Zoran Franjković, rođen 1974. godine u Sarajevu, dio života proveo je u Kaknju, pa za sebe kaže da je Kakanjac. Sada već davne 1992. napustio je Kakanj i otišao u bijeli svijet, a njegova prva stanica bila je Njemačka.&nbsp; 
Slučajna ponuda

- Tada još kao izbjeglica, slučajno sam dobio ponudu da radim u "McDonaldsu" u Hamburgu. Bez znanja jezika, a uz pomoć kolega, te 1994. uz rad sam počeo i jezik da učim. Dvije godine poslije moji pretpostavljeni prepoznali su moj kvalitet i marljivost, ali prije svega ozbiljnost prema poslu. Unaprijedili su me u predradnika. Nakon dvije godine dolazim na mjesto zamjenika šefa. Na tom mjestu sam ostao još dvije godine, pa se zbog privatnih razloga selim za Frankfurt. U tom gradu sam dobio da vodim restoran koji je poslovao loše, a ja sam ga za samo četiri mjeseca izveo da pozitivno radi i zaradi. Odmah sam dobio filijalu na frankfurtskom aerodromu, a to je i najveći "McDonalds" na svijetu, sa 280 radnika, čak 41 nacija, na 3.500 kvadrata, sa 1.300 sjedećih mjesta. Pet godina taj je restoran pod mojom upravom bio s najvećim prometom u svijetu od svih filijala - ispričao nam je Franjković.

Za to 2005. godine dobiva priznanje kao najbolji menadžer u Njemačkoj i jednog od najboljih u svijetu. A 2012. dobiva ponudu da predvodi Support Team za BiH.

- Na to sam više nego ponosan i sretan da mogu pomoći da se u mom rodnom Sarajevu otvori prvi "McDonald´s" i zaposli 80 mladih. Poznanstva iz tog vremena gajim i danas i sretan sam da sam upoznao toliko dobrih ljudi. Kasnije predvodim team i u Mostaru - priča Franjković.

Devet restorana

I 2014. godine stiže ponuda za prelazak u "McDonalds" Austrija i preuzima sve restorane u Beču i istočnoj Austriji koji nisu franšize.

- Bio sam odgovoran za oko 1.200 radnika. A 2014. godine moj šef, to jest "McDonald´sa" Austria i član Upravnog odbora "McDonald´s Europa", izlazi iz korporacije i kupuje restorane kao franšize i nastavlja daljnji put u našoj Mc karijeri. Mnogo učim od njega i od dva restorana koja smo preuzeli, sada je devet i na tome se sigurno neće stati - kaže Franjković.

Zaposlio 450 ljudi iz regiona


Posebno je ponosan na to da je u toku karijere zaposlio oko 450 ljudi iz našeg regiona. Ove godine dobio je prestižnu nagradu RAY KROC Award. Dodjela je u aprilu 2018. na Floridi za najuspješnijeg menadžera u svijetu, a bilo je 36.000 nominovanih. 


Vozi motor, igra fudbal


- Za privatni život ne ostaje baš mnogo vremena. Na prvom mjestu su mi prijatelji. Provozam se na motoru, igram fudbal, a zimi skijam. Nisam oženjen, niti u vezi, i to će biti jedan od prioriteta, jer porodica je temelj svemu.

Zoran Franjković: Vodio najveće "McDonald's" restorane

Digitalna valuta biktoin postavila je novi rekord pošto je privi put njena vrijednost premašila 8.000 dolara, što predstavlja jačanje od skoro 50 posto za samo osam dana.


Nova rekordno visoka vrijednost postignuta je nakon što je vodeća američka kompanija za novčane uplate "Skver ink" saopštila krajem prošle sedmice da je omogućila odabranimm klijentima da kupuju i prodaju bitkoine putem njene aplikacije "Keš".

Jedan bitkoin danas vrijedi 8.197,81 dolara na berzi "Bitstemp" u Luksemburgu. Digitalni novčić je 12. novembra vrijedio 5.555 dolara.

Stručnjaci upozoravaju da velike fluktuacije vrijednosti digitalne valute sugerišu da je na tržištu nastao "mjehur", zbog čega se institucionalni ulagači drže podalje od ove trgovine.

Ulagači u maloprodaji, pojedini hedž fondovi i porodične kancelarije su preplavili tržište, čija je ukupna vrijednost danas dostigla 242 milijarde dolara.

Vrijednost bitkoina premašila 8.000 dolara

Na javni poziv za podsticaj razvoja malih poduzetnika, koji je raspisala Agencija za mala i srednja preduzeća Bijeljina, prijavilo se 36 vlasnika poduzetničkih radnji. Od njih 36, 26 ih je ispunilo uvjete. Njima će, u vidu subvencija, biti isplaćeni iznosi od 1.000 do 4.000 KM, kaže Slaviša Jovanović, direktor Agencije. Na ovaj način bit će zaposleno 16 novih radnika.

- U zahtjevima za dodjelu subvencija navodili su razloge za dobivanje subvencija, bilo da je u pitanju zapošljavanje novih radnika ili unapređenje rada kroz nabavku nove opreme i alata. Njihova obaveza je da u narednoj godini ne odjave djelatnost, odnosno da ne smanjuju broj zaposlenih. Naravno, obavezni su i da izvršavaju sve svoje finansijske obaveze prema državi - kaže Jovanović. 

Do kraja novembra bit će potpisani ugovori sa poduzetnicima o dodjeli sredstava. 

Među novoosnovanim poduzetničkim radnjama mnogo je onih koji se bave prerađivačkom djelatnošću, ali i proizvodnjom namještaja, preradom plastike i plastičnih masa, programiranjem, pekarskih i frizerskih radnji te kozmetičkih salona.

Poticaji u Bijeljini: Poduzetnici će zaposliti 16 novih radnika

Zahvaljujući sredstvima UNDP-a i Općine Modriča, prije godinu počeo je raditi proizvodno-poduzetnički centar „Jabučik". Za godinu je prerađeno oko 15 tona voća i povrća i plasirano na tržište. U toku je realizacija projekta „Jabučik 2", koji podrazumijeva širenje kooperantske mreže i proizvodnju prirodnih sokova. U „Jabučiku" su zaposlena tri radnika i sedam sezonskih.&nbsp; 
Kiseli kupus

Za godinu je proizvedeno 15 tona proizvoda koji su naišli na dobar prijem. Kako kažu, svi proizvodi su stopostotno prirodni.

- Zadovoljni smo dosadašnjom preradom i plasmanom. Pojavili smo se na tržištu. Imali smo kiseli kupus, ajvar, svježe cijeđene sokove, pekmez, džem... - kaže Tatjana Stevanović, inžinjer tehnologije.

U okviru projekta „Jabučik 2" počela je proizvodnja prirodnih sokova od voća i sklapanje kooperantskih ugovora s poljoprivrednicima. Svima su zagarantirane dogovorene cijene i plasman gotovih proizvoda. 

Mreža kooperanata

- Prvi dio "Jabučik" je dobro odradio, sada idemo dalje. Imamo i parcele jagodičastog voća. Stvorili smo mrežu od 15 kooperanata. Imamo kapacitete da radimo u dvije smjene, pa ćemo zaposliti znatno više radnika - kaže Jovo Mišić, direktor Poljoprivredne zadruge „Eko-plod" iz Modriče. 

U PPC „Jabučik" raspolažu savremenom hladnjačom kapaciteta 10 tona, sušarom za voće, povrće i ljekovito bilje, te kompletnom linijom za preradu, doradu i pakovanje voća, povrća i prerađevina.

Jagode i u novembru&nbsp;

Jevrosima Stojanović iz naselja Dobor jedna je od 15 kooperanata koji imaju potpisan ugovor sa PZ „Eko-plod", u okviru koje djeluje „Jabučik". Ona se bavi proizvodnjom jagoda i u novembru ima zrelih jagoda.


Zadovoljna je saradnjom s PZ „Eko-plod". Kaže bolje je prodati i po prosječnoj cijeni nego bacati ili ništa ne raditi.

Za godinu prerađeno 15 tona voća i povrća

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 75.643,92 KM. U sklopu tri transakcije ukupno je prometovano 13.300 vrijednosnih papira. 
Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.&nbsp; 
Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 0,81 indeksnih poena na 620,61 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,13%.
Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 0,97 indeksnih poena na 1.000,24 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,10%.&nbsp;&nbsp; 
Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.
Vrijednost indeksa SASX-FN nije se mijenjala odnosu na prošlo trgovanje. 
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 74.423,52 KM. U 2 transakcije trgovano je sa 13.288 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO (simbol: SOSOR) u iznosu od 70.103,52 KM.
na Slobodnom tržištu – ST3 trgovano je u iznosu od 1.220,40 KM dionicama emitenta ŠEHA-SANA DD SANSKI MOST (simbol: SHSSR); u jednoj transakciji prometovano je 12 dionica.
Porast vrijednosti danas nije zabilježen, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice ŠEHA-SANA DD SANSKI MOST (simbol: SHSSR) od 15,25% sa cijenom od 101,70 KM.

Sarajevska berza: Pad vrijednosti indeksa SASX-10 i SASX-30

Kada se odabere dobar program, pronađu ideje i kada pomogne prijatelj na početku biznisa, uspjeh je zagarantiran. Govori to i priča iz Doboj-Istoka.&nbsp;U centru naselja Brijesnica Velika Nisvet Buljić sagradio je fabriku za proizvodnju igraonica. Fabrika ima nekoliko odvojenih pogona.&nbsp;Danas je teško udovoljiti svim zahtjevima kupaca od Goražda, Sarajeva, Bihaća, Banje Luke, Bijeljine, Brčkog, Tuzle...
	
- Prije nego što bilo šta da kažem o razvojnom putu naše firme, moram spomenuti vlasnika trgovačkog giganta "Bingo" Senada Džambića. On mi je na početku dao materijalnu podršku i hrabrio me da uspijem. U njegovim tržnim centrima i danas je dosta naših igraonica. To nikada ne mogu zaboraviti. Podrška je i moja majka Ismeta, direktorica firme. Bez nje i njenog odobrenja ništa se ne radi - kaže vlasnik "Gaudiuma" Nisvet Buljić.

Tu su i sestre Emina i Nermina, radnici iz Doboj-Istoka, te jedan iz Doboja.&nbsp;&nbsp; 

- Kupili smo jednu zgradu u Maloj Brijesnici i u planu je preseljenje u nove prostore, čime bi se stvorili bolji uvjeti za rad - ističe Buljić.

I na kraju priču ćemo završiti lijepom viješću. Stigla je iz EBRD-a, koji je firmi odobrio poticaj za ostvarenje ISO 9001 standarda i C znaka za izvoz.&nbsp;

Fabrika "Gaudium" proizvodi igraonice

Evropski regulator za finansijska tržišta upozorio je ulagače na moguće zamke pri kupovini novoizdatih digitalnih valuta, eksperimentalnom i nereguliranom obliku prikupljanja kapitala putem interneta koji je posebno primamljiv novim kompanijama.Evropska agencija za vrijednosnice i tržišta (ESMA) objavila je jučer da su početne ponude digitalnih valuta (ICO-i) neregulirane, netransparentne, da podliježu velikim oscilacijama i nisu tehnološki testirane.
"ICO-i su ekstremno rizična i visoko špekulativna ulaganja", naglasili su u ESMA-i, upozoravajući na rizik "kompletnog gubitka vašeg ulaganja". "Mnoge valute, odnosno tokeni... nemaju sami po sebi nikakvu vrijednost i samo omogućuju pristup odnosno korištenje određene usluge/proizvoda", kažu u agenciji, upozoravajući izdavatelje digitalnih valuta da bi mogli biti obuhvaćeni postojećim propisima.
ESMA se tako pridružila švicarskim i američkim regulatorima u zahtjevu za strožom kontrolom kriptovaluta. Kina je zabranila ICO-e.Kreiranjem i izdanjem digitalnih tokena poduzetnici katkad u roku od nekoliko sati prikupe desetke miliona dolara - uz vrlo ograničen regulatorni nadzor. Kupci tokena općenito ne dobivaju udio u projektu, odnosno vrijednosnici.
ICO-i su potaknuli snažan rast vrijednosti svih kriptovaluta, te je njihova ukupna tržišna kapitalizacija skočila s oko 17 milijardi dolara na početku godine na 180 milijardi dolara u prvoj polovini septembra, napominje Reuters.

Nove digitalne valute mogle bi se pokazati bezvrijednima

Goran Bojić, vlasnik i direktor "Elkera" iz Ljubije kod Prijedora, velikog bh. proizvođača visokonaponske opreme, kaže da im veliki problem predstavlja odliv stručne radne snage.&nbsp;

<h2>Mnogo ulažu


</h2>

- Ulažemo mnogo u usavršavanje stručne radne snage koja sve češće, taman kada je obučimo, odlazi najčešće u Njemačku i Sloveniju. Prinuđeni smo da tražimo nove radnike i ponovo ih obučavano i tako se stalno vrtimo ukrug. Treba doći do rasterećenja privrede, smanjenja raznoraznih nameta, preferirati domaću proizvodnju, kako bi se povećale plaće zaposlenih. Dok se to ne dogodi, mi, proizvođači, dvostruko gubimo. Prvo, sredstva koja ulažemo u obuku, a potom i stručnjake, jer nikog ne možeš natjerati da radi za neku prosječnu plaću koju zbog milion nameta na privredu ne možemo, nažalost, povećati - kaže Bojić.&nbsp;&nbsp;

Domaća oprema


"Eleker", osim visokonaponskog laboratija, ima i pogon za vlastiti razvoj proizvoda i cjelokupne visokonaponske opreme, od izolatora, rastavljača, spojne i ovjesne opreme... 


- Zahvaljujući investicionom ciklusu "Elektroprenosa BiH", koji preferira opremu domaćih proizvođača, kapaciteti su nam u punom angažmanu. Plasman imamo i na regionalnom tržištu Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije, ali vapimo za kvalitetnim stručnjacima - kaže Bojić. 


I vrijeme je da ovaj problem neko sagleda i nađe odgovarajuće rješenje, jer smisao proizvodnje nije stalna obuka radnika, već poslovni angažman ljudi koje smo obučili i koji znaju svoj posao, dodaje Bojić i naglašava da "Elker" uredno izmiruje sve svoje obaveze prema zaposlenima, dobavljačima, ali i državi.

Goran Bojić, vlasnik i direktor "Elkera": Stručni radnici odlaze jer im ne možemo povećati plaću!

Tvornica keksa i srodnih proizvoda „Mira“ iz Prijedora i članica „Kraš“ grupe kraj godine planira da dočeka sa proizvodnjom od oko 6.000 tona slatkih proizvoda i prihodom teškim od oko 25 miliona maraka što je za 20 posto više nego u prošloj godini.&nbsp; To su prilično ambiciozni ali i realni planovi kaže za „Dnevni avaz“ Marina Cvjetićanin , zamjenik generalnog direktora „Mire“.&nbsp;&nbsp; 
- Zaključno s devetim mjesecom ove godine ostvarili smo prihod nešto mali manji od 17 miliona, prodali 4059 i proizveli 3955 tona keksa i vafla. U istom periodu ostvarena je neto dobit od oko 1, 4 miliona maraka. To su rezultati koji su bolji od prošlogodišnjih i dobra podloga za godišnji plan. Ove godine počeli smo i proizvodnju nekoliko novih proizvoda - kaže Cvjetićanin i dodaje da „Mira“ nema zaliha, jer se sve proizvedeno u njenim pogonima odmah plasira na tržišta. Uglavnom, ona ino , jer 80 posto odsto svoje proizvodnje „Mira „ plasira na tržišta evropskih zemalja, SAD-a, Kanade, Australije, Saudijske Arabije i od ove godine i na tržište Iraka.

- Vijesti sa tržišta nas raduju, a imamo pregovore i za otvaranje nekih novih tržišta. I to za iduću godinu - kaže Cvjetićanin i dodaje da je „Mira“ samo u ovoj godini na određeno vrijeme primila čak stotinu novih radnika.&nbsp;

- Danas ( jučer opa) je počelo da radi još 19 radnika. S početkom novembra vjerovatno ćemo primiti još deset radnika. Vodimo računa o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih, onoliko koliko možemo, ali naravno i stručnosti. U planu je da jedan broj radnika primimo i na neodređeno vrijeme- kaže Cvjetićanin i dodaje da u „Miri“ trenutno radi 409 radnika. Prosječna plata zaposlenih iznosi 630 maraka, a zaposleni uz regres , prevoz imaju i topli obrok.


„Mira“ je u posljednjih pet godine u nove proizvodne pogone i linije , obnovu administravnog objekta uložila preko 11 miliona maraka. Samo tokom prošle godine uloženo je nešto malo manje od dva miliona maraka .&nbsp;&nbsp; 
- I ove godine imamo značajna ulaganja, ali i ozbiljne planove za iduću godinu. Nastavljamo s trendon ulaganja, jer je to jedini način opstanka na tržištu - kaže Cvjetićanin i dodaje da „Mira“ u tri smjene proizvodi 50 vrsta proizvoda.

Tvornica keksa i srodnih proizvoda „Mira“: Ove godine zaposlili čak 100 radnika

“Koteks” Tešanj bavi se otkupom i preradom kože, a iz pogona izlaze proizvodi vrhunskog kvaliteta iz programa kožne i tekstilne konfekcije, modne i radne odjeće i obuće, HTZ opreme, kožne galanterije i opreme za vojsku, policiju i specijalne službe.&nbsp; Imaju i vlastiti laboratorij, proizvodnja se odvija u pogonima u Tešnju i Visokom, a stalno je angažirano više domaćih kooperanata.&nbsp;Zapošljavaju više od 300 radnika. Među 100 najvećih izvoznika u BiH za 2016. godinu, “Koteks” se nalazi na 92. mjestu.

- Uvijek idemo naprijed i težimo većim dostignućima pa se možemo pohvaliti da smo jedni od prvih u BiH, a i u regionu, koji posjedujemo certifikat Halal BAS 1049:2010 za sirovu kožu. Nastavljamo tradiciju kožarstva, koja se u tešanjskom kraju mjeri stoljećima - ističe osnivač firme Muharem Sejdić.&nbsp;&nbsp;

U okviru “Koteksa”, od 2000. godine postoji kuća mode “Danial S”, koja se bavi dizajniranjem i proizvodnjom muške i ženske kožne konfekcije.&nbsp;Posebnu pažnju su posvetili opremi za policiju i specijalne službe. Na zahtjev klijenata, razradili su četiri vrste uniformi. Uveli su i digitalni kamuflažni dezen.&nbsp;

- U okviru proizvodnje balističkih proizvoda, u fokusu nam je proizvodnja zaštitnih prsluka, balističkih ploča i kaciga. Svi su proizvodi razvijeni s visokim stepenom zaštite i testirani u ovlaštenim evropskim laboratorijima - kaže Haris Sejdić, ispred firme.


Radna mjesta


“Koteks” je ovih dana u nekadašnjem DC “Stoličara” u IP “Krivaja” u Zavidovićima otvorio još jednu podružnicu. U pitanju je tekstilni proizvodni pogon auto i industrije namještaja, na prostoru od skoro 2.500 kvadrata, koji je opremljen savremenim mašinama.&nbsp;U prvoj fazi je zaposleno pedesetak radnika, a još najmanje 50 radnih mjesta bit će osigurano do kraja godine.

Konačni plan je, prema riječima Harisa Sejdića, popunjavanje kapaciteta od 250 radnih mjesta. Kompletna proizvodnja ide na evropsko tržište. 


Brojni standardi&nbsp;&nbsp; 

U više od dvije decenije postojanja firme uspostavljeni su odlični poslovni odnosi s dobavljačima i kupcima, a rade u skladu sa standardima ISO 9001-2008, ISO 14001-2004 i OHSAS 18001-2007.

“Koteks” iz Tešnja otvorio pogon i u Zavidovićima: Sve izvoze na evropsko tržište!

Štednja stanovništva u BiH na računima u bankama&nbsp; dostigla je historijski maksimum od čak 11,2 milijarde KM, ali nadležne institucije kao zmija noge kriju podatak o broju štediša.Podaci Agencije za osiguranje depozita BiH pokazuju da ukupan broj deponenata u svim bankama iznosi 2,8 miliona.– Riječ je o zbirnom pregledu, gdje se u ukupnom broju jedan deponent može naći i 23 puta, zbog sistema osiguranja po deponentu po banci članici – objašnjavaju u ovoj agenciji.&nbsp;U Agenciji za osiguranje depozita BiH dodaju da 2,74 miliona deponenata ima štednju do 50.000, a 41.408 njih preko ovog iznosa, piše Blic.
- Trenutno osigurani depozit iznosi 50.000 KM, zajedno sa obračunatom, odnosno pripadajućom kamatom po deponentu po banci članici. Krajem septembra ove godine ukupna štednja građana iznosila je 11,2 milijarde KM, a riječ je o svim deponovanim sredstvima građana kod banaka članica zajedno sa pripadajućom kamatom – kažu u ovoj agenciji u kojoj, međutim, nisu htjeli otkriti koliko građana raspolaže štednjom i u kojim iznosima.&nbsp;Međutim, nekoliko istraživanja pokazalo je da u BiH živi oko 100 multimilionera, čije bogatstvo vrijedi nešto više od 10 milijardi KM.
U tu kategoriju, prema međunarodnim standardima i metodologijama, spada svaki pojedinac čije bogatstvo premašuje iznos od 30 miliona dolara.&nbsp;S druge strane, u BiH živi i 525 milionera, a riječ je o stanovnicima koji na svojim računima u komercijalnim bankama u BiH imaju po milion KM i više.
Bez obzira na krizu i činjenicu da dobar dio stanovništva živi prilično teško, štednja stanovništva u BiH iz godine u godinu bilježi porast. Tako su, u odnosu na prošlu godinu, građanu uštedjeli 950 miliona KM više.
Štednja građana BiH veća od 10,5 milijardi KM&nbsp;S druge strane, ukupna kreditna zaduženost stanovništva je u aprilu ove godine iznosila 8,25 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke BiH, to je za skoro pet posto više u odnosu na isti mjesec 2016. godine.&nbsp;Jasno je da je štednja građana uveliko premašila njihovu zaduženost, što je rezultat činjenice da u BiH, osim bogatih, štede i oni koji imaju skromna primanja.
– Dobar dio štednje odnosi se upravo na te ljude. Činjenica je da se na ovim prostorima sve teže živi, zbog čega su i ljudi oprezniji. Svaku marku ostavljaju sa strane, plašeći se da nam predstoje teža vremana. Ljudi štede na svemu na čemu mogu da uštede. Naravno, porastu štednje doprinose i oni koji imaju dobra primanja ili se bave nekim biznisom. Zato ne čudi što u BiH žive i milioneri, ma kako to nevjerovatno zvučalo – ističu u udruženjima potrošača. Dodaju da je, kad je riječ o kreditnoj zaduženosti, za očekivati da ona bude manja, s obzirom na to da je sve više kreditno nesposobnih građana.

Prošle godinu,&nbsp;u odnosu na 2015., štednja u BiH po stanovniku porasla je za 190, a kreditna zaduženost za nešto više od 80 KM.&nbsp;Pada potrošnja
Najnovija anketa o potrošnji domaćinstava u BiH pokazala je da, uprkos padu potrošnje, raste broj onih koji štede.&nbsp; Tako je za samo četiri godine za 28 posto povećan broj domaćinstava koja mjesečno uštede bar dio svojih prihoda.
Naime, u 2011. u BiH je štedjelo 14,2, a u 2015. godini 18,2 posto domaćinstava, dok je u ovom periodu, s druge strane, prosječna mjesečna potrošnja pala za više od 10 posto.
Posebno je smanjena potrošnja hrane – za skoro 16 posto, podaci su pomenute ankete koju je provela Agencija za statistiku BiH.

Multimilioneri u BiH "teški" više od 10 milijardi KM

Dolar je, nakon tri sedmice rasta, pao na svjetskom valutnom tržištu, pa je oslabio i prema euru, te je cijena eura dostigla 1,1665 dolara. Kurs dolara prema japanskom jenu skliznuo je za 0,5 posto, na 113,50 jena.Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,6 posto - na 94,37 bodova.
Pritisak na dolar posljedica je neizvjesnosti u vezi sa poreskom reformom u SAD. U fokusu su dva prijedloga vladajućih republikanaca, koji se razlikuju u ključnim tačkama. Republikanci su u Predstavničkom domu Kongresa predstavili prijedlog poreske reforme, a to su učinili i u Senatu.Prema jednom prijedlogu, smanjenje poreza za kompanije sa 35 na 20 posto trebalo bi da bude odgođeno za godinu dana. Ti i neki drugi prijedlozi iz Senata dodatno su zakomplikovali situaciju, budući da republikanci iz Predstavničkog doma predlažu i ukidanje nekih popularnih poreskih olakšica, što je izazvalo protivljenje mnogih interesnih grupa u SAD, navode ekonomski portali.

Pao dolar

Foto: E. Halimić

Prezentacija izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o ekonomskim kretanjima u Evropi trenutno se održava u prostorijama Centralne banke BiH u Sarajevu. 
"Regionalne ekonomske perspektive za jesen 2017. godine – Evropa", naziv je skupa koji se prvi put&nbsp;u historiji MMF-a održava u nekoj od država koje nisu članice EU.Prema dokumentu koji će biti predstavljen učesnicima skupa, evropski oporavak primjetno jača i širi se. Predviđa se da će realna stopa rasta BDP-a u 2017. iznositi 2,4 procenta, što je porast u odnosu na nivo od 1,7 procenata 2016. godine, prije nego što 2018. godine postepeno opadne na nivo od 2,1&nbsp;procenta.To su velika prilagođavanja naviše – za 0,5 i 0,2 procentualna poena za 
2017. i 2018., u poređenju sa Globalnim ekonomskim perspektivama&nbsp;iz aprila.Evropski oporavak se preliva na ostatak svijeta, doprinoseći u značajnoj mjeri globalnom rastu.U nekoliko razvijenih privreda, te u mnogim privredama u razvoju,&nbsp;stope nezaposlenosti su se vratile na nivo od prije krize.Većina evropskih privreda u&nbsp;razvoju sada svjedoči o stabilnom rastu plata.U mnogim dijelovima Evrope, međutim, rast plata je trom, bez obzira na opadanje nezaposlenosti.Direktan prijenos ovog značajnog skupa možete gledati <a href="http://www.imf.org/en/Publications/REO/EU/Issues/2017/11/06/Eurreo1117">ovdje</a>.

MMF u Sarajevu predstavlja izvještaj o ekonomskim kretanjima u Evropi

Na jučer u Sarajevu održanom sastanku operativne radne grupe za razvoj privredne saradnje i unapređenje ekonomskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Njemačke, najviše govora bilo je o tome na koji način prevazićo probleme koji se, eventualno, pojave i kako unaprijediti trgovinsku razmjenu dvije države.&nbsp; 
Ambasadorica Njemačke Kristijan Hohman (Christiane Hohmann) istaknula je bitnost daljnje saradnje i kooperacije s BiH.&nbsp;

<h2>Rješavanje problema
</h2>

- Bitno nam je na koji način možemo pojačati i poboljšati investicije iz Njemačke u BiH te tako razvijati ovdašnju privredu, stvarati radna mjesta, povećati izvoz. Veoma nam je važno na koji se način možemo dotaći problema koje investitori imaju ovdje i na koji način se rješavaju određeni problemi i pitanja u praksi - kazala je Hohman, podsjetivši da Predstavništvo njemačke privrede slavi 20 godina prisustva u BiH, a da je BiH dokazala da je konkurentna na međunarodnom tržištu. 

Snježana Kopruner, predsjednica "Njemačko-BiH Wirtschaftsvereinigunga", ukazala je na neke od problema, među kojima su oni s kojima se susreću poslodavci, kao što su visoki troškovi rada u BiH.

- Bilo bi nam drago da Vlada smanji doprinose kako bismo mogli povećati osobne dohotke naših radnika, da mogu živjeti bolje. Suočavamo se s nedostatkom radne snage i ono što bi trebalo napraviti je da poboljšamo obrazovanje - poručila je Kopruner.

Helge Tolksdorf iz Saveznog ministarstva privrede i energije Njemačke podsjetio je da je iz Njemačke stigla velika delegacija kako bi se razgovaralo o nastavku privredne bilateralne saradnje ove dvije države. 

Uvjet razvoja

- Za nas je posebno interesantna tema stručno obrazovanje u BiH, jer od naših privrednika nerijetko čujemo da ne mogu naći potrebne profesionalne profile ovdje. Želimo iznaći načine na koje podstaknuti stručno obrazovanje u BiH - kazao je Tolksdorf, dodavši da je to uvjet za razvoj i poticanje investicija.

Očekuje se rekord u slobodnoj trgovini&nbsp; 
- Optimisti smo i nadamo se da ćemo ove godine svakako postići, kada je riječ o slobodnoj trgovini, naš rekord od jedne i po milijarde eura - istaknuo je Tolksdorf.

Saradnja BiH i Njemačke: Razvijati bh. privredu, stvarati radna mjesta te povećati izvoz

U Sarajevu je večeras obilježeno 20 godina postojanja&nbsp;Predstavništva njemačke privrede u BiH, te deset godina rada Udruženja za unapređenje njemačko-bosanskohercegovačkih privrednih odnosa (Wirtschaftsverein BiH).

<h2>Vanjskotrgovinski poduhvati</h2>

Kako je rečeno tokom svečanog prijema upriličenog u Domu Oružanih snaga BiH, Predstavništvo njemačke privrede u BiH s radom je započelo 1997. godine, kada je Asocijacija njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) osnovala svoje predstavništvo u Sarajevu.

Od tog dana, zvanični je predstavnik i zastupnik njemačkih privrednih interesa i promoviše Njemačku kao lokaciju za poslovanje.&nbsp;Također, Predstavništvo putem svog servisnog društva DEinternational d.o.o. njemačkim i domaćim kompanijama pruža usluge te tako podržava njihove vanjskotrgovinske poduhvate.

Martin Gaber, zamjenik direktora Predsjedništva njemačke privrede u BiH, kazao je za Avaz.ba da je 1997. organiziran investicijski volumen ispod 300 miliona eura, ali da je 20 godina kasnije ta brojka premašena.

- Postoje divne investicije poput cementara u Kaknju, Tešnju, Goraždu... To su investicije koje su dale veliki doprinos za razvoj ove zemlje - rekao nam je Gaber.

Važno je, napominje, da se sve uradi kako bi se investicije izvana dovele u BiH.

Pozitivni primjeri

- Ako govorimo o članstvu BiH u EU, EU postavlja određene zahtjeve, a to su one stvari koje su potrebne kao okvirni preduvjeti za privredu. U anketi naših članova, njih čak 80 posto izjasnilo se da je ulazak BiH u EU važan ili izuzetno važan. Važno bi bilo da se retorika koja izlazi iz BiH promijeni i postane pozitivnija - naglasio je Gaber.

Dodaje kako bi pozitivne primjere u BiH trebalo naglasiti kako bi investicije u našu zemlju još češće dolazile.

Tokom prijema je istaknuto kako je u ovoj jubilarnoj, 20. godini postojanja, prvobitni cilj Predstavništva njemačke privrede u BiH produbljivanje bilateralnih privrednih odnosa.


Tokom 2007. godine, 30 njemačkih firmi u BiH udružilo se i osnovalo Wirtschaftsvereina BiH.
&nbsp;Udruženje broji više od 140 članova, koje podržava prije svega kroz umrežavanje te razmjenu informacija i iskustava, kako bi prepoznali prilike za projekte i poslove, mogućnosti za ostvarivanje saradnje te kako bi izbjegli ili smanjili rizike prilikom poslovanja.&nbsp;

Dobre i inovativne ideje i poslovni procesi bit će nagrađeni novacijskom nagradom njemačke privrede. Osim toga, u okviru projekta "Bayern Fit for Partnership" jedna grupa bh. eksperata iz oblasti hidroenergije otići će u Bavarsku.


Također, ugostit će delegaciju njemačkih privrednika, koji će se informisati o mogućnostima saradnje u oblasti bioenergije.


Forum dobavljača

U okviru Inicijative za spajanje dobavljača iz zemalja zapadnog Balkana sa kupcima iz Njemačke, privrednici iz BiH ponovo će imati priliku da se direktno predstave potencijalnim partnerima u Njemačkoj. Tu priliku će također imati i na Forumu dobavljača u Pragu (Supply Forum).


Tokom godine organizirat će seriju seminara "Fit for Germany", s ciljem da se olakša ulazak na njemačko tržište.

Folker Trajar (Volker Treier), zamjenik direktora Asocijacije njemačkih industrijskih i trgovinskih komora, navodi da udruženje pokušava, prije svega, da zajedničke interese poduzetnika pronađe i zastupa ih u BiH.

- Privredno udruženje je dio jedne mreže njemačkih trgovinskih komora u 90 zemalja sa 130 lokacija sa potencijalom od 3,6 miliona njemačkih poduzeća, od kojih mnogi nisu došli u BiH, ali bi to mogli postati - ističe Trajar.

Potencijal koji ima BiH, navodi, još uvijek nije iskorišten kako treba, ali sadašnjost je mnogo bolja nego prošlost.

- Sada je pravo vrijeme da njemački investitori dođu i investiraju. Sa drugim važnim zemljama poput Rusije i Turske postoje problemi, s tim u vezi njemački poduzetnici obraćaju se drugim područjima kako bi pronašli lokacije za investicije. Danas je udruženje osnovalo tri radne grupe (stručno obrazovanje, pravo i porezi, međunarodna saradnja) i u jednoj od tih grupa želimo da definišemo u kojim područjima bi BiH mogla biti još bolja - dodao je Trajar.

Predstavništvo njemačke privrede u BiH obilježilo 20 godina postojanja

SAD su najveći potrošači nafte, a uoči nedjeljnih podataka o zalihama tog&nbsp; energenta, cijene nafte su se stabilizovale u Njujorku.Na terminskom trgovanju su zabilježene neznatne promjene cijene nafte, nakon jučerašnjeg slabljenja od 0,3 posto, što je prvi pad u posljednje četiri trgovinske sesije, prenosi "Bloomberg".&nbsp;Američka nafta WTI za isporuku u decembru pojeftinila je za 14 centi na 57,06 dolara za barel na robnoj berzi u Njujorku u jutarnjem trgovanju u 8.12 sati po lokalnom vremenu.Obim trgovanja bio je 21 posto manji od prosjeka 100 dana.&nbsp; 
Sjevernomorska nafta "brent" za januarske isporuke je pojeftinila za 21 cent na 63,48 dolara za barel na londonskoj berzi ICE Fjučers Evropa, poslije pada za 58 centi u utorak, prenose agencije.

Nafta je ojačala za oko 20 posto od početka septembra, usljed sve glasnijih špekulacija da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK), na sastanku 30. novembra u Beču, produžiti primjenu sporazuma o smanjenju proizvodnje i poslije marta 2018. godine.&nbsp; 
Nedavni politički potresi u Saudijskoj Arabiji, kada je uhapšeno više ministara i biznismena, takođe su uticali na povećanje cijena.

Prema najnovijim procjenama iz OPEK-a, američka proizvodnja nafte iz škriljaca će porasti brže nego što se očekivalo u naredne četiri godine, usljed oporavka cijena do kog je dovela akcija smanjenja pumpanja koju predvodi "naftni kartel".

Zoran Franjković: Vodio najveće "McDonald's" restorane

Vrijednost bitkoina premašila 8.000 dolara

Poticaji u Bijeljini: Poduzetnici će zaposliti 16 novih radnika

Za godinu prerađeno 15 tona voća i povrća

Sarajevska berza: Pad vrijednosti indeksa SASX-10 i SASX-30

Fabrika "Gaudium" proizvodi igraonice

Nove digitalne valute mogle bi se pokazati bezvrijednima

Goran Bojić, vlasnik i direktor "Elkera": Stručni radnici odlaze jer im ne možemo povećati plaću!

Tvornica keksa i srodnih proizvoda „Mira“: Ove godine zaposlili čak 100 radnika

“Koteks” iz Tešnja otvorio pogon i u Zavidovićima: Sve izvoze na evropsko tržište!

Multimilioneri u BiH "teški" više od 10 milijardi KM

Pao dolar

MMF u Sarajevu predstavlja izvještaj o ekonomskim kretanjima u Evropi

Saradnja BiH i Njemačke: Razvijati bh. privredu, stvarati radna mjesta te povećati izvoz

Predstavništvo njemačke privrede u BiH obilježilo 20 godina postojanja

U iščekivanju podataka o zalihama, cijene nafte nisu doživjele značajne promjene

Biznis

Zoran Franjković: Vodio najveće "McDonald's" restorane

Vrijednost bitkoina premašila 8.000 dolara

Poticaji u Bijeljini: Poduzetnici će zaposliti 16 novih radnika

Za godinu prerađeno 15 tona voća i povrća

Sarajevska berza: Pad vrijednosti indeksa SASX-10 i SASX-30

Fabrika "Gaudium" proizvodi igraonice

Nove digitalne valute mogle bi se pokazati bezvrijednima

Goran Bojić, vlasnik i direktor "Elkera": Stručni radnici odlaze jer im ne možemo povećati plaću!

Tvornica keksa i srodnih proizvoda „Mira“: Ove godine zaposlili čak 100 radnika

“Koteks” iz Tešnja otvorio pogon i u Zavidovićima: Sve izvoze na evropsko tržište!

Multimilioneri u BiH "teški" više od 10 milijardi KM

Pao dolar

MMF u Sarajevu predstavlja izvještaj o ekonomskim kretanjima u Evropi

Saradnja BiH i Njemačke: Razvijati bh. privredu, stvarati radna mjesta te povećati izvoz

Predstavništvo njemačke privrede u BiH obilježilo 20 godina postojanja

U iščekivanju podataka o zalihama, cijene nafte nisu doživjele značajne promjene