Načelnik Bosanskog Šamca Đorđe Milićević s predstavnicima kompanije „Bingo“ obišao je lokaciju gdje se gradi trgovački centar. Radovi su počeli prije mjesec, a trebali bi biti završeni početkom naredne godine.&nbsp;

<h2>Montaža temelja



</h2>

Građevinski inžinjer koji vodi gradnju i investicije za kompaniju „Bingo“ Ljubiša Tešić kaže da se trenutno radi na montaži temeljne konstrukcije i podizanju prefabrikovane montažne konstrukcije objekta.&nbsp; 

- Riječ je o trgovačkom centru koji će imati suteren i prizemlje površine od 7.500 metara kvadratnih, što znači ukupno 15.000 kvadrata. U novosagrađenom centru kompanija „Bingo“ će imati svojih 5.000 kvadrata prodajnog prostora. Ostala površina bit će za iznajmljivanje, restoran, dječije igraonice i zabavne sadržaje - rekao je Tešić.


Načelnik Bosanskog Šamca Đorđe Milićević kaže da će početkom sljedeće godine biti u funkciji najveći trgovački centar u ovom dijelu Posavine.


Asfaltiranje ulice


- U dijelu grada gdje se gradi novi trgovački centar „Bingo“ bit će nastavljena gradnja i asfaltiranje ulice Dositeja Obradovića od škole do Veterinarske stanice koje finansira Općina. Tako ćemo imati direktan efekt. S jedne strane, dobiva se ozbiljan trgovački centar, počinju nove investicije, a s druge zaposlit će se određeni broj ljudi - istakao je Milićević.


Vrijednost investicije veća je od 4.000.000 KM, a zaposlit će se 40 novih radnika.
&nbsp;

Kompanija „Bingo“ gradi u Bosanskom Šamcu: Početkom iduće godine završava se najveći trgovački centar u Posavini

Energoinvest i kompanija CityOS danas su predstavili projekt iz oblasti napredne tehnologije i otvorili Blumovu laboratoriju „Blum Lab“, nazvanu po prvom direktoru Energoinvesta Emeriku Blumu.&nbsp; 
Direktorica Energoinvesta, Bisera Hadžialjević, istakla je da je Energoinvest u trećoj industrijskoj revoluciji postigao zavidne rezultate na globalnom nivou, a da sada u četvrtoj ovo preduzeće promoviše Blum Lab.

- To je inkubator i akcelerator novih tehnoloških znanja, tehnologije i profesionalnih vještina. Predstavlja kombinaciju informatičke, tehnološke i edukativne radionice – pojasnila je Hadžialjević, dodajući da je projekt nastao na bazi ugovora Energoinvesta i Fondacije CityOS, te da se radi o skupu tehnologije koju čini platforma Smart City, odnosno pametni grad, a koja je primjenjiva u mnogim kompleksnim sistemima.

Osnivač CityOS, Ceco Gaković, podsjetio je da Blum Lab predstavlja kombinaciju laboratorije za razvoj, prostora za obuku u najnovijim tehnologijama, ali i mjesto koje okuplja talentirane mlade ljude.

- Cilj Blum Laba je da mladi Energoinvesta i Sarajeva dobiju direktan pristup posljednjim tehnologijama iz oblasti robotike, dronova, pametnih gradova, zgrada, precizne agrikulture, vještačke inteligencije, augmented realnosti i drugih modernih tehnologija - kazao je Gaković, dodajući da je Blum Lab nastavak dugogodišnje prakse Energoinvesta da ulaže u obuku mladih ljudi novim tehnologijama, te da je kroz tu praksu do sada stipendirano više od 10.000 mladih, direktno obučeno više od 20.000, a kroz obuke na radu unaprijeđena karijera više od 100.000 ljudi koji su kroz 67 godina postojanja radili u Energoinvestu.

Podsjetio je da je u Energoinvestu pod vodstvom Emerika Bluma, daleke 1966. godine napravljen prvi kompjuterski centar u regionu i prvi kompjuter IRIS 1984. 

Radionice će biti otvorene svim talentiranim mladim ljudima ne samo iz Energoinvesta, a saradnja sa školama i fakultetima je već počela.

Otvorena laboratorija napredne tehnologije „Blum Lab“

Veliki ekološki projekt "Zajedno za čiste vode Bosne i Hercegovine" ulazi u četvrtu godinu uspješne saradnje, a tim su povodom organizatori javnosti prezentirali plan aktivnosti za slijedeću godinu.&nbsp;Projekt nakon tri uspješne godine, u proljeće 2018. kreće s pet akcija čišćenja voda, kojima prethodi prodajna akcija u "Bingo" prodavnicama.&nbsp;&nbsp;
U sklopu tradicionalnog eko projekta kompanija "Henkel" i "Bingo", pod vodstvom Ronilačkog kluba "Bosna" iduće godine bit će očišćene rijeka Željeznica u Trnovu, Boračko jezero kod Konjica, Ramsko jezero blizu Prozora te Prokoško i Malo Plivsko jezero.

<h2>Velika važnost
</h2>

O važnosti projekta govori činjenica da je samo prošle godine u akcijama sudjelovalo oko 130 ronioca, a izronjeno je i zbrinuto više od 600 vreća otpada, uglavnom plastike, boca i gume.


- Nakon što već tri godine radimo projekt s mnogo ljubavi i uspjeha, motivirani smo da s čišćenjem voda naše zemlje nastavimo. Zajedničkim trudom s partnerima, kompanijama "Bingo" i "Eko Život" te RK "Bosna" i slijedeće ćemo godine raditi na tome da BiH ima što čišću prirodu. Jako smo zahvalni svim našim kupcima koji sudjeluju u sad već tradicionalnoj akciji i veselimo se i ovoj sezoni - izjavila je Nermina Arnautović, key account menager "Henkela" i tako najavila još jednu akciju u kojoj mogu učestvovati svi građani kupnjom "Persil", "Silan" i "Somat" proizvoda u "Bingo" prodavnicama od 1. novembra do 31. decembra.



- Radujemo se još jednoj sezoni projekta i saradnji s "Henkelom" i ostalim partnerima. Nadamo se da rezultati čišćenja neće biti zabrinjavajući kao do sada. Ono što ćemo nastojati da uradimo u narednih nekoliko mjeseci do početka projekta, jeste snažna komunikacija aktivnosti kroz "Bingo" prodavnice i upućivanje što većeg broja kupaca u značaj projekta. Dugoročno možemo napraviti odlične rezultate kada je u pitanju podizanje ekološke svijesti. Pozivamo kupce da u narednom periodu obrate pažnju na posebne oznake u našim prodavnicama na proizvodima "Persil", "Silan" i "Somat", pri čemu ćemo raditi i cjenovne promocije na ovim proizvodima koji su ekološki prihvatljivi - izjavila je Tatjana Paunoski, rukovodilac Službe marketinga kompanije "Bingo".



Nakon velikog uspjeha prošle godine, i u 2018. će za čišćenje biti zaduženi ronioci pod vodstvom kluba "Bosna". 


- Mi najbolje znamo u kakvom su stanju naše rijeke i jezera i svakodnevno se suočavamo s ovim problemom. Ne možemo dočekati ljepše vrijeme, čišćenje voda i finale ove akcije. O tome koliko su ovakve akcije nužne govori što smo se na određene lokacije ove godine ponovo vraćamo iako smo ih čistili i prošle godine. Problem je veliki, a svijest ljudi o potrebi brige za čistoću voda se teško mijenja. Zato podržavamo projekt koji sad već kontinuirano daje rezultate - izjavio je Hrvoje Gavrančić, predsjednik RK "Bosna".



Društveni značaj 


Projekt od velikog društvenog značaja pokrenut je krajem 2014. godine kako bi se ukazalo na problem onečišćenosti rijeka u BiH i pokrenulo javnost na ekološko djelovanje i zaštitu okoliša, a nastavlja s radom i ove godine prodajnom akcijom te samim akcijama čišćenja u kojima će i ove sezone sudjelovati više od stotinu ronioca.


Ukazati na štetnost otpada&nbsp; 

- Zadovoljstvo nam je što smo od početka projekta jedna od važnih komonenti ekološke akcije. Cilj nije samo očistiti naše rijeke i jezera po završetku aktivnosti, već osvijestiti stanovništvo o pogrešnim navikama i ukazati na štetnost otpada za okolinu i istaknuti ljepotu prirode koja nas okružuje bez otpada. Kao i do sada "Eko život" će u saradnji sa svojim partnerima serviserima obezbijediti da se otpad koji ronioci izvade zbrine na propisan način. Voljeli bi i da se uključi što više djece - izjavila je Vedrana Biberović, projekt menadžerica "Eko života".

Nova sezona ekološkog projekta "Zajedno za čiste vode BiH"

INTERA Tehnološki Park uz podršku Ambasade SAD organizira hackathon „Zajedno postižemo više". Nakon Sarajeva i Banja Luke prethodnih godina, ovaj će se hackathon održati od 1. do 3. decembra u Mostaru u prostorijama INTERA TP.&nbsp;Trajat će 48 sati a sudionici će razvijati društveno korisne mobilne ili web aplikacije iz područja ljudskih prava, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, okoliša, umjetnosti, cyber sigurnosti, mobinga, transporta i upravljanja u kriznim situacijama. &nbsp; 
Stariji od 18 godina iz svih dijelova BiH mogu se prijaviti popunjavanjem jednostavnog obrasca koji se može pronaći na službenoj web stranici INTERA Tehnološkog Parka (www.intera.ba) do nedjelje 12. novembra do 23,59 sati. Prijave će pregledati stručna komisija koja će izabrati 60 mladih koji će raspoređeni u 12 timova raditi na razvoju aplikacija prema vlastitim interesima. 

Najbolji će biti nagrađeni ulaskom u višemjesečni mentorski program tokom kojeg će uz pomoć mentora i trenera nastaviti raditi na razvoju svojih ideja. Partneri projekta Ambasada SAD i Telemach fondacija, osigurali su vrijedne nagrade za najbolje timove kao dodatni motiv za vrijedan rad i mukotrpno zalaganje. Za sve sudionike osigurano je osvježenje i hrana, a za one koji ne dolaze iz Mostara, bit će rezerviran smještaj i plaćeni putni troškovi.

Hackathon „Zajedno postižemo više": Prijave do 12. novembra

Saradnja općina Tešanj, Teslić i Žepče započela je 2012. godine potpisivanjem sporazuma o međuopćinskoj saradnji. To je rezultiralo formiranjem razvojne inicijative BEAR Business Excellence Area, koja je podržana od GIZ Prolocal programa. Općine sarađuju kroz BEAR, odnosno projekt COBEAR, uz uključivanje privrednika, a od prošle godine sve tri su nosioci BFC certifikata. Bilježe pozitivan ekonomski rast kada je u pitanju broj zaposlenih, ukupan promet i izvoz.

<h2>Vlastite prednosti
</h2>

U Žepču nastoje iskoristiti vlastite prednosti. Investitorima su ponuđene usluge Centra za investitore koji radi u okviru Razvojne agencije Žepče. Ova općina razvila je do perfekcije sistem izdavanja građevinskih dozvola. 


- Program mjera podrške, oslobađanje plaćanja takse u iznosu od 70 posto po ulaganju, kao i podrška samozapošljavanju u poljoprivredi i obrtničkim djelatnostima, utjecali su i na promjenu slike zaposlenosti. Broj zaposlenih je u stalnom porastu i u protekle tri godine je povećan za 32,08 posto - kaže Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče.

Firme su kroz COBEAR projekt ostvarile saradnju s inozemnim firmama, u prvom redu sa slovenskog područja. Omogućeno im je da dobiju certifikate za proizvodnju i prodaju finalnih proizvoda, zbog čega su konkurentni na tržištu. Kroz ovaj projekt omogućeno je nezaposlenima da steknu praksu u firmama.



U Žepču je vrijednost izvoza povećana za 43,64 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećana je vrijednosti izvoza u metaloprerađivačkom sektoru za 7,76 miliona, a u tekstilnom za 8,19 miliona KM. Vrijednost prometa je povećana za 92,81 miliona, u prehrambenom sektoru za 68,84, a u metaloprerađivačkom 18,96 miliona KM. 



- Kroz COBEAR projekt smo na uzorku 33 firme kreirali 655 novih radnih mjesta, povećali promet firmi za 57,12 posto i izvoz za 30,11 u odnosu na početak projekta. I 42 polaznika uspješno su okončala programe obuke za CNC operatere, zavarivače i šivače, 146 polaznika iz domaćih firmi pohađalo je specijalizirane seminare u organizaciji Agencije za razvoj općine Tešanj (TRA)- ističe Ismar Alagić, direktor ove agencije.



U Tešnju je u posljednjoj godini povećan broj firmi za 134. Za dvije godine broj nezaposlenih smanjen je za 13,09 posto. Rast broja zaposlenih je s prosječnom stopom od 7,7 posto godišnje. Promet firmi rastao je u posljednjoj godini prosječno 4,71 posto, a ulaganja domaćih firmi u stalna sredstva su iznad 60 miliona KM. Izvoz u više od 60 država svijeta stabilan je i iznosi 350 miliona KM godišnje.


Iako trgovina čini 52 posto ukupnog prometa tešanjske općine, najveće povećanje prometa u posljednjoj godini ostvario je sektor prerade hrane i proizvodnje napitaka za 78,29 posto. 



Lokalna vlast



Da je lokalna vlast u općini Teslić također otvorena prema novim investicijama, govori i činjenica da je donesen niz mjera. Pogodnosti se ogledaju u subvencioniranju za svako novootvoreno radno mjesto 5.000 maraka, zatim povoljnom zakupu ili otkupu zemljišta, odgođenom plaćanju rente i doprinosa za izgradnju građevinskih objekata, brzoj i jeftinoj registraciji preduzeća...



Potencijalnim investitorima nude i besplatno zemljište. Cilj koji se želi na ovaj način ostvariti je otvaranje novih radnih mjesta.



Načelnik općine Teslić Milan Miličević najavio je da će općinska uprava i ove godine nastaviti s infrastrukturnim radovima, staviti u pogon poslovne zone, te stvarati povoljan poslovni ambijent za investiranje.

Razvojna inicijativa BEAR i projekt COBEAR: Pogodnostima za investitore povećani broj zaposlenih, promet i izvoz

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 191.957,10 KM. U sklopu 10 transakcija ukupno je prometovano 199.717 vrijednosnih papira. 

Vrijednost BIFX-a je porasla za 0,42 indeksnih poena na 852,72 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,05 posto.&nbsp; 
Vrijednosti indeksa SASX-10, SASX-30, SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, te indeksa SASX-FN nisu se mijenjale u odnosu na prošlo trgovanje.
Na kotaciji IF-ova trgovalo se u ukupnom iznosu od 156.816,40 KM; Kroz 5 transakcija prometovano je 70.650 dionica.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet u iznosu od 20.533,20 KM. U 4 transakcije trgovano je sa 852 dionice emitenta SOLANA DD TUZLA (simbol: SOLTRK3).
Na Slobodnom tržištu – ST2 trgovano je dionicama emitenta RMK PROMET DD ZENICA (simbol: RPRZRK2) u iznosu od 14.607,50 KM. U jednoj transakciji prometovano je 29.215 dionica.
Najveći porast vrijednosti od 3,00 posto danas su zabilježile dionice emitenta ZIF BONUS DD SARAJEVO (simbol: BNSFRK2) i dostigle cijenu od 2,06 KM, dok su najveći pad vrijednosti danas registrirale dionice ZIF-a BOSFIN DD SARAJEVO (simbol: BSNFRK2) od 1,85 posto sa cijenom od 2,65 KM, saopćeno je iz SASE-a.&nbsp;

Ukupan promet na SASE 191.957,10 KM

Firma „Tisa komerc" Žepče osnovana je 2000. godine. Prvo se razvijala u oblasti drvne industrije, proizvodeći drvene tiple za tržište EU, te masivni i furnirani namještaj. Saradnjom s fabrikama namještaja vremenom su prepoznati interesi i potrebe za repromaterijalima. U prvom redu vijčanom robom, okovima i pomoćnim materijalima, kako u drvnoj industriji tako i u oblasti metalne industrije i građevinarstva. Stoga se firma dalje počinje razvijati u tom pravcu, kao distributer vijčane robe, okova i drugog repromaterijala.&nbsp;

<h2>Dnevne isporuke
</h2>

Danas su u ovoj oblasti jedan od lidera na tržištu BiH. Poznati su i van regiona, gdje servisiraju uglavnom proizvodnje u oblasti namještaja, metalne industrije i građevinarstva. Raspolažu s dva lagera i više od 4.000 različitih artikala, te vlastitim voznim parkom kojim osiguravaju dnevne isporuke i servis, potvrđuje Nagib Mujkić, direktor i vlasnik firme. 


Zahvaljujući vlastitoj komercijalnoj infrastrukturi na cijelom tržištu BiH, dnevno servisiraju proizvodnje i baucentre, stovarišta građevinskog materijala.


Navrtak - matica, koji za njih pravi "Femetal" iz Zenice, će biti budući brend izložen ispred firme kao zaštitni znak. Radi se od nehrđajućeg čelika, inoksa, visine 3,5 metara, težine tri tone. Podnijet će zahtjev za upis u Ginisovu knjigu rekorda za najveću maticu na svijetu.


Izazvati pažnju


- Radujemo se našem novom uspjehu, a vjerujemo da ćemo izazvati pažnju kako naših kupaca tako i prolaznika pored naše nove zgrade, čija je završna faza izgradnje u toku. A nalazi se na frekventnom putu M-17, u mjestu Golubinja - poručuju iz "Tisa komerca".


Slogan je "Tisa povezuje, pokreće i spaja"&nbsp;&nbsp; 

- Naš slogan je "Tisa povezuje, pokreće i spaja", aludirajući na vijčanu robu i spojne okove, točkiće i druge materijale. Naime, njihova svojstva su da povezuju, pokreću i spajaju - kaže Mujkić.

Firma „Tisa komerc" iz Žepča: Prave maticu za Ginisa!

U organizaciji Udruženja poljoprivrednika Gračanice i Doboj-Istoka, Zemljoradničke zadruge "Gračanka" te sjemenske kuće "Pioneer" iz Zagreba, u Doboj-Istoku su održani tradicionalni "Dani Pioneer kukuruza 2017". Brojni proizvođači kukuruza i farmeri okupili su se na parceli Sulejmana Hrnjičića, farmera koji proizvodi velike količine mlijeka. On je i predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Dolina rijeke Spreče".

Nakon što je kombajn požnjeo parcelu, počelo je ocjenjivanje prinosa na pet različitih hibrida "Pioneera" te se utvrdilo da su, s obzirom na tešku i sušnu godinu, postignuti dobri rezultati.

- Mi smo u BiH s našim sjemenima hibridnog kukuruza prisutni više od 30 godina, a u Gračanici i Doboj-Istoku smo skoro 15 godina. Na ovoj parceli, uprkos lošoj hirdrološkoj godini, postignut je prosječan prinos od 1.250 kilograma po dunumu. To je odličan rezultat ako se zna da je prosječan prinos u BiH svega 500 kilograma po dunumu - kazao je predstavnik "Pioneera" Emir Husika.

Zadovoljan je i vlasnik parcele Sulejman Hrnjičić, kojem će ovogodišnji urod kukuruza mnogo značiti u ishrani 100 krupnih grla stoke, od čega je 50 krava muzara.

"Dani Pioneer kukuruza 2017" u Doboj-Istoku: U sušnoj godini prinos od 1.250 kilograma po dunumu

Ukupna vrijednost svih kriptovaluta danas je dostigla rekordnih više od 200 milijardi dolara, objavio je web-sajt "coinmarketcap".&nbsp; 

To znači da je tržišna vrijednost kriptovaluta veća do vrijednosti američkog bankarskog giganta "Citigroup".&nbsp; 
Novi rekord oboren je u vrijeme kada je napoznatija digitalna valuta bitkoin dostigla rekordnu vrijednost od 7.500 dolara na luksemburškoj berzi "Bitstamp".

Vrijednost bitkoina povećana je više od deset puta u posljednjih 12 mjeseci.&nbsp; 
Ukupna vrijednost svih bitkoina u opticaju trenutno je veća od 120 milijardi dolara.

Druga po vrijednosti digitalna valuta eter ima ukupnu tržišnu vrijednost nešto manju od 30 milijardi dolara, dok ostalih oko 1.000 kriptovaluta zajedno vrijede oko 50 milijardi dolara.&nbsp; 
Kada bi tržište kriptovaluta bila jedna kompanija, ona bi po vrijednosti spadala među 25 najvećih firmi prema berzanskom indeksu "Standard end Poor 500".&nbsp;

Kriptovalute vrijede više od 200 milijardi dolara

U rudnicima uglja u oktobru ove godine proizvedeno je 509.770 tona uglja, što je najveća ostvarena mjesečna proizvodnja uglja od rata i od formiranja Koncerna EPBiH 2009. godine. 
Proizvodnja uglja u oktobru ove godine veća je za 69.970 tona ili 15,91 posto u odnosu na proizvodnju u istom mjesecu 2016. godine, a za 124.397 tona ili 32,28 posto veća od proizvodnje u oktobru 2015.godine.
Rudnici Koncerna EPBiH u periodu od 1. januara do 31.oktobra ove godine proizveli su 4.621.604 tone uglja, što je povećanje za 500.943 tona, odnosno za 12,16 posto u odnosu na isti period prošle godine ili čak za 906.832 tona ili 24,41 posto u odnosu na isti period 2015.
Proizvodnja uglja u deset mjeseci 2017. najveća je proizvodnja uglja u ovom periodu od rata i od formiranja Koncerna.
Iako su zavisna društva rudnici uglja u periodu januar-septembar ove godine poslovali sa gubitkom u ukupnom iznosu 16.890.218 KM, poslovni rezultat za period januar-septembar ove godine bolji je u odnosu na isti u prošloj godini za 24.328.573 KM, odnosno, rezultat je bolji za 46.882.110 KM u odnosu na 2015.godinu.
Pozitivno poslovanje u periodu januar-septembar ove godine ostvarili su: RMU „Kakanj“, RMU „Breza“ i RU „Gračanica“, dok su u septembru 2017. pozitivno poslovali RU„Kreka“, RMU „Kakanj“, RMU „Breza“, RMU „Abid Lolić“ i RU „Gračanica“.
U 2016. godini, kao i u prethodnim mjesecima 2017. godine, intenzivirane su aktivnosti na realizaciji projekata dokapitalizacije u zavisnim društvima-rudnicima uglja sredstvima JP Elektroprivreda BiH, što je rezultiralo kontinuiranim povećanjem proizvodnje uglja - saopćeno je iz Službe za komunikacije JP "Elektroprivreda" BiH.

Rekordna proizvodnja uglja u posljednjih 20 godina

Neuobičajeno lijepo vrijeme, bez mraza, izmamilo je semberske proizvođače duhana na njive. U toku je posljednja berba u ovoj godini. Drago Ristanović iz Donjih Zagona kod Bijeljine, proizvođač duhana od 1992., ove je godine imao 13 hektara.&nbsp; 
Sušeni list

- Ovo je bila teška, sušna godina. U prvoj berbi imali smo duhan lošijeg kvaliteta. Nakon nešto većih padavina u septembru oporavio se, tako da sada obavljamo posljednju berbu, prije nego što počnu prvi mrazevi - kaže Ristanović. 

Navodi da njegova šestočlana porodica živi od proizvodnje duhana.

- Po hektaru uspijevamo proizvesti oko tonu i po sušenog lista. Ove godine duhan je lošijeg kvaliteta, te se svrstava u treću klasu i otkupna cijena je tri marke po kilogramu suhog lista. Od preduzeća „Duvan“ očekujemo premiju od 35 feninga po kilogramu, koliko nam je obećalo i resorno ministarstvo. Lokalna zajednica isplaćuje nam 15 feniga po kilogramu - kaže Ristanović, ističući da su premije u okruženju mnogo veće. 

Proizvodnja duhana, kaže, izuzetno je skupa, jer se mnogo izdvaja za obradu, sadnju, okopavanje, berbu, ali i zaštitu od štetočina. Berači kod njega imaju dnevnicu od 30 KM, a bere se i po najvećim vrućinama.

Nema mraza

Čedo Gotovčević, vršilac dužnosti direktora u preduzeću „Duvan“, kaže da će se brati sve do kraja sedmice, jer nije bilo niskih temperatura i mraza.

- Biljke su se popravile nakon velike suše i malo veće količine padavina u septembru. Mi smo do sada otkupili 330 tona, a očekujemo da ćemo do kraja sezone otkupiti još 70. U ovoj godini zabilježili smo podbačaj u proizvodnji od skoro 25 posto - kaže Gotovčević.

Posljednja berba duhana u ovoj godini: Otkup 3 KM po kilogramu

Osoblje Agencije za obilježavanje životinja BiH posjetilo je tri farme za proizvodnju mlijeka u općini Sanski Most i našlo značajna odstupanja između stvarnog broja goveda na terenu i podataka u bazi. Ove aktivnosti realizirane su uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta i u koordinaciji sa Savezom lokalnih udruženja poljoprivrednika (SLUP).&nbsp;

<h2>Stvarni broj
</h2>

Na jednoj od posjećenih farmi kontrola je pokazala da je stvarni broj životinja 46, dok je u bazi bilo evidentirano 90.&nbsp;Suvišna grla su obrisana iz baze bez troška za farmera te situacija sada odgovara stvarnom stanju. Posjećene su još dvije farme na kojima su, također, utvrđeni viškovi u bazi u odnosu na stvarno stanje.


Istovremeno je testirana mobilna aplikacija. Proizvođači mlijeka i veterinari iz Sanskog Mosta upoznati su s novim informacionim sistemom i mobilnom aplikacijom koju je razvila Agencija. Neke procjene s terena govore da bi korištenjem ove aplikacije farmer sa 30 krava godišnje mogao uštedjeti do 600 KM.


- Ovo je odlično rješenje. Postoje problemi da se utvrdi broj životinja u BiH, ali se ovo očito može riješiti za kratko vrijeme korištenjem ove aplikacije - istakao je Husein Selimović, predsjednik SLUP-a Sanski Most. 


Sistem sigurnosti


Fikret Seferović, lokalni proizvođač sa 22 krave na farmi i 27 u bazi podataka, rekao je da su prije nekoliko godina u štalama imali krave bez ikakve identifikacije. Situacija je sada bolja, ali ne idealna, a ova vrsta evidencije omogućit će farmerima da bolje nadgledaju rad farme te će poboljšati i rad s veterinarskim službama.


Funkcionalan sistem obilježavanja životinja će omogućiti sljedivost proizvoda i doprinijeti sistemu sigurnosti hrane. U isto vrijeme takav sistem će omogućiti vlastima da brže reagiraju u slučaju kriznih situacija, kao što je pojava bolesti, ili u realizaciji preventivnih programa vakcinacije.

Novo u obilježavanju životinja: Farmeri će bolje nadgledati rad

Prema podacima Centralne banke BiH CBBiH), depoziti građana čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama, te su, uz kontinuiran rast u 2017. godini, na kraju septembra dosegli, do sada, najviši zabilježeni nivo od 11,2 milijarde KM, saopćeno je danas iz CBBiH u povodu 31. oktobra, Svjetskog dana štednje. Ističe se da građani dočekuju ovaj dan s najvećim zabilježenim iznosom štednih uloga do sada.
Prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2017. iznosili su 5,44 milijarde KM, što predstavlja 49,4 posto ukupnih depozita stanovništva, a od toga kratkoročni depoziti (s rokom oročenja kraćim od godine dana) imali su 504 miliona KM ili 9,3 posto, a dugoročni 4,94 milijarde KM ili 90,7 posto.&nbsp; Transakcioni računi i depoziti po viđenju iznosili su 5,58 milijardi KM ili 50,6 posto ukupnih depozita stanovništva.
Tokom prethodnih pet godina, evidentan je kontinuiran snažniji porast depozita u domaćoj valuti, jer su na kraju 2012. godine učestvovali u ukupnim depozitima stanovništva sa 36,4 posto, a sada su dostigli gotovo 50 posto.&nbsp; &nbsp;- Tako, depoziti stanovništva u KM valuti iznose pet milijardi KM i imaju 45,4 posto učešća u ukupnim depozitima, a depoziti u eurima iznose 5,47 milijardi KM i imaju učešće od 49,6 posto. Depoziti u ostalim stranim valutama iznose 549 miliona KM i imaju učešće pet posto u ukupnim depozitima stanovništva - saopćeno je.
Depoziti stanovništva kontinuirano rastu, uprkos činjenici da prosječne plate i penzije ne bilježe značajan porast.&nbsp; U poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine, depoziti su porasli za čak 770,9 miliona KM ili 7,5 posto.
Uprkos niskim kamatama na depozite, građani nastavljaju s držanjem depozita u domaćim bankama, što je pokazatelj uspostavljenog povjerenja u bankarski sektor i u sistem osiguranja depozita, saopćeno je.&nbsp; Oročeni i štedni depoziti rastu manjim intenzitetom i na godišnjem nivou su imali porast od oko 0,6 posto (odnosno 34,2 miliona KM). 
Znatno brže rastu transakcioni računi, koji su u poređenju sa stanjem na kraju septembra 2016. godine porasli za 17,4 posto (odnosno 411,4 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 13,1 posto (odnosno 325,3 miliona KM).&nbsp; Kako kažu iz Centralne banke, važnost štednje je nesumnjivo velika i u današnje vrijeme, jer štedišama omogućava da stvore rezerve za buduću potrošnju i moguće finansijske teškoće, a štednja, istovremeno, stvara preduslove finansijskim institucijama za kreditiranje realnog sektora ekonomije.

Centralna banka BiH: Depoziti građana veći od jedanaest milijardi KM

Muamer Babajić je prije skoro dvije godine pokrenuo projekt njemačkog Centra za robotiku DKR u Tuzli, uz pomoć njemačke vlade. Kako nam je rekao, to je veliki uspjeh, jer je i ambasadorica Njemačke u BiH, nakon posjete, nastavila širiti pozitivnu priču o Centru.&nbsp; 
Slaba podrška

Ovaj mladi poduzetnik prošle sedmice je u našu državu došao s čuvenim njemačkim stručnjakom za poduzetništvo, profesorom Klausom Sajlerom (Klaus Sayler), s kojim će pokušati realizirati ideju koja će se raditi u sklopu DKR-a u Tuzli. Naime, tamo će napraviti program za sve pojedince i timove koji imaju ideju iz bilo koje oblasti.

- Klaus je „glavni krivac" za uspjeh Centra za poduzetništvo SCE u Minhenu, koji je broj jedan u Njemačkoj. Želimo prenijeti infrastrukturu i znanje koje imamo u Njemačkoj na start upe iz našeg regiona. To želimo uraditi jer imamo dobre i kvalitetne ljude, koji možda imaju slabu ili nikakvu podršku - kazao je Babajić.

Teško je iz zemlje koja ima uređenje kao BiH izaći na svjetsko tržište i biti konkurentan, upravo to Babajić i Klaus žele omogućiti pametnim i inovativnim timovima, žele im omogućiti jednake uvjete za rad i šanse za uspjeh kakve imaju i uređene zemlje. 

- Ovo je inicijalna ideja, projekt polako kreće. Ideja je da se zove CEE-Freiraum, to bi značilo slobodan prostor. Pravit ćemo radionice, treninge, hackhatone, takmičenja za timove i ideje... Ali, imat ćemo i skaute koji će pratiti njihov rad. Želimo najboljima omogućiti da odu u Minhen i dobiju priliku za potrebni kapital i uspjeh - rekao nam je Babajić.

Želja za uspjehom


U BiH i zemljama regiona Klaus i Babajić su prepoznali da su ljudi motivirani, da imaju želju za uspjehom i ideju, upravo to je jedan od razloga zbog kojeg žele da rade, istakli su oni. Smatraju da je katastrofalno koliko ljudi odlazi iz naše zemlje i dodaju da ne vide razlog zašto se ne bi mogli napraviti uvjeti da ljudi iz Njemačke dolaze i sarađuju s bh. firmama.


U sklopu njihovog rada žele se povezati s univerzitetima, jer bitno je da se znanje koje studenti tamo dobivaju prijevodi u poduzetništvo. Profesor Klaus je istakao da jedno društvo koje želi funkcionirati u budućnosti mora biti poduzetno i neopterećeno granicama bilo koje države. Upravo zato oni, osim znanja, donose infrastrukturu u BiH, koja bh. projektima otvara globalnu mrežu i vodi ih na svjetsko tržište.
 Želimo im dati priliku i oni će uspjeti&nbsp;

- Primjer Amerike je da, bez obzira što su tako veliki i jaki, ne mogu uspjeti u fudbalu, jer nemaju taj mentalitet. Djeca u Njemačkoj od malih nogu uče i vježbaju, prilagođava im se mentalni sklop, tako da je logičan slijed da je Bundesliga jaka i da je nacionalnom selektoru lako odabrati tim koji će osvojiti Svjetsko prvenstvo. Tako je i ovdje, mi imamo timove koji mogu igrati na tom nivou i želimo im dati priliku i oni će uspjeti - kazali su Sajler i Babajić.

Bosanski inovativni projekti izlaze na svjetsko tržište

Nakon osam godina rada u ne tako dobrim uvjetima u krugu travničke fabrike „Borac", švedska firma „Kavat", najpoznatija po proizvodnji visoko kvalitetne obuće za djecu, svečano je otvorila moderni pogon. Izgrađen je u novoj novotravničkoj industrijskoj zoni „Neobarje".&nbsp;&nbsp; 
Na oko 5.000 kvadrata, kako je kazao direktor bosanske podružnice firme Smail Šabić, radnici su dobili najmodernije uvjete rada, ali i mogućnost proširenja, što u ovoj firmi planiraju u skorom periodu. 

- Sad imamo oko 160 zaposlenih i proizvodimo oko 300.000 pari obuće godišnje. Imamo mogućnost proširenja i nadamo se već sljedeće godine da bi to moglo biti oko 250 radnika i barem 50.000 pari više - rekao je Šabić. 

Domaća investicija

Cjelokupna investicija vrijedna je oko tri miliona KM, a posebno valja naglasiti da je finansijski teret u potpunosti podnijela bosanska filijala firme. 

- Da, to je naša investicija koja je rezultat dobrog poslovanja u prethodnim godinama i na to smo posebno ponosni - rekao je Šabić. 

Otvorenju je prisustvovao i Magnus Erikson (Magnus Ericson), direktor „Kavata" za internacionalnu prodaju, koji je naglasio da je novi pogon zapravo ostvarenje sna koji su zajedno sanjali ljudi iz uprave firme i radnici. 

- Ovo je vrlo važna investicija, može se reći ostvarenje sna za našu kompaniju koji smo sanjali otkako smo došli u BiH. Imali smo vjeru u vašu državu, ljubav i strast za proizvodnjom cipela, kao i zajedničku nadu da ćemo svijet učiniti boljim mjestom za generacije koje dolaze kroz korištenje ekoloških materijala. Tako smo simbolički posadili i tri hrasta, kao simbol koliko je ekologija važna danas - rekao je Erikson i dodao da su posebno ponosni na činjenicu da dobar dio repromaterijala dolazi iz regiona.

Lokalni dobavljači 


Imaju mnogo lokalnih dobavljača i vrlo je važno znati odakle sve dolazi. Etikete „Made in BiH", kaže, sve više interesiraju ljude u Švedskoj. 


- Ljudi vole znati gdje je nešto napravljeno, u posljednje vrijeme imamo sve više upita o BiH i sasvim sigurno će sve više naših mušterija dolaziti u Novi Travnik da vidi gdje i kako pravimo naše proizvode

Zaposlit će još 100 radnika i proizvoditi 50.000 pari više

Prihodi "Bosnalijeka" u prvih devet mjeseci ove godine povećani su za 35 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prema informacijama koje je Fena dobila iz "Bosnalijeka", u ovom vremenskom razdoblju najveća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini ostvarila je prihod od 92 miliona KM, što predstavlja rast od 35 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2016. godine.
Kontinuirani rast prodaje "Bosnalijekovih" proizvoda na inozemnim tržištima nastavljen je i u ovoj godini, iako je rast prihoda rezultat i pozitivnih kretanja na tržištu BiH.
- Nastavljen je trend rasta učešća izvoza u ukupnom prihodu, pa je prihod ostvaren na inozemnim tržištima činio 64 posto ukupnog prihoda od prodaje, ali i jačanje pozicije na domaćem tržištu uz ostvaren rast prihoda od prodaje od 13 posto – ističu u "Bosnalijeku".
Dobit kompanije prije oporezivanja iznosila je 5,5 miliona KM.

Kompanija „Bingo“ gradi u Bosanskom Šamcu: Početkom iduće godine završava se najveći trgovački centar u Posavini

Otvorena laboratorija napredne tehnologije „Blum Lab“

Nova sezona ekološkog projekta "Zajedno za čiste vode BiH"

Hackathon „Zajedno postižemo više": Prijave do 12. novembra

Razvojna inicijativa BEAR i projekt COBEAR: Pogodnostima za investitore povećani broj zaposlenih, promet i izvoz

Ukupan promet na SASE 191.957,10 KM

Firma „Tisa komerc" iz Žepča: Prave maticu za Ginisa!

"Dani Pioneer kukuruza 2017" u Doboj-Istoku: U sušnoj godini prinos od 1.250 kilograma po dunumu

Kriptovalute vrijede više od 200 milijardi dolara

Rekordna proizvodnja uglja u posljednjih 20 godina

Posljednja berba duhana u ovoj godini: Otkup 3 KM po kilogramu

Novo u obilježavanju životinja: Farmeri će bolje nadgledati rad

Centralna banka BiH: Depoziti građana veći od jedanaest milijardi KM

Bosanski inovativni projekti izlaze na svjetsko tržište

Zaposlit će još 100 radnika i proizvoditi 50.000 pari više

Prihodi "Bosnalijeka" u ovoj godini povećani za 35 posto

Biznis

Kompanija „Bingo“ gradi u Bosanskom Šamcu: Početkom iduće godine završava se najveći trgovački centar u Posavini

Otvorena laboratorija napredne tehnologije „Blum Lab“

Nova sezona ekološkog projekta "Zajedno za čiste vode BiH"

Hackathon „Zajedno postižemo više": Prijave do 12. novembra

Razvojna inicijativa BEAR i projekt COBEAR: Pogodnostima za investitore povećani broj zaposlenih, promet i izvoz

Ukupan promet na SASE 191.957,10 KM

Firma „Tisa komerc" iz Žepča: Prave maticu za Ginisa!

"Dani Pioneer kukuruza 2017" u Doboj-Istoku: U sušnoj godini prinos od 1.250 kilograma po dunumu

Kriptovalute vrijede više od 200 milijardi dolara

Rekordna proizvodnja uglja u posljednjih 20 godina

Posljednja berba duhana u ovoj godini: Otkup 3 KM po kilogramu

Novo u obilježavanju životinja: Farmeri će bolje nadgledati rad

Centralna banka BiH: Depoziti građana veći od jedanaest milijardi KM

Bosanski inovativni projekti izlaze na svjetsko tržište

Zaposlit će još 100 radnika i proizvoditi 50.000 pari više

Prihodi "Bosnalijeka" u ovoj godini povećani za 35 posto