Strmoglavi pad ekonomije u Turskoj, prije svega tamošnje valute lire, već se počeo odražavati na Evropu. A konačne posljedice slabljenja ekonomije Turske još niko ne može precizno prognozirati.&nbsp;&nbsp; 
Pad turske valute krenuo je nakon što su SAD uvele sankcije i dodatno oporezivanje ovoj zemlji. Tako je lira od petka pala za čak 14 posto i sada je potrebno 6,9 lira za jedan dolar. Ova vijest već je dovela do slabljenje evropskog bankarskog sektora. Kako su jučer javile berze, vrijednost evropskog bankarskog sektora umanjena je za 1,2 posto i pala je na najnižu vrijednost u posljednjih šest mjeseci. 

Banke BBVA, „UniCredit“ i „BNP Pariba“, koje su prisutne na turskom tržištu, oslabile su za 0,9 do 2,6 posto. 

Koliko će se to odraziti na bh. bankarski sektor, za sada nije poznato. Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić kazao je za „Avaz“ da oni prate sve promjene na tržištu. Kako kaže, za sada se ne očekuju znatni gubici.

- Dugoročno, posljedice produžene krize mogu se indirektno odraziti na potencijale privredne saradnje, a što može imati i negativne efekte na kvalitet dijela kreditne aktive banaka. Agencija za bankarstvo FBiH kontinuirano nadzire rad banaka i spremna je poduzeti sve potrebne mjere u svrhu održavanja stabilnosti sistema - naveo je Mahmuzić.


„Politico“: Kriva Erdoanova „talačka diplomatija“


Padom turske ekonomije bave se svi svjetski mediji. Ugledni američki magazin „Politico“ navodi da je Erdoan za sve okrivio „ekonomski rat svjetskih sila protiv Turske“, ali da u takvu priču ne vjeruje narod.


- Globalna finansijska kriza 2008. osigurala je novim industrijskim državama poput Turske pristup jeftinom kapitalu, pa su privatne turske kompanije podigle strane kredite u vrijednosti od 340 milijardi dolara. Sada su im američke federalne rezerve ograničile priliv jeftinog novca, pa sve industrijske države, uključujući i Tursku, imaju problem servisiranja dugova u stranoj valuti. U međuvremenu je Ankara uhapsila više od 50 zapadnih državljana i zaposlenih iz spornih političkih razloga, a sve u okviru Erdoanove kontraproduktivne politike "talačke diplomatije", koja ima za cilj iznuditi ustupke od turskih saveznika na Zapadu – navodi „Politico“ u svojoj analizi.

Može li pad lire utjecati na BiH?

Preduzeće „Ekonomik group“ iz Beograda, koje uspješno posluje 20 godina, u novoj hali u Potočarima kod Srebrenice otvorilo je pogon za proizvodnju višenamjenskih građevinskih kontejnera. Posao je dobilo 30 radnika bravarske i metalske struke.&nbsp;
Bojan Rankić, suvlasnik kompanije „Ekonomik group“ u Srebrenici, za „Avaz“ kaže da se rade građevinski, kancelarijski, magacinski, stambeni i sanitarni kontejneri po potrebi kupaca, a najviše ih je iz evropskih zemalja.

- To su privremeni građevinski objekti koji imaju širu upotrebu. Trenutno su najtraženiji pop-up shopovi, koji se postavljaju na prometna šetališta, čime se ljudima približavaju određeni proizvodi. Tako nešto radimo za „Samsung“, koji svoje uređaje želi približiti ljudima - pojasnio nam je Rankić.


Kako kaže, veoma je zadovoljan mladom radnom snagom, koja je pokazala interesiranje za kvalitetni rad i usavršavanje proizvodnje.


Planiraju da, ulaganjem u novu opremu, sadašnju proizvodnju od 60 kontejnera mjesečno povećaju na 100, kao i broj uposlenih za još deset radnika.

Preduzeće „Ekonomik group“ otvorilo pogon u Potočarima: Počela proizvodnja građevinskih kontejnera za evropsko tržište

Kupres se definitivno ne predaje, uprkos brojnim problemima s kojima se susreće ova prostrana, ali i jedna od najrjeđe naseljenih općina u BiH. Iseljavanja i odavde ima, no lokalna vlast, predvođena načelnikom Milanom Raštegorcem Komom, podstaknuta entuzijazmom nekolicine privrednika, čini sve što može da poveća broj radnih mjesta i zaustavi trend iseljavanja. Tako bi stvorili pretpostavke da se vrate i oni koji su već davno otišli u svijet u potrazi za poslom. 

Da je tako, potvrđuje i primjer mladog Kuprešaka, Ivana Vile (31), koji se poželio vratiti iz Njemačke te u rodnom Kupresu pokrenuti proizvodni pogon metalne industrije. U početku bi radilo od 10 do 15 radnika. S realizacijom projekta počeo je prije dvije godine, kada se obratio načelniku, koji mu je izišao ususret, te osigurao lokaciju za proizvodni pogon na izlazu iz Kupresa prema Livnu.

Njemu i ostalim zainteresiranim poduzetnicima, mlađima od 40 godina, koji žele raditi na Kupresu, općina se obavezala vratiti 80 posto uplaćenog novca za ishođenje građevinske dozvole. 


- Vila je to iskoristio i već je završen objekt koji čeka opremu, a čeka se i da nekoliko radnika završi obuku u Njemačkoj, gdje je trenutno i Vila, pa da proizvodnja krene - kazao je Raštegorac.


Mladog kupreškog poduzetnika, niti njegovog oca, nismo našli u Kupresu za vrijeme posjete, ali smo kontaktirali općinsku službenicu i njihovu bližnju rodicu Ivonu Turalija, koja nam je kazala da je pogon završen, kao i unutrašnji radovi. 


- Čekaju se samo mašine i „KMC Kupres“ može početi proizvodnju, a radit će sitne stvari, postolja i slično, vezano za robotiku, uglavnom za izvoz. Ivan i otac su trenutno u Njemačkoj. Otac dolazi za desetak dana i vjerovatno će već tada biti novih informacija – kazala nam je Turalija.


Dobili grant 


Inače, „KMC Kupres“ je jedna od firmi koje su nedavno dobile grant programa USAID Projekta „Diaspora Invest“. U drugom krugu javnog poziva od 72 aplikacije, izabrano je 11, među kojima i ova firma iz Kupresa.

Mladi poduzetnik Ivan Vila ulaže iz Njemačke: „KMC Kupres“ završio halu, čekaju se mašine

Laser vrijedan skoro 1,6 miliona maraka u „Cromex“, preduzeće za obradu metala iz Prijedora, stiže već krajem mjeseca. Potvrdio je to Enes Pehlić, direktor firme, i dodao da je riječ o savremenoj mašini za isijecanje pločevina i cijevi.

Ista firma&nbsp;
- Koliko znam, u okruženju ne postoji sličan laser. I ovaj smo, kao i prethodni, nabavili iz iste firme. Ono što je najbolje jeste da imamo već obučen kadar koji će raditi - kazao je Pehlić. 

Pojasnio je da će ovih dana biti završena obuka iz Solidworks programiranja, koju je prošlo šest svršenih srednjoškolaca prijedorske Mašinske škole.

- To su učenici koji su već pokazali znanje i, uz preporuku svog profesora Slobodana Ivkovića, stigli na obuku. Čeka ih radno mjesto ovdje u „Cromexu“ i u jednoj novoj firmi, koja će, uz ulaganja iz Švicarske, početkom jeseni biti otvorena u Kozarcu. Praktično, kao i proteklih godina, sami sebi školujemo kadar - kazao je Pehlić.

Sedam predstavnika&nbsp; 

U drugom dijelu ove obuke, koja se realizira u okviru Projekta „Umrežavanje lokalne metaloprerade za primjenu novih tehnologija i jačanje konkurentnosti“, koji zajednički finansiraju EU i Vlada Njemačke, bit će obučeno i sedam predstavnika firmi koje su i partneri u ovom projektu. 


Riječ je o predstavnicima „Cromexa“, firme u kojoj je obuka i organizirana, „Livnice polis“ i Gradske Agencije za ekonomski razvoj „Preda - PD“ iz Prijedora.

Izvoze 80 posto 



Gotovo 80 posto godišnje proizvodnje „Cromexa“ plasira se na ino tržišta. I to uglavnom Švicarske, Njemačke, Austrije, Italije... Inače, „Cromex“ trenutno zapošljava 46 radnika.

U prijedorskom „Cromexu“ obučavaju kadar: Za laser uložili 1,6 miliona KM

Britanska kompanija „Red Rock Resources“ počela je zvanično s komercijalnom proizvodnjom u Fabrici ferosilicija „Steelmin“ u Jajcu. Riječ je o pogonu nekadašnje „Elektrobosne“, čiji proizvodi su poznat i priznat brend u svijetu.

Kako je saopćeno, fabrika je počela komercijalnu proizvodnju, radi na kapacitetu od 24MW i „Steelmin“ očekuje da će EBITDA, dobit prije poreza, kamata i amortizacije, biti pozitivna već u julu. Menadžment „Steelmina“ ostvario je prekretnicu dostizanjem stabilne komercijalne proizvodnje u Peći V. Očekujemo da se napredak nastavi narednih mjeseci, naveo je predsjedavajući „Red Rocka“ Endrju Bel (Andrew Bell).

Puštanje u rad 


Investitori iz Velike Britanije ušli su u finansijski aranžman sa „Steelminom“ u junu 2017., čime je stekao 16 posto dionica kompanije, a taj dio kasnije se povećao na 22 posto. Kompanija „Steelmin BH“, u vlasništvu britanske kompanije „Steelmin Limited“, proizvodi ferosilikon i silikonski metal u postrojenju u Jajcu. Postupak puštanja u rad počeo je 5. maja, kada su počeli zagrijavati i napajati peć energijom.


Od 2011. godine do sada uložena su ukupno 32 miliona KM, a kompanija trenutno zapošljava 78 radnika. U narednom periodu planiraju reinvesticije od 20 miliona KM, te zapošljavanje ukupno 300 radnika.

Ciljani kupci&nbsp;


Fabrika će se u početku sastojati od obnovljene Peći V, koja će proizvoditi 29.000 tona ferosilicija godišnje i 5.800 tona mikrosilike. Nakon obnove druge peći, fabrika će imati kombinirani godišnji kapacitet od 48.720 tona ferosilicija i 9.700 tona mikrosilike. Proizvodnja će se bazirati na ferolegurama, koje su vrlo tražen i cijenjen proizvod, a koji će plasirati željezarama u Austriji, Njemačkoj, Italiji, te Americi i Aziji.



Ciljani kupci su svjetski priznate kompanije „ThyssenKrupp“, „Duferco“, „ArcelorMittal“, „Riva“, „Beltrame“, koje su već iskazale interes za ove proizvode.

Krenula komercijalna proizvodnja u „Steelminu“

Firma „Greben“ iz Novog Travnika osnovana je 2005. godine. Nalazi se u Industrijskoj zoni „Bratstvo“ Novi Travnik, a bave se metalskom proizvodnjom, odnosno proizvodnjom metalnih konstrukcija.

Pružaju usluge 3D modeliranja u softveru SolidWorks te CATIA, bilo da se radi o potpunom razvoju proizvoda ili tek podršci razvojnom timu.

Kovanje vijaka


Raspolažu sa 1.000 kvadrata proizvodnog prostora u kojem se nalaze CNC obradni centri za struganje, glodanje, brusilice za ravno brušenje, brusilice za unutrašnje i vanjsko brušenje.


Trenutno zapošljavaju 32 radnika koji rade u proizvodnji alata za kovanje vijaka, alata za valjanje navoja, ploče i valjci, kontrolnika za navoje, reduktora, transportnih uređaja, dijelova za automobilsku industriju, rezervnih dijelovi za termoelektrane i željezare.


- Naša proizvodnja je praćena zavidnim znanjem iskusnih inžinjera i kvalificiranih radnika. Posjedujemo svu opremu za CNC struganje, glodanje, brušenje, profilno brušenje i ozubljenje. Zbog sve većeg obima poslova, firma svake godine povećava broj uposlenika. Trenutno je plan uposliti još 10 novih radnika - kaže Mujo Manđuka, direktor firme i suvlasnik sa Šabanom Rizvićem.


Kroz godine poslovanja vršili su dizajniranje i izradu različitih vrsta metalnih konstrukcija, uglavnom za rudnike i termoelektrane. Izdvajaju proizvodnju reduktora, grabuljastih i trakastih transportera, sigurnosnih ventila, mašina za odmotavanje platna i kracera.


CNC tehnologija sve više napreduje i usavršava se, pa je gotovo nemoguće zamisliti moderni strojni park bez CNC-a. Prednosti upotrebe CNC-a su mnogobrojne, a jedna od najvažnijih je da CNC može bez posebnih napora operatera izvršiti više operacija u jednom ciklusu rada.

Brža izrada



Specifičnost firme „Greben“ je, između ostalog, u opremljenosti savremenim mašinama koje omogućavaju kvalitetniju i bržu izradu dijelova, bolje režime rada te maksimalnu preciznost. 



- U današnje vrijeme sve više proizvodnih kompanija prelazi na savremene mašine za obradu, upravljanje CNC sistemima. To zahtijeva određene upravljačke programe, postprocesore. Postoje različiti CAD/CAM alati koji omogućavaju izradu programa na računaru te simulaciju izrade proizvoda. Naš tim inžinjera s dugogodišnjim iskustvom uvijek ima rješenje za zahtjeve kupaca - ističe Manđuka. 



Izvoze širom Evrope 



Firma „Greben“ radi za domaće i inozemno tržište. Značajan su bh. predstavnik firmi metalnog sektora, naročito na hrvatskom i srbijanskom tržištu, ali i zemljama širom Evrope. Od 2008. godine posjeduju certifikat ISO 9001:2015. a od 2007. certifikat EN ISO 9001:2000.

Firma „Greben“ iz Novog Travnika: Sve više posla pa stalno povećavaju broj zaposlenih

Preduzeće “Webo Bosnia“ zapošljava 15 radnika u Derventi, od čega 13 mašinskih inžinjera. Bave se dizajniranjem u 3D softveru alata za proizvodnju lamela automatskih mjenjača za automobile. 

Firma „Webo“ osnovana je u Njemačkoj 2008. godine, a trenutno ima 140 radnika. Poslovanje su proširili u Americi, Japanu, Aziji, a za BiH sjedište je u Derventi.

Upravna zgrada


Direktor i suvlasnik preduzeća „Webo Bosnia“ Dragan Babić kaže da su prošle godine kupili 13.600 kvadratnih metara zemljišta u Derventi, gdje je u planu gradnja proizvodne hale i sjedišta preduzeća. 


- Projekt za halu i upravnu zgradu je urađen. Čeka se građevinska dozvola, očekujemo da će i to brzo biti završeno. Do kraja godine planiramo početak radova - kaže Babić i ističe veoma dobru saradnju s lokalnom zajednicom i načelnikom Miloradom Simićem. 


Mašinske inžinjere pronašli su na području cijele BiH, jer u ovoj općini nisu imali dovoljan broj na evidenciji biroa za zapošljavanje.

- Kada bude završena izgradnja hale i upravne zgrade, ukupno će biti zaposleno 30 mašinskih inžinjera i još 10 radnika u proizvodnji na sklapanju alata. I sada imamo potrebu za bravarima koje bismo poslali u Njemačku na šestomjesečnu obuku, koja je plaćena - dodaje Babić. 



Danijel Đeorđić diplomirani je inžinjer iz Bratunca, a za radno mjesto u Derventi odlučio se zbog dobrih uvjeta. 



- Od kolege sam čuo za posao i javio se na oglas. Dobio sam posao i ovdje sada boravim. Uvjeti su dobri, kao i plaća. Ranije sam radio u Bijeljini i Bratuncu - kaže Đeorđić.

Dobri uvjeti&nbsp;



Njegov kolega Slaviša Todorović je iz Doboja, a 2012. godine je sarađivao s Draganom Babićem i odlučio se na posao u Derventi. 




- Bio sam asistent na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci. Preselio sam u Derventu, dobri su uvjeti, korektna atmosfera na poslu. Zadovoljan sam. Uvodimo u posao nove radnike, koji ne moraju da idu u Njemačku na obuku, jer im možemo pokazati i uvesti ih u posao - kaže Todorović.

Isplatilo se čekati 





Ugovor o prodaji zemljišta njemačkoj firmi prošle godine potpisali su načelnik Milorad Simić i poslovođa firme „Webo“ Aksel Viting. Simić je tom prilikom istakao da su razgovori trajali godinu i po i da se isplatilo čekati.





- Ovo nije posao samo za Derventu već i za BiH, za napredak. Dio proizvodnje će se odvijati u Derventi, a posao će dobiti 20-25 mašinskih inžinjera - rekao je Simić.&nbsp;

„Webo Bosnia“ iz Dervente: Grade proizvodnu halu i sjedište preduzeća

Nakon što je prije tri godine ispunila sve kriterije za dodjelu BFC certifikata za povoljno poslovno okruženje (Business Friendly Certification South East Europe - BFC SEE), čime se svrstala u uži krug certificiranih općina s povoljnim poslovnom okruženjem u jugoistočnoj Evropi, Općina Žepče ponovno je ušla u proces recertifikacije. Ovaj proces uključuje ispunjenje 10 kriterija i 68 potkriterija.&nbsp; Za praćenje i kooordinaciju procesa recertifikacije zadužena je Razvojna agencija Žepče koja je uspješno provela i prvu certifikaciju. Tako su nastavili s praćenjem cjelokupnog procesa koji je u Općinu Žepče uveo sistem rada po EU standardima te zaokružio cjelokupan set dobrih praksi rada i saradnje s privatnim sektorom.
Daljnja podrška
- Radi daljnje podrške malim i srednjim poduzećima u sklopu Centra za investitore Općine uveden je standardizirani set usluga za mala i srednja preduzeća koji podrazumijeva direktnu pomoć kod izrade plana za razvoj kompanije. Centar aktivno djeluje, a osoblje se kontinuirano educira radi što kvalitetnijeg servisiranja potreba investitora - kaže Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče, koja ističe dosadašnju dobru saradnju s privatnim sektorom radi njihove kvalitetne pripreme za korištenje EU fondova.

JANKO: Uspješni projekti U okviru Centra u 2017. godini pruženo je više od 200 usluga stranim i domaćim investitorima kojima je najčešće trebala pomoć u komunikaciji s višim razinama vlasti o ishodovanju dozvola, kao i pomoć u pripremi aplikacija za otvorene javne pozive domaćih i stranih donatora - ističe Janko.
Jedan od primjera podrške je novi investitor Marinko Marić, koji u općinu Žepče ulaže kapital iz dijaspore. Nakon dugogodišnjeg uspješnog poslovanja u Njemačkoj odlučio je da se vrati u Žepče i započne posao u rodnom gradu, donoseći iskustvo, kapital i znanje. 
Planirana investicija se procjenjuje na oko milion maraka, a zemljište je već kupljeno i u toku je priprema oko gradnje. Preduzeće „Marić projekti“ posluje u sektoru metala i osnovna djelatnost mu je proizvodnja PVC stolarije.
Od samog početka poslovanja Centar za investitore je bio na raspolaganju ovom investitoru, u smislu pomoći u pripremi tri projektne aplikacije, od čega su sve tri odobrene i trenutno se realiziraju predviđene aktivnosti. 
Potrebe privrede
Prateći potrebe privrede te stalne upite investitora u vezi s lokacijama za gradnju, Općina priprema i novu poslovnu zonu „Radovlje“. Općinsko vijeće dalo je zeleno svjetlo, a poslovna zona je 2 kilometra od centra grada. Bit će opremljena svom potrebnom infrastrukturom. Površina nove poslovne zone je 7,8 hektara, podijeljene na 9 parcela, za koje već postoje zainteresirani investitori.

ZOVKO: Zahtjevi ulagača - U već postojećoj Poslovnoj zoni „Polja“ nastavlja se s izgradnjom infrastrukture, a sredstva su već odobrena od Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, a već se planira i proširenje, jer je zahtjev investitora za tim prisutan kako zbog lokacije na kojoj se zona nalazi tako i zbog postojeće infrastrukture koja je izgrađena za potrebe investitora - potvrđuje načelnik Mato Zovko.
Centar poslovnih kompetencija&nbsp; Jedna od novina je i Centar poslovnih kompetencija koji uspostavlja RAŽ za potrebe razvoja ljudskih resursa za privatni sektor. Direktorica RAŽ-a Branka Janko dodaje da će Centar biti zasnovan na „Triple helix“ modelu koji zahtijeva uključivanje privatnog, javnog i istraživačkog centra, što će biti od značajne važnosti za cjelokupni privatni sektor općine Žepče, ali i šire.

Sve više investitora, pravi se i nova poslovna zona

Poznati proizvođač brzih i skupocjenih električnih automobila iz Hrvatske Mate Rimac namjerava ulagati i u svoje Livno. Za početak, u planu je otvaranje tehnološkog parka, u kojem bi se zaposlio određeni broj Livnjaka, ali u kojem bi i livanjski pokretači malog biznisa tražili savjete i podršku od osnivača i odgovarajućih stručnjaka. 

Osigurao podršku 

Uz Rimca, u ovom projektu će biti angažirani i drugi Livnjaci, Bernandin Ćenan, Marin Jozić i Božo Perić. Na ovom projektu se radi godinu i već je rezultirao Fondom „Linnovate“. Rimac je kao inicijator projekta već osigurao potrebnu finansijsku podršku za početak rada, kao i druge programe i aktivnosti na ovom planu.

Rimac sarađuje i s Kinezima - Moje lijepo Livno se generacijama iseljava, naši djedovi i roditelji išli su tražiti bolji život u sve krajeve svijeta. U posljednjih pet godina egzodus je postao potpun, škole su se ispraznile, a Livno skoro postalo grad duhova. U gradu nema prilika za mlade ili stare, nema proizvodnje, nema kompanija. Već duže razgovaramo šta možemo napraviti da to promijenimo i da se bar krene u boljem smjeru. Srećom, našlo se nekoliko ljudi s voljom i željom za promjene i napredak u Livnu. Želja nam je pokrenuti tehnološki park i inkubator, koji će mentorirati i finansirati malim iznosima poduzetničke projekte te im dati prostor na korištenje. Krenut ćemo skromno i malo. Ali, bitno je krenuti. Ekipa je odlična i ako nam se još ljudi iz dijaspore pridruži, imamo veće šanse za uspjeh. Za mene će biti uspjeh ako bar nekoliko porodica pomognemo da mogu živjeti u Livnu - napisao je Rimac na svom Facebook profilu. 


Biznis forum


Pojasnio je da će sve biti ozvaničeno konferencijom pod nazivom „Business Forum Livno 2018“, koja je zakazana za 14. avgust, a glavna tema bit će predstavljanje Fonda „Linnovate“, budućeg tehnološkog parka u Livnu.

Projekt poznatog proizvođača električnih automobila: Mate Rimac planira u Livnu otvoriti tehnološki park

U prelijepom ambijentu „Vinarije Zadro“ u Domanovićima održano je druženje predstavnika medija i „NLB Banke“ Sarajevo. Mediji su upoznati s rezultatima „NLB Banke“ i planovima za buduće poslovanje. 

Uprava je posebno istakla rast „NLB Banke“ Sarajevo u svim segmentima poslovanja. A pod tim podrazumijevaju najveću ostvarenu profitabilnost do sada. Navedeno je i da na nivou BiH, prema ukupnoj aktivi, „NLB Banka“ Sarajevo i „NLB Banka“ Banja Luka čine treću najveću bankarsku grupaciju.
Prednosti su kvalitet usluge, dostupnost kroz rasprostranjenu mrežu poslovnica, ATM i POS uređaja, e-banking i m-banking s unaprijeđenim korisničkim aplikacijama, zavidna baza lojalnih klijenata, te na kraju i cjenovna konkurentnost.

Protekla 2017. godina bila je najuspješnija u poslovanju „NLB Banke“. Ostvarili su pozitivne rezultate u svim segmentima poslovanja. Zabilježili su rast ukupne aktive za sedam posto i unutar rasta kredita od šest, a depoziti klijenata su povećani za pet posto. Neto prihodi od kamata i neto prihodi od provizija Banke porasli su za 6,5 i 9,2 posto. 

Kao rezultat svih aktivnosti i pokazatelja ostvarili su neto dobit od 15,2 miliona KM, što je najveći rezultat u odnosu na sve prethodne godine, naglasili su članovi Uprave „NLB Banke“ Sarajevo.

„NLB Banka“ Sarajevo predstavila rezultate za 2017.

Radnici Zemljoradničke zadruge „Gračanka“ iz Gračanice pune kamion koji vozi prvu klasu krastavaca u hladnjači za njemačko tržište. Selekcija kornišona, koji odgovaraju za kiseljenje i spremanje zimnice, pažljivo se vrši u hladnjačama zadruge. U „Gračanki“ je, kažu, uvijek sezona nečega.&nbsp;
&nbsp;
- „Gračanka“ ima više od 1.000 članova, svakog dana rastemo. Uz to, imamo i kooperante koji nisu registrirani članovi. Ponosni smo na posao koji smo napravili. Radimo na certificiranoj proizvodnji zdrave hrane, sarađujemo s kooperantima širom regije, pratimo ih u proizvodnji kroz sve faze - kaže Rasim Husić, direktor ZZ „Gračanka“.
&nbsp;
Plodovi se moraju redovno brati. Prva klasa je dužine do šest centimetara. „Gračanka“ nastavlja saradnju s partnerima te su osigurali međunarodne licence za izvoz. Mladi vozač kamiona kaže da će dostaviti robu za manje od 24 sata u Njemačku.
&nbsp;
Mari Bergstrom (Marie), direktorica Odjela za razvojnu saradnju Ambasade Švedske, posjetila je Zadrugu „Gračanka“ i pohvalila njen rad. Zadruga pokriva nekoliko sektora, između ostalog, mlijeko, povrće i voće te peradarstvo. Kroz USAID/Sweden FARMA 2 projekt u posljednjim aktivnostima osigurane su muzilice za 102 farmera u Zadruzi, koja je pomogla jačanju mreže farmera. „Gračanka“ danas ima 32 otkupne stanice u regiji te širi svoju mrežu.
&nbsp;

- Od USAID/Sweden FARMA 2 projekta dobili smo muzilice, suđe i kante za više od 100 proizvođača mlijeka. Tražimo kvalitet, pokrili smo s ovim brojne farmere. Imamo s njima ugovore te na fer osnovama sarađujemo i osiguravamo priliku da prodaju svoje proizvode, podignu kvalitet i dalje rastu - kaže Husić.
 Sarađuje mnogo žena 

 
Ono što je, također, interesantno za „Gračanku“ jeste da je veliki broj žena, koje su uključene u posao i saradnju. I ne samo to, one vode poslove, razgovaraju o cijenama i rade na poboljšanju kvaliteta i većoj efikasnosti proizvodnje – rekla je Bergstrom prilikom posjete Zadruzi. 


Kornišoni i šljive iz Gračanice su već na evropskom tržištu, ali za Husića nema stajanja.

Zemljoradnička zadruga „Gračanka“ iz Gračanice: Kornišoni za 24 sata u Njemačkoj

U prostorijama Njemačkog centra za robotiku DKR u Tuzli, u realizaciji CEE FREIRAUM-a i Fondacije za inovacije, tehnologije i transfer znanja FITT, održan je 2. „Innovation cafe“ u BiH, prema uzoru na razvijene evropske zemlje. Podsjećanja radi, prvi je održan u Sarajevu 8. juna. Na 2. „Innovation Cafeu“ prisustvovalo je više od 100 gostiju, 15 investitora i 9 startapova. 

Tri minute
„Innovation Cafe“ bio je koncipiran na način da startupi za tri minute, prema uzoru na „razgovor u liftu“, prezentiraju svoj proizvod ili ideju pred investitorima. Osim izazivanja velike pažnje investitora, startapi su, također, imali zadatak impresionirati prisutne goste, tačnije, partnere i potencijalne buduće korisnike njihovog proizvoda.

Prisutnima se obratio prof. dr. Mirsad Hadžikadić s temom „Napredne tehnologije“ te Edhem Eddie Čustović s temom „Inovacije kao ekonomski imperativ“. Obojica su ostavila publiku bez daha i još jednom pokazali svoje znanje i sposobnost prenošenja znanja, iskustva i emocija. Kroz svoja izlaganja, i uz stručne stvari koje su podijelili s publikom, aktivno su pokušavali, i vjerujemo da su uspjeli, motivirati mlade ljude i studente iz publike. 

Na 2. „Innovation Cafeu“ predstavilo se devet startapa i to: „Gradient“, „Smart Box“, „TraceBrace“, H, LASONA, „Herba Sens“, BUENO, HTS i „Smart Ball Extinguisher“.

Ideje i proizvodi su bili raznoliki, od prirodnih sokova I hrane, preko „pametne kutije“ za djecu, do narukvice koja signalizira nasilje. Svi oni su smogli snage i napravili svoj prvi korak, a to je ono prvo predstavljanje, iskakanje iz kutije i predstavljanje široj publici. Nekima je to strast i rade s lakoćom, dok su drugi vrlo kvalitetni, a slabiji prezentatori. Na tome će aktivno raditi i pokušati poboljšati cjelokupno izlaganje svih startapova s kojim će sarađivati i koje će podržavati.
&nbsp;

&nbsp;

Skup vještina
- Naš cilj je izgradnja efikasnog regionalnog poduzetničkog ekosistema, koji će mlade startapove usmjeriti ka poslovnom tržištu. Kroz CEE FREIRAUM projekt mladi startapi će imati priliku da steknu znanja i razviju skup vještina, koje će im pomoći da uđu na velika vrata inozemnog tržišta. Ovo je i najveći razlog zbog čega su ovom prilikom i razlog zbog kojeg će u budućnosti izlagati na engleskom jeziku, jeste njihov rast na međunarodnom tržištu. Cilj nam je što veći kvalitet startapova koji će biti u rangu svjetskih kompanija i koji će predstavljati BiH u najboljem svjetlu, a u budućnosti i zapošljavati ljude u BiH – kazao je za „Avaz“ Ismail Šehić, glavni operativni direktor. 


U septembru nagrađeni startap u Sarajevu „HaBeetat“ odlazi u Njemačku, gdje će imati priliku bolje upoznati startap ekosistem te zemlje, gdje će proći mentoring proces, imati razgovore s velikim kompanijama i ekspertima u polju poduzetništva.


U septembru u Mostaru 
CEE FREIRAUM je u sklopu ovog događaja ozvaničio i saradnju s „BH Futures Foundation“ te će u budućnosti zajedničkim snagama raditi na kvalitetu obrazovanja mladih, podržavati mlade i ambiciozne te ih motivirati da rade puno više na sebi i razvoju svojih ideja. 


Sljedeći „Innovation Café“ održat će se u septembru u Mostaru te se nadaju još većem odzivu mladih, kao i još kvalitetnijim startapima.&nbsp;

Drugi „Innovation cafe“ održan u Tuzli: „Razgovor u liftu“ pred investitorima

Porodična fabrika obuće „Kavat AB“ iz Švedske postoji od 1945. godine. Svojim kvalitetom je dostigla brend jednog od najkvalitetnijih proizvođača dječije obuće u Evropi.

Fabrika „Kavat“ Novi Travnik dnevno proizvodi oko 1.100 pari obuće. Smail Šabić, direktor fabrike, navodi da kompanija izvozi skoro 100 posto svoje proizvodnje. Glavno tržište su im skandinavske zemlje, a osim njih, izvoze na tržište Njemačke, Austrije, Belgije i Rusije.

Jačanje brenda

Godine 2009. kompanija je otvorila svoju fabriku u Travniku te uposlila 70 radnika. Nakon niza uspjeha „Kavat“ je svoje proizvodne kapacitete prebacio u novoizgrađenu fabriku u Novom Travniku.
Smail Šabić je direktor „Kavata“ u Novom Travniku i jedan od suvlasnika kompanije. 
Danas&nbsp;imaju više od 155 zaposlenih, koji, ističu u Upravi, svojim radom i predanošću doprinose jačanju brenda „Kavat“. Radi poređenja, ono što je nekada bio „Ciciban“ za naše područje, „Kavat“ je danas u skandinavskim i zemljama zapadne Evrope. 
- „Kavat“ je porodična kompanija bogate baštine i znanja o cipelama.&nbsp;Naši proizvodi&nbsp;su izrađeni od najboljih materijala, sastavljeni zahvaljujući najfinijim i najnaprednijim tehnikama&nbsp;na tržištu - kaže direktor Šabić. 
„Kavat“, s glavnom proizvodnom lokacijom u Novom Travniku, 85 posto proizvodnje zasniva na dječijim artiklima, dok ostatak čini kolekcija za odrasle.
- Naša ekološka, bez hroma, vodootporna&nbsp;koža proizvodi se u saradnji s vodećim evropskim kožarama te može podnijeti test vremena i vremenskih prilika. Ovoj vrsti kože se može ući u trag,&nbsp;od&nbsp;krave na kojoj je bila, pa čak i do farme na kojoj je krava uzgajana. Kože su 100 posto vegetabilne, proizvedene u harmoniji s prirodom i apsolutno bez arsena, kamdija, hroma, olova i drugih štetnih tvari. Neka zrna, biljezi i ožiljci su dio prirodnog koncepta i čine svaki par jedinstvenim - ističe Šabić.

Dobar dio proizvodnje daju i&nbsp;kao lon-poslove drugim kompanijama u Bugojnu, Derventi, Novom Sadu i Borovu. U sklopu fabrike nalazi se i moderni outlet, u kojem se mogu kupiti njihovi proizvodi po povoljnijim cijenama.&nbsp;U dugorčnom planu žele povećati proizvodnju. Pojedine programe koje trenutno daju kao lon-poslove drugim kompanijama imaju namjeru prebaciti pod svoj krov, te u narednih 3-4 godine planiraju povećati broj uposlenih od 200 do 250.

Dokaz strasti



Na pitanje kojim motom se vode u poslovanju i šta je važno za uspjeh, iz „Kavata“ kažu da su njihove cipele dokaz strasti, vještine i predanosti. 
- Mi vjerujemo da je umjetnost u kombinaciji s modernom tehnologijom ključ našeg uspjeha. Na taj način, mi pretvaramo stare tradicije obućarstva u nove. Pretvaramo našu historiju u našu budućnost. Ponosni smo jer stavimo pečat odobrenja na svaki par obuće pojedinačno. Od početnih testiranja do završne linije brinemo o svemu, praveći kvalitetnu, pouzdanu i ekološki prihvatljivu obuću. Konstantno dorađujemo našu reputaciju kao jedno od najpoznatijih imena u ovoj industriji, navode iz „Kavata“. 
Ideja vodilja je, kažu, ulaganje u mlade ljude, prvenstveno kroz obilazak sajmova u Italiji te praktično doškolovanje u Švedskoj.

Fabrika na 4.500 kvadrata 



Jedan od najznačajnih projekata je gradnja fabrike u Novom Travniku, koja se prostire na 4.500 kvadrata. S obzirom na to da materijali koje koriste u izradi obuće moraju biti 100 posto ekološki i zadovoljavati standard ECO LABELA, sarađuju s kompanijama iz BiH te regiona, Italije, Njemačke, Holandije, Španije, Švedske.



Standardi po kojima rade 



„Kavat“ je među prvima dobio certfikat za proizvodnju čiste ekološke obuće - ECO LABEL. Rade sa biorazgradivim materijalima, a imaju standard ISO: 9001 i ISO:14001, TUV, NORD, te SATRA kao vodeći svjetski tehnički institut u branši. Sva obuća koja se proizvodi u skladu je s EU standardima, a ukoliko postoji najmanja greška pri proizvodnji, roba se ne plasira na tržište.

Fabrika obuće „Kavat“ iz Novog Travnika dnevno proizvede 1.100 pari obuće

U bosanskogradiškoj fabrici „Jelšingrad PMP“ uveliko teče izgradnja nove megahale, namijenjene za proizvodnju velikih metalnih konstrukcija. Radovi se odvijaju prema planu i sasvim je izvjesno da će u septembru biti ozvaničen rad nove fabrike.
Ranko Dević, direktor pravnog sektora u „Jelšingradu“, kaže da se vanjski radovi privode kraju.

Mladi inžinjeri

- Počeli su već i unutrašnji radovi, gro poslova će biti završen u avgustu. U septembru je ozvaničenje rada pogona, pa ćemo početi i sa sukcesivnim zapošljavanjem - rekao je Dević.
Sasvim je izvjesno da će zaposlenje u novoj fabrici dobiti mladi inžinjeri, tehničari CNC tehnologije, radnici mašinske i metaloprerađivačke struke.&nbsp;- Mi smo specifična fabrika, radimo velike konstrukcije za svjetski poznate čeličane i druga postrojenja. Poznati smo po kvalitetu i poštivanju rokova. Puštanjem u pogon nove fabrike postajemo još konkurentniji u našoj branši - kazao je Dević.&nbsp;Fabrika „Jelšingrad“ u Bosanskoj Gradišci dio je međunarodne korporacije „PMP Industries“ iz italijanskog grada Kozeana. Trenutno zapošljava oko 200 radnika, a taj broj bi naredne godine mogao biti udvostručen.&nbsp;- Najveća želja nam je da otvaramo radna mjesta i povećavamo primanja znatno iznad onih zakonskih. Želimo da pokolebamo mlade da odlaze u inozemstvo - rekao je Dević.

Redovne plaće

Bosanskogradiški „Jelšingrad“ prvo je preduzeće u regiji koje je uspostavilo tijesnu saradnju sa školama i fakultetima. Najboljim studentima mašinske struke i tehničarima CNC tehnologije omogućeno je zapošljavanje, uz permanentno usavršavanje i redovne plaće, koje su iznad ovdašnjih prosjeka. 
 Paralelno s izgradnjom hale teku pripreme i za drugu, što je pouzdan znak da će se proizvodnja uskoro i udvostručiti.

Niče nova hala „Jelšingrada“ u Bosanskoj Gradišci: Žele udvostručiti broj zaposlenih i proizvodnju

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira izlaganje bh. kompanija na Međunarodnom sajmu organskih proizvoda BIOFACH 2019, koji će se od 13. do 16. februara iduće godine održati u Nirnbergu. Neuređen prostor 
Za izlaganje i promociju kompanija iz BiH i njihovih proizvoda i usluga na Sajmu BIOFACH 2019, VTKBiH namjerava zakupiti neuređen prostor od 60 metara kvadratnih. 
Zainteresirane kompanije mogu dostaviti popunjen formular prijave putem faksa 033/214-292 ili na e-mail adresu:&nbsp;eldina.begovic@komorabih.ba. Rok za dostavu prijava je petak, 20. juli, 2018.
Sajam BIOFACH održava se svakog februara u Nirnbergu. Ove godine je od 14. do 17. februara izlagalo 3.200 kompanija iz 93 zemlje. Skoro 50.000 posjetilaca imalo je priliku vidjeti ponudu bh. izlagača na ovom sajmu, kao i razgovarati o mogućnostima saradnje s predstavnicima kompanija koje su izlagale ili boravile u poslovnoj posjeti.

Novi kupci


Naši izlagači imali su više od 250 poslovnih sastanaka s novim i postojećim kupcima. Vanjskotrgovinska komora BiH organizirala je od 2011. pet zajedničkih izlaganja i jednu zajedničku posjetu bh. organskih proizvođača Sajmu.

Inače, ovo je vodeći svjetski sajam za organske proizvode, a već godinama se organizira zajedno sa Sajmom organske kozmetike VIVANESSE.


Predstavilo se sedam bh. izlagača 

Na bh. štandu ove godine se predstavilo sedam izlagača. Svoje proizvode predstavili su “Anđelić” Trebinje, “Bosnaplod” Brčko, “Elmar” Trebinje, “Halilović” Ilijaš, “Heko” Bugojno, “Malo sunce” Mostar i “Sphere” Sarajevo.

Prijave za BIOFACH 2019 u Nirnbergu: Ove godine bili izlagači iz 93 zemlje!

Iz USAID/Sweden FARMA 2 projekta saopćeno je da&nbsp;posljednji podaci o sve većoj uključenosti žena u poljoprivredu pokazuju da su&nbsp;obrazovane i mlade žene u poljoprivedi pokretač razvoja i inovacija u tom sektoru u BiH. Ruralni razvoj
Nataša Trninić praksu je završila u novembru 2017. u Centru za ekonomski i ruralni razvoj u Laktašima. CERD Laktaši, u saradnji s USAID/Sweden FARMA 2 projektom, realiziraju niz edukacija i uključivanja mladih u poljoprivredu, navode iz ovog uspješnog projekta.
- Na početku prakse radila sam na organiziranju plasteničke proizvodnje.
Konkretno - izbor korisnika, edukacija, dodjela opreme... Kroz saradnju s CERD-om učestvovala sam u organizaciji poslovnih susreta&nbsp;B2B, edukaciji pčelarki u šest bh. općina, uspostavljanju brenda "Domestica", putem kojeg se proizvodi hrana u skladu s principima organske proizvodnje i dostavlja na adrese kupaca. Saradnja s CERD-om i praksa značajno su doprinijeli mom budućem radu i razvoju - kazala je Trninić.

Jelena Vidović, koja je prošla praksu u banjalučkoj kompaniji "Prirodno bilje", navela je da se imala priliku upoznati s tehnologijom proizvodnje, prerade i pakovanja ljekovitog bilja.

- Upoznali smo se sa specifičnim agrotehničkim mjerama u proizvodnji ljekovitog bilja, kao i s tehnologijom prerade i namjenskim mašinama i uređajima koji se koriste u ovoj proizvodnji. Sama praksa me zainteresirala za uzgajanje ljekovitog bilja - rekla je Vidović. 

Jelena Vučenović je diplomirani inženjer poljoprivrede za biljnu proizvodnju, ratarstvo i povrtlarstvo. U FSH "Farmofit" u Bosanskoj Gradišci prošla je dvomjesečnu praksu.

Kontrola kvaliteta


- HACCP poslovanje podrazumijeva kontrolu kvalitete proizvoda, to jest stočne hrane i sirovina koje koristimo za proizvodnju. Naučila sam više o načinu funkcioniranja i održavanja prerađivačkih kapaciteta firme, radu u poljoprivrednoj apoteci... - rekla je Vučenović.


Vedrana Matarugić je apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci. Preko programa je imala priliku raditi u „Rasadniku Vidović“ u Novoj Topoli. Kaže da je za nju praksa bila pozitivno iskustvo te da je izuzetno važno da se studentima pruži prilika da prije kraja studija, kroz praktična iskustva, rade u sektorima u kojima planiraju razvijati svoju karijeru.


Lakše do zaposlenja



- Kroz nešto manje od dva mjeseca prakse imala sam priliku raditi na sjetvi paprika, paradajza, patlidžana, te proizvodnji presadnica. Radili smo pikiranje, rasađivali cvijeće. Smatram da će mi ovo iskustvo jednog dana omogućiti lakše zaposlenje - istakla je Matarugić.

Može li pad lire utjecati na BiH?

Preduzeće „Ekonomik group“ otvorilo pogon u Potočarima: Počela proizvodnja građevinskih kontejnera za evropsko tržište

Mladi poduzetnik Ivan Vila ulaže iz Njemačke: „KMC Kupres“ završio halu, čekaju se mašine

U prijedorskom „Cromexu“ obučavaju kadar: Za laser uložili 1,6 miliona KM

Krenula komercijalna proizvodnja u „Steelminu“

Firma „Greben“ iz Novog Travnika: Sve više posla pa stalno povećavaju broj zaposlenih

„Webo Bosnia“ iz Dervente: Grade proizvodnu halu i sjedište preduzeća

Sve više investitora, pravi se i nova poslovna zona

Projekt poznatog proizvođača električnih automobila: Mate Rimac planira u Livnu otvoriti tehnološki park

„NLB Banka“ Sarajevo predstavila rezultate za 2017.

Zemljoradnička zadruga „Gračanka“ iz Gračanice: Kornišoni za 24 sata u Njemačkoj

Drugi „Innovation cafe“ održan u Tuzli: „Razgovor u liftu“ pred investitorima

Fabrika obuće „Kavat“ iz Novog Travnika dnevno proizvede 1.100 pari obuće

Niče nova hala „Jelšingrada“ u Bosanskoj Gradišci: Žele udvostručiti broj zaposlenih i proizvodnju

Prijave za BIOFACH 2019 u Nirnbergu: Ove godine bili izlagači iz 93 zemlje!

Sve više mladih žena u poljoprivredi

Biznis

Može li pad lire utjecati na BiH?

Preduzeće „Ekonomik group“ otvorilo pogon u Potočarima: Počela proizvodnja građevinskih kontejnera za evropsko tržište

Mladi poduzetnik Ivan Vila ulaže iz Njemačke: „KMC Kupres“ završio halu, čekaju se mašine

U prijedorskom „Cromexu“ obučavaju kadar: Za laser uložili 1,6 miliona KM

Krenula komercijalna proizvodnja u „Steelminu“

Firma „Greben“ iz Novog Travnika: Sve više posla pa stalno povećavaju broj zaposlenih

„Webo Bosnia“ iz Dervente: Grade proizvodnu halu i sjedište preduzeća

Sve više investitora, pravi se i nova poslovna zona

Projekt poznatog proizvođača električnih automobila: Mate Rimac planira u Livnu otvoriti tehnološki park

„NLB Banka“ Sarajevo predstavila rezultate za 2017.

Zemljoradnička zadruga „Gračanka“ iz Gračanice: Kornišoni za 24 sata u Njemačkoj

Drugi „Innovation cafe“ održan u Tuzli: „Razgovor u liftu“ pred investitorima

Fabrika obuće „Kavat“ iz Novog Travnika dnevno proizvede 1.100 pari obuće

Niče nova hala „Jelšingrada“ u Bosanskoj Gradišci: Žele udvostručiti broj zaposlenih i proizvodnju

Prijave za BIOFACH 2019 u Nirnbergu: Ove godine bili izlagači iz 93 zemlje!

Sve više mladih žena u poljoprivredi