Podaci koje je objavila Agencija za nadzor na tržištu osiguranja za 2017. godinu pokazuju da je UNIQA ponovno prva osiguravajuća kuća na tržištu BiH po ukupnoj premiji osiguranja i prva osiguravajuća kuća po premiji životnih osiguranja.
Sa 57,9 miliona KM ukupne premije, od čega su 32 miliona KM premija životnih osiguranja, ovo je druga godina kako je UNIQA tržišni lider po ukupnoj premiji, odnosno treća godina zaredom kako je lider u životnim osiguranjima.
Pored premijskog rezultata, relevantan pokazatelj uspjeha ove osiguravajuće kuće je i podatak da je Uniqa četvrtu godinu zaredom prva među vodećim osiguravajućim društvima na tržištu kada je riječ o ažurnosti obrade i isplate odštetnih zahtjeva sa procentom od 96,97 posto riješenih u odnosu na prijavljene štete za 2017. godinu, što je iznad prosjeka glavnih i najvećih konkurenata ove osiguravajuće kuće. 
&nbsp;- Na tržištu Bosne i Hercegovine u protekloj godini klijenti su se različito odazvali na otežane ekonomske uslove. Ipak, i pored činjenice da su tržišne prilike bile složene, svojim znanjem i predanošću izborili smo se za to da ostanemo prvi izbor naših klijenata. Stekli smo njihovo povjerenje i uspjeli ga zadržati nudeći najkvalitetnije proizvode i servis kada je u pitanju zadovoljstvo naših klijenata i ažurna isplata odštetnih zahtjeva - izjavila je Senada Olević, direktorica UNIQA osiguranja. 
Proteklu godinu u kojoj je UNIQA proslavila 20 godišnjicu poslovanja u BiH, obilježile su intenzivne aktivnosti na poboljšanju proizvoda i usluga osiguranja. Novi proizvodi UniCare životno osiguranje i UNIQO dječije osiguranje kreirani su u skladu sa potrebama klijenata, a promocije koje su sprovedene tokom godine obuhvatile su široku paletu proizvoda koji se prodaju online, odnosno putem web stranice ove osiguravajuće kuće: putno zdravstveno osiguranje, osiguranje stana, dobrovoljno zdravstveno osiguranje i UNIQA S.O.S. pomoć na cesti. 
U 2018. godini UNIQA će nastojati da svojim djelovanjem doprinese daljem razvoju sektora osiguranja, promovišući inovacije u okviru sektora, pritom brineći i o kvaliteti usluge koju pruža svojim klijentima i poslovnim partnerima - saopćeno je iz te osiguravajuće kuće.

UNIQA prva na tržištu po ukupnoj premiji osiguranja

Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) među 13 najznačajnijih investitora u BiH uvrstila je i jajačku kompaniju „Steelmin". Investitori iz Velike Britanije uložili su u kupovinu i remont novih peći nekadašnjeg giganta „Elektrobosne" posljednjih godina ogromna 32 miliona KM i trenutno zapošljavaju 80 radnika. Velike rezultate tima, s direktorom Dževadom Delićem na čelu, FIPA je prepoznala i dodijelila im prestižno priznanje.&nbsp;&nbsp; 
Odiše optimizam

A da su ga zaslužili uvjerila se i ekipa „Dnevnog avaza". U krugu ove kompanije, koja je smještena na ulazu u Jajce iz pravca Donjeg Vakufa, sve odiše optimizmom. Čisto je, utegnuto, u „Steelminu" vladaju red, rad i disciplina. Baš onako kako funkcioniraju moderne zapadne kompanije. 

Direktor Dževad Delić ekskluzivno je za naš list najavio da, nakon višemjesečne borbe s vjetrenjačama, odnosno komplikovanim bh. državnim sistemom, „Steelmnin" u martu pokreće proizvodnju. Kada u pogon budu stavljeni svi kapaciteti, posao će dobiti više od 300 radnika, što će biti veliki stimulans za jajačku i bh. privredu. Novih 300 radnih mjesta i s primanjima radnika višim od prosječne plaće u BiH preporodit će jajačku općinu. 

Isti investitor je u Gornji Vakuf već prebacio opremu za pripremu kvarca za proizvodnju, uključujući drobilice, sita i bubnjeve za pranje kvarca. Samo se čeka početak proizvodnje u Jajcu pa će i u Gornjem Vakufu radna mjesta dobiti najmanje 50 radnika, koji će pripremati sirovine za proizvodnju u Jajcu.

Kako je i poznato, „Steelmin" će proizvoditi ferolegure, vrlo tražen i cijenjen proizvod, koji će plasirati željezarama u Italiji, Austriji i Njemačkoj, te Americi i Aziji. Prema riječima Delića, ciljani kupci su svjetski priznate kompanije „ArcelorMittal", „Riva", „ThydssenKrupp", „Beltrame", „Duferco", koje su već iskazale interesiranje za proizvode koji se koriste za ojačavanje i poboljšanje kvaliteta proizvoda od željeza i čelika. 

Iz „Steelmina BH" ističu da će nastaviti raditi kvalitetno, kao i nekadašnja „Elektrobosna", čiji proizvodi su poznat i priznat brend u svijetu. Delić navodi da kupci s nestrpljenjem iščekuju pokretanje proizvodnje.

Zanimljiva priča


Vrlo zanimljiva je priča kako su Britanci došli u Jajce. Kako nam je ispričao Delić, on je kao izbjeglica 1992. godine završio u dalekoj Australiji, gdje je počeo raditi u firmi koja se bavi proizvodnjom istih proizvoda kao i nekadašnja „Elektrobosna". 


- Nakon više godina rada i stjecanja povjerenja, uspio sam nagovoriti vlasnike kompanije da ulažu u bivšu „Elektrobosnu", gdje sam kao inžinjer radio i prije rata u bivšoj Jugoslaviji. Oni su pristali, željeli su investirati, ali je glavni uvjet bio da se vratim u BiH i pokrenem proizvodnju s kolegama koje su radile sa mnom u bivšoj „Elektrobosni" - kazao je Delić. 


Doprinos razvoju BiH&nbsp; 

Gordan Milinić, direktor FIPA-e, tokom dodjele nagrada istakao je da je pred svim dobitnicima, ali i svim investitorima, zadatak da zajedno razvijaju BiH. Dodao je da je zadatak ostvariv uz ovakve investitore. 


Britanski ambasador posjetio kompaniju

„Steelmin" je prošlog ljeta posjetio i ambasador Velike Britanije u BiH Edvard Ferguson (Edward). Ambasadora Fergusona i načelnika općine Jajce Edina Hozana dočekali su Kris Meknami (Chris McNamee), generalni direktor "Steelmin Limiteda", i Dževad Delić, direktor bh. ogranka kompanije "Steelmin".



- Veoma sam zadovoljan napretkom u obnovi pogona koji je ostvario tim u Jajcu, s Dževadom Delićem na čelu. Delić i njegov tim glavnih inžinjera bili su od ključnog značaja kada je riječ o prijenosu stručnosti i znanja na novu generaciju domaćih inžinjera - rekao je tada Meknami.



Ambasador Ferguson kazao je da voli dolaziti u Jajce, koje mu je jedan od omiljenih gradova u BiH. 



- Iako obično dolazim kako bih uživao u fascinirajućoj historiji Jajca, ovaj put sam ovdje kako bih vidio njegovu budućnost. Fantastično je vidjeti iskusne i vješte radnike iz Jajca kako zajedno s velikim britanskim investitorima nastoje oživjeti ovu važnu industriju - poručio je Ferguson.

Proizvodnja ferosilicija počinje u martu, stotine radnih mjesta preporodit će Jajce

U posljednje vrijeme mnoge humanitarne organizacije, udruženja proizvođača, pa i dio naučne i stručne javnosti, iz samo sebi znanih razloga, potpuno neutemeljeno su stvarali sliku o neslućenim mogućnostima i strateškom značaju proizvodnje malina, smilja, heljde, lješnika i drugih biljnih vrsta za bh. poljoprivredu.&nbsp;&nbsp; 
Podsjećanja radi, počeci organizirane proizvodnje malina vežu se za 1972. godinu na području općine Zvornik. Opravdanje za takvu odluku bila je novoizgrađena hladnjača kapaciteta 1.000 tona u jednovremenom unosu. Već 1975. godine urađen je Program razvoja proizvodnje i prerade voća. Iz SAD je uvezen sadni materijal sorte willamete, kategorije „superelita" i podignut matičnjak - rasadnik. Do 1998. godine proizvedeno je oko osma miliona sadnica maline. U 1989. godini ostvarena je proizvodnja od 5.700 tona, uglavnom na području Zvornika i Bratunca.

Obnova proizvodnje

U poslijeratnom periodu počelo se s obnovom proizvodnje, ali bez organiziranog plana. Danas na različitim skupovima, u medijima, svako je sebi dao pravo da govori o obimu proizvodnje, o višestruko većoj otkupnoj cijeni od realne tržišne, da daje lažnu sliku o stabilnim cijenama za smrznute maline. 

Priče bez stvarne analize, realnih mogućnosti i potreba dovele su do ubrzanog povećanja broja proizvođača i površina pod zasadima malina, uvođenja novih, tržišno nekonkurentnih sorti, nekontroliranog uvoza i korištenja sadnica neodgovarajućeg kvaliteta. 

Zatim se dogodila 2017. godina s puno ozbiljnih problema. Otkupna cijena je umanjena za 40 do 50 posto u odnosu na 2016. Rigorozno su podignuti uvjeti kvaliteta, uvedeno je odgođeno i višefazno plaćanje i drugo. Ovakvo stanje proizvelo je masovno nezadovoljstvo proizvođača malina, stvorene su velike zalihe, povećani troškovi, a smanjena dobit. Brojne inicijative na različitim nivoima nisu dale adekvatno rješenje, jer nisu bile bazirane na ozbiljnoj analizi i realnim mogućnostima razvoja.

Pravednija podjela

Radi sprečavanja pojave ovakvih situacija i pravednije podjele dobiti između proizvođača i vlasnika rashladno-skladišnih kapaciteta, za početak je potrebno donijeti veći broj odgovarajućih mjera.

1. Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu na dobrovoljnoj osnovi, s detaljno definiranim pravima i obavezama, u obliku pravilnika.

2. U okviru zajednice formirati fond čija bi se sredstva osigurala putem članarine i dijelom iz budžetskih sredstava.

3. U okviru zajednice formirati elektronsku bazu podataka i popis:
a) proizvodnih nasada, po vrstama, sortama i teritorijalnim jedinicama.
b) rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.
c) kapaciteta rasadnika - matičnjaka.

4. Izraditi program tehničko-tehnološke i komercijalne optimizacije rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.

5. U okviru VTKBiH formirati odjel za praćenje, analizu i procjenu ponude i potražnje voća i prerađevina na tržištu EU i Bliskog istoka. Takve podatke koristile bi članice zajednice za vlastite godišnje i dugoročne programe izvoza.

Realizacijom predloženih mjera stvorile bi se realne pretpostavke za stabilan i profitabilniji razvoj ovog sektora.

(Autor je Sead Bećirović, prehrambeni tehnolog za voće i povrće)

Kako unaprijediti proizvodnju malina: Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu

Zbog smanjene ravnoteže između ponude i potražnje, cijene nafte na svjetskom tržištu dostigle su maksimum u posljednje tri godine.
Na londonskom tržištu je cijena barela porasla za 3,3 posto na 69,87 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,7 posto na 64,30 dolara.

Tu su najviše cijene od kraja 2014. godine. OPEK i neki proizvođači izvan tog kartela, uključujući i Rusiju, nastoje da smanjenjem proizvodnje uravnoteže veliku ponudu i nešto slabiju potražnju.&nbsp; 
Njihov dogovor o smanjenju proizvodnje za 1,8 miliona barela dnevno potrajat će sigurno do septembra, a možda i do kraja ove godine.

Ruski ministar energetike Aleksandar Novak poručio je da će se o tome odlučivati uskoro, istakavši da se višak na tržištu smanjuje, ali da ponuda i potražnja još nisu uravnotežene.&nbsp; 
Povećanju cijena nafte doprinosi i rast najvećih svjetskih ekonomija, što bi trebalo da podstakne jaču potražnju za “crnim zlatom”.

Uz to, opala je proizvodnja u SAD za 290.000 barela dnevno, na 9,5 miliona barela, pokazali su Vladini podaci.&nbsp; 
Analitičari su očekivali da će premašiti granicu od deset miliona barela i približiti se nivou koji trenutno održavaju samo Rusija i Saudijska Arabija, prenosi CdM.

Cijene nafte na najvišem nivou u posljednje tri godine

Privrednoj komori Federacije BiH obratila se kompanija “TGS - The Grab Specialist” iz Holandije, koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom specijalnih konstrukcija i kašika/hvataljki za različite materijale i otpad.

<h2>Više informacija</h2>

Zbog ekspanzije tržišta, kompanija je iskazala interesiranje za pronalazak poslovnog partnera iz BiH koji se bavi proizvodnjom proizvoda od čelika i metala. 


Više informacija o kompaniji TGS može se pronaći na web-stranici www.tgs-grabs.nl, saznajemo od Almina Mališevića, sekretara Udruženja metalske i elektroindustrije UMEI Privredne komore FBiH. 


Pouzdan partner


I kompanija "KipKapcontainers bvba" iz Belgije, koja se bavi proizvodnjom kontejnera za otpad, tražila je listu bh. kompanija specijaliziranih za rad u izradi metalnih konstrukcija, potvrdio nam je Mališević. 


Namjeravaju da pronađu pouzdanog partnera koji, kao i ova kompanija, izrađuje kontejnere po narudžbi za iste namjene. 


Kako saznajemo iz Privredne komore FBiH, generalno je veliki interes firmi i prijavilo se više od 20 zainteresiranih iz cijele BiH.

Iz Privredne komore FBiH potvrđuju: Velike kompanije iz Holandije i Belgije traže partnere iz BiH

Građani BiH i kompanija „Violeta“ najugroženijim porodicama donirali su 100.000 KM. U želji da doprinese rastu i razvoju svoje zajednice, uvijek se rado odazivajući društvenim projektima, „Violeta“ je ove zime pokrenula veliku nacionalnu kampanju „Pomozimo zajedno“.

<h2>Pomoć drugima</h2>

Pod sloganom „Pomozimo zajedno“ kupci „Violeta“ proizvoda osigurali su društveno ugroženim građanima BiH osnovne higijenske potrepštine. Naime, svi koji su kupovali „Violeta“ proizvode od 10. decembra 2017. do 10. januara 2018. sudjelovali su u ovoj humanitarnoj akciji i pomogli drugima.


Ovom istaknutom kampanjom „Violeta“ je, kroz humanitarna udruženja „Caritas BiH“, Crveni krst RS i „Merhamet BiH“, u proizvodima poklonila 100.000 maraka za one kojima je pomoć najpotrebnija.


Želeći učiniti više, kad god je to moguće, na zvaničnoj Facebook stranici Teta Violeta organizirana je kampanja kojom je „Violeta“ za svaki komentar na objavu poklonila jednu marku za one kojima je to najviše potrebno.


Facebook kampanjom sakupljeno je dodatnih 1.000 maraka koje su raspodijeljene na tri porodice s više djece.


Svjesni prilika


Kako ističu iz „Violete“, želja im je, ali i cilj, učiniti ovakve akcije standardnim dijelom svoje organizacije, ali i na neki način pokazati kako bi trebalo djelovati svako društvo svjesno svojih vrijednosti i prilika.

Građani BiH i kompanija „Violeta“: Najugroženijim porodicama donirali 100.000 maraka

Zasadi šljive, jabuke, kruške i trešnje porodice Milošević iz ugljevičkog sela Tutnjevac prostiru se na gotovo osam hektara. Ovo domaćinstvo godišnje proizvede oko 150 tona raznog voća, u prvom redu šljive, što je značajan udio u ukupnoj godišnjoj proizvodnji šljive podmajevičkog regiona.

Naime, godišnje se u ovom regionu proizvede oko 7.000 tona šljive, koja u najvećem dijelu kao prvoklasna konzumna šljiva odlazi na zapadnoevropsko tržište, dok samo mali dio završava u sušarama i kazanima za rakiju.&nbsp;&nbsp; 

Osim po prvoklasnom voću, voćnjake Miloševića izdvaja i to što na ovim zasadima svoj hljeb u toku sezone, ali i van nje, zarađuje i tridesetak povratnika bošnjačke nacionalnosti iz Koraja i Čelića. 


- Ovaj prostor je mali, ali na njemu se proizvodi dosta šljive. Važno je da Bošnjaci i Srbi dobro sarađuju, potpomažu se, razmjenjuju iskustva, jer smo mi oslonjeni jedni na druge. Od povratka nismo imali nikakvih problema s našim komšijama. Najveći problem je taj što nam nedostaje radne snage. Dosta ljudi napušta ove prostore, odlazi tražeći bolje uvjete, to je ono što nas plaši, jer u sezoni teško dolazimo do radne snage - kaže vlasnik voćnjaka Darko Milošević i dodaje da se od ovog posla može lijepo živjeti. 


Djeca rade


Tradicija proizvodnje voća u njihovoj porodici duga je 100 godina. Trenutno je na najvišem nivou. 


- Planiramo proširiti proizvodnju i na drugo voće. Uz oca i majku, oko voćnjaka rade i moja supruga te naša djeca, koja će, nadam se, nastaviti ovu porodičnu tradiciju - ističe Milošević.&nbsp;

Porodični biznis Miloševića iz Tutnjevca: Godišnje imaju 150 tona voća

Tehnološki parkovi, poput mostarskih SPARK i INTERA, generatori su razvoja i poslovnog uspjeha i svojevrsne BH. Silicijske doline koji upošljavaju talentirane mlade ljude ne samo iz naše zemlje nego i svijeta.&nbsp;&nbsp; 
Da je tako, pokazuje i podatak da je IT firma NSoft, jedna od desetak koje djeluju pod okriljem SPARK grupacije, svrstana među najbolje svjetske proizvođače softverskih rješenja. Posluje globalno, u čak 22 zemlje i na tri kontinenta. Priča o poslovnom uspjehu SPARK grupacije, koja zapošljava 250 radnika, genijalce informatičare, programere i slično, doprinijela je prepoznatljivosti Mostara, ali i cijele BiH kao IT destinacije.

S druge strane, INTERA samo u ovoj godini pomogla je pokretanje više od 30 novih preduzeća u BiH, generirala više od 115 radnih mjesta i educirala više od 1.300 kadrova. 

Nova tržišta
 - Ako bih jednom riječju morao opisati proteklu godinu, uspješna bi bila riječ koju bih izabrao. Iznimno smo zadovoljni poslovanjem, kako u SPARK-u i NSoftu, tako u ostalim tvrtkama članicama SPARK grupacije. Izašli smo na nova tržišta, organizirali mnogobrojne uspješne događaje, donirali robotiće u školama diljem BiH, primili nove generacije startupa, a čak četiri startupa iz starijih generacija prerasla su u tvrtke - kaže Sanjin Osmanbašić, direktor SPARK-a.&nbsp;&nbsp;
O njihovom poslovnom uspjehu svjedoče i brojna priznanja i nagrade. Tako je firma NSoft završila na sedmom mjestu Deloittove liste top 10 najbrže rastućih tehnoloških kompanija srednje Evrope. A ove godine osvojila je i prvo mjesto u IT sektoru za najpoželjnijeg poslodavca te pouzdanost. 

- Veoma smo ponosni i radom naše SPARK school. Osim dosadašnjih radionica programiranja, dizajna i projekt menadžmenta, uveli smo dvije nove mobilne aplikacije i operacijski sistem. Implementirali smo i projekte SPARKreators i SPARKreatorice kojima upoznajemo osnovnoškolske uzraste s robotikom, automatikom i programiranjem. U školskoj 2016./2017. godini donirali smo 700 mBot robota u 352 škole i udruge u BiH te organizirali obuku za nastavnike - naglašava Osmanbašić i dodaje da i u 2018. planiraju nastaviti u istom tonu.

Nova partnerstva

Godina 2017. pokazala se izuzetno uspješnom i za INTERA Tehnološki Park.

- Bila je ovo godina u kojoj smo uspješno završili trogodišnji projekt kroz koji smo, između ostalog, pomogli pokretanje više od 30 novih poduzeća, generirali više od 115 radnih mjesta i educirali više od 1.300 kadrova. S druge strane, godinu su obilježila i nova partnerstva, pokretanje novih programa u području obrazovanja i početak implementacije novih devet projekata financiranih od domaćih i stranih donatora - kazao je direktor Vedran Šimunović.

U 2017. godini INTERA TP implementirala je dva ciklusa programa Startup akademije, deveti ciklus programa Moja praksa, ukupno šest ciklusa obuka za CNC operatere i programere, dva ciklusa kurseva SolidWorksa i AutoDesk Revita te prvi ciklus međunarodne razmjene studenata s Dayton Regional STEM School. 

Uz podršku Ambasade SAD u Sarajevu organiziran je Festival dizajna i umjetnosti, a u Mostaru treći Hackathon „Zajedno postižemo više". Kroz cijelu godinu INTERA Tehnološki Park bio je domaćin više od 115 različitih događaja na kojima je prisustvovalo gotovo 4.000 osoba. 

Prvi coworking prostor&nbsp;&nbsp; 
- Organizirali smo različite edukacije, seminare i treninge u saradnji s konzultantskim kućama i stručnjacima iz svih dijelova BiH i regije, a u tom smjeru ćemo ići i u sljedećem razdoblju. Pred nama je još jedna iznimno uzbudljiva godina. Kroz evropske projekte otvaramo prvi coworking prostor u središtu Mostara, radimo na inovacijama u području energetske efikasnosti, a kroz Enterprise Europe Network radit ćemo na povezivanju lokalnih poduzeća s poduzećima iz regije - ističe Šimunović.

Sjajni rezultati SPARK-a i INTERA TP: U Mostaru napravili pravu malu bh. Silicijsku dolinu

Najpoznatiji svjetski proizvođač cigareta "Philip Morris" intenzivno radi na budućnosti bez dima cigareta.&nbsp;U doglednoj budućnosti firma planira u potpunosti prestati proizvoditi cigarete, a korisnicima već nude potencijalno manje štetnu alternativu nazvanu IQOS.
Riječ je o tehnološkoj novotariji koja bi trebala u potpunosti promijeniti živote pušača. Koristi se na način da se duhanski umeci, brendirani pod imenom Heets, umetnu u elektronski uređaj za grijanje duhana, IQOS, saznaje Tportal u Bolonji, u tvornici ovog revolucionarnog proizvoda, u koju je američka kompanija uložila milijardu dolara.&nbsp;Inače, "Philip Morris" je poslovnu 2016. godinu zaključio s prihodom od 74,95 milijardi dolara i neto dobiti od 6,97 milijardi dolara i dok mu pada prodaja klasičnih cigareta, bilježi veliki rast prodaje umetaka Heets. Kako ističu u "Philip Morrisu", prednost ovog proizvoda je u tome što se ne dimi i pri tome ne stvara neugodan miris koji ostaje na odjeći i tijelu te ne proizvodi pepeo.&nbsp;
Štaviše, kako tvrde u "Phillip Morrisu", IQOS omogućava pravi okus duhana te onaj nivo zadovoljstva pri konzumiranju duhanskog proizvoda koju očekuju pušači. Kompanija je u potpunosti predana razvoju ovog proizvoda koji bi trebalo da bude znatno više user friendly nego što su to bile e-cigarete, koje nisu prihvaćene u širem krugu potrošača, ali uprkos tome i dalje su dio "Philip Morrisovog" portfelja proizvoda potencijalno smanjenog rizika.&nbsp; 
"Phillip Morris" u razvoj IQOS-a ulaže ogroman novac - od 2008. godine uložio je više od tri milijarde dolara u razvoj proizvoda koji bi trebali biti manje štetni od klasičnih cigareta.

"Philip Morris" prestaje proizvoditi cigarete, ali ima rezervu

Za općinu Žepče 2017. godina bila je u znaku razvoja infrastrukture i uključivanja u implementaciju 14 međunarodnih i međuopćinskih projekata.&nbsp;&nbsp; 
Nastavljeni su projekti „PRO-lokal", međuopćinski projekt CO-BEAR, projekt razvoja plasteničke proizvodnje sa CRS-om. A u toku su „PRO-budućnost" i „Market-Makers", razvoj sektora poslovnih usluga, projekt MEG, koji podrazumijeva okolišno i ekonomsko upravljanje općine.

<h2>Rizici upravljanja
</h2>

Prema riječima načelnika Mate Zovke, u toku je priprema izrade strategije razvoja Žepča u periodu 2018.-2027. godine, a usvojen je i program kapitalnih ulaganja do 2019. godine. Posebno ističe prekograničnu saradnju BiH, Hrvatske i Crne Gore kroz projekte biznis centara kompetencija i unapređenje rizicima upravljanja zemljištima.


- Nastavili smo uređivati Industrijsku zonu „Polja". Izgradnja jedne tvornice je pri kraju, druga je započeta, za treću smo dodijelili zemljište, četvrta i peta su također u pripremi. Subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, posebno obrta, uz brojne programe podrške mladima, svakako su neki od načina da se ova sredina napravi boljim mjestom življenja za sve građane - kaže Zovko.


Žepče je dobitnik BFC certifikata za povoljno poslovno okruženje. U tom smislu Zovko posebno ističe rad Razvojne agencije i dobar dijalog s privatnim sektorom, koji se ostvaruje putem lokalnog Ekonomskog foruma.


Nove investicije


Početkom 2018. godine na Općinskom vijeću naći će se novi regulacioni plan za "Novo Žepče". Općina Žepče ima veliku površinu svoga zemljišta i namjeravaju ga urbanističkim planovima pripremiti za nove investicije u 2018. godini. Dio žepačkog Polja, pokrit će novim regulacionim planom za novu stambeno-poslovnu izgradnju, a dugoročni plan je da nakon popunjavanja Industrijske zone „Polja" idu u proširenje.

Dobili BFC certifikat za povoljno poslovno okruženje: U Industrijskoj zoni „Polja" izgradit će se pet tvornica

Bitkoin je nastao prije tačno devet godina, 3. januara 2009. godine.
Njegova vrijednost, nakon skoro deceniju, je 15.190 dolara, a 50 bitkoina koji su napravljeni na današnji dan 2009. godine vrijede 759.000 dolara.
Nema tačnog konsenzusa kada je zapravo rođendan bitkoina, jer može da se smatra da je to 31. oktobar 2008. godine, kada je Satoši Nakamoto (Satoshi)objavio dokument koji objašnjava osnove projekta.
Ipak, 3. januar je momenat kada je bitkoin zapravo počeo da postoji, tako da je prikladniji.
Bitkoin još uvijek nije zadao mnogo glavobolja bankama. Međutim, finansijski eksperti vjeruju da će kriptovalute poremetiti ili čak preuzeti svjetski finansijski sistem u budućnosti, da li kroz bitkoin ili neku drugu valutu.

Bitkoin proslavlja deveti rođendan

Gordan Milinić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), posjetio je Općinu Stanari kako bi se upoznao s ekonomskim stanjem na ovom području, posebno o uspješno realiziranoj investiciji RiTE Stanari te o novim investicionim mogućnostima koje Općina nudi, te se susreo s načelnikom Dušanom Panićem.&nbsp; 
Milinić je upoznao načelnika Panića s nadležnostima FIPA-e kao glavne adrese za strana ulaganja u BiH, aktivnostima na pronalasku stranih investicija, pružanju pomoći u realizaciji investicionih projekata, učešću na konferencijama i privrednim susretima radi promocije raspoloživih investicionih projekata. 

Istaknuo je da FIPA investitore traži svuda u svijetu te da posjeduje 7.000 kontakata stranih investitora s kojima je u stalnom kontaktu.

Općina Stanari želi privući i domaće i strane investicije radi otvaranja novih radnih mjesta te očekuje podršku FIPA-e u smislu promocije njenih mogućnosti za ulaganje. Pripremili su poslovnu zonu koju nude investitorima, posebno iz metalnog sektora i energetike.

Veoma je značajno istaknuti i da Općina dodjeljuje subvencije od 6.500 KM za svako novo radno mjesto, uz poštivanje određenih kriterija. Općina nudi raspoloživu radnu snagu raznih profila. Stopa nezaposlenosti iznosi 39 posto te je potrebno uložiti dodatne napore radi otvaranja novih radnih mjesta.

Poslovna zona Stanari očekuje investitore: Općina dodjeljuje subvencije od 6.500 KM za svako novo radno mjesto

Iz Centra “Skenderija”, sa završetkom uspješne 2017., najavljuju još uspješniju 2018. godinu. Sajamska sezona tradicionalno počinje međunarodno poznatim sajmom posvećenim jednoj od najperspektivnijih bh. privrednih grana - drvnoj industriji, proizvodnji namještaja...&nbsp; 
Kreativna izlaganja

Prema dosadašnjim prijavama brojnih renomiranih kompanija te najavama kreativnog izlaganja i brojnih stručnih i zabavnih sadržaja, može se očekivati izuzetno izdanje 35. međunarodnog sajma namještaja, unutrašnjeg i vanjskog uređenja i prateće industrije INTERIO '18. 

Organizator Centar “Skenderija” u narednom periodu će putem Organizacionog odbora i uz podršku uvaženih predstavnika brojnih resornih institucija, asocijacija i privrednika, raditi na što kvalitetnijoj pripremi i realizaciji brojnih aktivnosti koje će doprinijeti značaju ove manifestacije.

Jubilarno izdanje

Stoga je jubilarno izdanje Sajma INTERIO od 14. do 18. marta 2018. nezaobilazan događaj za sve privrednike, stručnjake, distributere i krajnje korisnike proizvoda i usluga iz oblasti drvne industrije, proizvodnje namještaja, unutrašnjeg i vanjskog uređenja iz BiH i inozemstva. 

Uz želju da nastavi što uspješnije davati doprinos razvoju privrede u BiH, Centar “Skenderija” kontinuirano radi na pripemama brojnih sajamskim manifestacija u 2018. godini.

Pripreme za INTERIO '18: Iz Centra “Skenderija” najavljuju još bolju sezonu

Ruski IT stručnjak i generalni direktor jedne od najvećih platformi za trgovinu kriptovalutama Pavel Lerner, kidnapovan je u Kijevu.
Kako prenose tamošnji mediji, Lerner je prestao da odgovara na telefonske pozive 26. decembra.&nbsp;"Programer je posljednji put viđen u trenutku kada ga nepoznate osobe u tamnoj odjeći odvoze u nepoznatom pravcu u mercedesu“, pišu mediji.
Lerner (40) koji je ruski državljanin, ima nekoliko startapova u Ukrajini koji se bave kriptovalutama i tehnologijom blokčejna, piše B92.Takođe, direktor je i britanske platforme za trgovinu kriptovalutama Ekmo.

Ruski stručnjak za kriptovalute Pavel Lerner kidnapovan u Kijevu

Kakva je trenutna pozicija "UniCredit Banke" na bankarskom tržištu BiH, razgovarali smo s Daliborom Ćubelom, direktorom "UniCredit Banke".&nbsp; 
- Biti tržišni lider ima dodatnu odgovornost, jer svojim politikama i praksama kreiramo trendove koje druge banke slijede. Mi, u "UniCreditu", kroz poslovanje dviju banaka u BiH, nastojimo pozitivno utjecati na razvoj bankarstva, životnog standarda građana i sveukupnog gospodarstva.

Čuvanje povjerenja

S kakvim poslovnim rezultatima će "UniCredit Banka" okončati 2017. godinu i jeste li zadovoljni postignutim rezultatima?

- Možemo biti zadovoljni ovogodišnjim postignućima, vjerujem da ćemo i dalje biti najbolji u BiH. No, važno je istaknuti da je nužno da svako radi svoj posao najbolje što zna, u skladu s postojećim zakonima, kako bismo napredovali dalje. Na taj način dugoročno vodimo računa o čuvanju povjerene štednje građana, a takvih ima više od 3 milijarde KM u BiH, i depozita javnih fondova i poduzeća. 

Tako smo najodgovorniji, tada imamo mogućnost da uspješno radimo ulogu posrednika u plaćanjima i kreditiranju onih kojima je isto potrebno. Ako izvan toga uspijemo doprinijeti razvoju svoje zajednice na drugim poljima, možemo reći da smo dobri sugrađani, da činimo dobro.

Možete li nam reći kakav je omjer plasmana kredita fizičkim i pravnim licima u 2017. godini i na koji način planirate povećati kreditne plasmane?

- Posebno me raduje što smo ove godine bili u stanju plasirati znatno veći broj stambenih kredita, koji višestruko imaju pozitivan utjecaj na pojedinca i društvo. Siguran sam da smo, s ostalim bankama, utjecali na pokretanje jednog mini investicijskog ciklusa. S obzirom na to da konačno očekujemo pokretanje nužno potrebnih infrastrukturnih radova u cijeloj zemlji, vjerujem da će to utjecati na pozitivan zdravi organski rast cijelog bankarskog sektora. A kao građanin se radujem da ćemo konačno imati sigurnije i brže puteve, te se i na taj način priključiti civiliziranom svijetu.

Kakvim cijenite generalno stanje u bankarstvu u BiH, primijetite li iskorak u ovoj godini?

- Bankarstvo u BiH je u fazi razvoja, čak smo u usporedbi s drugim zemljama u boljem stanju od mnogih drugih. Zasigurno su za to zaslužni i regulatori, koji se također razvijaju, ali i prisustvo internacionalnih grupacija, koje su donijele, sačuvale i oplodile uloženi kapital, te otvorile puteve za dolazak najboljih svjetskih standarda i praksi, i to prije negoli je to službeno kod nas došlo kroz zakonske i podzakonske akte. Osjećam da je ovaj sektor spreman na dodatni iskorak prema financiranju velikih projekata, i daljnjem približavanju standarda poslovanja na najuređenijim svjetskim tržištima. 

Kakva je saradnja s drugim finansijskim institucijama i domaćim kompanijama? 

- Smatram da postoji prostor za dodatnu suradnju na području sigurnosti, te sprečavanja raznih vrsta prevara - na području zaštite tržišta i klijenata. U tom segmentu nismo konkurenti drugim finansijskim institucijama, dok u svim drugim segmentima, mi banke, kroz međusobno natjecanje dajemo najveći doprinos razvoju kvalitete i cijene usluga, na dobrobit građana naše zemlje. Ako govorimo o klijentima pravnim licima, banka ne pravi razliku u servisiranju domaćih i stranih kompanija. Svi su dobrodošli i za sve vrijede ista pravila. Ako imaju održiv poslovni model, kroz korištenje naših usluga kompanija postiže dodatnu dimenziju razvoja i opstanka. Posebno nam je drago što smo dio „UniCredit Grupe“ kroz koju našim kompanijama pružamo internacionalni doseg na svim kontinentima, a posebice u Europi, a ujedno internacionalnim kompanijama predstavljamo pouzdanog partnera na domaćem tržištu. Istovremeno, raznim našim vladama uvijek smo na raspolaganju ako žele da nas čuju i iskoriste naše potencijale.

Kakvi su Vam razvojni planovi za 2018. i kakve novitete mogu očekivati klijenti? 

- Bankarstvo se godinama uvijek pomalo mijenjalo, razvijalo, a sada zbog razvoja digitalnih tehnologija taj razvoj u svim industrijama, pa i našoj, ide ubrzano. Nužno je da i mi prilagodimo zakonski okvir i funkcionalno djelovanje institucija u području digitalnih servisa, elektronskog potpisa i cjelokupnog poslovanja, bez potrebe dolaska u banku (ili neku drugu instituciju). Građani i poduzeća to traže i već koriste u velikoj mjeri, zato što je efikasnije, jeftinije, praktičnije i sigurnije. Taj trend ne može se zaustaviti, a ako budemo kao zemlja zaostajali, možemo samo izgubiti. Usluge će nam i dalje biti skuplje u odnosu na druge zemlje, a građani će naći put da koriste prekogranične servise. Osim što mislimo ulagati u razvoj digitalnih tehnologija i sigurnosti, nastavljamo razvijati naše servise u smjeru da se klijent dobro osjeća kada nam je povjerio svoje potrebe, da nam se vraća i da nas preporučuje drugima.

Vlastiti biznisi

„UniCredit“ podržava brojne manifestacije, klubove, brojne događaje. Koliko je to važno kao dio Vaše društvene misije? 

- Meni je posebno drago kada vidim mlade ljude kako se bave sportom, kako stvaraju vlastite biznise, to je za svako poštovanje. Naša banka kao dio društva u kojem planira dugoročno ostati, želi doprinijeti koliko god može, pa tako i podržavamo brojne manifestacije, kulturne događaje i mlade sportiste. Nastojimo pravično to rasporediti po cijeloj BiH, po svim sferama društvenog djelovanja. Mislim da ćemo u narednim godinama napraviti i dodatan iskorak u sferi humanitarnog djelovanja. Svojim djelovanjem želimo biti prepoznati ne samo kao vodeća financijska institucija nego i kao institucija koja na svim poljima djelovanja doprinosi izgradnji boljeg i humanijeg društva.

Dobitnici brojnih priznanja

Dobitnici ste brojnih priznanja, koliko Vam to pomaže u očuvanju liderske pozicije te da li svoju banku vidite u većim investicijskim projektima u BiH? 

- Svako priznanje nam znači, posebno ono koje dolazi iz struke. Najviše mi je drago zbog naših zaposlenika, s obzirom na to da je to potvrda napora koje ulažu svakodnevno. Naravno, najveća zahvala ide našim klijentima, posebno na rastućem povjerenju, što nam potvrđuje svakodnevni rast broja klijenata. Svi koji imaju malo sportskog, natjecateljskog duha u sebi, vole taj osjećaj. Ostaje obveza i motiv da se ostane i dalje najbolji. Najbolji u usluzi koju nudimo. Najbolji po izboru i mišljenju klijenata.

Vjerujem da ćemo i dalje biti najbolji u BiH

U Sarajevu je nedavno potpisan ugovor o dodjeli 1,6 miliona KM bespovratnih sredstava za 18 pčelarskih udruženja u BiH u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede FARMA 2, koji finansiraju USAID i Ambasada Švedske u BiH.&nbsp;&nbsp; 
Pozitivni pomaci

Navedeno je, između ostalog, da je vanjskotrgovinska razmjena meda nepovoljna za BiH, ali su evidentirani određeni pozitivni pomaci. Za prvih deset mjeseci ove godine, za razliku od prošle, ostvareno je povećanje izvoza od 48 posto. Pčelari u BiH trebali bi imati veću izvoznu paletu pčelinjih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom, kada je med u pitanju, iznosi svega oko 12 posto, i to je ono što bi se trebalo popraviti u BiH.

Prema statističkim podacima iz prošle godine, u BiH je iz 410.000 košnica proizvedeno 3.148 tona meda, a broj pčelara iznosio je između 6.500 i 9.800.

U prvih deset mjeseci ove godine bilježimo rast i uvoza i izvoza meda, ali je pokrivenost uvoza izvozom i dalje niska i iznosi oko 12,6 posto. Drugim riječima, na jednu marku izvoza bilježimo oko osam KM uvoza. 

Uvoz meda u periodu januar - oktobar ove godine porastao je za 23 posto u odnosu na rezultat iz 2016. i iznosi oko 1,5 miliona KM, a to je oko 200 tona. Oko 53 posto meda uvezli smo iz Hrvatske, a ostatak iz Srbije. Prosječna cijena po kilogramu uvezenog meda je oko 7,6 KM.

Vrijednost izvoza za deset mjeseci porasla je za 48 posto u odnosu na cijelu prošlu godinu, ali još govorimo o skromnim vrijednostima, nešto manje od 200.000 KM, oko 13 tona.

Domaće tržište

Prosječna izvozna cijena je oko 15 KM, a izvozili smo na tržišta UAE 39 posto, Kuvajta 26, Saudijske Arabije osam posto i drugih zemalja.

Fokus ostaje na domaćem tržištu i supstituciji uvoza, razvijanju šire palete proizvoda i profesionalizaciji pčelara.

UNIQA prva na tržištu po ukupnoj premiji osiguranja

Proizvodnja ferosilicija počinje u martu, stotine radnih mjesta preporodit će Jajce

Kako unaprijediti proizvodnju malina: Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu

Cijene nafte na najvišem nivou u posljednje tri godine

Iz Privredne komore FBiH potvrđuju: Velike kompanije iz Holandije i Belgije traže partnere iz BiH

Građani BiH i kompanija „Violeta“: Najugroženijim porodicama donirali 100.000 maraka

Porodični biznis Miloševića iz Tutnjevca: Godišnje imaju 150 tona voća

Sjajni rezultati SPARK-a i INTERA TP: U Mostaru napravili pravu malu bh. Silicijsku dolinu

"Philip Morris" prestaje proizvoditi cigarete, ali ima rezervu

Dobili BFC certifikat za povoljno poslovno okruženje: U Industrijskoj zoni „Polja" izgradit će se pet tvornica

Bitkoin proslavlja deveti rođendan

Poslovna zona Stanari očekuje investitore: Općina dodjeljuje subvencije od 6.500 KM za svako novo radno mjesto

Pripreme za INTERIO '18: Iz Centra “Skenderija” najavljuju još bolju sezonu

Ruski stručnjak za kriptovalute Pavel Lerner kidnapovan u Kijevu

Vjerujem da ćemo i dalje biti najbolji u BiH

Pčelarstvo: Na jednu marku izvoza je oko osam maraka uvoza

Biznis

UNIQA prva na tržištu po ukupnoj premiji osiguranja

Proizvodnja ferosilicija počinje u martu, stotine radnih mjesta preporodit će Jajce

Kako unaprijediti proizvodnju malina: Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu

Cijene nafte na najvišem nivou u posljednje tri godine

Iz Privredne komore FBiH potvrđuju: Velike kompanije iz Holandije i Belgije traže partnere iz BiH

Građani BiH i kompanija „Violeta“: Najugroženijim porodicama donirali 100.000 maraka

Porodični biznis Miloševića iz Tutnjevca: Godišnje imaju 150 tona voća

Sjajni rezultati SPARK-a i INTERA TP: U Mostaru napravili pravu malu bh. Silicijsku dolinu

"Philip Morris" prestaje proizvoditi cigarete, ali ima rezervu

Dobili BFC certifikat za povoljno poslovno okruženje: U Industrijskoj zoni „Polja" izgradit će se pet tvornica

Bitkoin proslavlja deveti rođendan

Poslovna zona Stanari očekuje investitore: Općina dodjeljuje subvencije od 6.500 KM za svako novo radno mjesto

Pripreme za INTERIO '18: Iz Centra “Skenderija” najavljuju još bolju sezonu

Ruski stručnjak za kriptovalute Pavel Lerner kidnapovan u Kijevu

Vjerujem da ćemo i dalje biti najbolji u BiH

Pčelarstvo: Na jednu marku izvoza je oko osam maraka uvoza