučio da ne želim otpustiti niti jednog radnika od njih 13 uposlenih. Svi su idalje prijavljeni i svi imaju redovne plate. Naravno, bili smo prinuđeni na neke sankcije, ali trudili smo se da sve ovo prođe što bezbolnije. 
Gdje se krizna situacija najviše osjeća? 
-	Nama nije opao posao samo u lokalu, već nam je opao posao distribucije, što nam i donosi najviše prihoda. Turizam i ugostiteljstvo u BiH su potpuno obustavljeni i nikako nema posla. Propalo nam je preko 5.000 litara najboljeg svjetskog piva. To je bilo na proljeće kada smo očekivali procvat posla, međutim, odjedamput dolazi korona, zatvaraju nas i roba nam je propala.
Da li ste imali neki vid pomoći?
-	Mi smo mlada firma, ali od samog početka nikada nismo državi ostali dužni. Da nisam imao pomoć i podršku svojim bližnjih, ja ne znam da li bi mi danas opstali u ovoj situaciji. Želim da naglasim da pomoć od države nije onakva kako se u medijima može vidjeti. Istina, podršku smo imali, ali to je 30 posto od onoga što se tvrdi. Država je ogorčena na ugostiteljstvo. Mi idalje živomo u vremenu gdje se kupuje i prodaje na crno da bi se moglo opstati. Mi tako ne radimo. Sve radimo regularno i jako nam je teško opstati. 
Vi ste pozitivan primjer firme koja opstaje na tržištu, a šta su vam planovi za budućnost?
-	Ja sam istinski zadovoljan, kada sve sagledam, nismo morali otpuštati radnike, opstali smo i to mi je najbitnije. Ali da je posao opao, jeste i to mnogo. Kada sve ovo prođe, planiramo da nastavimo tamo gdje smo stali. Brend idalje raste, malo sporije, ali mi smo pozitivna primjer domaćeg brenda koji je u najkritičnijoj situaciji opstao i možemo biti primjer svim ostalim. Nadamo se da će sve ovo što prije proći i da ćemo se moći vratiti na staro, mislim da su i ljudi željni društva i izlazaka.

U ovim teškim vremenima, neki od malih poduzetnika su uspjeli ostati na tržištu, pa čak ne otpustiti niti jednog svog uposlenika

"Majstor za pivo": Orginalna firma koja prkosi koronavirusu

Pandemija koronavirusa snažno je utjecala na ekonomsku situaciju u BiH. Brojni privrednici bili su prinuđeni na zatvaranje svojih radnji i otpuštanje uposlenika.&nbsp;Međutim, u svakoj nepricili treba nastojati pronaći poozitivan primjer. Jedan takav je i konceptualni dućan i poznati bh. brend Bazerdžan.Vlasnica Zana Karkin u intervjuu za "Avaz" kaže da Bazerdžan posjetiocima omogućava novo iskustvo bh. kulture i tradicije. Možete li nam reći kako je osnovan brend Bazerdžan, šta je bila prvobitna ideja?
- Bazerdžan je smješten u srcu Baščaršije, sarajevske starogradske jezgre, i lijepo se uklapa u okruženje s obzirom da nudi proizvode „modernih zanatlija“, osoba koje na interesantan način kombinuju nove trendove sa autentičnim simbolima ili materijalima koji su vijekovima dio historije Bosne i Hercegovine.
Na ideju otvaranja ovakvog dućana sam došla iz lične potrebe. Kad sam kupovala poklone prijateljima, bilo mi je teško naći poklon koji priča bosansku priču, a razlikuje se od uobičajenih tradicionalnih proizvoda koji se nude. Razmišljala sam kako je šteta što kod nas nema prodavnice gdje bi se mogli naći radovi naših umjetnika i zanatlija, kvalitetni i moderni bosanski proizvodi na jednom mjestu. 
Šta je vaša ponuda i čime se to razlikujete od drugih brendova?
U Bazedžanu se prodaje ono što se na drugim mjestima ne može naći. Trenutno sarađujemo sa nekih 60 različitih grupa kreativaca, koji ekskluzivno za nas izrađuju nakit, asesoare, odijevne predmete i dekoraciju za kuću.Fokus stavljamo na izradu proizvoda od finih prirodnih materijala, poput vune, pamuka, lana, viskoze i svile, drveta, sa visokim standardima izrade. Sve kolekcije dolaze u ograničenim količinama.
Svaki proizvod priča svoju priču: naušnice sa motivima cvijeća ugroženih biljnih vrsta u BiH, prstenje sa ugraviranim stihovima poznatih sevdalinki, haljine sa tradicionalnim katoličkim tetovažama područja Srednje Bosne, cekeri izrađeni od korištenih farmerica metodama „upcycling-a“ itd.

Koji su bili najveći uspjesi tokom svih ovih godina koliko ste na tržištu?
Uspjeh kojim se ponosim je izvoz našeg proizvoda ovčice igračke “Lillium the Sheep” ručno izrađene od bosanske vune. Ponosim se našom linijom odijevnih predmeta i asesoara Bazerdžan Wear, te kako brend biva percipiran od strane mušterija. Sretna sam jer radeći ono što volimo, ispunjavamo našu misiju, a to je promocija BiH tradicije kako u BiH tako u inozemstvu.
Smatram našim najvećim uspjehom koheziju i kontinuirano jačanje tima Bazerdžana koji čine nekoliko kreativnih i vrlo profesionalnih djevojaka iz svih krajeva BiH. 
Danas je situacija na tržištu zabrinjavajuća, kako uspijevate održati svoj brend i koja je tajna uspjeha?
Od samog početka, sa svojim timom sam odlučila da želimo ostati prije svega zdrave, i da nam je psihičko zdravlje vrlo bitno. Uvidjeli smo da nam stalno praćenje trenutne situacije unosi negativnu energiju, te umjesto da vrijeme ulažemo u kreativne projekte, ono biva protraćeno.
Tad smo svjesno odlučile da ćemo tokom ovog perioda biti još vrjednije, kreativnije i inovativnije… Ovaj period smo shvatile kao iskušenje koje će nas usmjeriti i učiniti boljima i profesionalnijima. I zaista, ispostavilo se da je period kada smo na proljeće radnju morali zatvoriti, bio baš najproduktivniji i najkreativniji za naš tim. Nekoliko novih kolekcija koje smo nedavno objavili su nastale upravo tog mjeseca.
Tajna uspjeha mislim da leži u praćenju sebe, bez obzira na trenutna dešavanja oko nas i na mišljenje ljudi koji nas okružuju. Ukoliko cijenimo sebe toliko da donosimo odluke u skladu sa svojim unutrašnjim osjećajem, ne možemo pogriješiti.

Tajna uspjeha leži u praćenju sebe, bez obzira na trenutna dešavanja oko nas

Vlasnica "Bazerdžana" Karkin za Avaz: Mi prodajemo ono što se na drugim mjestima ne može naći

Njemačku trese jedan od najvećih finansijskih skandala, afera Wirecard, a prema posljednjim podacima, ovaj njemački fintech gigant povjeriocima duguje ogromnih 12,5 milijardi eura, prenosi Anadolija.
Na Okružnom sudu u Minhenu još se vodi postupak u vezi sa stečajem Wirecarda.&nbsp;Stečajni upravnik Wirecarda AG Michael Jaffe održao je sastanak sa povjeriocima koji od kompanije potražuju 12,5 milijardi eura. Osim 12,5 milijardi eura, postoje i drugi zahtjevi povjerilaca, ali oni još nisu objavljeni u javnosti.
Jaffe je jučer otkrio da je španska banka Santander potvrdila da će kupiti specijaliziranu tehnološku imovinu propale kompanije Wirecard u sklopu širenja u sektoru usluga digitalnog plaćanja u Evropi.&nbsp;Istakao je da će banka Santander imovinu kupiti od odjela za obradu trgovačkih transakcija u Evropi, prema dogovoru sa stečajnim upravnikom.
Kompanija Wirecard prijavila je stečaj nakon što su razotkriveni dugovi u vrijednosti od 3,2 milijarde eura.
Ovo je najveći stečaj u historiji korporativne Njemačke, koji je nadmašio propast kompanije P&amp;R iz 2018. godine, koja je dugovala tri milijarde eura.&nbsp;Wirecard je osnovan 1999. u predgrađu Minhena i u početnoj fazi obrađivao je transakcije za internetske stranice koje su se bavile kockanjem i pornografijom. S vremenom je proširio krug klijenata i postao miljenik ulagača te je 2018. godine uvršten u indeks frankfurtske berze DAX. Njegova tržišna vrijednost je na vrhuncu iznosila 28 milijardi eura.
Cijeli slučaj je otkrio revizor Ernst &amp; Young u junu ove godine, upozorivši da ne može pronaći dokaze o depozitima od 1,9 milijardi eura. U slučaj su se potom uključile dvije banke na Filipinima, objavivši da su dokumenti o Wirecardovim računima krivotvoreni i da njemačka kompanija nije njihov klijent.

Kompanija Wirecard prijavila je stečaj nakon što su razotkriveni dugovi u vrijednosti od 3,2 milijarde eura

Na Okružnom sudu u Minhenu još se vodi postupak u vezi sa stečajem Wirecarda

Njemačku trese veliki finansijski skandal: Wirecard povjeriocima duguje 12,5 milijardi eura

Podaci "<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=zlato&amp;">Instituta Silver</a>" pokazuju da je globalni posjed berzanskih trgovačkih proizvoda porastao za 297 miliona unci tokom prva tri kvartala 2020. godine, gotovo utrostručujući rast zabilježen u istom periodu 2019.&nbsp; Sve u svemu, to odražava i ulogu "srebra kao sigurnog utočišta", jer neki investitori očekuju da će srebro nadmašiti žuti metal, rečeno je iz Instituta. Prema podacima ove organizacije, potražnja za srebrnim kovanicama porasla je za 65 posto u prva tri kvartala.
Njemačko i američko tržište prednjače u tome, te bilježe dvocifreni dobitak tokom devetomjesečnog perioda. Potražnja za srebrenim polugama također je naglo porasla, predvođena Njemačkom. Rast na ovim tržištima djelimično je nadoknađen slabijom potražnjom u Indiji, posebno posljednjih mjeseci.
Potražnja za srebrom u industriji pokazala je neke znakove oporavka nakon globalnog karantina. Međutim, čak i sa nastavljenim rastom u četvrtom kvartalu, očekuje se da će industrija upisati pad od 10 posto, na godišnjem nivou. Institut, ipak, navodi da bi "makroekonomska pozadina mogla da nastavi da podupire potražnju za srebrom do kraja 2020.".
-	Dramatične politike monetarnog popuštanja i mjere fiskalnog podsticaja zabilježene na nekoliko ključnih tržišta, a potencijalno i ponovo u SAD prije kraja 2020. godine, mogle bi povećati inflatorna očekivanja i opteretiti američki dolar, nastavljajući da podižu vrijednost plemenitih metala - konstatuju iz Instituta.

Potražnja za srebrnim kovanicama porasla je za 65 posto u prva tri kvartala

Podcijenjeni metal doživio bum: Srebro će nadmašiti žuti metal

Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić u petak je prisustvovao svečanom otvorenju firme za proizvodnju modularnih i montažnih, stambenih i nestambenih objekata "Liberty Group" d. o. o., koja se nalazi u industrijskoj zoni u Brčkom i koja će u prvoj fazi zaposliti oko 100 radnika.
Na svečanom otvorenju naglašeno je kako će po završetku kompletne hale biti zaposleno 1.000 radnika koji će raditi u tri smjene, a gradonačelnik Milić kazao je da ovaj događaj nije važan samo za novootvorenu firmu, nego i za Distrikt i njegove građane, saopćeno je iz Vlade Brčkog.
- U vremenu kad se borimo za svako postojeće radno mjesto, ovaj današnji događaj i najava 100, odnosno 1.000 zaposlenja jako su značajni za Distrikt i građane. Važno je i istaknuti da se ovdje radi o proizvodnom pogonu koji će cjelokupni asortiman plasirati na strano tržište. To je na neki način i poruka da Distrikt može biti pogodna destinacija za ulaganja. Očekujemo da će putem „Liberty Groupa“ i drugi investitori početi ulagati u ovu lokalnu zajednicu - kazao je Milić.
Nakon finalizacije izgradnje kompletne firme planirani godišnji promet „Liberty Groupa“ bio bi do 500.000.000 eura i očekuje se da ovaj plan bude završen za dvije godine.
Sirovine će se uvoziti preko domaćih firmi, a izvoziti na tržište Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a pokretač industrije i začetnik ideje „Liberty Group“ je Elvir Šehić i njegov partner Zahid Bijelić, stoji u saopćenju.

Nakon finalizacije izgradnje kompletne firme planirani godišnji promet „Liberty Groupa“ bio bi do 500.000.000 eura

U Brčkom otvorena firma koja će navodno zaposliti 1.000 radnika

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je promet od 7.636,59 KM, a u sklopu šest transakcija ukupno su prometovana 644 vrijednosna papira.Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 950,07 poena.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za dva indeksna poena na 811,27 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,25 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za pet indeksnih poena na 1.442,60 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,35 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa - u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 14,52 indeksna poena na 10.340,75 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,14 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 2,12 indeksnih poena na 15.218,38 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 posto.

Na Kotaciji danas nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 5.771,95 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 388 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Sarajevo Osiguranje d.d. Sarajevo (simbol SOSOR) od 5.413,20 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 15,60 KM.

Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet od 1.864,64 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 256 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Saniteks d.d. Velika Kladuša (simbol STVKRK4) u iznosu 1.407,56 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 9,14 KM.

Na Slobodnom tržištu - ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Energoinvest d.d. Sarajevo (simbol: ENISR) od 8,89 posto i dostigle cijenu 0,49 KM, dok pad vrijednosti danas nije zabilježen, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Energoinvest d.d. Sarajevo (simbol: ENISR) od 8,89 posto i dostigle cijenu 0,49 KM, dok pad vrijednosti danas nije zabilježen

Na Sarajevskoj berzi promet 7.636 KM

Investitori su umanjili za 50 milijardi dolara tržišnu vrijednost kompanije <a href="https://avaz.ba/tag/4861/tesla">"Tesla"</a> nakon što je njen direktor <a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Ilon Mask</a> (Elon Musk) saopćio da će smanjiti cijenu električnog automobila na 25.000 dolara i da će vozilo biti sposobno za samostalnu vožnju, ali tek za najmanje tri godine.&nbsp;"Teslina" tržišna vrijednost opala je za 20 milijardi dolara u roku od samo dva sata nakon što su Mask i ostali izvršni zvaničnici kompanije predstavili novu strategiju za baterije i proizvodnju.&nbsp;&nbsp; 
Akcije "Tesle" oslabile su na berzi za 5,6 odsto, a poslije nekoliko časova za još 6,9 odsto.
Investitori su očekivali značajnije objave, pošto je Mask ovaj događaj najavio kao "Dan baterije". 
Špekulisalo se o bateriji čiji životni vijek traje duže od deset godina i omogućava da automoibl pređe "milion milja", što bi omogućilo da električna vozila budu značajno jeftinija od benzinskih automobila.
Mask nije ponudio ništa od toga, nego je obećao da će u narednih nekoliko godina prepoloviti cijenu baterija upotrebom nove tehnologije i proizvodnih procesa da bi električni automobil postao "priuštiv".
- Za tri godine možemo da napravimo automobil od 25.000 dolara koji će u suštini biti na nivou ili možda malo bolji od takvog automobila sa benzinskim motorom - rekao je Mask.
On je priznao da "Teslin" ambiciozni plan o razvoju novih vozila i dizajna i proizvodnje baterija nije potpuno realizovan. Kompanija je i ranije promašivala proizvodne rokove koje je određivao Mask.
"Tesla" očekuje da će biti u stanju da proizvodi 20 miliona električnih automobila godišnje. Ove godine, čitava automobilska industrija isporučiće 80 miliona automobila širom svijeta.
Proizvodnja priuštivog električnog automobila "uvijek je bila naš san od nastanka kompanije", rekao je Mask u obraćanju onlajn publici od preko 270.000 ljudi.
Kompanija je na ovom događaju predstavila novi "model S plaid", limuzinu sa autonomijom od 830 kilometara, čija je maksimalna brzina 320 kilometara na čas. Cijena ovog automobila je blizu 140.000 dolara.

Nakon što je Mask saopćio da će smanjiti cijenu električnog automobila

Vrijednost "Tesle" umanjena za 50 milijardi dolara

Džef Bezos, Bil Gejts, Mark Zakerberg i ostali američki milijarderi gledali su posljednjih šest meseci, koliko traj pandmeija, vrtoglav rast svog bogatstva.U isto vrijeme, milioni Amerikanaca sada zarađuju manje nego prije nego što je kriza počela, pokazuju rezultati nove studije.

Posljednji izvještaj Instituta za političke studije o nejednakostima u bogatstvu pokazao je da je 643 najbogatijih Amerikanaca ukupno "prikupilo" nevjerovatnih 845 milijardi dolara između 18. marta i 15. septembra, te se tako njihovo ukupno bogatstvo uvećalo 29 posto.

Studija je pokazala da je ovaj rast povećao bogatstvo najimućnijih Amerikanaca sa 2,95 biliona na 3,8 biliona dolara. Lista ljudi koji najviše zarađuju uključuje i vlasnika Tesle Ilona Maska, vlasnika Oraclea Larija Elisona i bivšeg gradonačelnika Njujorka Majkla Blumberga. Studija je bazirana na pojedinačnim podacima o bogatstvu koje je pratio Forbes.

Čak Kolins, direktor programa za istraživanje nejednakosti Instituta za politička istraživanja, koji je i koautor izvještaja, rekao je da je šokiran ciframa, dodajući da kovid-kriza povećava već postojeću nejednakost u Americi.

- Mislio sam da će možda šest mjeseci od početka pandemije stvari doći na svoje mjesto - da će svi biti pogođeni, rekao je Kolins za "CNN bussines".

- Razlika je oštra između profita koji su ostvarili milijarderi i ekonomske mizerije koja postoji širom naše zemlje. Ona dramatizuje nejednaku žrtvu i profiterski element akumulacije bogatstva na vrhu.

Kolins je takođe naglasio da kovid-ekonomija ima oštre suprotne efekte na prosečnog američkog radnika.

Pandemija je dovela do najveće krize kada je u pitanju nezaposlenost još od Velike depresije, sa stopom nezaposlenosti koja je u aprilu iznosila čak 14,7 posto, dok se smanjila na 8,4 posto u avgustu. U Americi je od početka februara izgubljeno 11,5 miliona radnih mjesta. Nezaposlenost je čak četiri puta veća nego prije pandemije.

Mnogi "skokovi" u bogatstvu povezani su sa skokom vrednosti kompanija.

Akcije Amazona porasle su više od 60 posto ove godine. Kao rezultat toga, bogatstvo Džefa Bezosa poraslo je 55,2 milijarde od 8. februara, a on je sada, sa bogatstvom od 200 milijardi dolara, najbogatija osoba na svijetu.

Ukupno bogatstvo Alis, Džima i Roba Voltona, čija je porodica osnovala Volmart, porasla je za više od 60 milijardi od februara, pošto je profit ovog maloprodajnog giganta godinu za godinom skakao do skoro 80 posto, 6,4 milijardi u drugom kvartalu 2020.

Bogatstvo koosnivača Gugla poraslo je za više od 18 milijardi dolara od februara, dok je bogatstvo Ilona Maska poraslo za čak 70 milijardi dolara u istom periodu, što ga je učinilo trećom najbogatijom osobom na svijetu.

Poredeći korona-krizu sa Velikom depresijom, Kolins ističe da je iznenađen što je nejednak ekonomski teret bio na siromašnima i srednjoj klasi, u poređenju sa bogatima. On je rekao i da Kongres mora da "popravi pokvareno", odnosno ono što dovodi do toga da sav teret spada na radničku klasu, umjesto na bogate. U suprotnom, kako kaže, trenutna koncentracija bogatstva će promijeniti Ameriku na strašan i nepopravljiv način.

- Nekoliko ljudi će imati ekstremnu moć da oblikuju ekonomiju, politiku i medije. Niko od nas ne želi da živi u takvom društvu, gdje vaša glavna ulica nema više 100 radnji, već samo skladišta Amazona", rekao je Kolins.

U isto vrijeme, milioni Amerikanaca sada zarađuju manje nego prije nego što je kriza počela, pokazuju rezultati nove studije

Najbogatiji na svijetu tokom pandemije postali "teži" za 845 milijardi dolara

"Car magazine" piše da su Rimac automobili nadomak preuzimanja Bugatija od Volkswagena, preko Porschea, brenda koji već posjeduje vlasnički udio u Rimac automobilima.Prema informacijama magazina, Volkswagen grupa odlučila je da svoj brend prestižnih automobila Bugati prepusti kompaniji Rimac automobili, koja je već odavno svjetski poznata po električnim automobilima izuzetnih performansi, ali i po izradi tehnologije električnih pogona i komponenti za velike i poznate kompanije kao što su Aston Martin, Kenigseg, Hjundai itd.Car magazin navodi kako bi Rimac preuzeo Bugati u zamjenu za veći uduo Volksagena u Rimac automobilima, prenosi Index. Pod Volkswagenom je i Porsche, koji je već uložio nezanemarljiv novac u Rimac automobile. Naime, Porsche je 2018. godine kupio udio od 10 posto u vlasništvu Rimac automobila, a godinu dana kasnije kupio je još 5,5 posto. Time se Porsche našao u dobrom društvu, jer među investitorima u Rimac automobile su i Hjundai, Jaguar, Kenigseg i Magna.

Kad su novinari Car magazina ranije ove godine posjetili Rimac automobile, osnivač kompanije nabrojao je 15 kompanija koje koriste Rimčeve tehnologije. Nije loše za kompaniju koja je pokrenuta 2009. godine, a sada zapošljava više od 600 ljudi specijaliziovnih za elektromobilnost, razvoj baterija i elektroniku visokih performansi, navodi Car magazin.

Glavne prednosti Rimac automobila su visoko efikasne baterije, razvoj e-motora, inovacija na području autonomne vožnje, povezivosti i infotainmenta, piše Car magazin.

Prema informacijama magazina, Volkswagen grupa odlučila je da svoj brend prestižnih automobila Bugati prepusti kompaniji Rimac automobili

Rimac preuzima Bugati?

Bosanski obožavatelj i Fordovih kamiona i Tesle Elona Muska, nije mogao samo sjediti na rukama čekajući da proizvođač električnih automobila izbaci svoj Cybertruck, koji se očekuje od kraja 2021. Umjesto toga, smislio je svoju verziju futurističkog vozila, navodi <a href="https://mobile.reuters.com/article/amp/idUSKBN25W0O6?fbclid=IwAR0cHtZOC3voa1OSmcAX7djBODHYpHmKm6KLnr_EisHM6aE-s-YzdEgBmOs">Reuters</a> u svom tekstu posvećenom ovom bh. izumu.
Osam mjeseci trebalo je IT stručnjacima i inženjerima kompanije Igor Krezić Stark Solutions da robusni Ford Raptor F-150 rastave na njegove najmanje dijelove, a zatim ga transformiraju u vozilo na benzinski pogon koje liči na Cybertruck.
Prva vožnja ulicama mostarskog grada na jugu privukla je veliku pažnju, rekao je Reutersu Mario Ćorić, direktor kompanije.
- Svi su gledali, a pola njih je mislilo da smo napravili tenk, jer ljudi ne znaju šta je Cybertruck. Jedna djevojka se čak zaustavila i pitala je li ovo mjesto na kojem proizvode Teslu Cybertruck, rekao je Ćorić u petak.
Krezić je odbio razgovarati s Reutersom.

Iako možda ne izgleda identično funkcionalnom prototipu Cybertrucka, kamionet hvata njegov duh.

- Vlasnik je želio da kombiniramo dvije suprotne strane - Ford i Cyber - jer je obožavatelj i Tesle i Forda, pa smo spojili dvije duše u jednu, rekao je.

- Ovaj koristi benzin, a Tesla električnu energiju. Pokušali smo kopirati što je više moguće, ali naš automobil nije iste veličine kao Cybertruck, dodao je Ćorić.

Nije bilo neposrednog komentara od Tesle i Forda.

Ćorić je rekao da Stark Solutions sada pokušava registrirati kamionet kako bi ga mogao voziti po cestama, ali imali su problema jer su oštre ivice vozila poput onih viđenih na Cybertrucku zabranjene u Bosni.

Tesla planira izgraditi svoju fabriku Cybertruck vrijednu 1,1 milijardu dolara u blizini Austina u Teksasu, okončavajući intenzivnu konkurenciju sa susjednom Oklahomom, objavio je u julu izvršni direktor Mask.

Sa početnom cijenom od 39.000 dolara, Cybertruck nalikuje oklopnom vozilu i cilja u srce profitabilnog poslovanja kamiona u Detroit-u.

Prva vožnja ulicama mostarskog grada na jugu privukla je veliku pažnju, rekao je Reutersu Mario Ćorić, direktor kompanije

Bosanski fan "Tesle" nije mogao dočekati "Cybertruck", pa je napravio svoj

Slovenska firma “Iskra Mehanizmi” iz Lipnice, nasljednik bivšeg jugoslavenskog giganta “Iskra”, uskoro će svoju proizvodnju preseliti u Čatrnju, nedaleko od novog carinskog terminala i mosta u Bosanskoj Gradišci.

Njihova tvornica u Bosanskoj Gradišci osnovana je 2004. godine i nosi naziv “Mehanizmi B”, a posluju pod pokroviteljstvom matične firme “Iskra Mehanizmi”.&nbsp; 
U preduzeću navode da od budućih investicija izdvajaju najvažniju, a to je novi objekt u Čatrnji.Površina zemljišta je 14.000 metara kvadratnih, a planirani objekt je 4.500 metara kvadratnih, dok je planirana investicija oko 3,6 miliona KM.

– Nova lokacija preduzeća je odabrana iz razloga što je u neposrednoj blizini novi carinski terminal, koji će, nakon izgradnje mosta prema Hrvatskoj, postati najfrekventniji kargo terminal u našoj zemlji – navode u firmi “Mehanizmi B”.

“Mehanizmi B” u Bosanskoj Gradišci sklapaju male kućanske aparate i depilatore za “Siemens”, “Philips” i BOSCH, javio je portal Moja Gradiška.

Površina zemljišta je 14.000 metara kvadratnih, a planirani objekt je 4.500 metara kvadratnih, dok je planirana investicija oko 3,6 miliona KM

Privredni gigant iz bivše Jugoslavije seli proizvodnju u BiH

Njemačka je najveći proizvođač sladoleda u Evropskoj uniji, čime su njemačke sladoledžije sa liderske pozicije potisnule Italiju. Kada je u pitanju izvoz sladoleda van EU, Francuska i Holandija zauzimaju prvo i drugo mjesto, pokazao je izvještaj Evrostata koji se odnosi na 2019. godinu.&nbsp; 
EU je 2019. godine ukupno proizvela više od tri milijarde litara sladoleda, što je šest posto više nego godinu dana ranije.Istovremeno, ukupan izvoz sladoleda iz EU u države koje nisu članice Unije je 222.000 tona sladoleda, u ukupnoj vrijednosti od 723 miliona eura.

Uvoz sladoleda iz država van EU u zemlje-članice Unije, iznosio je 82.000 tona u ukupnoj vrijednosti od 180 miliona eura.

EU je 2019. godine ukupno proizvela više od tri milijarde litara sladoleda

Ne, nije Italija: Ova zemlja je evropski lider u proizvodnji sladoleda

Najbogatiji čovek svijeta ne prestaje da uvećava svoje bogatstvo ni tokom krize. Sada na njegovom računu ima tačno 199,7 mlrd USDMnogi milijarderi&nbsp; su definitivno ostali imuni na krizu, štaviše, vjerovatno im je i pomogla da uvećaju svoja bogatstva.

Među njima je svakako i trenutno najbogatiji čovjek na planeti, Džef Bezos (Jeff Bezos), koji je oborio novi, sopstveni rekord.

Do prije samo nekoliko dana, imao je neto vrijednost od 197,8 mlrd dolara, ali već danas je stigao do famoznih 199,7 milijardi, i malo mu fali da "zaokruži vrijednost".

To znači da drugi najbogatiji čovjek na svetu, Bil Gejts (Bill Gates), ostaje daleko iz šefa Amazona, sa svojih "skromnih" 115,5 milijardi dolara.Jučer su akcije Amazona skočile za 1,2%, što je uvećalo njegovo bogatstvo za oko 2,1 milijarde dolara. Budući da ima toliko veliki udio u kompaniji za e-trgovinu, i najmanji pomak nabolje, vezan za rast Amazona, automatski se odražava na Bezosovo stanje na računu.

Ovaj rekord dolazi nakon što je Bezos dostigao vrijednost od 197,8 mlrd dolara, koju je Fortune magazin upisao kao rekordnu, od kada mjeri status milijardera 1982. godine. Podsjećamo, Bezos ima 11,1% udjela u kompaniji čija tržišna vrijednost iznosi 1,68 biliona dolara.

Mnogi milijarderi  su definitivno ostali imuni na krizu, štaviše, vjerovatno im je i pomogla da uvećaju svoja bogatstva.

Bogatstvo Džefa Bezosa se upravo popelo na skoro 200 milijardi dolara!

"Dow Jones" ojačao je 378 bodova ili 1,35 posto, na 28.308 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1 posto, na rekordan 3.431 bod, a Nasdaq indeks 0,60 posto, na rekordnih 11.379 bodova.

Dobro raspoloženje na tržištu zahvaljuje se vijestima o napretku u liječenju koronavirusa. Američke su vlasti, naime, odobrile korištenje krvne plazme ljudi koji su izliječeni od covida-19 za liječenje oboljelih.

Premda je Svjetska zdravstvena organizacija skeptična u vezi takvog liječenja zbog nedovoljno kvalitetnih podataka, ulagače je ohrabrio još jedan korak prema bržem oporavku oboljelih, kažu analitičari.

Od 11 najvažnijih sektora S&amp;P 500 indeksa, u njih 10 cijene su dionica jučer porasle, a najviše u energetskom i finansijskom.

Zahvaljujući jučerašnjem skoku, Dow Jones indeks sada je od svoje rekordne razine, dosegnute u februari, udaljen 4,2 posto, dok je u odnosu na početak godine u minusu 0,8 posto.

Nasdaq je, pak, od početka godine na dobitku gotovo 27, a S&amp;P 500 oko 6 posto.

Tako su, uprkos sporom oporavku ekonomije od duboke recesije i širenju koronavirusa u SAD-u, Nasdaq i S&amp;P 500 indeks nadoknadili sve gubitke od izbijanja koronakrize i kreću se na rekordnim razinama.

Takav brzi oporavak indeksa zahvaljuje se dosad nezabilježenim poticajnim fiskalnim i monetarnim mjerama američkih vlasti, vrijednima više hiljada milijardi dolara.

Ti su fiskalni i monetarni poticaji preplavili američka finansijska tržišta gotovinom, a u potrazi za najvišim prinosima ulagači su novac usmjerili u dionice.

Ipak, ostaju dvojbe je li rast cijena dionica opravdan, s obzirom na to da je američka ekonomija u dubokoj recesiji i da oporavak, po svemu sudeći, neće biti tako brz kao što su se ulagači nadali.

I na evropskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 1,71 posto, na 6.104 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 2,36 posto, na 13.066 bodova, a pariški CAC 2,28 posto, na 5.007 bodova.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u njih 10 cijene su dionica jučer porasle, a najviše u energetskom i finansijskom

Novi rekordi na Wall Streetu

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u bile padu oko jedan posto zbog prepreka globalnom ekonomskom oporavku usljed rasta broja oboljelih od koronavirusa i obnove restriktivnih mjera.

U Londonu je cijena sirove nafte "brent" iz Sjevernog mora manja za 55 centi ili 1,2 posto i sada je 44,35 dolara po barelu.&nbsp; 
U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 86 centi ili 1,1 posto i iznosi 42,34 dolara po barela.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 86 centi ili 1,1 posto i iznosi 42,34 dolara po barela

Cijena nafte ponovo u padu

Naftni gigant "Saudi Aramco" jedina je kompanija koja je, uz "Apple", dosegnula tržišnu vrijednost od dva biliona dolara. To se dogodilo u decembru prošle godine.

Vrijednost "Appleove" dionice porasla je ovu sedmicu za 1,2 posto i sada iznosi 467.84 američkih dolara.

Prije izbijanja pandemije koronavirusa dionica je vrijedila oko 320 američkih dolara. U jednom trenutku pala je na svega 230 dolara, ali onda je krenuo uspon.

U augustu 2018. Apple je postao prva američka kompanija koja je dosegnula tržišnu vrijednost od bilion dolara. Ubrzo nakon toga isto su postigli i Amazon, Majkrosoft i Alphabet.

"Majstor za pivo": Orginalna firma koja prkosi koronavirusu

Vlasnica "Bazerdžana" Karkin za Avaz: Mi prodajemo ono što se na drugim mjestima ne može naći

Njemačku trese veliki finansijski skandal: Wirecard povjeriocima duguje 12,5 milijardi eura

Podcijenjeni metal doživio bum: Srebro će nadmašiti žuti metal

U Brčkom otvorena firma koja će navodno zaposliti 1.000 radnika

Na Sarajevskoj berzi promet 7.636 KM

Vrijednost "Tesle" umanjena za 50 milijardi dolara

Najbogatiji na svijetu tokom pandemije postali "teži" za 845 milijardi dolara

Rimac preuzima Bugati?

Bosanski fan "Tesle" nije mogao dočekati "Cybertruck", pa je napravio svoj

Privredni gigant iz bivše Jugoslavije seli proizvodnju u BiH

Ne, nije Italija: Ova zemlja je evropski lider u proizvodnji sladoleda

Bogatstvo Džefa Bezosa se upravo popelo na skoro 200 milijardi dolara!

Novi rekordi na Wall Streetu

Cijena nafte ponovo u padu

"Apple" je postao prva američka kompanija koja vrijedi dva biliona dolara

Biznis

"Majstor za pivo": Orginalna firma koja prkosi koronavirusu

Vlasnica "Bazerdžana" Karkin za Avaz: Mi prodajemo ono što se na drugim mjestima ne može naći

Njemačku trese veliki finansijski skandal: Wirecard povjeriocima duguje 12,5 milijardi eura

Podcijenjeni metal doživio bum: Srebro će nadmašiti žuti metal

U Brčkom otvorena firma koja će navodno zaposliti 1.000 radnika

Na Sarajevskoj berzi promet 7.636 KM

Vrijednost "Tesle" umanjena za 50 milijardi dolara

Najbogatiji na svijetu tokom pandemije postali "teži" za 845 milijardi dolara

Rimac preuzima Bugati?

Bosanski fan "Tesle" nije mogao dočekati "Cybertruck", pa je napravio svoj

Privredni gigant iz bivše Jugoslavije seli proizvodnju u BiH

Ne, nije Italija: Ova zemlja je evropski lider u proizvodnji sladoleda

Bogatstvo Džefa Bezosa se upravo popelo na skoro 200 milijardi dolara!

Novi rekordi na Wall Streetu

Cijena nafte ponovo u padu

"Apple" je postao prva američka kompanija koja vrijedi dva biliona dolara