Ryanair je u&nbsp; julu snizio ciljani broj putnika u financijskoj godini koja završava u ožujku 2021. na 60 miliona, s 80 miliona zacrtanih u maju.

Danas su upozorili da je opetovano naglo povećanje broja slučajeva zaraze covidom-19 u pojedinim europskim zemljama posebno teško pogodilo poslovna putovanja.

 Manji broj letova

Najavili su 20-postotno smanjenje kapaciteta u rujnu i listopadu, sa snažnim fokusom na Francusku, Španjolsku, Irsku i Švedsku. To će u većini slučajeva značiti manji broj letova, a ne ukidanje ruta, naglasili su.Na zračni promet prema Španjolskoj i Francuskoj snažno su proteklih tjedana utjecala pojačana ograničenja putovanja. Irska pak dopušta građanima putovanja u samo 10 europskih zemalja, što su u Ryanairu danas ocijenili "jedinstveno restriktivnom" politikom.

Ryanair je ponovo počeo letjeti u julu, a u augustu su povećali broj letova na 60 posto uobičajenog rasporeda.

Prošlog su mjeseca procijenili da bi od listopada do ožujka iduće godine trebali dosegnuti oko 70 posto prošlogodišnjeg rasporeda letenja.

Danas su upozorili da je opetovano naglo povećanje broja slučajeva zaraze covidom-19 u pojedinim europskim zemljama posebno teško pogodilo poslovna putovanja.

Ryanair u velikim problemima, smanjuje kapacitete za dodatnih 20 posto

&nbsp;Godinama se legendarni investitor&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/27834/voren-bafet">Voren Bafet</a>&nbsp;(Warren Buffett) bunio protiv zlata kao investicione kategorije.Stvari se, čini se, menjaju. "Berkshire Hathaway" kupio je oko 21 milion akcija kompanije "Berick Gold" vrijedne 563 miliona dolara. Istovremeno, prodao je akcije "Wells Fargo" i "JP Morgana", dviju gigantskih američkih banaka.
Ovaj potez je izazvao lavinu komentara u američkoj investicionoj zajednici. Neki, poput poznatog portala "Zero Hedge", idu toliko daleko da su spremni da kažu kako se ovog puta Bafet kladi protiv američke ekonomije. Jer, kako drugačije objasniti činjenicu da "mudrac iz Omahe" prodaje akcije velikih američkih banaka, temelja američke ekonomije koja se zasniva na kreditiranju, a kupuje akcije rudnika zlata.

Kako drugačije objasniti činjenicu da "mudrac iz Omahe" prodaje akcije velikih američkih banaka, temelja američke ekonomije koja se zasniva na kreditiranju, a kupuje akcije rudnika zlata.

Bafet se kladi protiv američke ekonomije?

Dok su s jedne strane kompanije širom svijeta u toku pandemije korona virusa podijelile milione otkaza, snizile plate, a mnoge su stavile i ključ u bravu, dio najvećih svjetskih <a href="https://avaz.ba/tag/38524/bogatasi">bogataša</a> povećao je svoje bogatstvo za milijarde, odnosno desetine milijardi dolara.

Vrijednost <a href="https://avaz.ba/tag/66811/dzef-bezos">Džefa Bezosa</a> sve je bliža nevjerovatnih 200 milijardi dolara, dok je <a href="https://avaz.ba/tag/24882/mark-zakerberg">Mark Zakerberg</a>&nbsp;sa samo 36 godina težak - 100 milijardi dolara, prenosi "Zimo".

Na "Biznis insajderu" istražili su koliko su neki od današnjih najvećih svjetskih bogataša imali godina kada su probili granicu od milijardu dolara, a prvi na toj listi, nije teško zaključiti, je osnivač i šef Facebooka.

Ovo je lista deset milijardera sa liste "Biznis insajdera" na kojem dominiraju osnivači i šefovi tehnoloških kompanija:

10. Opra Vinfri - poznata američka voditeljka danas je teška 2,5 milijardi dolara, a barijeru od jedne milijarde probila je 2003. kada je imala 49 godina. U istoriji će ostati zapamćena kao prva Afroamerikanka koja je samostalno zaradila prvu milijardu dolara, posebno su istakli na "Biznis insajderu".

9. Meg Vitman - klubu milijardera pridružila se nešto ranije nego Opra, 1998. godine kada je imala 42 godine, dok sada njena vrijednost iznosi 5,1 milijardu dolara. Vitman je bila izvršna direktorka e-Baya i Hewlet-Packarda, a trenutno je šefica striming servisa Quibi. Njeno bogatstvo je premašilo milijardu nakon izlaska e-Baya na berzu.

8. Ričard Branson - ako Bransona pitate gdje je bio 1991. godine, reći će vam - tada sam zaradio svoju prvu milijardu. Tada je imao 41 godinu, a sljedećih 19 godina njegovo bogatstvo se popelo na 4,6 milijardi.

7. Ilon Mask - danas se bogatstvo ekscentričnog osnivača Tesle i Space X i jednog od osnivača PayPala približava cifri od 70 milijardi dolara, a svoj prvi milijarderski korak napravio je 2012. godine, kada je imao 41 godinu.

6. Mark Kjuban - poznati investitor kojeg ljubitelji NBA poznaju kao vlasnika Dalas Maveriksa u klub milijardera ušao je godinu dana mlađi u odnosu na Maska i Bransona. Bilo je to 1998. godine nakon što je prodao kompaniju Broadcast.

5. Džef Bezos - najbogatiji čovjek na svijetu postao je milijarder 1999. godine kada je imao 35 godina. Neki analitičari govore kako je on najbolji kandidat da jednom postane i prvi svjetski bilioner, iako su šanse da bi se tako nešto zaista moglo i dogoditi jako male.

4. <a href="https://avaz.ba/tag/8144/bil-gejts">Bil Gejts</a> - u klub milijardera ušao je kada je imao 31. godinu. U to vrijeme, 1987. godine, bio je najmlađa osoba u istoriji čija je vrijednost premašila milijardu dolara.

3. Leri Pejdž - na krilima izlaska Googlea na berzu 2004. godine, Pejdž je postao milijarder. Tada je imao 30 godina.

2. Evan Špigel- suosnivač i šef Snapchata milijarder je postao prije pet godina, a danas ovaj 30-godišnjak vrijedi 4,5 milijardi dolara.

1. Mark Zakerberg - teško da će neko tako skoro zamijeniti šefa Facebooka na mjestu osobe koja je najmlađa probila granicu od milijardu dolara. Kada je postao milijarder, Zakerberg je imao samo 23 godine.

Vrijednost Džefa Bezosa sve je bliža nevjerovatnih 200 milijardi dolara, dok je Mark Zakerberg sa samo 36 godina težak - 100 milijardi dolara, prenosi "Zimo".

Sa koliko godina su najbogatiji ljudi zaradili prvu milijardu?

Kurs&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/15203/dolari">dolara</a>&nbsp;na svjetskim deviznim tržištima spustio se i protekloga tjedna prema najvažnijim svjetskim valutama, već osmog zaredom, što je najduže razdoblje njegova pada u zadnjem desetljeću, a posljedica je mnogo lošijih izgleda za oporavak američkog gospodarstva u odnosu na ostale najvažnije svjetske <a href="https://avaz.ba/tag/9197/ekonomija">ekonomije</a>.Dolarov indeks DXY, koji pokazuje kretanje tečaja američke valute prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, protekloga tjedna oslabio je 0,3 posto, na 93.124 boda.

Time je zabilježio pad osmi tjedan zaredom, što je najdulje razdoblje pada tečaja američke valute još od juna 2010. godine, jer investitori nastavljaju povlačiti kapitala iz dolara i kupovati valute onih gospodarstava koja se u ovom trenutku bolje nose s pandemijskom krizom od SAD-a.

Taj indeks potonuo je u ožujku s najviše razine u tri godine za čak 9 posto, a samo u srpnju bio je na gubitku 4 posto.

- Činjenica je da koronavirus u SAD-u predstavlja najgoru epidemiju u odnosu na bilo koju usporedivu ekonomiju, a to je zbog nedostatka upravljanja krizom od strane američkih vlasti. Izbijanje epidemije kreiralo je znatno lošije izglede za američku ekonomiju u odnosu na ostale najveće ekonomije - smatra Ranko Berich, čelnik analitičara u Monex Europe.

I kašnjenje dogovora o novom paketu fiskalnih poticaja američkom gospodarstvu, vrijednom između 1.000 i 1.500 milijardi dolara, šteti izgledima dolara, ističu analitičari. Nade u postizanje dogovora sve više blijede jer na rasporedu nema novih pregovora između Bijele kuće i demokrata u Kongresu.

- Dolaru trebaju pozitivne vijesti o poticajima kako bi ojačao, no ja sam siguran da ćemo doći do toga jer ti političari ne mogu doći pred svoje glasače praznih ruku. Jednom kad se to dogodi, dobitci dolara prema jenu mogli bi biti katalizator za jačanje dolara i prema ostalim valutama - kaže Masafumi Yamamoto, valutnih strateg u Mizuho Securitiesu.

Tečaj dolara ojačao je prema jenu protekloga tjedna za 0,65 posto, na 106,59 jena, što je njegov najveći tjedni rast u zadnja dva mjeseca.

Istodobno, tečaj eura porastao je 0,48 posto prema dolaru, završivši tjedan na 1,184 dolara, čime je ubilježio dobitke prema američkoj valuti osmi tjedan zaredom, javlja SEEbiz.

Dolarov indeks DXY, koji pokazuje kretanje tečaja američke valute prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, protekloga tjedna oslabio je 0,3 posto, na 93.124 boda.

Najduži trend pada dolara u posljednjih deset godina

&nbsp;Iako su se banke dosad uspješno nosile s <a href="https://avaz.ba/tag/25100/kriza">koronakrizom</a>, istraživanje <a href="https://avaz.ba/tag/36571/banke">Evropske centralne banke</a> među 86 banaka eurozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle naći u teškoćama jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima, piše u subotu Jutarnji list.

U lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 posto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital kako bi udovoljile regulatornim zahtjevima.

Za očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke manje hrvatske banke koje su slabije kapitalizirane ali većina ne bi trebala imati takvih problema jer je stopa ukupnog kapitala bankarskog sustava oko 20 posto, znatno iznad minimalno potrebnih osam posto.

Proteklih tjedana objavljeni rezultati poslovanja banaka pokazuju da je koronakriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate - u prvoj polovici godine dobit im je mahom prepolovljena.

Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći uslijed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima pandemije.

Ako se koronakriza ne bude produbljivala, već na jesen, nakon što istekne moratorij na otplatu kredita, hrvatske banke će početi ponovno naplaćivati rate kredita, što će malo popraviti njihove rezultate, prenosi Hina.

Međutim, sasvim je izgledno da će se u idućem razdoblju povećavati broj građana i poduzeća koji neće biti u mogućnosti vraćat kredite, piše u subotu Jutarnji list.

U lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 posto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital kako bi udovoljile regulatornim zahtjevima.

Korona prepolovila dobit banaka

&nbsp;Izvršni direktor&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/3129/apple">Applea</a> Tim Kuk (Tim Cook) ušao je u klub milijardera, dok vrijednost dionica te tehnološke firme nastavlja da "buja".

Tržišna vrijednost Applea u porastu je nakon snažnih poslovnih rezultata i optimističnih prognoza za tog tehnološkog diva.

Cook direktno posjeduje 847.969 dionica i zaradio je više od 125 miliona dolara u prošloj godini od primanja u firni.

Prošle je sedmice osnivač Facebooka Mark Zuckerberg zabilježio rast svog ličnog bogatstva na 100 milijardi dolara.

Tehnološke kompanije među kojima su Apple, Facebook i Amazon bilježe rast profita tokom pandemije koronavirusa jer se sve veći broj ljudi okreće online komunikaciji i poslovanju.

Apple, sa sjedištem u Silikonskoj dolini, sada je na pragu istorijskog rekorda da postane prva kompanija čija je vrijednost procijenjena na dva triliona dolara. Prije dvije godine Apple je postao prva kompanija procijenjene vrijednosti od trilion (hiljadu milijardi) dolara, prenosi BBC.

Tržišna vrijednost Applea u porastu je nakon snažnih poslovnih rezultata i optimističnih prognoza za tog tehnološkog diva.

Čelnik Applea Tim Cook pridružio se klubu milijardera

Njemački gigant VW identificirao je osobu koja je snimala razgovore tajne grupe zadužene za rušenje bh. kompanije Prevent i otpustio je, pišu njemački mediji u novim detaljima velike afere koja potresa njemačku autoindustriju.&nbsp;Informaciju o otpušanju uposlenika koji je snimio više od 50 sati razgovora i sastanaka koji su razotkrili sramnu, i vjerovatno, nezakonitu ulogu VW u pokušajima izbacivanja Preventa sa tržišta, objavili su ugledni njemački mediji poput agencije DPA. Ali, zvanično ona nije još potvrđena, međutim, očekuje se da će slučaj imati višestruki pravni epilog. 

VW je i ranije bio uzdrman velikim skandalima zbog kojih u SAD plaća ogromne odštete, ali u novoj aferi u kojoj je neprijateljski djelovao prema bh. proizvođaču posljedice se tek očekuju. U sjedištu bh. kompanije od ranije su naveli da razmatraju poduzimanje pravnih koraka protiv VW, te naglašavaju da su šokirani odnosom dugogodišnjeg poslovnog partnera.&nbsp;&nbsp;

U sjedištu bh. kompanije od ranije su naveli da razmatraju poduzimanje pravnih koraka protiv VW, te naglašavaju da su šokirani odnosom dugogodišnjeg poslovnog partnera

Njemački proizvođač u novim problemima

Novi detalji u aferi rušenja Preventa: VW se obrušio na krticu!

Domaća kompanija BS Telecom Solutions iz Sarajeva dobila je vrijedan posao izrade softverskog rješenja za nadzor i vođenje saobraćaja na autocestama u Hrvatskoj vrijedan čak 33,84 miliona kuna (4,5 miliona eura).
Posao je dobijen u otvorenom postupku javne nabavke, a dio je evropskog projekta CROCODILE 2, kojem je cilj harmonizacija ITS sistema svih subjekata u cestovnom sektoru. Projekt sufinansira Evropska unija - Instrument za povezivanje Evrope.

Riječ je o dva ugovora, jedan je s Hrvatskim autocestama (HAC), dok je drugi s naručiteljem Autocestom Rijeka - Zagreb (ARZ), na ukupnoj dužini od 1.087 kilometara.

Mirza Varatanović, CEO u BS Telecom Solutions, kaže kako je ovo veliki korak u razvoju kompanije i iskorak ka tržištu Evropske unije.

"Naš BS Husky kao ITS softver je regionalni lider i ovo je potvrda te činjenice da nakon Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore nastavlja ekspanziju i na zemlje EU", kaže on uz naglasak da je predmet projekta samo implementacija softvera, dok su hardverske komponente dio drugih ugovora.

Projektom je predviđena zamjena postojećih sistema integralnom platformom upravljanja i nadzora autocestom - BS Huskey, što je zaštićeni proizvod bh. kompanije koja je regionalni lider u ovoj oblastii. Ugovorom je obuhvaćeno i uvođenje evropskih ITS direktiva i DATEX II standarda u objekte za izvještavanje.

Aktivnosti su vezane za Središnji centar za nadzor i vođenje prometa na cjelokupnoj mreži državnih autocesta u Zagrebu te će biti izvršena nadogradnja i modernizacija ukupno 12 regionalnih centara za nadzor i upravljanje prometom. Ovim bi BS Husky softver nadzirao 1.087 kilometara autoceste, što uključuje i najduže tunele u Republici Hrvatskoj – Sveti Rok i Mala Kapela.

Sve je dio CROCODILE 2 CROATIA projekta u koji su uključeni upravitelji državnih cesta i autocesta, a sve u svrhu osiguranja koordiniranog upravljanja i kontrole saobraćaja, što treba rezultirati visokom kvalitetom usluga informisanja putnika na jednom od najvažnijih cestovnih koridora u Evropi.

Bh. kompanija BS Telecom dobila posao softverskog upravljanja i nadzora hrvatskih autocesta

Posebna dozvola, koja omogućuje dolazak ekonomskih migranata iz država zapadnog Balkana u <a href="https://avaz.ba/tag/41/njemacka">Njemačku</a>, bit će produžena 2023. godine, javlja "Deutsche Welle".Tako će državljanima Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Srbije i Kosova i dalje biti omogućeno da, neovisno o kvalifikacijama za dobivanje radnog mjesta, smiju doputovati na rad u Njemačku. Godišnje je u Njemačku predviđen dolazak 25.000 ljudi sa zapadnog Balkana. Ministarstvo rada je odgovarajući nacrt proslijedilo njemačkoj vladi na usvajanje. Ljudi iz zemalja zapadnog Balkana od januara 2016. godine mogu dobiti radnu vizu i doći za Njemačku - čak i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija. Preduvjet je da podnosilac prijave može pokazati ugovor o radu sa poslodavcem u Njemačkoj i da postoji saglasnost Saveznog njemačkog ureda za zapošljavanje.

Podnosilac molbe mora dokazati da prethodno nije primao socijalnu pomoć u Njemačkoj. Ova posebna regulativa je uspostavljena zbog velikog broja azilanata i trebala je prestati da važi krajem decembra ove godine. Veliki broj radnika sa zapadnog Balkana, kako kažu u krugovima njemačke vlade, zaposlen je u građevinarstvu. Tu za sada "ne postoji trend koji bi ukazivao na smanjenje potrebe za radnom snagom".

Godišnje je u Njemačku predviđen dolazak 25.000 ljudi sa zapadnog Balkana

Preduvjet je da podnosilac prijave može pokazati ugovor o radu sa poslodavcem

Njemačka produžava dozvole za dolazak radnika s Balkana

U organizaciji Saveza udruženja organskih proizvođača „Organsko FBiH“, proizvođača „Halilović“ te „Organic.ba“ danas je u vogošćanskom naselju Semizovac održana međunarodna manifestacija organskih proizvođača „Putevima zdravlja na organski način“. Ispred motela „Bešlić“ svečano su otvorene promotivno-izložbene kućice. U njima će biti prodajna mjesta na kojima će se moći kupiti i degustirati organski proizvodi-rekao nam je Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača „Organsko FBiH“.

Posebno je napomenuo da im je <a href="https://avaz.ba/tag/1359/halid-beslic">Halid Bešlić</a> dao veliku podršku, da besplatno koriste prostor i sve što im je potrebno.

Ispred motela „Bešlić“ svečano su otvorene promotivno-izložbene kućice

Halid Bešlić dao podršku organskim proizvođačima

Na današkoj konferenciji za medije prezentirane su smjernice strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH simboličnog naziva “<a href="https://avaz.ba/tag/90789/mi-to-mozemo">Mi to možemo</a>”, koja ukazuje na nužnost repozicioniranja domaće ekonomije kako bi bila otpornija na vanjske udare. Ovim smjernicama nastoji se dati pozitivan momentum ekonomiji Bosne i Hercegovine kroz fokus na samoodrživu ekonomiju. Dokument je izradila grupa domaćih stručnjaka iz različitih oblasti okupljenih oko inicijative na platformi Sarajevo Business Foruma (SBF) na volonterskoj osnovi, u cilju ublažavanja negativnih posljedica izazvanih pandemijom Covid-19 i prevazilaženja ekonomske krize u BiH.&nbsp; 
-&nbsp;BBI banka je opredjeljena razvoju BiH i to je naš strateški cilj, te smo, suočeni sa pandemijom koronavirusa, inicirali online sesije i panele SBF-a kako bi pronašli rješenja za samoodrživu ekonomiju. Čak 22 stručnjaka iz privrednog i ekonomskog sektora okupljeni oko inicijative koja se proširuje, pokušali su dati doprinos i identificirati mjere koje bi mogle stabilizirati ekonomiju, jer je pandemija koronavirusa pokazala da se možemo osloniti samo na vlastite resurse kada se sve ekonomije zatvaraju. U dokumentu koji sadrži više od 100 mjera, ponuđena su konkretna rješenja koja bi trebala biti implementirana kako bi ojačali našu ekonomiju - kazao je, između ostalog, Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) i organizator SBF-a, koji je jedan od autora ovog dokumenta i idejni inicijator izrade rješenja za privredu BiH.

Prema autorima inicijative, prebroditi krizu izazvanu pandemijom koronavirusa i postići viši nivo samoodrživosti bh. ekonomije moguće je postići samo djelovanjem javno-privatnog partnerstva u tri ključne industrijske grane, odnosno razvoj i ulaganje u poljoprivredni i prehrambeni sektor, sektor farmaceutskih proizvoda, te energetski i sektor obnovljivih izvora energije.

- O težini situacije dovoljno govori činjenica da sektor proizvodnje hrane u BiH, koji podrazumijeva prehrambeni, maloprodajni i poljoprivredni sektor, bilježi dvije milijarde KM trgovinskog deficita. Pandemija korona virusa je pokazala da je prehrambeni sektor dobro odgovorio izazovima i samo nekoliko dana BiH je bila suočena sa manjim nestašicama. Srž problema je pak u segmentu poljoprivrede koja je u BiH socijalna kategorija, što nije slučaj u zemljama EU gdje su svi posvećeni tome da svaki pedalj zemlje bude obrađen - naglasio je predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić.

Među ključnim principima koji definiraju novu ekonomsku viziju i razvojni model za BiH jeste i dosljedna primjena postojećih zakona i kreiranje novih normativnih rješenja koja će utjecati na razvoj domaće farmaceutske industrije.


- U posljednjih pet godina, dvije i po milijarde KM sa domaćeg tržišta lijekova otišlo je stranim proizvođačima, od čega je jedna milijarda i 250 miliona KM utrošak različitih državnih fondova iz kojih se nabavljaju lijekovi za esencijalne liste, a koji se uglavnom pune od domaćih proizvođača. Oko 80 posto domaćeg tržišta lijekova drže strane kompanije. Apsurdno je da zakoni preferiraju kupovinu domaćih proizvoda za esencijalne liste, ali se slabo ili nikako provode, za razliku od svih svjetskih tržišta, uključujući EU, ali i naš region, koji u punom kapacitetu koriste ova riješenja, te preferiraju domaću proizvodnju gdje je god to moguće, a posebno u ovim novim okolnostima. 
U sklopu ove inicijative, tražimo od svih nadležnih u BiH da maksimiziraju primjenu u praksi postojeće zakonske regulative, ali i da kreiraju nova normativna rješenja koja će osigurati razvoj domaće farmaceutske industrije, ali i drugih sektora kao najbolji odgovor na posljedice koje je izazvala pandemija. Zagovara se i usvajanje Zakona o poticanju razvoja strateških industrija, stvaranje i uvezivanje lanaca snabdijevanja, čime bi se značajno smanjila zavisnost od uvoza a time povećala zaposlenost i zadržavanje mladih unutar BIH. Vrijeme je da prihvatimo činjenicu da jedino u šta se bezuslovno možemo pouzdati jeste domaća proizvodnja - rekao je Nedim Uzunović, generalni direktor Bosnalijeka, izvozne kompanije koja je investicije i plasman proizvoda u periodu krize usmjerila na domaće tržište.

Stručnjaci su ukazali na nužnost pružanja veće podrške razvoju novih biznisa, stvaranju pretpostavki za izgradnju efikasnih proizvodnih klastera u domenu prehrambenog sektora, te digitalizaciji, uključujući i podršku start-up biznisima.



- Pandemija koronavirusa je okidač krize koja je uslijedila u ekonomskom prostoru BiH, ali ne i njen uzrok. Bili smo naivni kada smo fokusirani na razvoj malih i srednjih preduzeća zaboravili da su velike korporacije motor njihovog razvoja. Trebamo pratimo potrebe velikih korporacija, kako bi manje firme mogli usmjeravati u kojem smijeru da se organski razvijaju. Razvoj inovacija i kreativnih novih rješenja mogu zaštititi domaću privredu od udara - istaknuo je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik ističući važnost inovacija i digitalnih tehnologija u prevazilaženju krize. 


Poseban naglasak stavljen je na supstituciju uvoza prehrambenih proizvoda i jačanje domaće proizvodnje kako bi se izbjegli različiti rizici za bh. privredu i građane općenito.



- Bosna i Hercegovina je među zemljama koje posjeduju značajnu proizvodnju ulja i šećera, koji spadaju u osnovne prehrambene proizvode. Upravo domaća proizvodnja jeste naš primarni pokretač razvoja održive ekonomije. Međutim, to zahtjeva sistemske promjene koje štite domaću prehrambenu industriju, štite naše poljoprivredne proizvođače i sve u proizvodnom lancu, uz adekvatno oslobađanje od birokratskih procedura koje stvaraju nepotrebne barijere - naglasila je Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija Studen Holdinga.&nbsp;

Velika je uloga finansijskog sektora koji može pomoći realizaciji ove inicijative.




- Projekat koji su pokrenule vodeće bosanskohercegovačke kompanije zavrjeđuje pažnju finansijskog sektora. Bankarski sektor i sada snažno podržava aktivnosti koje imaju za cilj jačanje bosanskohercegovačke ekonomije, povećanje izvoza, ali i proizvodnju kvalitetnih domaćih proizvoda koji mogu konkurirati uspješnim međunarodnim brendovima. Osim mene, još je nekoliko kolega iz finansijskog sektora bili uključeno u izradu ovog zaista kvalitetnog dokumenta, čija bi implementacija znatno ojačala samoodrživost bosanskohercegovačke ekonomije - istaknula je dr.Sanela Pašić, profesorica na SSST i predsjednica Uprave Addiko banke.




Inicijativa „Mi to možemo“ i prezentirana konkretna rješenja, trebala bi podstaći kreatore ekonomskih politika, privatni i javni sektor, javne institucije, dijasporu i nevladin sektor, da ujedine snage i ubrzano pokrenu aktivnosti u smjeru postizanja većeg nivoa nužne samoodrživosti strateških industrija i proizvoda u BiH, a koje u kratkom roku mogu donijeti željene rezultate. Dokument Strateške inicijative za jačanje ekonomije BiH (Verzija 1.0 | maj 2020.) možete pronaći na: <a href="https://sbforum.azureedge.net/public/8e995399-8f4f-4ba8-b4cf-7e6261685aaa.pdf">https://bit.ly/36Eg5mN</a>

Cilj je ublažavanja negativnih posljedica izazvanih pandemijom Covid-19

Inicijativom "Mi to možemo" do samoodržive ekonomije BiH

Dvije godine nakon donošenja odluke da poslovanje fokusira na snažno razvijanje osnovne djelatnosti, a to je - proizvodnja kućnih aparata i postepeni izlazak iz ostalih proizvodnih djelatnosti, menadžment "Gorenja" donio je odluku da zatvori zaječarsku fabriku za proizvodnju sanitarne opreme "Gorenje Home".Fabrika, kako navode iz kompanije "<a href="https://avaz.ba/tag/13227/gorenje">Gorenje</a>", već duže posluje sa značajnim gubicima.Menadžment "Gorenja" intenzivno pregovara sa dva potencijalna partnera koji bi iznajmili ili kupili prostor i kapacitete za proizvodnju i omogućili ponovno zapošljavanje radnika u zaječarskoj fabrici u što kraćem roku.- Očekujemo da bi ti pregovori mogli da budu okončani veoma brzo. Oba zainteresovana partnera imaju namjeru da šire djelatnost, pa bi u ovoj fabrici posao moglo da nađe i više radnika nego što ih mi u ovom trenutku imamo. Riječ je inače o možda i najboljem timu zaposlenih koji "Gorenje Grupa" ima, i zato je odluka o povlačenju iz proizvodnje za nas bila veoma teška - naveo je direktor "Gorenje Home Zaječar" Vlado Krebs, prenosi Tanjug.On je dodao da odluka o obustavljanju proizvodnje nema veze sa aktuelnom pandemijom.- Ona je rezultat značajnih gubitaka koje ova fabrika ima, kao i strateške odluke "Gorenja" da se fokusira na osnovnu djelatnost proizvodnje kućnih aparata, i da se povuče iz svih ostalih, poput proizvodnje sanitarnih uređaja - objašnjava.

U razgovoru sa predstavnicima reprezentativnog sindikata postignut je dogovor o svim bitnim elementima okončanja ugovora o radu i otpremninama za 102 zaposlena u zaječarskoj fabrici."Gorenje Home" u Zaječaru počelo je sa radom 2011. godine kada je kupilo kompaniju "Porcelan". Glavni portfolio u posljednje dvije godine činili su proizvodnja sudopera, umivaonika i sanitarne opreme.I pored investicija od preko 10 miliona eura uloženih u opremu i infrastrukturu u prethodnih devet godina, ova fabrika nije uspela da obezbijedi održivost poslovanja.U prethodne dvije godine, tokom implementacije strateškog plana o postepenom izlasku iz sporednih djelatnosti matična kompanija u Sloveniji prodala je mariborsko preduzeće za preradu otpada "Gorenje Surovina" i njegove ogranke firmi "Eko Surovina“, kao i fabriku bojlera „Gorenje Tiki“ iz Stare Pazove."Hisense Gorenje", kako se navodi u saopćenju, ostaje posvećeno planovima o jačanju tržišnih pozicija u oblasti osnovne djelatnosti - proizvodnje kućnih aparata.Fabrika u Valjevu ostaje centar proizvodnje rashladnih uređaja "Hisense Gorenje" za Evropu, i u njoj je u narednom periodu planirano povećanje obima proizvodnje i proširivanje kapaciteta.

Menadžment "Gorenja" intenzivno pregovara sa dva potencijalna partnera koji bi iznajmili ili kupili prostor i kapacitete za proizvodnju i omogućili ponovno zapošljavanje

Obustavljanju proizvodnje nema veze sa aktuelnom pandemijom

"Gorenje" zatvara fabriku u Zaječaru

Cijene dionica na&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/5785/wall-street">Wall Streetu</a> su jučer oštro pale jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon upozorenja da bi prerano otvaranje privrede moglo dovesti do novog vala širenja <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>, što bi usporilo ekonomski oporavak.
Dow Jones oslabio je 457 bodova ili 1,89 posto, na 23.764 boda, dok je S&amp;P 500 potonuo 2,05 posto, na 2.870 bodova, a Nasdaq indeks 2,06 posto, na 9.002 boda.
Posljednjih su sedmica ti indeksi snažno porasli zahvaljujući velikim fiskalnim i monetarnim poticajima vlasti, kao i postupnom popuštanju restrikcija povezanih s koronavirusom u mnogim zemljama, što bi trebalo oživjeti privredne aktivnosti.

Jučer su ulagače pokolebale vijesti o mogućem drugom valu širenja zaraze.&nbsp;U Vuhanu, gradu iz kojega je početkom godine počelo širenje tog virusa, zabilježeni su novi slučajevi zaraze nakon više sedmica bez novih infekcija. U Južnoj Koreji zabilježen je, najveći broj zaraženih u više od mjesec dana, a loše vijesti o širenju zaraze stigle su i iz Njemačke i Rusije.&nbsp;&nbsp;Entoni Fauči (Anthony Fauci), vodeći stručnjak za zarazne bolesti u SAD je upozorio da će za razvoj i stavljanje na tržište lijeka ili vakcine protiv koronavirusa trebati još neko vrijeme.
Fauči je naglasio i da bi prebrzo otvaranje i popuštanje ograničenja privrednih aktivnosti moglo dovesti do novog vala epidemije, u kojoj je već umrlo više od 80.000 Amerikanaca, te je pozvao savezne države da prate stručne preporuke i čekaju pad broja novozaraženih slučajeva.

To je izazvalo strahovanja ulagača da će oporavak najveće svjetske ekonomije biti sporiji nego što su se nadali.
Ulagače je zabrinuo i podatak o najvećem padu potrošačkih cijena u SAD od finansijske krize 2008. godine. U aptilu su, naime, te cijene pale daljnjih 0,8 posto, nakon 0,4-postotnog pada u martu , što je najviše posljedica pada potražnje za uslugama i benzinom.&nbsp; Cijene dostavne hrane skočile su 2,6 posto, najviše od 1974. godine.&nbsp;Zbog svega toga, ulagači su jučer odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon snažnog rasta cijena dionica posljednjih sedmica.

Cijene dostavne hrane skočile su 2,6 posto, najviše od 1974. godine

Veliki pad na Wall Streetu, moguć drugi val zaraze

Pandemija koronavirusa je ostavila značajan negativan trag na njemački izvoz, jer je on pao na najniži nivo od ponovnog ujedinjenja zemlje 1990. godine.
&nbsp;Izvoz evropske tzv. "lokomotive" je u martu opao za 11,8 posto jer su njeni glavni trgovinski partneri, poput Italije i Kine već bili u karantinu.&nbsp;Prema podacima državnog zavoda za statistiku, izvoz je u martu iznosio 108,9 milijardi eura, a uvoz je smanjen za 5,1 posto, na 91,6 milijardi eura. S obzirom na razliku u padu uvoza i izvoza, budžetski suficit zemlje, koji su više puta kritikovala međunarodna tijela i treće zemlje, smanjio se na 17,4 milijarde eura sa 22,3 milijarde eura.
<a href="https://avaz.ba/tag/41/njemacka">Njemačka</a>&nbsp;vlada predviđa da će ekonomija, koja je snažno zavisna od izvoza, ove godine skliznuti u recesiju od 6,3 posto, uprkos izuzetno izdašnom paketu podrške u iznosu od 750 milijardi eura, koji je usmjeren na nadoknadu ekonomskog utjecaja krize. Slična recesija dogodila se u zemlji posljednji put od kraja Drugog svjetskog rata.

Što se tiče oporavka njemačke ekonomije, mnogi ekonomisti očekuju da će to zavisiti od oporavka njenih trgovinskih partnera, poput Kine i SAD. Čini se da na to utiče i martovski izvoz, jer je Njemačka uvela restriktivne mjere tek krajem mjeseca, ali Italija i Kina, njeni glavni trgovinski partneri, bili su u karantinu već nekoliko sedmica.&nbsp; 
- Međuzavisnost međunarodne ekonomije bit će pogubna za izvoz tokom krize - izjavio je Aleksandar Kruger. 
Posljednje statistike o njemačkom izvozu upotpunjuju već zloslutnu sliku najveće evropske ekonomije, koja je bila u jedanaestoj uzastopnoj godini rasta. Već tokom sedmice objavljeni su indeksi industrijske proizvodnje i narudžbe fabrika, koje su bile u malim historijskim podacima.

- Ista slika, isti naslov, drugačiji indeks - objavio je na Twitteru Karsten Brzeski, ekonomista iz ING banke, pozivajući se na trend pada svih ekonomskih pokazatelja širom svijeta. 
Vredi primjetiti da se relevantna industrija suočila sa padom potražnje i prije procesa korone zbog globalnih trgovinskih nemira. Stoga se pokazalo da njemačka ekonomija u suštini zavisi od domaće potrošnje i vladine potrošnje.
Međutim, nakon uvođenja restriktivnih mjera, izdaci domaćinstava također su se značajno smanjili. Prema podacima kompanije za istraživanje tržišta GfK, trećina Njemaca planira da smanji potrošnju u bliskoj budućnosti. Pored toga, 33 posto Njemaca predviđa da će se njihova ekonomska situacija pogoršati u narednih 12 mjeseci, što će ometati oporavak potražnje, a time i njemačke ekonomije.
- Nova norma se sastoji od teške ekonomske situacije i male potrošnje - navode ekonomisti.

Slična recesija dogodila se u zemlji posljednji put od kraja Drugog svjetskog rata

Njemačka uvela restriktivne mjere tek krajem mjeseca

Obećana zemlja Balkanaca pala na najniže grane od 1990. godine

Voren Bafet (Warren Buffett), američki <a href="https://avaz.ba/tag/35597/milijarder">milijarder</a>, investitor i CEO kompanije "Berkshire Hathaway", s vremenom je postao sinonim za "<a href="https://avaz.ba/tag/3024/biznis">dobar biznis</a>", a ako se u nešto razumije, onda je to ulaganje, piše "Telegraf".&nbsp;Skoro da nikada ne griješi i kaže da "ljudi više treba da rade prema onome kako on priča nego prema tome kako postupa u poslu". Investirao je u "Apple", "McDonalds", "Coca-Colu" i mnoge druge kompanije, a na pitanje u šta treba najviše ulagati, kratko odgovara: "U sebe."- Prvo, morate da naučite da komunicirate, kako pismeno, tako i usmeno. To će uvećati vašu "vrijednost" za barem 50 posto - kaže Bafet te dodaje:- Ako ne znate da komunicirate s ljudima, to je kao da namigujete djevojci u mraku.&nbsp;

Osim toga, Bafet savjetuje da svaki čovjek mora voditi računa o svom tijelu i umu dok je još mlad. Iako bi mnogi pomislili da je zanemarivanje sebe, malo sna i hedonizma preuvjet za uspjeh u poslu, ovaj genij za biznis ne misli tako.- Ako bih vam dao auto koji bi bio jedini auto do kraja vašeg života, vi biste sigurno vodili računa o njemu - kaže Bafet.&nbsp;Dalje navodi kako je ulaganje u sebe, svoje znanje i potrebe okidač za uspjeh u poslu i životu, jer "svako od nas dobiva jedno tijelo i jedan um, o kojima je kasno brinuti tek nakon 50. godine".

Ulaganje u sebe, u svoje znanje i potrebe okidač je za uspjeh u poslu i životu

Američki milijarder odgovorio na pitanje u šta je najbolje ulagati

Pandemija COVID-19 virusa je prvenstveno humanitarna i ljudska katastrofa, koja utiče na milijarde ljudi, u svim vidovima njihovih života. Ekonomski izazovi koje uzrokuje su nikada ranije zabilježeni. Na snazi su mnoge zdravstvene upute i vodiči koji se trebaju poštovati tokom pandemije, a iskustvo pokazuje da što su ovi savjeti jednostavniji, ljudi ih bolje prihvataju. 
Ali, šta je sa malim i srednjim preduzećima (MSP), koje upute oni trebaju slijediti kako bi i dalje radili u ovim teškim vremenima? Da li se zdravstvene i organizacione preporuke odnose i na njih u potpunosti, ili postoji prostor za manervisanje? Kada pričamo o komunikaciji, kako preduzeća komuniciraju sa svojim zaposlenicima i klijentima? 
Imajući u vidu sve prethodno navedeno, GIZ-ov projekt „Inovacija i digitalizacija u MSP u BiH“ je napisao „Vodič za organizacije tokom pandemije“, sa osnovnim zdravstvenim i poslovnim preporukama i informacija, s namjerom da pomogne MSP da procijene koje mjere trebaju primijeniti u svakodnevnom radu kako bi minimizirali rizik od pandemije, ali i praktičnim savjetima kako to uraditi. Sve ove preporuke su zasnovane na anlizama i nalazima nekih od vodećih svjetskih i državnih organizacija, koje su relevantne za ovu temu. 
Neki od dijelova Vodiča, koji će imati i svoje digitalno izdanje, su:
- Preporuke za stvaranje Priručnika za postupanje u kriznim situacijma!
- Stvaranje i objašnjenje koraka koji se trebaju poduzeti na radnom mjestu tokom pandemije
- Kako organizacije mogu na odgovarajući način procijeniti potencijalne opasne situacije, tokom kojih može doći do širenja virusa
- Mjere koje se trebaju primijeniti radi sprječavanja daljeg širenja virusa na radnom mjestu
- Preporuke za nošenje lične zaštitne opreme
- Preporuke za ponašanje pojedinaca tokom trajanja pandemije 

Cjelokupan Vodič za organizacije tokom pandemije možete naći na <a href="https://b2bit.ba/wp-content/uploads/2020/04/Vodic-za-organizacije-u-toku-pandemije-04_2020.pdf">linku</a>