Proizvođači jagodičastog voća, maline posebno, pamtit će godinu na izmaku po izuzetno lošim vremenskim uvjetima, ali i po borbi za što veću otkupnu cijenu maline. Na maglajskom području ove godine je proizvedeno skoro 200 tona, a u Zeničko-dobojskom kantonu, koji je lider u proizvodnji, skoro 4.000 tona maline. Nekoliko izuzetno dobrih godina, ali i visoka otkupna cijena, doveli su do ekspanzije malinarstva i na maglajskom području, ali sada, zbog brojnih poteškoća, neki odustaju od ove proizvodnje. Neki, ipak, istrajavaju.&nbsp;&nbsp; 
Pad cijene

- U Bosni i Hercegovini je u ovoj godini proizvedeno skoro 20.000 tona maline, a prema nekim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvezene maline je skoro 60 miliona KM. U Maglaju je skoro 600 proizvođača, a ubrano je skoro 200 tona - izjavio je Salih Mujanović, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH.

I sami proizvođači pitali su se zašto je došlo do pada otkupne cijene. Prošle godine je dostizala i 3,80 KM za kilogram, a ove se kretala od 1,50 do 1,90 KM. 

- Vidjeli smo poslije da je to tako kako jeste. Tržište diktira cijenu i svakih nekoliko godina raste ili opada. S niskom otkupnom cijenom suočili smo se ove godine. Kroz svoje aktivnosti utjecali smo na hladnjčare da u ovoj godini daju maksimum od sebe kako bi spasili proizvodnju. Utjecali smo i na sve nivoe vlasti da daju poticaje, koji nisu bili veliki, ali su, može se reći, spasili proizvodnju - dodao je Mujanović. 

Preme podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava, na području ZDK postoji 3.500 proizvođača maline, koji su zasadili više od 650 hektara. Rebalansom budžeta Kantona sredstva za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji uvećana su sa 2,5 na 2,8 miliona KM.

Uvećan poticaj


Vlada ZDK odobrila je poljoprivrednim proizvođačima isplatu 972.830 KM na ime podrške za proizvodnju maline. Podršku od 0,25 KM po kilogramu proizvedene maline ostvarilo je 2.617 proizvođača. Kada je u pitanju Maglaj, poticaj je uvećan sa 0,07 na 0,10 KM za kilogram proizvedene maline.


 

Treba reći istinu


- Ljudima treba reći istinu, a to je da ova godina ne bi trebala biti referentna kada je u pitanju proizvodnja maline. Vjerujem da će naredne godine stanje biti mnogo bolje. Svi oni koji mogu raditi ovaj posao na individualnim, malim parcelama, neće biti dovedeni u neki veliki rizik. Ali, oni koji imaju velike parcele pa moraju angažirati i dodatne radnike, oni ulaze u rizik hoće li moći pokriti troškove s niskom otkupnom cijenom. Nadamo se da će naredne godine otkupna cijena biti veća nego ove - rekao nam je Mujanović.

U BiH proizvedeno 20.000 tona maline

Mišo Reljić, direktor Agencije za ekonomski razvoj Preda-PD iz Prijedora, potvrdio je za „Dnevni avaz" da bi nova fabrika peleta mogla okvirno zaposliti oko 50 radnika. Za sada ne otkriva mnogo detalja, osim da je riječ o holandskoj investiciji i ozbiljnim poslovnim ljudima koji su im poslali pismo namjere o kupovini zemljišta na kojem će namjenski biti izgrađena fabrika.&nbsp; 
Faza odlučivanja

- Prema našem mišljenju, to bi trebala biti ozbiljna investicija koja je u fazi odlučivanja. Dobre vijesti stižu i iz oblasti metalske industrije, kojom će se baviti jedna švicarska fabrika. Oni su već kupili zemljište u Trnopolju i računamo da bi u početku mogli zaposliti desetak radnika. Krajem decembra dolaze na novu rundu pregovora. Za metalsku industriju zainteresirani su i Slovenci, nova firma s kojom pregovaramo, a koja bi u dogledno vrijeme trebala zaposliti 300 do 400 radnika - ističe Reljić i dodaje da je u posljednjih desetak godina otvoreno 16 manjih i većih fabrika koje se bave isključivo proizvodnjom.

Posljednja je „Napco beds" u Brezičanima, koja bi do juna broj radnika sa sadašnjih 50 mogla povećati na 400. U oblasti proizvodnje već su po sjajnim rezultatima prepoznatljivi „Austronet", „Nova Ivančica", „Nuti due", tu je i „ArcelorMittal", ali i nove investicije poput „EH Solutions", švicarske firme koja u Kozaruši kod Prijedora proizvodi metalne dijelove, njemačke kompanije „Edna", koja se bavi sistemima za grijanje, „Knežević enteringa", koji proizvodi ljepilo....

Mnogo radili


- U početku su svi imali po samo nekoliko radnika, a danas je u ovoj oblasti zaposleno oko 2.000 ljudi - kaže Reljić i naglašava da su posljednjih godina mnogo radili na poboljšanju poslovnog ambijenta kako bi privukli investitore. 


Mnogo se radi i na uređenju industrijskih zona. Tako će u onoj bivšeg „Celpaka" biti izgrađena nova cesta u dužini od oko 400 metra. Uz podršku donatora, sredstva će osigurati Grad Prijedor.

Ne jeftina, nego kompetentna radna snaga



Reljić navodi da su im u startu, osim brze papirologije, privlačnog zemljišta s uređenom infrastrukturom, željeli ponuditi i kvalitetnu radnu snagu.



- Ne jeftinu, nego kompetentnu. Mnogo smo ulagali u praktičnu nastavu, opremali školske kabinete kako bismo nakon srednje škole dobili stručnjake kojima ne treba dodatna kvalifikacija. Istovremeno smo pratili i potrebe berze rada - naglašava Reljić i dodaje da je značajnu ulogu u svemu odigrao i gradski Savjet za obrazovanje i zapošljavanje, kao ključna karika koja je objedinila sve koji imaju utjecaj na obrazovni proces i tržište rada.

Holanđani će graditi fabriku peleta, Švicarci i Slovenci zainteresirani za metalsku industriju

Povodom 100 godina kompanije Nikon, Refot BH, ekskluzivni uvoznik, distributer i serviser kompanije Nikon za tržište Bosne i Hercegovine, je spremio posebne rođendanske cijene u čast velikog jubileja.

Kompanija Nikon proslavlja veliki jubilej: Sto godina postojanja

Druga AgMENTOR biznis klinika, na kojoj su sudjelovale kompanije i grupe poljoprivrednih proizvođača i poduzetnika iz općina i gradova iz centralne BiH, održana je u Travniku. Cilj je bio omogućiti proizvođačima i prerađivačima iz poljoprivrednog sektora savjetovanje iz oblasti marketinga i prodaje, uvođenja standarda te dobrih higijenskih praksi u proizvodnji mliječnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gazdinstvima.&nbsp;

<h2>Direktni upiti
</h2>

Drugoj od ukupno četiri planirane biznis klinike prisustvovala su 34 predstavnika agrobiznisa iz firmi, zadruga i gazdinstava, koji su kroz direktne upite savjetnicima iz navedenih oblasti mogli dobiti konkretne odgovore, ali i prijedloge za buduće uspješno poslovanje.


Klinika se sastojala iz dva dijela. Na prvom, plenarnom, eksperti su imali priliku da prisutnima predstave sebe i oblast svoje ekspertize te da prođu kroz teme od zajedničkog interesa.


U drugom dijelu, eksperti su dobili odvojene lokacije za direktno savjetovanje sa manjim grupama agrobiznisa ili jedan-na-jedan savjetovanje. Grupe su formirane na osnovu interesa sudionika za specifična područja ekspertize. 


Tržišne veze


Za one koji su aplicirali za dodatna savjetovanja i koji ispunjavaju određene uvjete, organizirat će se dodatna savjetovanja iz navedenih oblasti ekspertize.


Biznis klinika realizira se radi poboljšavanja tržišnih mogućnosti i veza za proizvođače i prerađivače iz poljoprivredno-prehrambene industrije. Inače, ovo je jedna u nizu aktivnosti USAID/Sweden FARMA II Projekta. Implementatori ove aktivnosti su Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH (REZ Agencija) i Udruženje građana "Nešto više".

Druga AgMENTOR biznis klinika: Prisustvovala 34 predstavnika agrobiznisa

Cijena bitkoina u petak se strmoglavila za tridesetak posto, odnosno za 3.600 dolara i sada iznosi 11.500 dolara. Nastavak je ovo strmoglavog pada cijene bitkoina u posljednjih sedam dana.&nbsp;Podsjetimo, bitkoin je još u nedjelju vrijedio vrtoglavih 20.000 dolara.
Pad cijene bitkoina uslijedio je nakon nekoliko loših vijesti za bitkoin, koji je od početka godine narastao za nevjerojatnih 1.300 posto, piše CNN.
Upozorenja na rizično ulaganje&nbsp;Jučer je, zbog sumnji u insajdersku trgovanje, suspendirana trgovina bitkoin kešom – jednom izvedenicom bitkoina, na jednoj od najpopularnijih burzi, javlja CNN.
Američki regulator (Securities and Exchange Commission, SEC) upozorio je ove sedmice investitore na rizik ulaganja u, uglavnom neregulirane, digitalne valute.&nbsp;

Veliki pad vrijednosti bitkoina, upozorenje na rizik ulaganja

Indeksi na svjetskim berzama su uglavnom u minusu nakon pada na Vol stritu pred usvajanje zakona o velikoj poreskoj reformi u SAD.Na sredini trgovanja u Evropi, njemački indeks DAX u minusu je 0,3 posto, kao i francuski CAC 40, dok je britanski FTSE 100 u crvenom 0,1 posto.
Predviđa se da će indeksi Dau Džons, Standard end Pur 500 i Nasdak početi trgovanje na Vol stritu s dobicima. 

Na istoku je japanski Nikei 225 porastao 0,1 posto, južnokorejski Kospi pao je 0,3 posto, kao i Šangajski kompozitni indeks, dok je hongkonški Hang Seng završio u crvenom 0,1 posto. Australijski S&amp;P/ASX 200 završio je manje od 0,1 posto u plusu.&nbsp;&nbsp; 
Predstavnički dom američkog Kongresa trebalo bi danas da glasa o konačnoj verziji zakona o poreskoj reformi koja predviđa najveće smanjenje poreza za korporacije i bogataše, prenose agencije. 

Cijene nafte su porasle. Referentna američka nafta poskupila je za 0,31 posto na 57,74 dolara po barelu, dok je cijena nafte Brent nepromijenjena i iznosi 63,81 dolar po barelu.

Evropske berze u crvenom zbog američkog zakona o porezima

Emil Oldenberg, suosnivač stranice Bitcoin.com, prodao je sve svoje bitcoine i pritom ih nazvao "beskorisnim".
Oldenberg, šef tehnologije na stranici Bitcoin.com, rekao je da se radi o "najrizičnijoj investiciji u koju možete ući", prenosi Unilad pozivajući se na švedsku stranicu Breakit.&nbsp;Suosnivač Bitcoin.com-a objasnio je za Breakit zbog čega više ne vjeruje u tu kriptovalutu, prenosi Index.hr.
- Radi se o ekstremno visokom riziku. Prodao sam sve svoje bitcoine i prebacio se na bitcoin cash. Prebacivanje bitcoina na berze i s njih jako puno košta. Kad sam prodao svoje bitcoine, morao sam platiti 50 američkih dolara i čekati 12 sati da se transakcija izvrši", rekao je Oldenberg.
Fokusira se na bitcoin cash&nbsp; Otkrio je kako je Bitcoin.com "prestao razvijati nove usluge za staru bitcoin mrežu" i sada je ta stranica prvenstveno fokusirana na bitcoin cash koji je pokrenut u augustu.

"Stara bitcoin mreža je praktički beskorisna. Rješenja vidim u bitcoin cashu, u tome leži budućnost", rekao je.&nbsp; 
Oldenberg kaže da su visoke transakcijske naknade i zastoji u transakcijama glavni razlog što je digao ruke od bitcoina. 

U januaru vrijednost bitcoina iznosila je oko 1.000 američkih dolara po "novčiću", a u 12 mjeseci dosegla je nevjerojatnih 18 hiljada američkih dolara.

Osnivač portala Bitcoin.com Emil Oldenberg prodao svoje bitcoine i nazvao ih beskorisnim

Razgovarao: Mladen DAKIĆ&nbsp; 
O ciljevima projekta USAID-a "Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju BiH" razgovarali smo sa šefom projekta Sanjinom Arifagićem. Prvo pitanje je bilo kako će i šta raditi na promociji, stimulaciji i podršci investicijama bh. dijaspore. 

- Bosanskohercegovačka dijaspora predstavlja ogroman potencijal za razvoj zemlje. Skoro dva miliona ljudi širom svijeta vode porijeklo iz BiH i taj finansijski, ljudski i društveni kapital je gotovo neiskorišten. Dijasporu najčešće spominjemo u kontekstu doznaka koje svake godine šalju u domovinu, a samo tokom prošle godine na taj način je ušlo više od 3,5 milijardi KM. Ali, taj potencijal je mnogo značajniji ako ga nešto šire posmatramo. Investicije, u kombinaciji s poslovnim vezama, poznavanjem tržišta i ekspertizom koju ti ljudi imaju, mogle bi imati transformacijski učinak na razvoj cijele zemlje. Mogu biti i najbolji ambasadori svoje zemlje i u razgovoru s drugim, stranim investitorima.

Moram reći da je dijaspora već prisutna u privatnom sektoru u BiH. Imali smo priliku posjetiti desetine kompanija koje su osnovali članovi bh. dijaspore koji investiraju desetine miliona u razvoj i zapošljavaju stotine ljudi širom naše zemlje. Pa i najveća privatna kompanija u BiH, „Prevent", rezultat je investicije bh. iseljenika. Međutim, potencijal dijaspore je puno veći i postavlja se pitanje kako stimulirati i druge da pokrenu biznis ovdje. Jednostavno, mi smo mala zemlja i ne možemo priuštiti sebi da ignoriramo ljudski, finansijski i društveni kapital koji dijaspora nedvojbeno ima.

Glavna usmjerenja

Kada je u pitanju USAID i projekt koji realiziramo, imamo tri glavna usmjerenja. To su zagovaranje javnih strategija koje bi se fokusirale na poslovni kapacitet dijaspore, zatim direktna podrška investitorima kroz tehničku podršku i programe dodjele bespovratnih sredstava. Konačno, tu je i kreiranje alata za uvezivanje dijaspore i domaćeg privatnog sektora poput pokretanja platforme Diasporainvest.ba i podizanja i jačanja Biznis centra bh. dijaspore.

Osigurana su za te namjene 5,2 miliona dolara za pet godina. Na koji način će se usmjeravati sredstva?&nbsp;
- Dio sredstava se realizira kroz grant programe, gdje smo okončali već jedan javni poziv, a planiramo svake godine raditi po dva ciklusa dodjele sredstava za projekte i biznis inicijative. Naredni poziv će biti otvoren već tokom marta 2018. godine. Tu su i različiti oblici tehničke podrške firmama i savjetodavnih usluga u oblasti certifikacija, razvoja proizvoda i usluga, optimizacije proizvodnje, obuke zaposlenih i drugih vrsta podrške za dijasporske kompanije iz sektora drvoprerađivačke i metaloprerađivačke industrije, poljoprivrede, turizma, energetike i informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Dio sredstava će, također, biti usmjeren na umrežavanje domaćeg privatnog sektora s našom poslovnom dijasporom kako bismo potpomogli ostvarivanje poslovnih veza. Proteklog mjeseca pokrenuli smo i našu online platformu diasporainvest.ba, koja će omogućiti povezivanje i identifikaciju potencijalnih partnera i prije samog susreta. 

Cilj je i da dijaspora bude aktivnija kao glas koji će zagovarati više reformi. Na šta se konkretno misli?

- Mislimo konkretno na usmjeravanje dijaspore na ekonomska pitanja. Šta su im prepreke za ulaganje u BiH, šta su prednosti? Razgovaramo s ljudima koji su već investirali u BiH i pokrenuli biznis o iskustvima, dobrim i lošim, te im namjeravamo pomoći da formuliraju preporuke, čija bi provedba sigurno dodatno olakšala dolazak nove generacije investitora iz dijaspore. Nedavno osnovano Savjetodavno vijeće investitora iz bh. dijaspore će uskoro pružiti i konkretne prijedloge politika u ovim oblastima. 

Navedeno je da će postojati izazovi kao što su korupcija i težak poslovni ambijent, kako se "boriti" protiv toga?
 
- To je odlično pitanje i česta tema u razgovoru s investitorima. No, moram reći da su u najvećem broju slučajeva iskustva koja investitori iz dijaspore imaju u BiH pozitivna. To ohrabruje, s obzirom na to da ti ljudi obično dolaze s bogatim poslovnim iskustvom stečenim u najrazvijenijim zemljama EU, u SAD, Kanadi i drugdje. Često ističu da su porezi ovdje niži nego u zemljama iz kojih su došli, te da je ljudski kapital koji imamo u BiH zaista konkurentan, posebno u određenim sektorima. Naravno, problema ima, ali se stječe dojam da negativna iskustva imaju daleko veći odjek u javnosti nego pozitivni primjeri, kojih je zaista pregršt. Prije nekoliko dana razgovarali smo s našim ljudima, investitorima iz Njemačke, koji su odlučili da prebace biznis u BiH. Ljudi ne kriju iznenađenje da su ih mnogi odgovarali od toga, navodeći probleme korupcije i teškog poslovnog ambijenta, no oni ističu da su uspjeli pronaći investicijsku lokaciju, registrirati firmu, kupiti zemlju, izgraditi proizvodnu halu, prebaciti mašine i zaposliti i obučiti skoro 50 ljudi za nešto manje od 8 mjeseci. 



Otvoren je proteklih dana i Biznis centar bh. dijaspore u Sarajevu. 
 
- U njemu su, osim našeg tima, smještene i partnerske organizacije "Naša perspektiva" i "Restart". Glavna uloga je podrška investitorima, poslovno savjetovanje, te realizacija edukacijskih i informativnih događaja.

Kakve su do sada reakcije iz dijaspore?

- Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, veoma dobre. Samo tokom prvog poziva za dodjelu grantova javila su nam se 54 potencijalna investitora iz 20 zemalja sa pet kontinenata, što svjedoči o interesu i rasprostranjenosti naše dijaspore. Imali smo niz kontakata, upita za saradnju, planiramo posjete drugim zemljama, trenutno podržavamo 4. biznis forum bh. dijaspore 27. decembra u Tuzli. Niz je investitora koji su najavili dolazak. Naša mreža se širi i vjerujemo da je dijaspora prepoznala našu iskrenu namjeru - učiniti domovinu njihovom narednom poslovnom destinacijom.

Podrška za 140 kompanija

Namjeravate podržati 140 kompanija, prema kojim kriterijima?

- Program dodjele bespovratnih sredstava je usmjeren na mala i srednja preduzeća, novoosnovana ili ona koja su registrirana u posljednje tri godine. Uvjet je ulog investitora koji mora biti minimalno jednak podršci koju traže, ali na kraju je nivo investicije, inovativnost, nova radna mjesta i izvediv biznis plan ono što najviše uzimamo u obzir prilikom izbora. Svakako, preduzeće mora imati i relevantnu vezu s dijasporom. To nije jedini način na koji možemo pomoći, te pozivam investitore koji imaju poslovne prijedloge da nam se jave. 

Otvorenen biznis centarOtvoren je proteklih dana i Biznis centar bh. dijaspore u Sarajevu. 
 
- U njemu su, osim našeg tima, smještene i partnerske organizacije "Naša perspektiva" i "Restart". Glavna uloga je podrška investitorima, poslovno savjetovanje te realizacija edukacijskih i informativnih događaja.
Dođite da razgovaramo!

Već se javila 54 investitora iz 20 zemalja sa 5 kontinenata

Žaklina Dimitrijević, dugogodišnja zaposlenica "Addiko banke", imenovana je za člana Uprave za finansije. Tokom proteklih 10 godina, Žaklina Dimitrijević je bila na nekoliko rukovodećih pozicija unutar sektora finansija, uključujući i poziciju vršioca dužnosti izvršnog direktora početkom 2016. godine. Po zanimanju je diplomirani ekonomista, sa bogatim iskustvom u oblasti finansija, računovodstva i finansijskog kontrolinga. 

- Zadovoljstvo mi je što su vlasnici i Nadzorni odbor banke prepoznali moj višegodišnji angažman i povjerili mi ovu zaista odgovornu funkciju. Posebno se radujem jer ovo imenovanje dolazi u periodu kada je banka počela poslovati pozitivno, te snažno jača svoju tržišnu poziciju - izjavila je Žaklina Dimitrijević, član Uprave za finansije u "Addiko banke"&nbsp; Banja Luka.

Upravu "Addiko banke" Banja Luka čine Mario Ivanković, predsjednik Uprave, te Boštjan Pečenko i Žaklina Dimitrijević, članovi Uprave.&nbsp;

Žaklina Dimitrijević imenovana za člana Uprave "Addiko banke" Banja Luka

Na Sajmu privrede u Sarajevu svoj široki asortiman proizvoda prvi put je predstavila i firma “Konavle Metal” Grude Dubrovnik. Kako nam je kazao vlasnik firme Amir Alijagić, koji je u ovom poslu već 25 godina, na početku su se bavili proizvodnjom aluminijskih otvora da bi posljednjih godina počeli sa proizvodnjom PVC profila za vrata i prozore, što je novo u Hrvatskoj, kao i u Bosni i Hercegovini.&nbsp; 
Raznovrsna ponuda

- Sam proces podrazumijeva ekstrudiranje profila, gdje se od prašine, tačnije PVC granule, dobije proizvod koji plasiramo na tržište. Uzeli smo dobar dio tržišta u Hrvatskoj. Naše proizvode namjeravamo predstaviti i građanima Sarajeva. Krajem januara 2018. planiramo otvoriti i skladište na Ilidži, gdje će kupci imati priliku pogledati naše proizvode – rekao je Alijagić. 

Ponuda je raznovrsna, nudi dvije serije PVC profila za vrata i prozore, šestokomorne te novi profil, koji uključuje dihtovanje na tri mjesta. Alijagić ističe da se ovom vrstom proizvodnje, osim njihove firme, bavi još samo jedna u Valjevu u Srbiji.

- Radi se o kompliciranoj proizvodnji, gdje treba posložiti mnogo parametara. Alati su najbitniji. Kada je kvalitetan, sve ide lakše. Sav alat nabavili smo u Austriji, kao i sirovine – kazao je Alijagić.

Povoljnije cijene


Kada su u pitanju cijene PVC profila za stolariju, kaže da su povoljniji u odnosu na druge firme, kod kojih su više zastupljeni profili za stolariju koje uvoze iz Turske.


- Ono što smo primijetili posljednjih godina jeste da se uvozni profili proizvode iz recikliranih materijala, što kupac ne može da primijeti. Radimo isključivo s njemačkom firmom “West chemia”, koja je najjača u preradi sirovine za PVC stolariju – rekao je Alijagić.Veoma traženi proizvodi 


Alijagić ističe da je veoma zadovoljan prodajom proizvoda, koji su veoma traženi na hrvatskom tržištu. Kaže da su kupci prepoznali vrhunski kvalitet njegovih proizvoda te da ne sumnja da će njegovi profili pronaći svoje mjesto i u domovima naših sugrađana.

“Konavle Metal” predstavio svoje vrhunske PVC profile za stolariju

Elvis Cero, mašinski inžinjer i inovator iz Tuzle, koji živi i radi u Mostaru, izradio je prvi mehanički prototip u svijetu jedinstvenog prijevoznog sredstva - sklopivog tricikla jednosjeda na električni pogon, koji je nazvao “GoCity”. Riječ je o električnom trotočkašu poluzatvorene konstrukcije za jednu osobu, manji prtljag i vožnju različitim vremenskim uvjetima, koji se može sklopiti na dimenzije kofera.&nbsp;

<h2>Teži model 
</h2>

O njegovom projektu “Avaz” je i ranije pisao, kada je “GoCity” bio tek ideja. Riječ je o modelu kakav ne postoji još nigdje u svijetu. Ima direktnu primjenu na velikim sajmovima, aerodromima, nacionalnim parkovima, kruzerima i u gusto naseljenim gradovima. Također, namijenjen je i vlasnicima kamp-kućica, jahti, brodova, kamiona… zbog lakšeg transporta, kao i ljudima koji žive i rade u strogom centru grada, gdje vlada ogromna gužva. 


- Trenutno je projekt u drugoj fazi. Izradili smo prvi mehanički prototip, koji je funkcionalan. Nema nikakvih problema i veoma se jednostavno sklapa, za tri minute. Kad bi se model poluautomatizirao ili automatizirao, onda bi bio baš tip-top. Ovaj model je malo teži od planiranog, jer smo koristili isključivo čelične profile. Pokriven je limom, a ispred sebe kao zaštitu ima veliku pleksiglasnu ploču - pojašnjava Cero.

Ističe da je firma GD “Konstrukcije”, u kojoj radi kao mašinski inžinjer, u potpunosti finansijski i materijalno podržala razvoj prvog prototipa i da bi, bez njihove pomoći, sve ostalo na ideji.



Izbačene pedale



- Naručili smo na internetu i električni motor. U početku je bilo planirano da se model pokreće uz pomoć pedala, ali smo ih izbacili i ostavili samo električni pogon, jer je neudobno istovremeno pedalati i upravljati volanom. Ispod haube se nalaze dvije baterije s kojima se može prijeći do 150 kilometara - navodi Cero.



Materijal za izradu prototipa koštao je skoro 350 eura bez elektromotora i baterije, dok se prodajna vrijednost, kada se nađe na tržištu, procjenjuje na 2.700 eura s elektropogonom.



Automatsko sklapanje&nbsp;&nbsp; 


Cero trenutno potražuje investitora i radi na razvoju praktičnijeg, lakšeg i futuristički opremljenog modela. Ističe kako će “GoCity” ugradnjom automatskog ili poluautomatskog sklapanja i rasklapanja biti znatno praktičniji, a korisnici će štedjeti vrijeme, prostor i novac.

Napravio vozilo koje se može spakovati u kofer

U svečanom ambijentu Raiffeisen galerije u zgradi Centrale banke u Sarajevu održano je druženje članova Uprave Banke s predstavnicima medija. 

Na kraju godine u kojoj Raiffeisen obilježava 25 godina stabilnog i uspješnog poslovanja na bosanskohercegovačkom tržištu predstavnicima medija se obratio g. Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, zahvalivši se na partnerskoj saradnji u proteklom periodu. 

Tom prilikom g. Dobnigg je istakao sljedeće: „Zadovoljstvo nam je što smo slijedeći našu poslovnu strategiju tokom svih ovih godina stekli epitet jedne od vodećih finansijskih institucija sa snažnom tržišnom pozicijom. Naši dobri poslovni rezultati proizilaze iz kontinuiranog prilagođavanja naše ponude očekivanjima i zahtjevima klijenata, a naš jak brend je ključni pokretač naše vrijednosti, i daje klijentima osjećaj pouzdanosti, sigurnosti, povjerenja i partnerstva.“. 

Praćenje tržišnih trendova je kontinuirana orijentacija Raiffeisen banke pri čemu savremeni trend digitalizacije za Banku predstavlja izazov. U cilju modernizacije Banka radi i na preuređenju svoje široke mreže poslovnica, usklađujući je sa standardima koje digitalizacija postavlja. Da je na pravom putu kada je riječ o prilagođavanju poslovanja digitalnom dobu potvrđuje nagrada „Najbolja digitalna banka u BiH za 2017.“ koju je Raiffeisen banci dodijelio renomirani magazin Global Finance.

- Slijedeći našu strategiju održivosti nastojimo klijentima biti fer partner i ponuditi im odgovarajuća rješenja u skladu s razvojem njihovog poslovanja. Samo ovakav uzajamni odnos koji se zasniva na međusobnom povjerenju može rezultirati uspjehom za obje strane. Također, u skladu s pomenutom strategijom, nastojimo naš uspjeh podijeliti sa zajednicom u kojoj poslujemo te me posebno raduje što smo samo tokom ove godine bili u prilici podržati 95 projekata iz oblasti humanitarnog djelovanja, obrazovanja, sporta, kulture i ekologije - dodao je g. Dobnigg.

Aktivnosti Raiffeisen banke u predstojećem periodu će biti usmjerene na prihvatanje izazova koje postavljaju trendovi digitalizacije uz fokus na inovativnost, te na proaktivan i personalizovan pristup klijentu.

Na kraju uspješne poslovne godine Raiffeisen banka upriličila druženje s predstavnicima medija

Bijeljinsko preduzeće “Duvan” AD otkupilo je u ovogodišnjoj sezoni 410 tona duhana. To je za skoro 20 posto manje od planiranih 480 tona, kaže Čedo Gotovčević, direktor bijeljinskog “Duvana”.

Kaže da je ovogodišnju sezonu izvukla jesen, kada je u septembru pala veća količina kiše. Pomoglo je i to što sve do druge polovine novembra nije bilo mraza pa su berba i sušenje duhana produženi do kraja novembra.

- Od ukupno 104 kooperanta iz Semberije i Posavine uspjeli smo otkupiti sve raspoložive količine. Zbog loših vremenskih uvjeta, dugotrajne suše i izostajanja padavina, duhan je lošijeg kvaliteta od očekivanog. U Posavini smo otkupili skoro 100 tona duhana, koji je boljeg kvaliteta, jer su duhanari bili u mogućnosti da navodnjavaju svoje parcele - kaže Gotovčević. 

Ističe da je sav otkupljeni duhan obrađen te da se sada čeka kupac. Kaže da je firma “Bulgaria tabak” zainteresirana da otkupi ovogodišnji rod iz Semberije i Posavine. Za narednu sezonu proizvodnje dunana, kako kaže Gotovčević, planirano je da se poveća proizvodnja na ovom području.

Otkup duhana u Semberiji: “Duvan” preuzeo 410 tona

Hrvatska vlada jučer je odobrila dosad najveću kvotu za zapošljavanje stranih radnika iz zemalja izvan EU, ukupno 31 hiljada, od čega se 9.000 odnosi na produženje postojećih dozvola, a 22 hiljade na nove radnike.

Novost je i da će se pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima.&nbsp; 
Vlada Hrvatske je ministru rada penzionog sistema Mladenu Paviću odobrila da pokrene pregovore s BiH o mogućnosti upućivanja radnika iz kompanija u BiH na rad u hrvatske.
Takva bi se mogućnost dogovarala kroz dva bilateralna sporazuma - jedan za sezonske radnike u turističkim kompanijama, te u branju mandarina i sličnim poslovima u poljoprivredi, a drugi sporazum regulirao bi godišnje odnose u građevinskom sektoru, javlja Poslovni dnevnik.&nbsp;Koliko bi zapošljavanja bilo omogućeno kroz taj režim, nema informacija, no Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika Hrvatske privredne komore, kaže kako je o tome još prerano govoriti. Pregovori sa BiH tek predstoje, a sama procedura dogovaranja i usvajanja sporazuma je duga i veoma komplicirana s obzirom na ustroj države.
Komplikovan ustrojTo je, po njegovoj ocjeni, dobro rješenje, s kojim je svojevremeno i Hrvatska imala dobro iskustvo kroz sličan poseban sporazum s Njemačkom.&nbsp;No, zbog specifičnosti BiH u kojoj sporazum treba dobiti odobrenje deset kantona i oba entiteta, procjenjuje da će takav režim teško zaživjeti u idućoj sezoni, odnosno prije 2019.
Međutim, u Hrvatskoj je već prisutno dosta radnika iz BiH, ne samo kroz postojeći kvotni režim ili korištenjem dvojnog državljanstva, nego i preko slovenskih kompanija. U Sloveniji naime, odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike u sedam dana, poseže za strancima.&nbsp;Tako je preko slovenskih tvrtki koje obavljaju poslove u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko 6.000 radnika iz Slovenije, uglavnom državljana BiH.&nbsp;Za slovenski model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj HGK i HUP se godinama bore, sada još i više kada se intenziviraju aktivnosti, posebno u građevinskom i turističkom sektoru, a iz kojega su radnici iskoristili mogućnost slobodnog kretanja unutar EU. U Sloveniji, primjerice, radi između 30 i 40 hiljada stranih radnika.
No i višestruko povećanje broja radnika u hrvatskoj kvoti za iduću godinu dat će pozitivan efekt. Ponajprije će omogućiti većem broju firmi da namire potrebe za radnicima.
Dosad je u praksi vrijedilo pravilo da se kvote dijele prema brzini prijave, a ne po potrebi i realizaciji poslova, pa se događalo da neke kompanije ne koriste dobivene dozvole, dok ih drugi ne mogu dobiti. Takva kvotna raspodjela primjenjivat će se i dalje, no s većim brojem dozvola ispunit će se potrebe većeg broja firmi.

Hrvatska će mimo kvota primati radnike iz BiH

Bosna i Hercegovina je među najsiromašnijim evropskim zemljama, pokazuje karta raspodjele bogatstva na Starom kontinentu autora kartografa Jakub Marian.Prema ovoj karti, objavljenoj na portalu jakubmarin.com, Bosna i Hercegovina ima index bogatstva 8.9, što je daleko manje od indeksa Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.Najbogatija zemlja u regiji je Slovenija, s indeksom 42, slijedi je Hrvatska (18) i Crna Gora (14).&nbsp;Prema ovoj karti Bosna i Hercegovina je bogatija od Albanije (8,4), Makedonije (5,7), Srbije (5,3).&nbsp;Ipak, kada se sagledaju indeksi razvijenih evropskih zemalja, naročito onih na zapadu, naš region je prilično siromašan, ali je primat u siromaštvu uzeo krajni istok Evrope.&nbsp;Podaci prikazani na karti utemeljeni su na analizi švicarske multinacionalne finansijske kompanije "Credit Suisse", koja mjeri bogatstvo zbrajanjem vrijednosti finansijske i ostale imovine te oduzimanjem vrijednosti dugova.&nbsp; 
Objavljena karta Evrope prikazuje srednju vrijednost tog bogatstva po odrasloj osobi u pojedinoj državi izraženu u američkim dolarima.

Nejednaki kriteriji za bogatstvo zemalja
Kako je portalu Index pojasnila ekonomistica Vedrana Pribičević, ovu kartu ipak treba uzeti "sa zrnom soli".&nbsp; &nbsp; 
Naime, podaci nisu potpuni za neke zemlje Europske unije. Za neke od zemalja EU koristi se izračun baziran na ukupnim bilansama domaćinstava, koje bilježe što na određeni dan posjeduje domaćinstvo, odnosno što duguje, a za neke zemlje korišteni su podaci utemeljeni na finansijskim bilansama, u koje je uključena samo finansijska imovina. U ukupne bilanse domaćinstava uključeno je sve, pa i nekretnine, tumači Pribičević.

Brojke za bivše jugoslovenske republike, koje nisu u EU, treba uzeti s rezervom jer se radi o procjenama utemeljenim na podacima lošije kvalitete, napominje autor karte. Što se pak tiče zemalja članica Evropske unije, Hrvatska je pri samome dnu po bogatstvu. 
Island najbogatiji, Ukrajina najsiromašnija
Država s najvećim bogatstvom je Island, čije srednje bogatstvo iznosi 445.000 dolara po odraslom stanovniku. Druge dvije najbogatije države su Švicarska i Luksemburg, a iza njih slijede Norveška, Francuska i Velika Britanija. 

Najsiromašnije države u Evropi su Ukrajina i Bjelorusija, čije srednje bogatstvo iznosi po 100 i 900 dolara po odraslom stanovniku.

Bosna i Hercegovina pet puta siromašnija od Slovenije

Sudarević: Traje 30 mjeseci #dragan sudarevic#

Formiranje Centra za poslovne kompetencije rezultat je projekta „CompetenceNET“, koji je finansiran sredstvima EU, kroz program „Interreg-IPA CBC“ i saradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. 

Ukupan budžet je 670.000 eura, od čega EU finansira 85 posto, dok 15 sufinansiraju partneri na projektu.

<h2>Glavni cilj
</h2>

Nosioci projekta su Razvojna agencija Žepče, općine Žepče, Stari Jankovci i Tovarnik, Ured za međunarodnu saradnju Hrvatske, Podgorica, te Unija poslodavaca Crne Gore. 


Glavni cilj je unaprijediti održivi ekonomski razvoj u tim regijama primjenom inovativnih modela i pristupa u jačanju konkurentnosti lokalnih malih i srednjih preduzeća.


Pomoć regionu


- Projekt će trajati 30 mjeseci, a cilj je uspostavljanje Centra za poslovne kompetencije, kao vid pomoći privrednicima u cijelom regionu. Ovaj projekt je prilika da se stvore bolji uvjeti za poslovni razvoj i unapređivanje, kroz stvaranje povoljnije poslovne klime - kaže Dragan Sudarević, načelnik općine Stari Jankovci. 


Centri će biti formirani i u Podgorici, Starim Jankovcima i Tovarniku, a bit će jedinstveni po identitetu, idejama, inovacijama i timskom radu.

U BiH proizvedeno 20.000 tona maline

Holanđani će graditi fabriku peleta, Švicarci i Slovenci zainteresirani za metalsku industriju

Kompanija Nikon proslavlja veliki jubilej: Sto godina postojanja

Druga AgMENTOR biznis klinika: Prisustvovala 34 predstavnika agrobiznisa

Veliki pad vrijednosti bitkoina, upozorenje na rizik ulaganja

Evropske berze u crvenom zbog američkog zakona o porezima

Osnivač portala Bitcoin.com Emil Oldenberg prodao svoje bitcoine i nazvao ih beskorisnim

Već se javila 54 investitora iz 20 zemalja sa 5 kontinenata

Žaklina Dimitrijević imenovana za člana Uprave "Addiko banke" Banja Luka

“Konavle Metal” predstavio svoje vrhunske PVC profile za stolariju

Napravio vozilo koje se može spakovati u kofer

Na kraju uspješne poslovne godine Raiffeisen banka upriličila druženje s predstavnicima medija

Otkup duhana u Semberiji: “Duvan” preuzeo 410 tona

Hrvatska će mimo kvota primati radnike iz BiH

Bosna i Hercegovina pet puta siromašnija od Slovenije

Saradnja BiH, Hrvatske i Crne Gore: I Žepče u budžetu od 670.000 eura

Biznis

U BiH proizvedeno 20.000 tona maline

Holanđani će graditi fabriku peleta, Švicarci i Slovenci zainteresirani za metalsku industriju

Kompanija Nikon proslavlja veliki jubilej: Sto godina postojanja

Druga AgMENTOR biznis klinika: Prisustvovala 34 predstavnika agrobiznisa

Veliki pad vrijednosti bitkoina, upozorenje na rizik ulaganja

Evropske berze u crvenom zbog američkog zakona o porezima

Osnivač portala Bitcoin.com Emil Oldenberg prodao svoje bitcoine i nazvao ih beskorisnim

Već se javila 54 investitora iz 20 zemalja sa 5 kontinenata

Žaklina Dimitrijević imenovana za člana Uprave "Addiko banke" Banja Luka

“Konavle Metal” predstavio svoje vrhunske PVC profile za stolariju

Napravio vozilo koje se može spakovati u kofer

Na kraju uspješne poslovne godine Raiffeisen banka upriličila druženje s predstavnicima medija

Otkup duhana u Semberiji: “Duvan” preuzeo 410 tona

Hrvatska će mimo kvota primati radnike iz BiH

Bosna i Hercegovina pet puta siromašnija od Slovenije

Saradnja BiH, Hrvatske i Crne Gore: I Žepče u budžetu od 670.000 eura