Nastao u sklopu HUB387 akcelerator programa, Habeetat predstavlja mali startap koji privlači veliku pažnju. U pitanju je startap koji je kreirao pametne košnice za pčele, sposobne da prate različite faktore okruženja i produkcije meda. Specifičnom kombinacijom hardvera i softvera, Habeetat košnice omogućuju pčelarima da putem mobilnih uređaja na daljinu prate aktivnosti svojih košnica.&nbsp; 
Znatan potencijal 

Kao startup koji ima znatan potencijal na globalnom tržištu, Habeetat je privukao pažnju i „Strascheg“ - Centra za poduzetništvo u Minhenu, Fondacije FITT i CEE FREIRAUM projekta. Habeetat se našao među četiri najbolja startupa na „HUB387 Get in the Ring“ takmičenju, čime se kvalificirao za učešće u prvom „Innovation Cafe“ događaju CEE Freirauma, gdje su osvojili glavnu nagradu.

Nagrada je uključivala i posjetu startup inkubatoru i Centru za poduzetništvo „Strascheg“ u Minhenu, gdje su imali priliku da se upoznaju, ne samo s potencijalnim investitorima već i privrednicima s kojima mogu ostvariti poslovnu saradnju. Posjeta je bila korisna za HUB387 tim, koji je imao priliku da nauči više o načinu rada akcelerator programa. 

- Iako već nekoliko godina radimo s lokalnim startupima, posjeta akceleratoru u Minhenu nam je dala novi vjetar u leđa i podsjetila nas koliko su zapravo naš rad i napori bitni za razvoj BiH, ali i bh. omladine i njihovih ideja, koje potencijalno mogu prerasti u velike i ozbiljne kompanije, čiji doprinos će se kasnije ogledati i u stabilnijoj i jačoj bh. ekonomiji - izjavila je Jovana Musić, direktorica HUB387.

Glavni inicijatori CEE Freiraum projekta su DKR - Njemački centar za robotiku u Tuzli i „Strascheg“ - Centar za poduzetništvo sa sjedištem u Minhenu, jednom od najbogatijih gradova Njemačke.

Biznis ideje

 
- Glavni cilj CEE Freirauma je skauting i edukacija mladih startupova u BiH i regionu. Oni će imati priliku steći znanja i kroz edukaciju razviti nove biznis ideje pod mentorstvom eksperata u poljima poduzetništva. Imat će priliku da učestvuju na seminarima, radionicama, konferencijama. To će im omogućiti i direktnu komunikaciju s drugim akterima na poslovnom tržištu cijele Evrope – kaže Ismail Šehić, glavni operativni direktor CEE Freiraum projekta.


Krajnji cilj je i finansijski podržati najbolje startupove, dati im priliku da izađu na međunarodno tržište, predstave svoje ideje pred najvećim svjetskim kompanijama i učestvuju na MUST Samitu 2019.

Ovaj program pruža i mogućnost da se povežu sa stranim investitorima i pozicioniraju na međunarodnom tržištu.


Izlazak na internacionalno tržište 


Krajnji cilj je izlazak mladih startupova na internacionalno tržište. Oni koji se pokažu najboljim dobit će priliku da predstave ideje i inovacije na najvećim samitima u Evropi. Oni će priliku posjetiti inkubatore i HUB-ove u Njemačkoj i drugim velikim industrijskim i ekonomski razvijenim zemljama.

Centar za poduzetništvo „Strascheg“ 



Centar za poduzetništvo „Strascheg“ jedan je od vodećih centara za razvoj poduzetništva, kako u Njemačkoj tako i u Evropi, koji kroz brojne aktivnosti i edukacije doprinosi razvoju startup scene. Usko je vezan s minhenskim univerzitetom za primijenjene studije, gdje je od 2002. godine radio s više od 110.000 studenata.



Njemački centar za robotiku



Jedan od najboljih primjera uspjeha na bh. tržištu, ali i u Evropi, jeste Njemački centar za robotiku koji uspješno posluje od prošle godine. Osim programiranja industrijskih robota, kao i savjetovanja u procesu modernizacije lokalne industrije, poseban akcent je na edukaciji stručnih kadrova iz oblasti robotike.

Upoznali se i s potencijalnim investitorima

Posjeta inkubatoru i Centru za poduzetništvo „Strascheg“: Habeetat kao startap ima znatan potencijal na globalnom tržištu

Prije 20 godina inžinjer tekstila Hasib Sarajlić odlučio je, nakon 17 godina rada u “Olimpu” u Gračanici, u rodnim Babićima osnovati firmu iste branše. Krenulo se skromno, s nešto vlastitih i mašinama koje je dobio od prijatelja, koji su ga u osnivanju porodične firme podržali.&nbsp;
Uspješno plove

I ime firme “Lađa” je interesantno. Naime, legenda kaže da je na stijeni visokoj 692 metra Sijedi krš, nedaleko od Babića, bila halka za privezivanje lađa nekadašnjeg Panonskog mora. A to je bio povod da se i firmi da to ime. I Sarajlić nije pogriješio, “Lađa” uspješno plovi na svom putu. Posla ima, sve što 70 radnica i radnika sašije ide za njemačko, a odatle na sva tržišta EU. 

-Sve što proizvedemo plasiramo za njemačkog partnera, firmu “Meindl” u Bavarskoj - kaže vlasnik i generalni direktor Enes Sarajlić.

Uspješna saradnja s “Meindlom” traje 10 godina. Radnici “Lađe” za ovog kupca proizvode nešto što se rijetko viđa u regionu. Radi se o narodnoj nošnji od kože, ukrašenoj motivima. Ovu nošnju Nijemci iz Bavarske sa zadovoljstvom nose svakodnevno, ali i u posebnim prilikama.

Ručna izrada


-To je veoma zahtjevna proizvodnja, 50 posto motiva ručno izrađuju naše obučene radnice uz superviziju stručnjaka iz firme našeg kupca koji su ujedno i kontrolori. Pola motiva se radi i mašinski. Nijemci naše odjevne proizvode s narodnim motivima posebno nose za “Oktoberfest”. Mi smo partneri s “Meindlom” kompanijom, koja je osnovana 1683. godine i to nam čini posebno zadovoljstvo. Prije tri godine smo uspostavili i poslovnu saradnju s BMW-om iz Njemačke za koje proizvodimo odijela za motocikliste - ističe na kraju Enes Sarajlić, inače pasionirani bajker, koji kad ima slobodnog vremena, sa suprugom Mevlijom Lelom, sjedne na motocikl i obilazi mnoge krajeve BiH i susjednih zemalja.

Zadovoljna šefica



U “Lađi” nemaju problema s radnicima, ima ih koliko treba, i svi su iz susjednih naselja Škahovica, Malešići, Piskavica i Gračanica. U firmi 15 godina radi Adnana Kahvedžić. Od radnika je došla do šefa proizvodnje.&nbsp;&nbsp; 


-Ja sam prezadovoljna. U “Lađu” sam došla kada nisam znala ništa, zalagala sam se i napredovala. Imam posao u svom selu, prijevoz do kuće, plaću na vrijeme, ponekad i prije i šta mi više treba - kaže Kahvedžić.

U proširenje prostora, za proizvodnju i nove mašine uloženo oko 400.000 KM

Dvadeset godina tekstilne fabrike “Lađa” u Babićima: Rade za firmu “Meindl” u Bavarskoj

Mi, ulagači iz bh. dijaspore, možemo biti dokaz i internacionalnoj zajednici da je upravo rad koji izlazi iz BiH visokog kvaliteta

Biljana Lovrinović rođena je u Travniku, a osnovnu školu pohađala je u Dolcu na Lašvi do četvrtog razreda. Nastavila je osnovno školovanje u Zagrebu i Hamburgu, a završila s gimnazijom u Istlejku u Ohaju. Studirala je na Kent State univerzitetu. Kao studentica je radila za novine kao grafička dizajnerica, urednica i kreativna direktorica te freelance dizajnerica.&nbsp;&nbsp;
Nakon završenog studija, odlučila se preseliti u Los Anđeles da bi nastavila graditi karijeru u kreativnoj branši i marketingu. Stalno je imala želju za pokretanjem biznisa u BiH, ali pravi trenutak se dogodio tek prije nekoliko godina, kada je osjetila da svojim znanjem i iskustvom može više doprinijeti.&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Pravo vrijeme

-Pokrenula sam kompaniju „Equus Group“ prije dvije godine u Americi i bavi se brend i marketing konsaltingom. Kada je kompanija prepoznala potrebe za IT rješenjima, shvatila sam da je sada možda najbolje vrijeme da se okrene prema BiH i talentu u IT sektoru tamo. Nakon sve češćih putovanja u BiH, shvatila sam potencijal i sposobnost mladih i odlučila da je pravo vrijeme da upravo u BiH pokrenem IT firmu „Galop Digital“ - priča Lovrinović.

Firma se bavi izradom internet-stranica, mobilnih aplikacija i drugih po mjeri digitalnih rješenja. Dodali su i novu vertikalu digitalnog marketinga. Rješenja za digitalnim marketingom su danas prijeka potreba u poslovanju i to prepoznaju klijenti, a i oni se trude da ih educiraju da bi što bolje poslovali. Trenutno su klijenti američke firme, ali već se pomalo okreću i Evropi.
&nbsp;
-Trenutno nemamo problema sa zapošljavanjem. Naša strategija je da jednog po jednog radnika upošljavamo i prema svojoj kulturi oblikujemo. Kultura poslovanja je vrlo važna za nas. Naše kolege su predane i spremne da se prema našem načinu poslovanja usklade, što je za mene jedan od najvećih kvaliteta. Klijenti su dosta zahtjevni, što je i razumljivo kad se o našem poslu radi, svaki detalj je važan. Mi svojim radom utječemo na poslovanje naših klijenata, tako da je upravo njihov uspjeh i naš uspjeh. Plan je naredne&nbsp;godine da&nbsp;proširimo portfelj klijenata u Evropi. Odlično funkcioniramo s klijentima iz SAD jer svaka osoba u timu govori i odlično piše engleski jezik, ali smatram da ćemo imati dosta toga ponuditi i u Evropi. Tako da zajedno s našom sestrinskom firmom „Equus Group“ možemo stvarati nove prilike za buduće poslovanje - dodaje Lovrinović.
&nbsp;
Kaže da su ih ljudi zaustavljali na ulici u Travniku i na pojedinim mjestima gdje je&nbsp;završavala administraciju. 

-Govore nam&nbsp;kako su sretni da sam se odlučila na ovaj korak i da im se, ako ikako mogu pomoći, javim.&nbsp;Naša investicija inicijalno nije bila velika, jer naša želja nije bila napraviti veliki bum, nego da idemo korak po korak i dugoročno pravimo impakt, da imamo prave saradnike koji prepoznaju naš stil poslovanja - poručuje Lovrinović.&nbsp;
&nbsp;
Inače, "Galop Digital" jedna je od kompanija korisnica USAID projekta "Diaspora Invest". 

-Za nas nije bilo toliko važan samo finansijski doprinos USAID-a nego i sama činjenica da imamo partnere koji nas mogu podržat na putu, pogotovo jer smo na samom početku. „Galop Digital“ puni godinu u februaru. Uz to ne smijemo zaboraviti ni PR koji dolazi uz saradnju, ne samo u BiH nego ga mi koristimo i u SAD - napominje Lovrinović.
&nbsp;
Visoka kvaliteta

Sada su trenutno dobro pozicionirani i rade s prilično zdravim malim i srednjim biznisima, što je upravo njihov “sweet spot”, tako da su veoma sretni s trenutnim poslovanjem.

-Mi kao investitori bh. dijaspore imamo misiju da, ako već ulažemo u BiH, to shvatimo kao osobno zalaganje i odgovornost&nbsp;za prosperitetniju BiH.&nbsp;Ovo je zemlja koja se još na svoj način pronalazi, stvara svoj brend u svijetu i mislim da mi, ulagači iz bh. dijaspore, možemo biti dokaz i internacionalnoj zajednici da je upravo rad koji izlazi iz BiH visokog kvaliteta, važno je samo uložiti i obučiti radnu snagu.&nbsp;Mi koji ulažemo u BiH možemo i trebamo biti ambasadori BiH u svijetu - zaključuje Lovrinović.
 
Želimo rasti na zdrav način

-Naša sestrinska firma u SAD&nbsp;dosta radi na razvoju poslovanja, tako da bi nama u BiH omogućila što skoriji i zdraviji rast, tako da gledamo da što više posla preusmjerimo prema BiH, s tim da na zdrav način rastemo.&nbsp;No, naravno, kao firma koja se bavi tehnologijom, moramo se svakodnevno boriti s raznoraznim pitanjima cyber sigurnosti i&nbsp;imati prave resurse da štitimo klijente. Definitivno mislim da će nam ubrzo kadar biti veliki izazov, jer čak i u samom Klivlendu već s poslovnim saradnicima vidim da je kadar najveći izazov, ali nadam se da ćemo time moći povećati naš tim u BiH - poručuje Lovrinović.

Doprijeti do mladih koji se iseljavaju

Njena velika želja su bili rad s mladima, edukacija i mentorstvo te poručuje da će u&nbsp;narednim godinama pokušati doprijeti do mladih koji se iseljavaju ili koji su se već iselili, da zajedno s njima rade i oblikuju zdravu poslovnu atmosferu u BiH.

U SAD pokrenula kompaniju „Equus Group“

Lovrinović: Odlično funkcioniramo s klijentima iz SAD

Biljana Lovrinović osnovala firmu „Galop Digital“: Dijaspora je najbolji promotor investicija!

Tajvanski proizvođač pametnih telefona HTC ima velikih finansijskih poteškoća, pokazuju novi rezultati za septembar ove godine. Kompanija je proteklog mjeseca ostvarila prihode od 40,46 miliona američkih dolara, što je za 80,71 posto lošiji rezultat od onog ostvarenog u septembru prošle godine, piše Bug.hr.
Prošlog mjeseca su svjetski mediji pisali o ukidanju 1.500 radnih mjesta u proizvodnji ove kompanije u cilju popravljanja konkurentnosti, optimizacije poslovanja te orijentacije na propale sektore, poput virtualne stvarnosti.
Ova tajvanska kompanija prošle je godine postigla sporazum o saradnji s&nbsp; Googleom u finansijskom iznosu od 1,1 milijardu dolara, što su mnogi doživjeli kao znak da je HTC-u potreban dodatan kapital za nastavak poslovanja. U sklopu te transakcije, dovršene u januaru ove godine, Google je kupio polovinu HTC-ova poslovanja s pametnim telefonima.
HTC se na tržištu nastoji probiti s novim proizvodima kao što su mobilni uređaji s podrškom za 5G mreže te pametni telefoni s integriranim, no i dalje se bavi i tržištem klasičnih pametnih telefona pa do kraja godine namjerava predstaviti HTC U12 Life mobilni uređaj.

Google je kupio polovinu poslovanja s pametnim telefonima

U septembru došlo do velikog pada dionica HTC-a

S više od 65.000 planera BAU je ujedno najveći stručni sajam na svijetu za arhitekte i inžinjere

Predstavništvo njemačke privrede u BiH organiziralo je jučer u Sarajevu prezentaciju vodećeg svjetskog sajma arhitekture, građevinskih materijala i sistema BAU 2019, na kojem se očekuje veliki broj posjetilaca iz BiH.Strani posjetiociSajam će biti održan od 14. do 19. januara 2019. u Minhenu, gdje se na prostoru od 200.000 kvadrata predstavljaju arhitektura, materijali i sistemi za privredne i stambene namjene i unutrašnje uređenje u oblasti novogradnje i uređenja postojećih objekata.- Na predstojećem sajmu BAU predstavit će se više od 2.200 izlagača iz 45 zemalja, a udio stranih je oko 40 posto - izjavio je referent za odnose s javnošću sajma BAU Markus Sporer, dodajući da će se ove godine među izlagačima naći i dvije bh. kompanije.Prema njegovim riječima, broj posjetilaca koji se predviđa je između 255.000 i 260.000 i&nbsp;iz godine u godinu povećava se procent stranih posjetilaca.Oblast gradnjeNajviše izlagača, ali i posjetilaca, tradicionalno imaju Italija i Austrija, a tako će biti i u 2019. Kao jedina zemlja izvan Evrope, među top 20 čvrsto se pozicionirala Kina. SAD i Kanada, također, prodiru u klub top 20 zemalja. Broj posjetilaca iz BiH u posljednje četiri godine se učetverostručio, što pokazuje da u BiH postoji veliki broj stručnjaka u oblasti gradnje koji na sajam BAU dolaze da bi našli neko tehničko rješenje ili uspostavili poslovne kontakte.

Pripreme za sajam BAU 2019. u Minhenu: Izlažu i dvije bh. kompanije

Da kupreški sir postaje sve više prepoznatljiv na međunarodnom planu, dokaz je i 2. ukus fest održan u Beogradu, na kojem je uz brojne učesnike izlagao i vlasnik kupreške mljekare „Kupres Milch“ Smail Žilić. Izuzetno je zadovoljan onim što je doživio, zapravo reprizirao svoj prošlogodišnji nastup.&nbsp; 
&nbsp;Brojni proizvodi&nbsp;
- Bilo je izloženo oko 180 proizvoda, među kojima i naši sirevi. Proizvodi su ocjenjivani po kategorijama, a posjetioci su naš kupreški sir proglasili najboljim i osvojio je titulu „Ukus nad ukusima“. I prošle je godine naš sir bio najbolji i već imamo osvojena dva gran prija ovog beogradskog sajma - kazao je za „Avaz“ Žilić, dodajući da su iz BiH bila samo dva izlagača. 

Žilić ne osvaja samo nagrade za sireve, on i investira. Pri kraju je opremanje novog pogona u koji je uloženo oko pola miliona maraka i u kojem će udvostručiti kapacitete i proizvodnju. Tako će imati i prostor za mljekaru i siraru prema najvišim evropskim standardima. 

Dobra ekipa

- Dobro smo ekipirani, kako porodično i u proizvodnji tako i s kooperantima i dobavljačima. Radimo u dvije smjene, a plan je dnevno prerađivati oko 5.000 litara kravljeg, ovčijeg i kozijeg mlijeka, odnosno proizvoditi deset do 12 tona sira mjesečno. Želimo sačuvati autohtonost i originalnost sira, proizvedenog od kupreškog mlijeka, koje već izvozimo u Tursku, a veliki interes pokazuju i arapske i azijske zemlje, što je pokazao nedavni sajam u Istanbulu – kaže Žilić.

Izloženo čak 180 proizvoda

Žilićevi sirevi na festivalu u Beogradu: „Ukus nad ukusima“ za „Kupres Milch''

Generalni konzul BiH u Frankfurtu Lučiano Kaluža, kada je prije godinu stupio na dužnost, rekao je kako su mu glavni ciljevi ekonomija i privreda, kako želi njemačku privredu povezati s bh. privredom.&nbsp;
Specifičan način

- Ostvareni su veoma dobri kontakti s privrednim komorama u Njemačkoj. One rade na specifičniji način, ne žele preuzeti odgovornost da oni vode proces, što se tiče saradnje. Oni su tu da animiraju njihove poduzetnike, da sklapaju saradnju s poduzetnicima u BiH. Organizirali smo više sastanaka, naprimjer u Privrednoj komori u Dizeldorfu. Dogovorili smo se da firme naprave spisak čime bi se oni željeli baviti, kako bi ih mogli povezati s kompatibilnim preduzećima u BiH. Cilj je da se veoma brzo organizira sastanak privrednika iz Njemačke i BiH. A tu nastaje problem, kako dva nespojiva spojiti, a ono što nam fali je podrška naše privredne komore. Recimo, kad posjetim važne sajmove u Njemačkoj, sakupim informacije, proslijedim Privrednoj komori u BiH, a te informacije završe ko zna gdje, a ne budu proslijeđene našim privrednicima u BiH, tu je veliki problem. Teško je meni, kao generalnom konzulu, znati koje firme rade i kako rade, trebao bih imati uvid u sve to i to je ono glavno što nedostaje. S jedne strane imamo birokratski problem, a s druge finansijski, jer naše privredne komore nemaju toliko novca za organiziranjem sajmova na kojima bi se saradnja ostvarila. Očekujem da sljedeće godine povežemo Dizeldorf i BiH, a šanse su velike. Drugi cilj mi je da uvežemo i povežemo gradove. Naime, jedan veći broj gradonačelnika i načelnika gradova u Njemačkoj izrazili su veliku želju da se povežu s gradovima u BiH – otkriva nam Kaluža.

Na pitanje šta to znači konkretno, odgovorio je: „Ako ja dogovorim saradnju i posjete, onda se unutar tih posjeta mogu povezati preduzeća, uspostaviti privredna saradnja, saradnja firmi, a posebno veliki interes vlada za naše turističke destinacije.“

- Očekujem uskoro da s predstavnicima grada Bad Homburg posjetimo nekoliko destinacija u BiH. I tu osjetim podršku turističkih organizacija. Očekujem da se u narednoj godini dosta toga ostvari. A, u Frankfurtu bi uskoro trebala biti organizirana konferencija o turističkim potencijalima u cijeloj BiH – kaže generalni konzul.

Brojni kontakti

U ovoj godini ostvario je dosta kontakata s firmama koje veoma dobro posluju, a čiji vlasnici su i iz Federacije BiH i iz RS. I svi su oni rekli, kada je biznis u pitanju, svi smo zajedno tu, svi žele da sarađuju. Prije izvjesnog vremena jedan vrlo uspješan privrednik rekao mi je kako ga niko nije kontaktirao i niko ga nije pitao da sarađuje. Ja sam uvijek govorio jednu stvar, ne treba gledati na bilo kakvu podjelu, naciju, već kada je privreda u pitanju, trebamo svi zajedno sarađivati i stvarati. Očekujem, u saradnji s ljudima s kojima sam u kontaktu, uspješnim biznismenima iz BiH, Federacije, RS, da pokrenemo i osnujemo jednu strukturu, privrednu komoru u BiH, koja bi mogla na leđima nositi sve ono što stoji pred njom u budućnosti, govori Kaluža.

Krenuti s mrtve tačke


&nbsp;Mario Šušak je veoma dobro informiran o Privrednoj komori Njemačke, otac mu je porijeklom iz Širokog Brijega, majka iz Tuzle, a on je bio dio tima kada je prvi put, prije dvije godine, organiziran Gospodarski dan BiH u Frankfurtu. A, prije toga bio je organiziran Gospodarski savez BiH, a kao predsjedavajući su Nijemci, kako ne bi došlo do toga da se pita „koja je strana“. To je Nijemac koji jako dobro poznaje svaki kamen u BiH, koji ima jake veze u Evropskom parlamentu i dobro je upućen u njemačku privredu.&nbsp;

- Ja, zaista, od srca stojim na raspolaganju da pomognem da se možda osnuje privredna komora u BiH, da konačno sve jednom krene s mrtve tačke. Radujem se inicijativi, ali u suštini, sve to još nije zaživjelo i ne funkcionira kako bi trebalo - rekao nam je Šušak.

Imamo sposobnih da sve to vode
Bh. biznismen Fadil Junuzović predložio je generalnom konzulu da ozbiljno krenu u pokretanje privredne komore BiH u dijaspori, finansija ima za sastanke, organiziranje i povezivanje svih uspješnih ljudi i biznismena u dijaspori, konkretno u Njemačkoj, koji su spremni da budu dio te komore. Onih koji ne gledaju na vjeru i naciju, već samo na to kako pomoći državi iz koje dolaze, te da im na čelu te organizacije ne trebaju Nijemci, već BiH. U dijaspori ima dosta mladih i sposobnih da sve to vode.

Očekuje se povezivanje Dizeldorfa s BiH

Ekonomske aktivnosti Generalnog konzulata BiH u Frankfurtu: Privrednici žele da sarađuju

Članovi Drvnog klastera&nbsp;“Namještaj i drvo”, u organizaciji Grupacije “Biesse” i njihovog predstavnika “BH Servicea”, posjetili su od&nbsp;5. do 8. septembra nekoliko fabrika u italijanskom gradu Pesaru.

Bolji kvalitet

Predstavnici kompanija upoznali su se i s najnovijim tehnologijama i mogućnostima korištenja u njihovom proizvodnom procesu kako bi poboljšali kvalitet svojih proizvoda te povećali proizvodnju i izvoz.

Učesnici su posjetili proizvodne pogone “Biesses” koji proizvode najnovije CNC mašine za proizvodnju namještaja, vrata, prozora i drugih proizvoda od drveta, kao i “Wirutex” i CMT, fabrike za proizvodnu dijamantskih alata i HSD mechatronics drugih proizvoda od drveta.

Redovni obilasci

Naši proizvođači izuzetno su zadovoljni onim što su vidjeli, a domaćin je izrazio nadu da će ove posjete postati tradicionalne, saopćeno je iz Drvnog klastera “Namještaj i drvo”.

Predstavnici kompanija upoznali se s najnovijim tehnologijama

Drvni klaster “Namještaj i drvo”: Posjetili fabrike u Italiji

Kompanija "Freund Elektronika", koju je u Bosni i Hercegovini pokrenuo bh. investitor iz dijaspore Anel Bektaš, ugovorila je nove poslove u Danskoj. Bektaš je potvrdio da nove dogovorene narudžbe otvaraju prilike za nova zapošljavanja u BiH.&nbsp;&nbsp; &nbsp;
Lakši pristup

- Primjeri dobre saradnje, inovacije u poslovanju, kao i lakši pristup međunarodnim tržištima, potvrđuju da investicije bh. dijaspore imaju veliki potencijal za ekonomski razvoj BiH. Drago mi je podijeliti dobre vijesti o onome što radimo prema inozemstvu, jer to ohrabruje i druge da razmisle o ulaganju u našu zemlju - kazao je Bektaš.
&nbsp;
Kaže da su uspjeli u jednom paketu obuhvatiti audiosistem za prostore, interfon i kontrolu pristupa. Razvili su proizvode koji su jednostavni za podešavanje, čime će se nametnuti na tržištu, jer nude sveobuhvatne programe. 

- Trenutno smo u procesu instalacija sistema interfona za 200 korisnika putem mobilne aplikacije u Danskoj. Instaliramo audiosistem razglasa i ozvučenja u jednoj osnovnoj školi, a planiramo i plasiranje novih proizvoda na širem tržištu - kaže Bektaš.
&nbsp;
On potvrđuje da tim u BiH donosi inovativna i napredna rješenja, koja su i u Danskoj prepoznata te za koje je tržište već pokazalo interes, posebno na polju inovacija u kreiranju integriranih sistema zaštite i upravljanja objektima.
&nbsp;

Napredni programi&nbsp; 

- Naš tim uspio je razviti “Integra Server”, koji se može autokonektovati i priključiti na sve sisteme. Riječ je o naprednim programima vezanim za sigurnost objekata, koji donose najmodernije oblike zaštite uz sistem dojave putem telefona. Također, naša saradnja sa školama u Danskoj je još jedna pozitivna poruka, jer novim tehnologijama olakšavamo rad s novim generacijama - dodaje Bektaš.



Podrška USAID-ovog projekta “Diaspora Invest”&nbsp;

Saradnja i podrška koju je kompanija dobila kroz USAID-ov projekt “Diaspora Invest” te uspješna priča “Freund Elektronike” primjer su dobrih prilika koje kompanije u BiH mogu osigurati kroz podršku i pristup svjetskim tržištima preko članova dijasporske zajednice.

Posao pokrenuo Anel Bektaš, investitor iz dijaspore

Razvili proizvode jednostavne za podešavanje

Kompanija “Freund Elektronika” ugovorila nove poslove u Danskoj

Nakon što je u proteklom periodu, poslije uspješnog probnog rada od tri mjeseca, kompanija „Steelmin BH“ iz Jajca obustavila proizvodnju na dvije do tri sedmice, kako bi izvršili popravku uočenih nedostataka koji su se pojavili nakon testiranja i probnog rada, Uprava kompanije „Steelmin BH“ saopćava: 
Remont postrojenja, odnosno otklanjanje uočenih nedostataka tokom prva tri mjeseca probnog rada priveden je kraju i u toku su pripreme za nastavak proizvodnje. 
-	U međuvremenu vodili smo pregovore s ponuđačima za nabavku električne energije, gdje smo naišli na određene probleme. Od mjeseca maja kada smo startali s proizvodnjom i od kada smo imali kratkoročne ugovore, cijena električne energije drastično je porasla. Planirali smo s najpovoljnijim ponuđačem električne energije sklopiti kvartalni ugovor, odnosno do kraja ove godine. Ali, problem je taj što je struja sa 57 eura po MWh (megawat satu) iz mjeseca maja na tržištu sada poskupjela na gotovo 77 eura po MWh što se može vidjeti na na berzi i internet stranici: HUDEX – Price Movements – izjavio je direktor „Steelmina BH“ Dževad Delić. 
To je drastično poskupljenje, pa je ta nova situacija, kako je naveo direktor, fimu dovela u neugodnu poziciju i u situaciju da je neizvjestan nastavak proizvodnje do kraja septembra ili početka oktobra.&nbsp;

-	Smatramo važnim obavijestiti javnost da se ne radi o problemima na koje mi možemo utjecati. Jednostavno bi proizvodnjom po cijeni od 77 eura po MWh električne energije poslovali s gubitkom, što je neprihvatljivo. Mi mjesečno trošimo trenutno oko 20.000 MWh struje, pa je razlika od nekih 20 eura po MWh velika u odnosu na start proizvodnje FeSi (ferosilicij) u maju kada je cjena električne energije iznosila 57 €/MWh. Bitno je naglasiti da smo i dalje u stalnim pregovorima sa dobavljačima električne energije i ugovor ćemo napraviti s onim ko nam da najbolju i najpovoljniju ponudu – naglasio je Delić.&nbsp; &nbsp;Zbog previsoke cijene stuje još neka postrojenja u BiH obustavila su proizvodnju, kao Aluminiski kombinat Mostar. Kod kompanija koje se bave sličnom djelatnošću, a nastavljaju raditi, za razliku od „Steelmina“ BH drugačija je situacija, jer one imaju dugoročne ugovore, pa promjene cijena ih ne pogađaju. 
-	Ubuduće će i „Steelmin BH“ sklapati dugoročnije ugovore za nabavku električen energije u odnosu na tekuću godinu, jer nismo bili sigurni kad ćemo početi sa proizvodnjom FeSi tako da nismo ni mogli napraviti takve ugovore. Razlog je jednostavan, vi napravite ugovor i fiksirate datum preuzimanja električne energije, a u slučaju bilo kakvih problema u startu i nemogučnosti preuzimanja ugovorene količine električne energije plačaju se ogromni penali tako da je to mač sa dvije oštrice uvijek i rizik u svjetu biznisa i ovakve proizvodnje gdje struja učestvuje preko 50 posto u cjeni proizvoda FeSi – naglasio je Delić.

Jednostavno bi proizvodnjom po cijeni od 77 eura po MWh električne energije poslovali s gubitkom, što je neprihvatljivo

"Steelmin" mjesečno troši trenutno oko 20.000 MWh struje

Zbog poskupljenja električne energije teško je nastaviti proizvodnju

Bosanskohercegovački proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda&nbsp;bili su u radnoj posjeti Sloveniji, gdje su posjetili nekoliko farmi i proizvodnih pogona, da bi saznali više o novim praksama i razmijenili iskustva.

Vlastite farme

- Proizvođači su imali priliku saznati više o mogućnostima podizanja profitabilnosti proizvodnje sirovog mlijeka. Također, razmijenili su prakse o povećanju profitabilnosti proizvodnje mlijeka na vlastitim farmama - kazali su iz USAID/Sweden FARMA II projekta, koji je podržao organizaciju studijske posjete.

Tema posjete bilo je i pitanje osiguranja higijenskih standarda u proizvodnji, koji otvaraju vrata izvozu i standardizaciji, te su gosti posjetili farme Levart i Roskar, a zatim i sajam „Agra“. Bh. proizvođači saznali su više i o turističkom potencijalu poljoprivrede te o iskorištavanju fondova EU. 

Veliki uvoz

Prema posljednjim zvaničnim podacima, BiH uvozi 11 puta više sira nego što izvozi! A naročito je nevjerovatan podatak da je prošle godine uvezeno mladog sira u vrijednosti višoj od sedam miliona KM, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Pogledali nekoliko farmi i proizvodnih pogona

Bh. proizvođači mlijeka u Sloveniji upoznati i s turističkim potencijalom poljoprivrede

Otvoren je treći javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru aktivnosti USAID projekta "Diaspora Invest". Radi se o grant programu koji podržava mala i srednja preduzeća, koja nisu starija od tri godine te su dijelom ili u potpunosti u vlasništvu investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore.

Dva poziva

Kako iz USAID Projekta "Diaspora Invest" pojašnjavaju, kroz dva poziva ostvarena je saradnja s investitorima širom zemlje te uspješne priče i primjeri iz prakse pokazuju da je ovaj grant program pozitivno prihvaćen u poslovnoj zajednici.

Navode i da je važno da kroz potporu investitorima otvore prostor za ulaganja, podrže otvaranje novih radnih mjesta i uvođenje novih tehnologija. Planirano je održavanje infosesija u okviru kojih će potencijalni aplikanti saznati više o načinu prijave.

Javni poziv otvoren je do 1. oktobra, a aplikacije se ispunjavaju online na www.grant.diasporainvest.ba uz slanje kopije prijave putem pošte.

Prva prezentacija

Prva prezentacija bit će upriličena u partnerstvu s Privrednom komorom Federacije BiH 31. avgusta u Sarajevu, a nakon toga u septembru će biti održane infosesije u Trebinju, Širokom Brijegu, Bihaću, Banjoj Luci i Brčkom.

Tokom protekla dva poziva priliku su dobili uglavnom mladi investitori, sa zanimljivom proizvodnjom. I već uveliko su mnogi sa svojim proizvodima na tržištu, kao naprimjer Lilijana Sulejmanović, koja je stekla diplome na Harvardu i Oksfordu, a počela je s proizvodnjom energetskih pločica „Bar Do“.

Ostvarena saradnja s investitorima širom zemlje

Otvoren treći javni poziv USAID projekta „Diaspora Invest“

ITES sektor, koji obuhvata sve usluge koje su prenosive putem informacijskih tehnologija, a obuhvataju IT kompanije, pozivne centre, centre za podršku korisnicima i računovodstvo, u Bosni i Hercegovini ima 1.739 kompanija i 13.600 zaposlenih. 
Ovi servisi prepoznati su kao velika šansa za strana ulaganja, ali i investicije iz bosanskohercegovačke dijaspore. Zbog toga je ITES sektor bio u fokusu ovogodišnje „Reconnect“ konferencije, koja je u sarajevskoj Vijećnici okupila više od 160 učesnika iz zemlje i dijaspore.&nbsp;

- Oko 94,26 posto kompanija u ITES sektoru čine mala i srednja preduzeća, a činjenica da su dvije trećine firmi u sektoru starije od 10 godina pokazuje i njihovu stabilnost. Osim ove analize koja je realizirana u saradnji s našim partnerom, kompanijom „Bisnode BH“, odlučili smo ove godine uključiti diskusiju o potencijalima ovog sektora i u program konferencije ''Reconnect'', koja okuplja bosanskohercegovačku poslovnu dijasporu. Izuzetno je važno da pokrenemo diskusiju - kazala je predstavnica konferencije Aiša Telalović.


I kao što je poznato, i 3. "Reconnect" podržao je USAID-ov „Projekt Diaspora Invest". 


- Dijaspora želi investirati u ITES sektor. Imamo niz primjera ITES kompanija s kojima sarađujemo i pružamo im podršku. Na Restartovom „Reconnect“ skupu u Vijećnici razgovaralo se o načinima još boljeg povezivanja ovih kompanija te kako zajednički raditi na rješavanju problema i izazova pred ovim sektorom u našoj zemlji - zaključila je Telalović.

Zašto je ITES sektor bio u fokusu konferencije „Reconnect“

Predratna kupreška mljekara bila je nadaleko poznata po svojim mliječnim proizvodima. Kuprešani kažu da je sve odneseno osim zidova. Ovih dana taj objekt je nešto sasvim drugo zahvaljujući Smailu Žiliću, vlasniku kupreške mljekare „Kupres Milch“. Njihovi sirevi proizvode se u starom pogonu.&nbsp;
Totalna ruševina

- Kad je novi objekt u pitanju, ušao sam u totalnu ruševinu i iz nje izbacio tone otpada. Sada je urađen prema najvišim standardima i u cijelosti opremljen. Do sada sam uložio oko 500.000 KM. Čekamo priključenje na elektromrežu. Bez članova porodice u obje moje firme i bez vrijednih radnika i kooperanata ništa ovo ne bi bilo moguće - govori Žilić. 

Potražnja za kupreškim sirom je sve veća. Već su izvezli kontingent od 3,5 tona za Tursku te pripremaju naredni, posredstvom EKOL FOOD-a. Interesa ima i u drugim zemljama. Žilić dodaje da rade u dvije smjene te da im je plan dnevno prerađivati oko 5.000 litara kravljeg, ovčijeg i kozijeg mlijeka, dok je sve preko toga, po njemu, industrija, a on želi sačuvati autohtonost. Mlijeko otkupljuju uglavnom na Kupresu te nešto u Tomislavgradu i Posušju kozijeg, jer je koziji sir sve traženiji.

I ne samo da otkupljuje mlijeko od kooperanata već i pomaže, praveći projekte preko kojih dobivaju junice, mašine i drugu opremu iz EU.


- Sredinom septembra podijelit ćemo kooperantima 29 junica i mehanizacije u vrijednosti od 100.000 KM, što je poklon za dvadesetak porodica kojima je jedini uvjet da našoj mljekari prodaju mlijeko koje će prelaskom u novi pogon proizvoditi 10 do 12 tona sira mjesečno. Za sada ima pet vrsta, primarni je kupreški punomasni od neobranog mlijeka, a tu su i dimljeni, kombinacije sireva od kravljeg, ovčijeg i kozijeg mlijeka te obogaćeni ljekobiljem, povrćem, voćem i raznim začinima.


Na kupreškim livadama je više od 80 ljekovitih biljaka, od čega oko 20 endemskih. To daje specifičnost i vrijednost mlijeku i kupreškom siru.

Dva skladišta



- Sve češće nas na sajmovima, ali i svakodnevne mušterije pitaju imamo li „sir s nečim“. Nije slučajno na Beogradskom sajmu, prema ocjeni publike, naš sir bio sveukupni pobjednik - kaže Žilić, dodajući da zbog toga prave i s paprikom, koprivom, limunom, brusnicom, aronijom, orasima...



Već se spremaju za septembarski sajam u Istambulu, uz još pet bh. izlagača, kao i za ostale sajmove. U novom objektu će imati dva skladišta kapaciteta po 20 tona sira i udvostručenu proizvodnju. 



Osvojiti Evropu 



- U sklopu objekta bit će i izložbeno-prodajni prostori, sala za sastanke i degustacije, moderna oprema i laboratorij. I sve će biti u skladu s evropskim standardima da bismo osvojili i Evropu, a u Austriji su već pobjeđivali naši sirevi - pojasnio je Žilić.

Bit će i u magistarskom radu u Šangaju&nbsp;Već ima kontakte i s Kinom, a jedan od njih i posredstvom mladog novosadskog stručnjaka Dušana Dragičevića, koji se školuje u Šangaju, na master studiju međunarodnog biznisa. Njega smo s prijateljem Milanom Popovićem zatekli kod Žilića u poslovno-studijskoj posjeti. Tema rada je plasman poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i BiH u Kinu, dakle, i kupreškog sira.

„Kupres Milch“ širi proizvodnju: Novi pogon za 10 do 12 tona sira mjesečno

U narednih 60 dana poznata gračanička kompanija za preradu plastike “Variplast” za 35. godišnjicu uspješnog poslovanja u rad će pustiti novi pogon za preradu plastike, u koji će uložiti oko pet miliona maraka. Time će se povećati obim proizvodnje i uposliti novi radnici.
	
Reciklaža plastike 

Inače, Gračanica je poznata u BiH, ali i cijeloj regiji po preradi plastike. “Variplast” se ubraja među lidere u ovoj djelatnosti, a porodica Hasić iz Malešića preradom plastike počela se baviti još osamdesetih godina. 

Izgradnjom novog pogona ova firma, koja proizvodi plastične mase za potrebe prehrambene industrije, za građevinarstvo, tekstilnu, hemijsku industriju i široku potrošnju izvozi u Švedsku, Holandiju, Dansku, Srbiju, Hrvatsku te zaokružuje investicioni ciklus.
	
-U novom pogonu ćemo instalirati najsavremeniju opremu, ekstruder te mašine za reciklažu plastike koja nastaje u procesu proizvodnje i onu koja se otkupi. U gradnju pogona i strojeve “Variplast” će investirati 5 miliona maraka. Posao će dobiti deset novih radnika i sa sadašnjih 92 prelazimo cifru od stotinu radnika - kaže vlasnik i direktor Mujo Hasić.

Radni prostor


Inače, novi pogon će raspolagati sa 3.000 kvadrata radnog prostora i s postojećih 12.000, uposlenici će imati dobre uvjete za rad. Ono što je generalni problem u BiH, nedostatak kvalificirane radne snage, osjeti se i u “Variplastu”. Izlaz je u prekvalifikaciji, podizanju kvaliteta rada i u povećanju primanja uposlenika.

Od premijerovog ekspozea nije bilo ništa



- U našoj firmi danas je plaća viša od prosječne u FBiH. Kao federalni poslanik u Predstavničkom domu, moram istaknuti da su u privredi visoki nameti, najveći problem je porez na plaće. Od ekspozea u kome je premijer Fadil Novalić obećao na početku svog mandata da će raditi na rasterećenju privrede nije bilo ništa. Da su nameti privredi manji, radnici bi imali više plaće i svima bi nam bilo bolje, ovako ostaje da se borimo - ističe Hasić.

“Variplast” obilježava 35 godina uspješnog rada: Za novi pogon i savremene strojeve ulažu 5 miliona KM

U Poljoprivrednoj zadruzi „Uvac-Rudo“ je gužva. Osim prodaje proizvoda, „Uvac-Rudo“ ima i poljoprivrednu apoteku. Nenad Ljubojević vodi zadrugu osnovanu 2013. godine, koja iz dana u dan raste. 
- Uglavnom okupljamo uzgajivače maline. Bavimo se otkupom, preradom i izvozom te se zajednički suočavamo s izazovima u prodaji maline i pronalaženju direktnih kupaca na domaćem i stranim tržištima. Zadruga ima hladnjaču kapaciteta 250 tona maline, sarađujemo s donatorima i lokalnom zajednicom, posla ima - kazao je Ljubojević. 

Posjeduju rasadnik za proizvodnju sadnica maline sorta vilamet, rade stalno s kooperantima i zadrugarima, pripremaju ih, obučavaju i pružaju podršku.

- Imamo i izuzetnu saradnju sa ženskom inicijativom Centra za odgovornu demokratiju ''Luna'', gdje smo uključili grupu žena u mrežu proizvodnje - kazao je Ljubojević. 

Preko ove saradnje krenula je priča o malinadi i sokovima od maline iz Rudog. Ljubojević napominje da je ključ opstanka malinara u spremnosti da dosegnu viši nivo prerade svojih proizvoda da bi manje ovisili i bili pod pritiskom negativnih kretanja na tržištu. Svoje proizvode distribuiraju u Rudom, Višegradu i Rogatici, a postepeno šire prodaju i prema većim centrima. 


- USAID/Sweden FARMA II projekt nam je pružio podršku kroz nabavku viljuškara i metal detektora, kao i kroz uvođenje GlobalGAP standard, razvoj etikete za finalne proizvode te povezivanje s prodajnim lancima u Sarajevu i Banjoj Luci - napominje Ljubojević. 


Sada posjeduju GlobalGAP i HACCP standarde u proizvodnji maline, što ih čini poželjnima za saradnju i izvoz na tržišta Evropske unije. U poljoprivredu treba ulagati i nastojati povećati prinose da bi isplativost bila veća. 

- Malina veoma dobro uspijeva u našim krajevima te sam izuzetno ponosan što je naš kraj kroz ovakvu saradnju i uključivanje napravio važan iskorak - dodaje Ljubojević.

Naša priča je pozitivna&nbsp;


- Imamo stalno zaposlenih petero radnika, a u sezoni otkupa i prerade maline i eksploatacije matičnog rasada još desetak radnika na ugovoru. Najesen planiramo raditi više i u sušari, pošto je šljiva rodila dobro ove godine. Vjerujem da je naša priča pozitivna i da vraća nadu u razvoj i nove prilike za naš kraj - zaključio je Ljubojević.

Posjeta inkubatoru i Centru za poduzetništvo „Strascheg“: Habeetat kao startap ima znatan potencijal na globalnom tržištu

Dvadeset godina tekstilne fabrike “Lađa” u Babićima: Rade za firmu “Meindl” u Bavarskoj

Biljana Lovrinović osnovala firmu „Galop Digital“: Dijaspora je najbolji promotor investicija!

U septembru došlo do velikog pada dionica HTC-a

Pripreme za sajam BAU 2019. u Minhenu: Izlažu i dvije bh. kompanije

Žilićevi sirevi na festivalu u Beogradu: „Ukus nad ukusima“ za „Kupres Milch''

Ekonomske aktivnosti Generalnog konzulata BiH u Frankfurtu: Privrednici žele da sarađuju

Drvni klaster “Namještaj i drvo”: Posjetili fabrike u Italiji

Kompanija “Freund Elektronika” ugovorila nove poslove u Danskoj

Zbog poskupljenja električne energije teško je nastaviti proizvodnju

Bh. proizvođači mlijeka u Sloveniji upoznati i s turističkim potencijalom poljoprivrede

Otvoren treći javni poziv USAID projekta „Diaspora Invest“

Zašto je ITES sektor bio u fokusu konferencije „Reconnect“

„Kupres Milch“ širi proizvodnju: Novi pogon za 10 do 12 tona sira mjesečno

“Variplast” obilježava 35 godina uspješnog rada: Za novi pogon i savremene strojeve ulažu 5 miliona KM

Zadruga iz Uvca vraća nadu u razvoj Rudog: Imaju hladnjaču za 250 tona maline

Biznis

Posjeta inkubatoru i Centru za poduzetništvo „Strascheg“: Habeetat kao startap ima znatan potencijal na globalnom tržištu

Dvadeset godina tekstilne fabrike “Lađa” u Babićima: Rade za firmu “Meindl” u Bavarskoj

Biljana Lovrinović osnovala firmu „Galop Digital“: Dijaspora je najbolji promotor investicija!

U septembru došlo do velikog pada dionica HTC-a

Pripreme za sajam BAU 2019. u Minhenu: Izlažu i dvije bh. kompanije

Žilićevi sirevi na festivalu u Beogradu: „Ukus nad ukusima“ za „Kupres Milch''

Ekonomske aktivnosti Generalnog konzulata BiH u Frankfurtu: Privrednici žele da sarađuju

Drvni klaster “Namještaj i drvo”: Posjetili fabrike u Italiji

Kompanija “Freund Elektronika” ugovorila nove poslove u Danskoj

Zbog poskupljenja električne energije teško je nastaviti proizvodnju

Bh. proizvođači mlijeka u Sloveniji upoznati i s turističkim potencijalom poljoprivrede

Otvoren treći javni poziv USAID projekta „Diaspora Invest“

Zašto je ITES sektor bio u fokusu konferencije „Reconnect“

„Kupres Milch“ širi proizvodnju: Novi pogon za 10 do 12 tona sira mjesečno

“Variplast” obilježava 35 godina uspješnog rada: Za novi pogon i savremene strojeve ulažu 5 miliona KM

Zadruga iz Uvca vraća nadu u razvoj Rudog: Imaju hladnjaču za 250 tona maline