Semberski i posavski proizvođači duhana, kooperanti bijeljinskog preduzeća “Duvan” AD, razgovarali su u Bijeljini o uvjetima i planovima za proizvodnju duhana u ovoj godini. Duhan trenutno proizvodi skoro 80 proizvođača na području Semberije i 24 kooperanta iz Posavine. Ove godine, “Duvan” je planirao da njegovi kooperanti zasade duhan na 400 hektara, a očekivani prinos je skoro 560 tona.&nbsp; 
Nije stimulativno

Čedo Gotovčević, vršilac dužnosti direktora u bijeljinskom “Duvanu”, kaže da je svjestan činjenice da otkupna cijena od tri marke po kilogramu suhog lista nije stimulativna za proizvođače.

- Otkupna cijena nije se mijenjala u proteklih dvadesetak godina. U međuvremenu su nekoliko puta poskupljivali skoro svi repromaterijali za proizvodnju, od zaštitnih sredstava, rasadnog materijala do energenata. Još nema najave o eventualnom povećavanju cijene duhana. Subvencijama podstičemo proizvođače da duhan bude što kvalitetniji - kaže Gotovčević, ističući da će za prvu klasu subvencija iznositi 40 feninga po kilogramu, za drugu 35 i za treću 30 ukoliko ostvare prinos od 150 kilograma po dunumu.

Dostigao maksimum


Dragan Ristanović, proizvođač iz Donjih Zagona kod Bijeljine, kaže da godinama proizvodi duhan na površini od 13,5 hektara.


- Imam šest sušara. Dostigao sam neki maksimum u proizvodnji i zadržat ću se na ovim površinama. Trenutno, sa podsticajima, ostvarujem cijenu od 4 marke po kilogramu. Nije dovoljno, ali nešto se mora raditi. Iza nas je teška godina, sa prosječnim prinosima i prosječnim kvalitetom - kaže Ristanović, ističući da u posljednjih pet-šest godina osigurava duhan od elementarnih nepogoda.


Stevo Todorović iz Donjeg Žabara kaže da je u prošloj godini imao solidne prinose od 200 kilograma po dunumu na površini od 1,5 hektara.


- U prosjeku sam imao duhan treće klase. Zadovoljan sam prinosom, jer sam prvi put prošle godine zasadio duhan. Realna otkupna cijena trebalo bi da iznosi od 5 do 6 maraka po kilogramu – govori Ristanović.

Države u okruženju imaju mnogo više premije&nbsp; 


Cvijetin Stanojević iz Velike Obarske kaže da je u prošloj godini ostvario prinos od 120 kilograma po dunumu na površini od dva hektara, ističući da je suša umnogome utjecala na prinose.



- Nekad smo imali premiju od 1,5 KM po kilogramu, dok sada premija iznosi 35 feninga. Države u okruženju imaju mnogo više premije. Ne oslanjam se na jednu proizvodnju i to je ono što me spašava na selu - kaže Stanojević.

Dogovor semberskih i posavskih proizvođača: Otkupna cijena nije se mijenjala 20 godina!

Džesika Bejli (Jesicca Bailey) održala je predavanje u INTERA Tehnološkom parku u Mostaru. U intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je o svojim poslovima po čemu je poznata u svijetu modernih tehnologija.&nbsp;
- Ja sam 26-godišnjakinja koja je osnovala Crowdfund 360. Prije crowdfundinga, radila sam u marketingu u Velikoj Britaniji, Holandiji, Egiptu i Bangladešu. Trenutno živim u Londonu, ali imam klijente iz svih dijelova svijeta. Na Balkanu sam sljedeća dva mjeseca kako bih pomogla startapima i organizacijama u crowdfunding kampanjama. U slobodno vrijeme bavim se jogom i igram skvoš.

Glavni cilj 

Osnovali ste Crowdfund 360, šta je cilj Vaše organizacije?

- Glavni cilj je povećati svijest o tome kako uspješno provoditi crowdfunding kampanju i to na način da našim klijentima pomažemo u postizanju ciljeva. Naša trenutna stopa uspjeha je 80 posto, a svjetski prosjek je 21. Stopa uspjeha u BiH je 2, a u Srbiji 3 posto. Želim da šta više crowdfunding kampanja uspije kako bi ljudi mogli oživjeti svoje snove, a da ih ne ograničava nedostatak resursa.

Koji su najveći problemi s kojima se startapi i mladi poduzetnici suočavaju prilikom pokretanja kampanja?

- Oni često nemaju masu ljudi koja je spremna kupiti njihov proizvod. Oni ovo moraju osigurati prije pokretanja kampanje. Drugi veliki problem može biti njihov mentalitet jer često misle da će svi voljeti njihov proizvod i da će ga svi željeti kupiti. Očito, to nije istina i potrebno je promijeniti to stajalište. Također, oni razmišljaju o tome šta oni žele i za šta im je potreban novac, a ne uzimaju u obzir zašto bi njihova publika dala novac i šta publika, zapravo, želi čuti.

Koji je Vaš najveći izazov u ovom poslu?&nbsp; 
- Pronaći klijente u pravoj fazi. Često nam dođu ljudi kojima je crowdfunding daleki san i nemaju ništa pripremljeno ili oni koji žele sutra pokrenuti ili su već pokrenuli kampanju koja ne funkcionira. U ovim slučajevima ne možemo puno učiniti kako bismo promijenili rezultat. Moram pronaći klijente koji žele pokrenuti kampanju za dva mjeseca kako bih im mogla pomoći da iskoriste maksimum njihovih mogućnosti.

Volim entuzijazam

Šta mislite o startup sceni na Balkanu?

- Sviđa mi se! Volim entuzijazam koji sam vidjela i želju za učenjem i razvojem. Također, sve ideje koje sam do sada čula inovativne su i rješavaju probleme. Ponekad su one previše orijentirane na lokalno područje pa ne mogu uspjeti u crowdfunding, ali mladi koje sam srela su strastveni. Mislim da bi moglo biti više saradnje između gradova i startupa koja bi doprinijela uspjehu jer za mene je saradnja uistinu važan element uspjeha.

Ljudi moraju gledati malo širu sliku&nbsp; 
Šta je najvažnije što se mora promijeniti u svijetu poduzetništva u BiH?

- Mislim da u kontekstu crowdfundinga ljudi moraju gledati malo širu sliku. Nikad nećete biti u potpunosti finansirani od samo državljana BiH i oni vjerovatno neće biti vaši jedini kupci. Upravo zato poduzetnici trebaju istražiti i inozemno tržište, gdje postoji veća informiranost o crowdfundingu i spremnost da se podrže startapi. Mislim da gradovi moraju više sarađivati i raditi zajedno, a ne biti konkurencija jedni drugima.

Savjet za mlade: SAMO NAPRIJED! 

Imate li savjet za mlade poduzetnike?

- SAMO NAPRIJED! Mladi ste, morate učiti. Vaše greške će za sada vjerovatno utjecati samo na vas (nemate obitelj ili račune za plaćati). Sada je najbolje vrijeme da zakoračite u ovaj svijet. Vaša mladost daje vam izvrstan izgovor da tražite pomoć od onih koji su uspješniji i dopušta vam da tražite najbolje mentore u državi i inozemstvu. Ako je situacija teška, to je dobro, to je znak da se krećete u dobrom smjeru i kada postane teško, potražite druge poduzetnike zato što će oni znati kroz šta prolazite i oni su tu da vam pomognu. Možda vam se čini strašno biti sam u ovom svijetu, ali startap zajednica je uistinu jedna velika globalna obitelj!

Džesika Bejli, osnivačica Crowdfunda 360: Sviđa mi se startap scena na Balkanu

Vodeći evropski magazin za maloprodaju, European Supermarket Magazine (ESM), objavio je novi tekst o BiH, u kojem se konstatuje velika ekspanzija domaćih trgovinskih lanaca.
Magazin se najprije poziva na istraživanje Euromonitora u kojem se navodi da su problemi u Agrokoru popravili poziciju drugih igrača na maloprodajnom tržištu u BiH. Najviše je profitirao Bingo, koji je tržnišni lider, prenosi BiznisInfo.
Trenutno iza sedam od 10 najvećih lanaca u BiH stoji domaći kapital.
Magazin podsjeća da je Bingo u decembru otvorio supermarket u tržnom centru Alta u Sarajevu, čime je povećao broj radnji na 187.
Istog mjeseca je lanac mojMarket otvorio 22. prodavnicu u Banjoj Luci.
Još jedan lanac koji se snažno širi je Tropic, koji je lani otvorio nove radnje u Prijedoru, Bijeljini i Bratuncu, čime je povećao broj trgovina na 56.
ESM dalje piše da je kompanija Robot objavila javni poziv za kupovinu nekretnina na kojima namjerava otvarati tržne centre.
Ova kompanija, koja je jedna od pet vodećih na maloprodajnom tržištu, upravlja sa 26 tržnih centara, od kojih je posljednji otvoren u Velikoj Kladuši na 6.000 kvadrata.
Kompanija će uložiti još 60 miliona u novih 20 do 30 centara u naredne tri godine.
Tri lokacije su već poznate, a to su Breza, Banovići i Novi Travnik, gdje će radovi početi u naredna tri mjeseca.
Na kraju, kompanija Fructa Trade koja se bavi maloprodajom i veleprodajom, u decembru je otvorila novu radnju u Petrićevcu u Banjaluci, čime je povećala broj trgovina na 33.
Njene radnje rade pod brendom Hiper Kort i Super Kort, a firma ima jedan centar i u susjednoj Srbiji.

Bh. trgovinski lanci preuzimaju tržište, profitirali od prodaje Agrokora

Društvena mreža Twitter prvi put u svojoj historiji ostvarila je neto profit, što je prouzrokovalo da njene akcije skoče za više od 20 posto.&nbsp;Kompanija sa sjedištem u San Franciscu objavila je u četvrtak da je u četvrtom tromjesečju prošle godine zabilježila neto dobit od 91 milion dolara, prenosi SEEbiz.
U istom periodu prošle godine poslovali su s neto gubitkom od 167,1 miliona dolara.
U kompaniji navode da je skok prihoda potaknulo bolje ciljano oglašavanje i veća prodaja videooglasa.&nbsp; Izvršni direktor Twittera Džek Dorzi (Jack Dorsey) kazao je da je ponosan na napredak koji su ostvarili prošle godine i siguran u pogledu puta kojim trebaju ići.

Twitter prvi put u svojoj historiji ostvario profit

Kompanija "Bingo" preuzela je "Tuzlanski kiseljak" koji je bio u vlasništvu Pivare Tuzla. Detalji ovog preuzimanja nisu poznati, ali se "Bingo" navodi kao jedini vlasnik Tuzlanskog kiseljaka u Registru poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini.
U registru se navodi da je kapital kompanije 3.162.348 KM. Podsjetimo, Pivaru Tuzla prošle godine preuzela je kompanija RK "Invest" iz Sarajeva, koja trenutno ima 82,5 posto vlasništva, piše portal biznisinfo.ba.

"Bingo" preuzeo kompaniju "Tuzlanski kiseljak"

Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća Općine Čitluk najavilo je skori početak isplate novčanih sredstava svim oštećenim pravnim i fizičkim osobama koje su prijavile štetu na poljoprivrednim kulturama, nastalu niskim temperaturama od 19. do 22. aprila prošle godine, na području te općine.
Isplata bi trebala početi krajem februara, a nakon što prijavljeni dostave svoj broj tekućeg računa.
Kako je navedeno u obavijesti Povjerenstva, procijenjena šteta od niskih temperatura kod fizičkih i pravnih osoba na području općine Čitluk iznosi 3.493.593 KM, a za saniranje štete osigurano je 189.344 KM.
Federacija BiH osigurala je 60.000, HNK 67.000 i Općina Čitluk 62.344 KM.
Novčana sredstva isplaćivat će se podnosiocima prijava (fizičkim i pravnim osobama) u iznosu 5,42 posto od procijenjene štete.
Sredstva se neće isplaćivati pravnim osobama koje koriste poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu bez zaključenog ugovora o najmu ili koncesiji s Općinom Čitluk ili mjerodavnim ministarstvom Vlade HNK.

Država uskoro nadoknađuje poljoprivrednicima štetu zbog niskih temperatura

Jedno od uspješnijih privrednih društava čije je sjedište u zavidovićkom Poslovnom inkubatoru je “Toroidal steel”, firma koja se već pet godina bavi proizvodnjom toroidalnih transformatora, više od 100 vrsta modela, po čemu su jedinstveni.
Dvije smjene
- Gotov proizvod namijenjen je isključivo stranom tržištu, u prvom redu italijanskom, odakle se distribuira po cijelom svijetu - kaže Bekim Zuferi, direktor firme.
Budući da je Zuferi rođen u Italiji, gdje je dugo živio i radio, nastoji da se proizvodnja i princip rada firme odvijaju prema tim standardima.
- Počeli smo sa osam, a trenutno zapošljavamo više od 30 radnika. Dnevno proizvedemo skoro 1.800 transformatora. Transport ide na sedmičnom osnovu. Tržište nalazimo u cijelom svijetu, od Španije, Njemačke, Kine, Amerike... - kaže Zuferi.
Uvoze bakar
“Toroidal steel” otvorio je prije godinu i po u Zavidovićima još jedan pogon, na istoj lokaciji. Proizvodnja se trenutno odvija u dvije smjene. U ovom pogonu proizvode se, također, transformatori, koji se izrađuju na nešto složeniji način. Za ovaj posao potrebne su i specijalne mašine, a nekoliko novih očekuju, kažu, već ovih dana.
Iz razgovora sa jednim od zaposlenika saznajemo da rad na izradi transformatora nije fizički težak, ali traži preciznost i detaljnost. Dijelovi serijske proizvodnje su povezani. Za izradu se koriste bakar i aluminij, koji se uvoze iz Italije.
Vlasnik “Toroidal steela” ističe problem koji je prisutan već neko vrijeme. Izvjesno je, naime, proširivanje proizvodnje ove firme, ali problem postaje radna snaga.
– U ovom trenutku treba nam još deset radnika. Nudimo odlične uvjete, ali sve češće imamo mlade koji odrade probni i edukacijski rok, a potom odlaze, što je gubljenje vremena i nama i njima - kaže Zuferi.
Brojni modeli
Pored velikog broja transformatora široke namjene, proizvode i jezgra i kablove. Transformatori su od pet vati do 400 kilovati, jednofazni, trofazni, autotransformatori i prigušnice visokog kvaliteta.

Firma-kćerka najuspješnijeg italijanskog proizvođača transformatora “Teca”

"Toroidal steel" proizvodi transformatore: Otvorili novi pogon, sve rade za izvoz

Prerano je da se proglasi pobjeda nad niskom inflacijom, kao i da se odredi datum prekida štampanja novca uprkos tome što ekonomija jača, saopćio je predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi (Draghi).
U njegovoj izjavi pripremljenoj za sjednicu Evropskog parlamenta (EP) u Strazburu, poziva se na "strpljenje i istrajnost" u pristupu monetarnoj politici, prenosi B92. 
Prema njegovim riječima, neprekidni ekonomski rast znači da će inflacija prije ili kasnije doći do zacrtanog cilja od nešto manje od dva posto.
Trenutno je ta stopa na 1,3 posto na godišnjem nivou. 
Dragi nije dao signale da će banka prestati s kupovinom obveznica u vrijednosti od 30 milijardi eura mjesečno najmanje do septembra, a i duže ako bude potrebno. 
Te kupovine ubacuju novostvoreni novac u ekonomiju.

Mario Dragi: I dalje postoji potreba za štampanjem novca

Banke u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) zabranile su upotrebu kreditnih kartica za kupovinu bitkoina i ostalih kriptovaluta, strahujući da u slučaju naglog pada njihove vrijednosti klijenti neće moći vraćati dugove.
Najveći britanski zajmodavac "Lloyds Banking Group Plc" objavio je u nedjelju da će klijentima s kreditnim karticama zabraniti kupovinu kriptovaluta, slijedeći time primjer američkih bankovnih divova "JP Morgan Chase &amp; Co-a" i "Citigroupa".
Zabrana bi trebala zaštititi klijente od gomilanja dugova kupovinom virtualnih valuta na kredit u slučaju da njihova vrijednost naglo padne, pojasnila je portparol Lloydsa.
Prošle sedmice je "Mastercard" objavio da je zbog klijenata koji su kreditnim karticama kupovali kriptovalute obim inozemnih transakcija u četvrtom tromjesečju uvećan za jedan postotni bod.
U to je vrijeme vrijednost bitkoina vrtoglavo rasla, dosegnuvši 16. decembra rekordnih 19.187 dolara na internetskoj platformi Bitstamp sa sjedištem u Luksemburgu.
U međuvremenu je vrijednost najpoznatije kriptovalute dramatično pala, na 7.700 dolara u ponedjeljak oko podneva na Bitstampu, pod utjecajem bojazni da će regulatori širom svijeta oštro ograničiti transakcije digitalnim valutama.

Portparol američke banke "JP Morgan Chase" kazala je da trenutno ne obrađuju kupovinu kriptovaluta kreditnim karticama zbog velikih oscilacija njihovih vrijednosti i pratećeg rizika. Portparol "Citigroupa" potvrdila je da su uveli sličnu zabranu, ali nije navela razlog.

Zabrana se odnosi samo na kupovinu kreditnim karticama, dok korisnici debitnih kartica još mogu kupovati kriptovalute, javlja Poslovni.hr.

Zabranjena kupovina bitkoina kreditnim karticama u SAD i Velikoj Britaniji

Sve količine višnje i jagode spremni smo da otkupimo, kaže Benjamin Vuković, direktor društva “Bosnaplod” u Brčkom. Samo ta izjava pokazuje koliko ova kompanija može da proizvede sokova i džemova, i to već prepoznatljivog brenda “Kulin”.
“Bosnaplod” se, inače, uzgojem i preradom voća bavi od 1948. godine. Nakon što ju je preuzeo “Zeraa Agriculture Investment” Sarajevo te zahvaljujući značajnim ulaganjima u infrastrukturu i proizvodne kapacitete, kompanija je u jesen 2017. na bh. tržište lansirala liniju sokova i džemova “Kulin”, domaći i prirodni okusi bez šećera i umjetnih zaslađivača.
Sa 100 posto voća, sokovi “Kulin” proizvode se od jagode, narandže, breskve, jabuke i višnje. Džemovi dolaze u pakovanju od 440 grama i nekoliko prekrasnih okusa, poput šipurka, malina, jagode i višnje. Ljubitelje vrhunskih užitaka posebno će oduševiti “Kulin” džem od narandže.
Niskokalorični “Kulin” džemovi napravljeni su 100 posto od voća i sa smanjenim udjelom šećera. U teglicama od 250 grama krije se pet odličnih okusa, i to jagoda, malina, višnja, narandža, dok je džem od šljive bez šećera.
- Reakcije kupaca su veoma pozitivne, čak i mnogo bolje nego što smo očekivali. Zajedničkim snagama našoj kompaniji možemo vratiti stari sjaj i titulu najvećeg proizvođača i prerađivača voća u regionu - naglasio je Vuković.
Koristeći domaće resurse, poput osnovnih sirovina i ambalaže te zapošljavajući domaću radnu snagu, “Bosnaplod” direktno pomaže rast domaće poljoprivrede i razvoj malih porodičnih kompanija, a proizvodi “Kulin” mogu se ponosno nazvati 100 posto domaćim proizvodom. Kompanija sarađuje s više od 2.000 bh. dobavljača, a u 2017. otkupljeno je 4.000 tona domaćeg voća. “Bosnaplod” posjeduje i vlastite plantaže od 140 hektara, na kojima uzgaja voće.

”Kulin” sokovi i džemovi već su postali brend

U posjeti kompaniji "Bosnaplod": Koriste sve domaće, od sirovine do ambalaže

Vrijednost "Dow Jones" indeksa pala je u jednom trenutku za 1.600 bodova što je bio najveći pad tokom jednog dana trgovanja na američkoj berzi, a nakon vrlo nervoznog trgovanja, dan je ipak zaključen u minusu od oko 1.175 bodova ili oko 4,6 posto.CNN je jučerašnji dan na berzi prozvao "najstrašnijim u historiji 'Wall Streeta'".Riječ je o najvećem berzovnom krahu na "Wall Streetu" u jednom danu od avgusta 2011. godine i tadašnje dužničke krize u Evropi. CNN dodaje da ipak pad "Dow Jonesa" nije bio poput onog zabilježenog na 'crni ponedjeljak' 1987. ili tokom finansijske krize 29. septembra 2008. godine, kada je izgubio 777.68 bodova, nakon što je američki Kongres odbio interventni paket težak 700 milijardi dolara koji je bio sastavljen nakon propasti investicijske banke "Lehman Brothers". - Ove godine, za razliku od 2017., kada je "Dow Jones Industrials" narastao za 25 posto, možemo očekivati puno veću volatilnost. Centralne banke su reducirale broj obveznica koje kupuju, a neke su počele i dizati temeljne kamatne stope. Sada smo u takvom ciklusu - upozorava Endrju Vilson (Andrew Wilson), analitičar "Goldman Sachsa".
Bijela kuća izjavila je putem glasnogovornika da "tržišta variraju u kratkom roku", ali je naglasila da ekonomija nije poljuljana. Nevolje na tržištu počele su početkom prošle sedmice, kada su se ulagači koncentrirali na niz dugotrajnih problema.Ako ekonomija ojača, to bi moglo uzrokovati inflaciju, koja je misteriozno nestala za devet godina oporavka nakon krize. A to bi moglo prisiliti Savezne rezerve da povise kamatne stope brže nego je planirano. - Ljudi se suočavaju sa šokom gledajući stvarnu inflaciju po prvi put nakon nekog vremena - rekao je Brus Mek Kejn (Bruce McCain), glavni investicijski strateg u "Key Private Bank".

Američke berze bilježe najveći pad od 2011. godine: "Najstrašniji dan u historiji Wall Streeta"

Najveći sajam na svijetu “Global Village”, koji je u Dubaiju počeo 1. novembra prošle, a završava se 7. aprila ove godine, posjetit će više od šest miliona ljudi iz cijelog svijeta.
A to što u paviljonu “Bosnia Balkan” ima tridesetak izlagača iz Bosne i Hercegovine zasluga je više ljudi koji godinama sarađuju s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i krče put našim privrednicima kako bi uopće došli na ovaj prestižni sajam i prezentirali i prodali svoje proizvode.
Male firme
Ove godine na “Global Villageu” poduzetnici iz BiH uglavnom nude proizvode koje na tradicionalan način proizvode u sklopu svojih malih firmi ili obrta na tradicionalan način, koji je u svijetu cijenjen.
&nbsp;Pogotovo ako su proizvodi propisno upakovani i ako se kupcima na licu mjesta objasni način proizvodnje i upotreba, a to Bosanci i Hercegovci upravo rade u Dubaiju.
Tako, kako za „Avaz“ javlja Tarik Jukan, vlasnik štanda “Jukan eko-hrana” iz Gračanice, kaže kako su ovdje cijenjeni i proizvođači meda, organske hrane i svega što se proizvede iz prirode. Med i proizvode od meda uspješno prodaje Avdo Duranović i sinovi iz Konjica, koji se ponose stogodišnjom tradicijom u medarstvu.
Na štandu “Aronije Okanović”, vlasnika Edina Okanovića iz Kladnja, nude se prirodni sokovi, spravljeni na tradicionalan način, a na štandu “Lamanž” Anđelke Stijepić i Mirjane Vasić iz Gruda nudi se prirodna kozmetika, krema i sapuni spravljeni na prirodnoj bazi.
Ljekovito bilje
Za njima ne zaostaje ni “Orhideja” iz Bihaća, poznata po proizvodnji ljekovitog bilja. “Alma Derm” iz Kladnja, Čiji je vlasnik Alma Čamdžić, predstavila se kozmetikom od eteričnih ulja od četinara, a atrakcija su zelene i crne maske za lice. Proizvođačima se pridružio i banjalučki karikaturista Aco koji na licu mjesta crta i prodaje karikature i na svoj način naš paviljon čini atraktivnijim.
- Ono što svi želimo posebno istaknuti, osim što je naš “Bosnia Balkans” paviljon veoma posjećen, što su naši proizvodi traženi i što, na neki način, ostvarujemo marketinške i poslovne veze, tu su i naše vansajamske aktivnosti koje smo sami osmislili.

Prezentacija i prodaja organski zdrave hrane, ljekobilja i meda, prirodnih sokova, eteričnih ulja od četinara...  l Veliko interesiranje kupaca i privrednika

U bosanskom paviljonu više od 30 izlagača

Novi generalni konzul BiH u Frankfurtu je Lučijano Kaluža. Mlad i ambiciozan s dosta novih ideja koje je već počeo i da realizira.&nbsp; - Magistrirao sam međunarodne odnose i ekonomsku diplomatiju u Sarajevu i to je moja prava struka. Dugo godina sam radio za lokalne i međunarodne organizacije. Ovo je moj prvi posao i prvi angažman u diplomatiji, odnosno MIP-u. S jedne strane mi je čast što predstavljam BiH, s druge što sam došao u Frankfurt u konzularno predstavništvo koje je najveće u Evropi po opsluživanju velikog broja ljudi i što sam dobio priliku da pokažem šta mogu i koliko mogu. Nijedan posao nisam shvatao olako. Prije dolaska uslijedile su dobre pripreme, jer želim da bude sve kako treba. Inače, rodom sam iz Teslića, a posljednjih nekoliko godina živim u Doboju – kazao je za „Avaz“ Kaluža.
Odmah na startu informirao nas je o nekim novinama koje su se podrazumijevale da se već godinama prije aktiviraju i urade.
Lakša komunikacija
- U narednih nekoliko dana bit će postavljena internet-stranica koja do sada i jeste i nije postojala. Imat će sve online pripremljene formulare, što će uveliko olakšati komunikaciju s nama. Jednostavno da umanjimo njihove telefonske pozive, a dnevno ih ima pedesetak, da našem narodu uštedimo vrijeme - rekao nam je na početku razgovora.
Ima li kod naših ljudi straha da će biti manjka ili nestanka bh. pasoša?
- Ne bi trebalo da se boje, imamo informaciju da će se pasoši nastaviti štampati. Prošle godine smo imali problem u našem konzulatu, gdje su stotine ljudi svaki dan dolazile i podnosile zahtjeve za nove pasoše. Naša današnja dnevna posjeta je oko pedeset ljudi.
Kakva Vas je atmosfera dočekala po dolasku?
- Veoma prijatna i ugodna. Radi dosta mladih i sposobnih ljudi. Naravno, svako novi kada dođe, ima određene ideje za neke nove promjene, ali sve je to nešto blago i u korist sviju nas.
Šta je konkretno novina u Vašem radu?
- Moj prvi cilj je da mi kao predstavnici države BiH u Frankfurtu i Njemačkoj što više informacija dajemo našim ljudima, to bi smanjilo pritisak na naše zaposlenike, koji su bukvalno 24 sata pod pritiskom telefonskih poziva. Ne treba zaboraviti da ima dosta naših ljudi koji su bolesni, nepokretni i odlazimo na njihove adrese. A moj prioritet je ekonomska diplomatija.
Šta podrazumijevate pod tim?
- Ja sam bio na Sajmu namještaja u Kelnu. Štand BiH bio je zaista jedan do najboljih, najreprezentativnijih. Način na koji su to oni prikazali, izložili, bio je fantastičan. Bila mi je zaista čast što sam bio tu i obišao sve, da razgovaramo. Generalni konzulat stoji njima na raspolaganju u svakom trenutku, ako imaju bilo kakvog poslovnog partnera ovdje, u Njemačkoj, mi ćemo im biti ta veza i taj link za saradnju. Da spojimo ljude koji žele nešto da urade, koji žele da ulažu u BiH. Konzulica Maja Dimitrijević zadužena je za ekonomske odnose, mlada i uspješna, baš kao i kompletan tim koji je spreman da se na pravi način promovira naša država, tako da već uskoro planiramo nešto konkretnije, nešto što od čega bi i BiH imala koristi po pitanju ekonomije. Privredna saradnja nam je izuzetno važna. Moj cilj je također da uskoro povežem uspješne ljude, biznismene, privrednike u Njemačkoj, da se upoznamo i ostvarimo saradnju.
Adekvatan način
Ima li još volje kod bh. biznismena da pomognu BiH?
- Za ovo kratko vrijeme koliko sam ovdje uvidio sam da ima, ali ni sami ne znaju kako i na koji način. Pa, hajde onda da sjednemo, pričamo, da se dogovorimo, da ih usmjerimo na jedan adekvatan način. Naravno, i oni trebaju da gledaju sebe i njihove firme. Patriotski način i odnos prema zemlji su jedno, a drugo su biznis i ekonomija.
Sa Kalužom su se susreli i bh. biznismeni iz Frankfurta Fadil Junuzović i Šefket Zukić. Razgovarali su o skorom sastanku i povezivanju uspješnih ljudi u bh. dijaspori.Prošle godine bilo 546 rješenja o poništenju bh. pasošaJe li još prisutna tendencija ispisa bh. građana iz bh. državljanstva?
- To mi je najteži i najžalosniji dio posla, kada moram da potpišem dokument da se neko odriče državljanstva naše nam drage države BiH. Poništavanje putnih isprava BiH je nešto najčešće što nam se dešava. Prošle godine imali smo 546 rješenja o poništenju bh. pasoša, a bilo je 439 zaprimljenih izjava o ispisu iz bh. državljanstva. To su sve ljudi koji su završili s BiH, odlučili su se za Njemačku, emotivno možda imaju još neku vezu kada igra nogometna reprezentacija BiH, pošalju neki dio novca rodbini ...

Naš štand na sajmu u Kelnu bio je među najboljim

Biznismenima moramo biti veza s poslovnim partnerima

Centar za obuke INTERA Tehnološkog Parka Mostar organizira dvodnevni trening
&nbsp;„Copywriting i digitalni marketing - moćni alati za vašu profesionalnu budućnost“ koji će se&nbsp;održati 23. i 24. februara 2018. godine u INTERA Tehnološkom Parku.&nbsp;
Postoji dobar razlog zašto su digital marketing menadžeri i copywriteri u poduzećima diljem&nbsp;svijeta plaćeni i preko 90 000 dolara godišnje. Digitalni marketing i SEO copywriting su u&nbsp;temelju poslovanja razvijenih društava, ali i u budućnosti poslovanja naših krajeva. Počnite&nbsp;na vrijeme i budite dio te priče. Na seminaru digitalni marketing i copywriting, naučit ćete&nbsp;kreirati i voditi online kampanje, koristiti specifične prednosti marketinga na digitalnim&nbsp;medijima, upravljati društvenim medijima u promotivne svrhe te pisati promotivne tekstove&nbsp;optimizirane za tražilice.&nbsp; 
Seminar je namijenjen zaposlenima u prodaji i marketingu, menadžerima malih i srednjih
&nbsp;preduzeća i organizacija iz javnog i privatnog sektora, sadašnjim i budućim freelancerima te&nbsp;svima koji žele steći i poboljšati prodajne i marketinške vještine i znanja. Ako nemate&nbsp;predznanje, ne brinite.&nbsp;&nbsp;
Bez obzira na količinu sredstava na raspolaganju za oglašavanje, kroz korištenje niza&nbsp;besplatnih internet alata, naučit ćete kako da se vaš proizvod istakne u odnosu na druge,&nbsp;pojavi ispred drugih na tražilicama i zainteresira ciljanu publiku. Također, ukoliko ste&nbsp;freelancer, steći ćete znanja koja ćete moći ponuditi brojnim stranim i domaćim&nbsp;poduzećima.&nbsp; &nbsp;&nbsp; 
Prijavni obrazac moguće je pronaći na linku, a više informacija dobiti na prijave@intera.ba.

INTERA Tehnološki Park organizira dvodnevni trening „Copywriting i digitalni marketing"

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u 2017. je, u odnosu na 2016. godinu, veća za 3,8 posto, istaknuto je na konferenciji za novinare Federalnog zavoda za statistiku. &nbsp;&nbsp;
Najveći procenat
Posmatrano po industrijskim granama, odnosno područjima, kako je kazao pomoćnik direktora Zavoda Hajrudin Alić, najveći rast zabilježen je u oblasti vađenja ruda i kamena, od 9,8 posto, u prerađivačkoj industriji iznosio je 4,6 posto, dok je u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom zabilježen pad od 1,9 posto. 
Proizvodnja je povećana u oblastima vađenje ugljena i lignita za 10,4 posto, hemikalija i hemijskih proizvoda za 6,5 posto, baznih metala za 4,1 posto te gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme za 10 posto. 
Zabilježen je pad industrijske proizvodnje prehrambenih proizvoda od 1,4 posto te proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom od 1,9 posto. &nbsp;
Alić je dodao da je industrijski rast u Federaciji BiH iznosio 11,6 posto u periodu od 2011. do 2017. godine, a prema granama industrijske proizvodnje, najveći procent bilježi prerađivačka industrija od 20,4 posto. 
Ukupna vrijednost
Napomenuo je da je ovaj indeks obima industrijske proizvodnje računat na osnovu bazne 2010. godine. &nbsp;&nbsp;
- Ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda po područjima u 2016. godini iznosi osam milijardi i 879 miliona KM, a najveće je učešće prerađivačke industrije, koja je ostvarila šest milijardi i 807 miliona KM - naveo je Alić.

Vrijednost prodaje u BiH više od 14 milijardi KMVrijednost prodaje industrijskih proizvoda proizvedenih na teritoriji Bosne i Hercegovine u 2016. godini, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, kako je naveo Alić, iznosila je 14 milijardi i 408 miliona maraka. Od toga se na Federaciju BiH odnosi 61,6 posto, na Republiku Srpsku 35,4 te na Brčko D.Najveće učešće imao&nbsp;
je Tuzlanski kanton Što se tiče vrijednosti proizvodnje i prodaje industrijskih proizvoda proizvedenih na teritoriji Federacije BiH, posmatrano po kantonima, u 2016. godini najveće učešće imao je Tuzlanski kanton, od 26,4 posto, zatim Zeničko-dobojski od 23,3 posto te Kanton Sarajevo od 13,8 posto.

Ukupna vrijednost prodaje u 2016. godini iznosi osam milijardi i 879 miliona

Najveći rast u oblasti vađenja ruda i kamena

Veze između zdravog poslovanja, ekonomije, bioraznolikosti, usluga ekosistema i prirodnog kapitala su mnogostruke. S jedne strane, poznato je da korištenje prirodnih resursa u poslovnom sektoru pridonosi degradaciji ekosistema i gubitku biodiverziteta, dok, s druge strane, poslovni sektor također ovisi o funkcionalnim ekosistemima i dostupnim uslugama ekosistema, čak i do te mjere da biodiverzitet i usluge ekosistema imaju osnovu za nove inovativne poslovne mogućnosti.
Danas nekolicina poslovnih sektora doprinosi degradaciji ekosistema i gubitku biodiverziteta, ali manje poznato je da i ti sektori također mogu igrati proaktivnu ulogu u rješavanju današnjih okolišnih problema.
Područje krša je danas mjesto razvoja mnogih poslovnih mogućnosti, kao što su ribolov, turizam, lov, pčelarstvo, proizvodnja i prerada drveta i druge, od kojih mnoge imaju negativan utjecaj na biodiverzitet i mogućnost normalnog funkcioniranja ekosistemskih usluga ovih područja.
Niz poslovnih subjekata direktno zavisi od prirodnih resursa krša, drvo, ribe, pčele i med. Dobar primjer ovoga predstavljaju kompanije vezane za rekreaciju i turizam koje se direktno oslanjaju na adekvatan pristup prirodi.
Veliki broj industrijskih sektora, kao što je proizvodnja drvne mase i poljoprivreda, direktno zavisi od sposobnosti ekosistema da održava vodosnabdijevanje područja i da spriječi pojavu poplava, erozija na mjestu gdje se nalazi njihova interesna zona, tj. zona eksploatacije.

Dogovor semberskih i posavskih proizvođača: Otkupna cijena nije se mijenjala 20 godina!

Džesika Bejli, osnivačica Crowdfunda 360: Sviđa mi se startap scena na Balkanu

Bh. trgovinski lanci preuzimaju tržište, profitirali od prodaje Agrokora

Twitter prvi put u svojoj historiji ostvario profit

"Bingo" preuzeo kompaniju "Tuzlanski kiseljak"

Država uskoro nadoknađuje poljoprivrednicima štetu zbog niskih temperatura

"Toroidal steel" proizvodi transformatore: Otvorili novi pogon, sve rade za izvoz

Mario Dragi: I dalje postoji potreba za štampanjem novca

Zabranjena kupovina bitkoina kreditnim karticama u SAD i Velikoj Britaniji

U posjeti kompaniji "Bosnaplod": Koriste sve domaće, od sirovine do ambalaže

Američke berze bilježe najveći pad od 2011. godine: "Najstrašniji dan u historiji Wall Streeta"

U bosanskom paviljonu više od 30 izlagača

Biznismenima moramo biti veza s poslovnim partnerima

INTERA Tehnološki Park organizira dvodnevni trening „Copywriting i digitalni marketing"

Najveći rast u oblasti vađenja ruda i kamena

Korištenje prirodnih resursa: Područje krša postaje mjesto mnogih poslovnih mogućnosti

Biznis

Dogovor semberskih i posavskih proizvođača: Otkupna cijena nije se mijenjala 20 godina!

Džesika Bejli, osnivačica Crowdfunda 360: Sviđa mi se startap scena na Balkanu

Bh. trgovinski lanci preuzimaju tržište, profitirali od prodaje Agrokora

Twitter prvi put u svojoj historiji ostvario profit

"Bingo" preuzeo kompaniju "Tuzlanski kiseljak"

Država uskoro nadoknađuje poljoprivrednicima štetu zbog niskih temperatura

"Toroidal steel" proizvodi transformatore: Otvorili novi pogon, sve rade za izvoz

Mario Dragi: I dalje postoji potreba za štampanjem novca

Zabranjena kupovina bitkoina kreditnim karticama u SAD i Velikoj Britaniji

U posjeti kompaniji "Bosnaplod": Koriste sve domaće, od sirovine do ambalaže

Američke berze bilježe najveći pad od 2011. godine: "Najstrašniji dan u historiji Wall Streeta"

U bosanskom paviljonu više od 30 izlagača

Biznismenima moramo biti veza s poslovnim partnerima

INTERA Tehnološki Park organizira dvodnevni trening „Copywriting i digitalni marketing"

Najveći rast u oblasti vađenja ruda i kamena

Korištenje prirodnih resursa: Područje krša postaje mjesto mnogih poslovnih mogućnosti