U povodu obilježavanja 2. februara, Međunarodnog dana vlažnih staništa, iz Centra za životnu sredinu i Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta upozorili su na važnost i potrebu da se ovakva staništa očuvaju, a samo su tri takva u Bosni i Hercegovini. Jedno od nekad najkarakerističnijih područja ovog tipa i trenutno najugroženijih je Bardača, kompleks koji je nekad činilo 11 ribnjaka u sklopu općina Srbac i Bosanska Gradiška.
Bardači se, navode, može vratiti stari sjaj ukoliko se bude radilo na revitalizaciji i proglašavanju zaštite.
- Trenutno postoje uvjeti za gniježđenje samo nekoliko vrsta divljih pataka u manjem broju, za labudove, čigre, gnjurce i lisku, a tih vrsta ima na skoro svakoj vodenoj površini u BiH, tako da Bardaču skoro više ništa ne čini međunarodno važnim vlažnim staništem. Njeno oživljavanje ipak je moguće uspostavljanjem saradnje, održivog snabdijevanja ribnjaka vodom i ponovnog pokretanja ribnjačke proizvodnje – kazao je Jovica Sjeničić iz Društva za zaštitu i istraživanje biodiverziteta.
Već duži niz godina kod nadležnih institucija zagovaramo da se ozbiljno pristupi problemu upravljanja ovim područjem. Ova dva udruženja planiraju ponovo pokrenuti proces pravne zaštite Bardače na nivou Republike Srpske.

Više je skoro ništa ne čini međunarodno važnim vlažnim staništem, kaže Sjeničić

Zaštitimo Bardaču i vratimo joj stari sjaj

U sklopu projekta “Zimska proizvodnja povrća u plastenicima u općinama Žepče, Maglaj i grad&nbsp;Doboj”, obavljena je prva posjeta poljoprivrednim proizvođačima u Doboju.
Dali preporuke&nbsp;Predstavnici Razvojne agencije Žepče, koja je implementator projekta, u saradnji s agronomom u ime Grada Doboja Slađanom Dukić i načelnicom Odjeljenja za poljoprivredu Marinom Protić, obišli su korisnike projekta proizvodnje salate.
Agronomi Marijana Zovko, Gabrijela Perković i mentor Nihad Grcić dali su preporuke za daljnji rad u plastenicima, u kojima se uzgaja zelena salata centore i unikum.
Daljnji rad
Očekivani period berbe je polovina, odnosno kraj februara, u ovisnosti o vremenskim prilikama. 
U projekt je uključeno 25 poljoprivrednih proizvođača u općini Žepče, 12 na području Maglaja i sedam u Doboju.
Projekt traje do kraja marta. 
Finansira se iz sredstava “Catholic Relief Servicesa” (CRS), općina Žepče i Maglaj, Grada Doboja, uz sufinansiranje korisnika.
“Eko-Plast” Žepče osigurao je otkup svih proizvoda.&nbsp;

 &nbsp;25 
Žepče
&nbsp;12 
Maglaj
&nbsp;7 
Doboj

Projekt se provodi u Žepču, Maglaju i Doboju

Međuopćinski projekt proizvodnje salate: Osiguran kompletan otkup

Indeksi na "Wall Streetu" danas su u velikom minusu zbog sve veće zabrinutosti investitora da će odgovor Federalnih rezervi na visoku inflaciju biti brže podizanje referentne kamate. Pred kraj trgovanja na "Wall Streetu", industrijski indeks "Dow Jones"&nbsp;u minusu je više od 600 poena, odnosno 2,3 posto, "Standard &amp; Poor's&nbsp;500" pao je 1,8 posto, a "Nasdaq"&nbsp;1,7 posto.U Evropi je njemački DAX završio u minusu 1,7 posto, francuski CAC 40 pao je 1,6 posto, dok je britanski FTSE 100 u minusu 0,6 posto.
Na istoku je japanski "Nikkei 225" pao 0,9 posto, južnokorejski KOSPI&nbsp;1,7 posto, a hongkonški "Hang Seng" 0,1 posto.Cijene nafte danas su u padu.Referentna američka nafta, prema podacima "Bloomberga", pojeftinila je za 0,56 posto na 65,43 dolara po barelu, dok je cijena nafte Brent pala za 1,46 posto na 68,63 dolara po barelu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Veliki pad na "Wall Streetu" i evropskim berzama

Finski tehnološki div Nokia zabilježio je lani gubitak nakon oporezivanja, i to gotovo dvostruko veći nego 2015. godine.Na operativnom nivou godinu su zaključili u plusu, nasuprot gubitku godinu ranije.

U prošloj godini Nokia je tako zabilježila gubitak nakon oporezivanja u visini 1,49 milijardi eura, nasuprot gubitku od 751 milion eura u prethodnoj godini, navodi finski proizvođač mobilnih telefona u najnovijem saopćenju. Prihodi su skliznuli za dva posto, na 23,1 milijardu eura.&nbsp;&nbsp; 
Na operativnom nivou, prije ovog, Nokia je poslovala pozitivno. Operativna dobit u prošloj godini iznosila je tako 16 miliona eura, nasuprot gubitku od 1,1 milijarde eura u godini ranije. 
- Očekujemo da će naše tržište u 2018. godini ponovno zabilježiti pad, premda nešto manje izrazit nego što je ranije prognozirano, s obzirom na prve naznake poboljšanih uslova u Sjevernoj Americi - kaže se u saopćenju.&nbsp;

Nokia lani zabilježila dvostruko veće gubitke

Jedna od najvećih maloprodajnih grupacija u Evropi "Kingfisher Group" iz Velike Britanije traži dobavljače iz naše države, objavila je Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH).&nbsp;&nbsp;Naime, "Kingfisher Group" je britanska multinacionalna kompanija sa sjedištem u Londonu, koja se bavi prodajom proizvoda za domaćinstva u preko 1.200 prodavnica u 10 zemalja Evrope, Rusiji i Turskoj.Snabdijevanje svih prodavnica se vrši iz 7 izvornih kancelarija (Istočna Evropa, Južna Evropa, Sjeverna Evropa, Balkan, Bliski Istok, Šangaj i Hong Kong). Balkanska kancelarija (iz Bukurešta), koja se bavi ugovaranjem poslova sa dobavljačima, trenutno traži partnere sa Balkana koji mogu izvoziti proizvode na međunarodna tržišta.Predstavnici "Kingfishera" traže dobavljače za veliki broj proizvoda, ali su im prioritet proizvodi industrije plastike, a zainteresovani su za saradnju sa proizvođačima plastičnih kanti, saksija, raznih kutija, cijevi...Preliminarno je planirano da se bilateralni sastanci izabranih bh. kompanija i predstavnika "Kingfisher Group" iz Balkanskog centra, održe sljedećeg mjeseca, u prostorijama VTK BiH.&nbsp;&nbsp;

Jedna od najvećih maloprodajnih grupacija u Evropi traži dobavljače iz BiH

Zbog suše i visokih temperatura prošla je godina za poljoprivredne proizvođače iz Modriče bila izuzetno teška. Nepovoljni vremenski uvjeti odrazili su se na prinose, koji su bili manji za 50 posto.

<h2>Direktna podrška</h2>

Kako bi im pomogla, Općina Modriča lani je raspisala poziv za dodjelu poticaja, čime je data direktna podrška stočarskoj i biljnoj proizvodnji. Također, data je podrška za podizanje višegodišnjih zasada voća, gradnju plastenika i staklenika te za nabavku opreme.&nbsp;&nbsp; 

Pravo na poticaj ostvarilo je 100 poljoprivrednih proizvođača, od čega njih 45 na dvije poticajne mjere. Kosta Bradašević iz Miloševca uzgaja povrće i bikove. Trenutno ima šest bikova i zasađeno 12 dunuma crvenog luka. 


- Ove godine planiram zasaditi i 30 dunuma kupusa. Od poljoprivrede se živi onako kako se mora, najteži dio je plasman proizvoda. Uspijemo proizvesti proizvod, ali problemi nastaju kada ga treba prodati. Mnogo nas košta navodnjavanje parcela, tako da od poticaja možemo pokriti te troškove - rekao je Bradašević.


Poljoprivrednik Jovo Stević iz Dobrinje uzgaja krupnu stoku. Na svom imanju trenutno ima 70 grla. Mjesečno preda oko 13.000 litara mlijeka. On ističe da općinski poticaji mnogo znače poljoprivrednicima, posebno nakon što je prošla godina bila slaba.


Nabavka opreme


Iz budžeta Općine u 2017. godini poljoprivrednicima je isplaćeno 99.200 KM, a kako je kazao načelnik Mladen Krekić, i u narednom periodu nastojat će da pomognu poljoprivrednicima u nabavci opreme za navodnjavanje kroz donatorska sredstava. 


Registrirano 786 gazdinstava&nbsp;

Na području općine Modriča registrirano je 786 poljoprivrednih gazdinstava. Obradivo zemljište prostire se na površini od 19.823 hektara. Najzastupljeniji su kukuruz, strna žita i trave, a veći dio ratarske proizvodnje preusmjerava se u stočarsku proizvodnju.

Općina podijelila skoro 100.000 KM poticaja / Poljoprivrednici: Pomoć je stigla u pravo vrijeme

U Potočarima kod Srebrenice bit će otvoreni pogoni za izradu građevinskih kontejnera i sportskih podloga, u kojima će biti zaposleno 30 radnika, potvrdio je za Srnu načelnik srebreničke općine Mladen Grujičić.&nbsp; 
On kaže da će 20 novih radnih mjesta biti otvoreno zahvaljujući jednoj firmi iz Beograda koja će najkasnije za dva mjeseca početi da proizvodi građevinske kontejnere i u Srebrenici. Također, najavio je da će jedna firma iz Banje Luke, na istoj lokaciji, uskoro otvoriti pogon za proizvodnju sportskih podloga, u kojem će biti zaposleno deset radnika.

Predstavnici novoformirane firme „Ekonomik group“, koju su u Srebrenici otvorili investitori iz Beograda, već su posjetili lokaciju na kojoj će biti otvoren pogon za proizvodnju građevinskih kontejnera.

Raspisan je i javni poziv za obuku radnika koji će biti zaposleni u ovom pogonu, a rok za prijavljivanje je 6. februar.

U Potočarima se otvaraju novi pogoni: Za dva mjeseca posao će dobiti 30 radnika

Bespovratnih 600.000 maraka itekako će dobro doći za 11 korisnika koji su godinama u peradarstvu BiH kako bi uz svoje učešće nabavili još savremeniju opremu i poboljšali konkurentnost. Jednom riječju, kako bi se sto posto pripremili za izvoz pilećeg mesa u EU. Sredstvima USAID-a i Vlade Švedske peradari su osokoljeni, zahvalni su, jer osjećaju da nisu sami.&nbsp;&nbsp; 
To je bio razlog da posjetimo jednog od korisnika ovih sredstava, povratničku porodicu Andrić u Tramošnici Donjoj kod Pelagićeva. Imali su nam na svom peradarskom kompleksu šta pokazati i čime se pohvaliti.

Duže staze

Glava kuće i vlasnik “Andrić Farm” Spasoja, njegovi sinovi Lazo i Predrag, supruga Mira, dvije snahe, nakon što su se vratili na svoj kućni prag, počeli su razmišljati kuda i od čega da krenu. Odluka je pala, krenuti u tov pilića u svojoj režiji, onako amaterski, sami proizvodili, sami prodavali, borili se...&nbsp;

Od 2009. godine počinju razmišljati na duže staze, počinje kooperantska saradnja s “Brovisom”, grade se farme, ostvaruje se i saradnja s firmom “Madi” iz Tešnja, a danas se sva proizvodnja tovnih pilića isporučuje “Perutnini” u Srbac.


- Išli smo korak po korak. Ovo je odgovoran posao koji se isplati ako mu se ozbiljno priđe. Mi sada imamo pet farmi kapaciteta 660.000 komada pilića u šest godišnjih turnusa, i na taj način proizvedemo 1,4 miliona kilograma kvalitetnog pilećeg mesa – kaže Spasoja Andrić i napominje da, osim članova porodice, u farmama radi pet radnika.


Šesta farma


Andrići u narednoj godini planiraju sagraditi i šestu farmu za tov pilića kapaciteta 40.000 komada u turnusu i time će zaokružiti plan proizvodnje i isporuke. Oni tvrde da je peradarstvo isplativa grana poljoprivrede, pogotovo ako i država shvati, pa kao i USAID i Švedska vlada pomognu farmerima da budu konkurentni Zapadu i da potpuno spremni dočekaju izvoz pilećeg mesa. 


Dobili 71.000 KM&nbsp; 

- Bilo je pomoći sa strane, od ministarstva RS, Ministarstva za povratak FBiH, sada i u projektu Farma II u kome smo dobili 71 hiljadu maraka. Na ovo mi ćemo uložiti stotinu hiljada KM, kako bismo kompleks dogradili i nabavili još opreme za tov. Svima smo zahvalni – kaže Andrić.

Nakon grantova u projektu FARMA II: Andrići spremni za EU!

Privredna komora FBiH poziva proizvođače da dostave svoje proizvode u njihove urede u Sarajevu ili Mostaru. Proizvode ili promotivni materijal uposlenici Centra za promociju i edukaciju pri PKFBiH prezentirat će budućim potencijalnim poslovnim partnerima na Međunarodnom sajmu gospodarstva VIROEXPO 2018, koji će biti održan u Virovitici u Hrvatskoj od 23. do 25. februara. Proizvode treba dostavite do 10. februara.&nbsp; 
Stalni rast

Zbog prevelike zainteresiranosti za nastup na VIROEXPO-u, zbog kvadrature izložbenog prostora eksponati ne smiju biti većih dimenzija. Poželjno je dostaviti i promotivne materijale firme, letke, brošure, DVD prezentacije...

Međunarodni sajam VIROEXPO ove godine obilježava 23. godinu postojanja i jedan je od najvećih sajmova u Hrvatskoj s tendencijom stalnog rasta, sa sve većim brojem izlagača iz sve više zemalja kako iz regiona tako i cijele EU.

Veliki prostor

Privredna komora FBiH prisutna je od prve sajamske manifestacije te je veliki prijatelj kako sajma tako i grada Virovitice te Županije virovitičko-podravske. Ovogodišnji sajam bit će održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te Vlade.

Očekuje se više od 500 izlagača iz 25 zemalja Evrope i svijeta, na više od 25.000 metara kvadratnih, s oko 30.000 posjetilaca.

Poziv bh. firmama na VIROEXPO 2018.: Više od 500 izlagača iz 25 zemalja svijeta

Zeničani Edina Dilberović i Hakija Porča prije četiri godine pokrenuli su firmu "Pet servis" koja se bavi reciklažom ambalažnog otpada. A danas se nalazi među pet najvećih izvoznika ove vrste otpada u BiH.&nbsp; 
Podigli kredit

Na ideju da osnuju firmu došli su nakon što su radili kod brojnih privatnika te uvidjeli da Zenica i čitava BiH imaju potrebu za preduzećem poput njihovog.

- Bilo je teško iz ničega krenuti u ovakav poduhvat. Ali, skupili smo hrabrosti i odlučili osnovati firmu. Osim što smo željeli podići svijest kod ljudi o adekvatnom odlaganju otpada, željeli smo i ispraviti ružnu sliku o radu kod privatnika - govori nam Dilberović.

Put do jednog od najvećih izvoznika u BiH bio je trnovit. Hakija Porča ističe da se ponosno prisjeća početaka, kada su Edina i on išli prikupljati otpad. 

- Tadašnja vlast nije željela čuti da pomogne mladima, koji imaju namjeru osnovati firmu. Na kraju smo podigli kredit i krenuli za poslom. Bilo je teško, bez ičije pomoći. Na početku smo mi išli i prikupljali otpad, dovozili na malo iznajmljeno skladište, a onda smo ga u noćnim satima sami sortirali i pakovali - govori Porča, dodajući da je bilo trenutaka kada su htjeli dići ruke od svega.

Iznajmljeni lager


Volja, trud i mukotrpan rad počeli su davati pozitivne rezultate. Dan za danom mladi Zeničani počeli su uživati u rezultatima svoje istrajnosti. 


- Za četiri godine mukotrpnog rada od dva radnika došli smo do 10 zaposlenih. Danas poslujemo na velikom, iznajmljenom lageru uz moderne mašine i prikupljamo otpad na području cijele BiH koji poslije izvozimo u zemlje EU - ističe Dilberović.


Dodaju da su posebno ponosni što svake godine, od Bonitetne certifikacije preduzeća u BiH, zbog natprosječnih pokazatelja uspješnosti, dobiju certifikat za najpouzdaniju kompaniju u BiH. A to im daje vjetar u leđa da nastave s predanim radom.


Problem s proširenjem poslovanja 


Iako već imaju deset zaposlenih, namjeravaju zaposliti još radnika, ali problem predstavlja prostor za proširenje poslovanja.


- Obraćali smo se gradonačelniku i Gradskoj upravi da nam omoguće kupovinu gradskog zemljišta, gdje bismo napravili veći lager i zaposlili još ljudi. Pošto nailazimo na negativne odgovore, razmišljamo o odlasku u drugi kanton gdje bismo mogli realizirati naše ideje i vizije - govore mladi poduzetnici.

Uspješan, ali mukotrpan put zeničke firme: "Pet servis" među najvećim izvoznicima otpada

Velika je vijest najaviti da je Pino Nature Hotel nominiran za prestižnu svjetsku nagradu "BID Quality Award" u zlatnoj kategoriji gdje će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na jednoj od najznačajnijih svjetskih konvencija "Internacionalnal BID Quality", koja će se održati u Frankfurtu, (Njemačka), 17. i 18. marta ove godine. 

Niti jedna zemlja iz naše regije do sada nije kandidovana za ovu značajnu nagradu za koju će se Pino Nature Hotel i Bosna i Hercegovina takmičiti među najjačim svjetskim kompanijama iz Australije, Kine, Indije, Amerike, Argentine, Rusije, Austrije, Francuske, Saudijske Arabije, UAE, Njemačke, Grčke, Egipta i drugih svjetskih sila.&nbsp;&nbsp;
Više informacija na www.bid-europe.com
Pino Nature Hotel je nominiran nakon istraživanja i analize od strane svjetskih znalaca kao što su: “Lovci na kvalitet”, svjetski poduzetnici i eksperti iz oblasti kvalitete, koji su prepoznali uticaj Pino Nature Hotela u oblasti lideršipa, kvalitete, inovacija i izvrsnosti.
Direktorica hotela Aida Terzić je izjavila da iako je Pino Nature za samo dvije godine svoga rada osvojio ili bio nominiran za mnoge svjetski poznate nagrade iz oblasti arhitekture i dizajna poput A Design Award, EHDA 2017, Meies Van Der Rohe Award i mnoge druge, ovo je prvo priznanje iz oblasti kvalitete na svjetskom nivou zbog čega su u ovoj kompanij iznimno ponosni. 
“Kada sam prije tačno 5 godina završavala svoj magistarski rad upravo na temu “Kvalitet usluga i satisfakcija potrošača u turizmu” nisam ni sanjala da će samo nekoliko godina kasnije kvalitet kompanije koju vodim biti prepoznat na ovako značajnoj svjetskoj konvenciji. Odbor za odabir IAE temelji svoje odluke na kriterijima QC100 modela cjelovitog upravljanja kvalitetom. Ovaj model, u kombinaciji sa tehnologijom BID Quality Mix, ojačat će naš položaj vodstva i pomoći će poboljšanju rasta i vidljivosti naše kompanije“. – rekla je Aida Terzić.

Lista ovogodišnjih kandidata: 
Cabinda Gulf Oil Company Limited - Chevron Angola

CervecerÌa y MalterÌa Quilmes - Argentina&nbsp; 
Green Aruba Conference - Aruba
Rendezvous Hotels &amp; Resorts International - Australia
Zepter - Austria
Azpetrol Ltd. - Azerbaijan
Robintex Group - Bangladesh
Botswana Tourism Organisation - Botswana
Mong Reththy Group Co. Ltd - Cambodia
Pino Nature Hotel - Bosnia and Herzegovina
Yangtze Optical Fibre and Cable Company Ltd. (YOFC) - China
Acueducto, Agua y Alcantarillado de Bogot• E.S.P.- Colombia

CEZ Group - Czech Republic&nbsp; 
Egyptian Media Production City Co. - EMPC- Egypt
Alcoa Howmet Gennevilliers - France
SOCAR Georgia Petroleum, Ltd - Georgia
CH2M HILL International Holdings - Germany
Porto Carras Resort - Greece
La Tribuna - Honduras
ICICI Bank Ltd. - India
Indian Oil Corporation Ltd. - Gujarat Refinery Baroda - India
TATA Elxsi (India) Ltd.- India
Ansaldo Energy - Italy
Royal Jordanian Airline - Jordan
Burgan Bank - Kuwait
Kuwait National Petroleum Company - Kuwait
Beirut International Marine Industry &amp; Commerce s.a.r.l. - Lebanon
Jambatan Kedua Sdn Bhd (JKSB) - Malaysia
Banco Interacciones - Mexico
Operadora VIPS, S. de R.L. de C.V. Walmart - Mexico
Cooperativa La Cruz Azul, S. C. L. - Mexico
Operation Smile - Morocco 
Saham Assurance - Morocco
Downer Group - New Zealand
ROMATSA - Romania
ETIMADEN - Etiproducts Ltd. - Russia
Hotel Metropol - Russia
Kaspersky Lab ZAO - Russia
Russian Appraisal - Grant Thornton - Baker Tilly- Russia
State Corporation Rostec / JSC RT-Techpriemka - Russia
World Trade Center Moscow - Russia
King Fahad Medical City (KFMC) - Saudi Arabia
Pullman ZamZam Makkah - Saudi Arabia
Saudi Arabian Fertilizer Company - SAFCO (SABIC Co.) - Saudi Arabia
Kalagadi Manganese - South Africa
PRASA - Passenger Rail Agency of South Africa - South Africa
Stadium Management South Africa (Pty) Ltd - South Africa
Arcelor Mittal Point Lisas Limited - Trinidad Tobago
AERIUM - CEFIC TURKEY Turkey
Dogus Holding A.S.- Turkey
ICF Airports - Turkey
Istanbul Natural Gas Distribution Co. Inc. (IGDAS) - Turkey
Polimeks - Turkey
Ashgabat International Airport - Turkmenistan
Turner Construction International - UAE / USA
Abu Dhabi Airports Company - United Arab Emirates
Dubai Aviation Engineering Projects- United Arab Emirates
Dubai Electricity and Water Authority (DEWA)- United Arab Emirates
Banco de la Rep˙blica Oriental del Uruguay - BROU Uruguay
CH2M Hill International- USA / Gemany
Navoi Mining &amp; Metallurgy Combinat (NMMC) - Uzbekistan
(preuzeto sa stranice: http://www.bid-europe.com/pagina.php?id=86)

Pino Nature Hotel nominiran za prestižnu svjetsku nagradu za kvalitet

Porodična firma "Jukan eko-hrana" iz Gračanice ne propušta sajmove u Bosni i Hercegovini, okruženju ili čak u dalekom Dubaiju. Tako predstavljaju svoje originalne organske proizvode zdrave hrane. U pogonima poznatog bh. pjevača Ibrahima Jukana proizvode sve što se uzgaja i ubere u prirodi.&nbsp; 	
Među dvadesetak firmi iz BiH koje se nalaze na svjetskom sajmu "Global Village" u Dubaiju nalazi se i štand firme "Jukan eko-hrana" iz Gračanice koja je predstavila džem od jabuka, sirupe, čajeve, slatko od ruža te tradicionalna jela kao što su bosanske gurabije.

- Mi smo potpuno zadovoljni što smo napravili i ovaj iskorak kako bismo u dalekoj i bogatoj zemlji predstavili ono što mi proizvedemo na našim njivama, našoj ekonomiji, pa na prirodan način preradili i dostavili našim kupcima. Ljudi sa svih strana svijeta dolaze na naš štand i kupuju ono što im zapadne za oči i što osjete da je prirodno. Tim prije kada vide da mi već odavno posjedujemo Halal certifikat - kaže Jukan i napominje da će grupa kupaca iz Dubaija na proljeće posjetiti firmu "Jukan eko-hrana" u Gračanici kako bi se ugovorila dugoročna poslovna saradnja.

Proizvodi firme "Jukan eko-hrana" u Dubaiju: Na sajmu "Global Village" i džem od jabuka, slatko od ruža

Nakon dodjele bespovratnih sredstava za predstavnike 13 kompanija u okviru projekta USAID-a "Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju BiH", razgovarali smo s Endruom Bogelom (Andrew Boegel), šefom Odjela za ekonomski razvoj Misije USAID-a u BiH.&nbsp; 
Poslovne ideje

Šta biste posebno naglasili o ovom projektu?

- Ono što je važno da istaknem jeste da mi istinski želimo pružiti praktičnu pomoć sa svake strane kada se radi o ulaganjima iz dijaspore.

Na koji način se može pomoći poduzetnicima da što brže i bolje investiraju u BiH?

- Ono što želimo postići da neki poduzetnik iz Bosne i Hercegovine koji ima neku poslovnu ideju i za njeno ostvarenje mu nešto treba investicija ili tehnička pomoć zna da može pronaći sve što mu je potrebno u okviru ovog projekta, ovdje u Dijaspora biznis centru.

Koje su konkretno usluge?

- Postoji veliki raspon različitih usluga koje se poduzetnicima mogu pružiti, poput povezivanja putem online platforme za uspostavljanje kontakata s dijasporom, a odnosi se na predstavnike dijaspore iz cijelog svijeta. Ako žele da ulažu u BiH, mogu putem te iste online platforme da dođu u kontakt s poduzetnicima iz zemlje. I to je, ustvari, ona najvažnija poruka koju ću uvijek i nanovo ponavljati i nadam se da će ući ljudima u uši i da će se uključiti.

Je li neophodno da posluju odnosno da imaju biznis u zemlji iz koje dolaze?

- Za dodijeljene grantove bilo je neophodno da se zadovolje kriteriji, odnosno da se radi o saradnji između investitora izvana s mladim bh. kompanijama. To može biti i tek osnovana start-up kompanija, ali mora biti pravno lice. Mi želimo podržati nove kompanije, nove investicije iz mladih firmi, ali to može biti i lokalna firma koja je sama pronašla investitora.

Podjednak interes

Odabrane kompanije dolaze iz različitih sektora. Iz koje branše je bilo najviše pristiglih aplikacija?

- Primili smo 54 aplikacije iz 20 zemalja s pet kontinenata. To je bio jedan takav odziv kome se nismo nadali i nadmašio je naša očekivanja, a mogu potvrditi da je interes bio podjednak iz svih sektora. Naprimjer, dobili smo i tekstilnu industriju koju prvobitno nismo predvidjeli. Nismo fokusirani na određeni sektor, fokusirani smo na sve one koji pripadaju određenim sektorima, a kreiraju poslove i daju investicije. Mi ne biramo sektore jer može se desiti da jedne godine neki sektor ostvari rast, a neki drugi može stagnirati.

Prema broju prijavljenih kompanija i odzivu, možemo reći da je sve to dobar pokazatelj već na samom početku?

- Za sada sve potvrđuje naša uvjerenja i naš pristup. Odnosno dokazuje da smo bili u pravu u vezi s ovim projektom.Cilj 22 miliona KM investicija

Spremni smo raditi sa svim kompanijama, svim firmama koje ispunjavaju postavljene uvjete. I koje će nam pomoći da dođemo do zacrtanog cilja od 22 miliona maraka investicija.

Endru Bogel: Broj prijavljenih kompanija pokazuje da smo bili u pravu s projektom za dijasporu

Sumnje ruskih uvoznika da je 19 tona jabuka, navodno uvezenih iz Poljske, doslovno podvaljeno ruskom tržištu kao jabuke proizvedene na teritoriji Bosne i Hercegovine, jer su na drvenim sanducima otkrivene duple etikete, koje ukazuju na poljsko porijeklo, izazvale su ogorčenje domaćih proizvođača jabuka sa područja Semberije i podmajevičkog kraja.&nbsp; 
Loša praksa

Darko Milošević, jedan od najznačajnijih proizvođača šljive i jabuke na području Majevice, predsjednik Udruženja voćara “Eko voće” iz Ugljevika, kaže da se opet ponavlja stara loša praksa lova u mutnom, što nanosi nesagledive posljedice domaćim proizvođačima voća, ali i cjelokupnoj ekonomiji BiH.

- Nadležni moraju utvrditi odgovornost onih koji su doveli do ovakvih propusta. Ovo se više ne smije dozvoliti, jer smo u 2016. godini dobili prvi žuti karton kada je u pitanju nepoštivanje propisa izvoza na rusko tržište. Ovo shvatam kao drugi žuti karton, a svi dobro znamo šta slijedi nakon dva žuta kartona. 

Smatram da u narednih osam do devet mjeseci niko od proizvođača jabuke u BiH neće biti u prilici da izveze nijedan kilogram jabuke na rusko tržište - kaže Milošević, koji godišnje proizvede skoro 150 tona voća i koji je podigao moderne zasade jabuke sa zaštitnim mrežama, u koje je uložio više od 50.000 KM.

Rigorozni normativi


I Rado Njegić iz Dvorova kod Bijeljine, jedan od najvećih proizvođača jabuke u Semberiji, koji pod jabukom ima više od osam hektara, plasira svoje jabuke na rusko tržište. Njegić, koji je u prošloj godini proizveo skoro 250 tona jabuke, kaže da su ruski uvoznici rigorozni kada je u pitanju kvalitet voća te da su njihovi normativi kvaliteta po mnogo čemu strožiji nego oni koji se primjenjuju i koriste u zemljama Evropske unije.

Domaći proizvođači voća ogorčeni zabranom izvoza jabuka: "Dobili smo drugi žuti karton"

Predstavnici USAID-a jučer su u Sarajevu, u prostorijama Dijaspora biznis centra, predstavili 13 kompanija čiji su projekti izabrani za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 391.000 KM u sklopu USAID-ovog projekta "Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine".&nbsp;Šef Odjela za ekonomski razvoj Misije USAID-a u BiH Endru Bogel (Andrew Boegel) izjavio je da su ta sredstva, kao i još dva miliona KM koje su uložile same kompanije, omogućila otvaranje 80 novih radnih mjesta.&nbsp; 
Razni sektori&nbsp;Bogel je pojasnio da kompanije koje su dobile sredstva dolaze iz metalskog, prehrambenog, tekstilnog i IT sektora te poljoprivrede.&nbsp;Izrazio je zadovoljstvo što posluju u raznim sektorima i u svim dijelovima BiH. Kompanije kojima su uručena sredstva su "Sućo", "Movida", "Probosing", FANA - Arifagić, "Te Ora", "Lumitic", "Freund", „ADV Pax“, "Code Line Solutions", "Talbot", BMT, "Master Enginiring" i "Sitex". Najavljeno je i da će naredni poziv biti krajem februara.
Šef projekta Sanjin Arifagić rekao je da je sve počelo prije devet mjeseci te da je nedavno osnovano i Vijeće investitora iz dijaspore, krenuli su i s programom tehničke pomoći kompanijama iz dijaspore, a otvorene su i prostorije Dijaspora biznis centra u Sarajevu.

Direktan ugovor&nbsp;&nbsp;Prema riječima Arifagića, glavni kriteriji bili su zapošljavanje i investicije.
- Kriteriji za odabir bili su da kompanija u vlasništvu mora imati predstavnike dijaspore ili imati direktan ugovor s našim predstavnicima u dijaspori. Drugi je da kompanija nije mogla biti starija od tri godine - kazao je Arifagić, napomenuvši da je većina prijavljenih firmi bila mlađa i od godinu.

Prebaciti proizvodnju iz Kine&nbsp;&nbsp;U metalskoj branši, firma "ADV Pax Lutec" iz Maglaja dobiveni novac iz granta iskoristit će za nabavku novih alata. Rekao nam je to Suvad Ahmetspahić, uz napomenu da će pomoć biti usmjerena za širenje tržišta, ali i proizvodnje.&nbsp; - Aplikacija se odnosila na novac potreban za nabavku alata za obradu ambalažnih limenki. Firma je iz Njemačke, a s obzirom na to da su vlasnici naši državljani koji imaju državljanstvo, Edin i Azina Kukavica, njihov je cilj da proizvodnju iz Kine, korak po korak, presele u BiH. Fabrika je u Maglaju, ima 40 radnika. Imamo tržište, a naše je samo da proizvodimo - ističe Ahmetspahić.

Posredovanje u online trgovini&nbsp;Iako je sarajevska firma "Movida" nedavno osnovana, dobiveni novac bit će uložen u širenje poslovanja u sektoru online trgovine. S obzirom na to da je direktor firme iz Holandije, Nadira Plančić naglašava da je to bio razlog za aplikaciju.
- Sredstva ćemo usmjeriti za otvaranje nove poslovnice u Tuzli ili Lukavcu, gdje planiramo uposliti za dodatna dva do tri radnika. S obzirom na to da smo platforma koja se bavi posredništvom u online prodaji, dobiveni novac iskoristit će se i za poboljšanje trenutnih uvjeta za rad prvenstveno kroz nabavku tehničke opreme - ističe Plančić.

Projekt USAID-a Invest dijaspora: Prvih 13 kompanija dobilo sredstva

Kompanija ''Sinkro'', koja je osnovana 1997. godine, u vrlo kratkom periodu postala je regionalni lider u prodaji repromaterijala i štofova za proizvodnju namještaja. Ovu činjenicu dokazuje i ponovno pojavljivanje na prestižnom sajmu namještaja u Kelnu ''IMM 2018.''.Fabrika namještaja "Sinkro" već četvrti put samostalno izlaže svoje proizvode na prodajno najbitnijem prezentacijskom sajamu u Evropi.&nbsp;- Izuzetno je važno pojaviti se na takvom sajmu, jer se prezentacijom otvaraju razne mogućnosti vezane za plasman vlastitih proizvoda na evropsko, odnosno svjetsko tržište - kažu nam iz firme ''Sinkro''.&nbsp;Firma je ove godine predstavila novu kolekciju namještaja pod nazivom ''Zodiac collection by Sinkro''. Radi se o 14 novih modela namještaja koji su raspoređeni po Zodijak znakovima.&nbsp;- ''Zodiac collection'' iznimno je zanimljiv pristup koji su inozemni kupci jako dobro prihvatili. Već sada možemo reći da imamo naznake za nove partnere i nove investicije za industriju namještaja u BiH - rečeno je iz ove kompanije.&nbsp;

Zaštitimo Bardaču i vratimo joj stari sjaj

Međuopćinski projekt proizvodnje salate: Osiguran kompletan otkup

Veliki pad na "Wall Streetu" i evropskim berzama

Nokia lani zabilježila dvostruko veće gubitke

Jedna od najvećih maloprodajnih grupacija u Evropi traži dobavljače iz BiH

Općina podijelila skoro 100.000 KM poticaja / Poljoprivrednici: Pomoć je stigla u pravo vrijeme

U Potočarima se otvaraju novi pogoni: Za dva mjeseca posao će dobiti 30 radnika

Nakon grantova u projektu FARMA II: Andrići spremni za EU!

Poziv bh. firmama na VIROEXPO 2018.: Više od 500 izlagača iz 25 zemalja svijeta

Uspješan, ali mukotrpan put zeničke firme: "Pet servis" među najvećim izvoznicima otpada

Pino Nature Hotel nominiran za prestižnu svjetsku nagradu za kvalitet

Proizvodi firme "Jukan eko-hrana" u Dubaiju: Na sajmu "Global Village" i džem od jabuka, slatko od ruža

Endru Bogel: Broj prijavljenih kompanija pokazuje da smo bili u pravu s projektom za dijasporu

Domaći proizvođači voća ogorčeni zabranom izvoza jabuka: "Dobili smo drugi žuti karton"

Projekt USAID-a Invest dijaspora: Prvih 13 kompanija dobilo sredstva

Kompanija ''Sinkro'' svoje proizvode već četvrti put predstavlja na sajmu u Kelnu

Biznis

Zaštitimo Bardaču i vratimo joj stari sjaj

Međuopćinski projekt proizvodnje salate: Osiguran kompletan otkup

Veliki pad na "Wall Streetu" i evropskim berzama

Nokia lani zabilježila dvostruko veće gubitke

Jedna od najvećih maloprodajnih grupacija u Evropi traži dobavljače iz BiH

Općina podijelila skoro 100.000 KM poticaja / Poljoprivrednici: Pomoć je stigla u pravo vrijeme

U Potočarima se otvaraju novi pogoni: Za dva mjeseca posao će dobiti 30 radnika

Nakon grantova u projektu FARMA II: Andrići spremni za EU!

Poziv bh. firmama na VIROEXPO 2018.: Više od 500 izlagača iz 25 zemalja svijeta

Uspješan, ali mukotrpan put zeničke firme: "Pet servis" među najvećim izvoznicima otpada

Pino Nature Hotel nominiran za prestižnu svjetsku nagradu za kvalitet

Proizvodi firme "Jukan eko-hrana" u Dubaiju: Na sajmu "Global Village" i džem od jabuka, slatko od ruža

Endru Bogel: Broj prijavljenih kompanija pokazuje da smo bili u pravu s projektom za dijasporu

Domaći proizvođači voća ogorčeni zabranom izvoza jabuka: "Dobili smo drugi žuti karton"

Projekt USAID-a Invest dijaspora: Prvih 13 kompanija dobilo sredstva

Kompanija ''Sinkro'' svoje proizvode već četvrti put predstavlja na sajmu u Kelnu