Zenička kompanija ArcelorMittal, jedan od najvećih bh. izvoznika, ulazi u fazu realizacije osiguranja boljih uslova za dugoročno planiranu proizvodnju.

U ovoj godini ArcelorMittal Zenica realizirat će dva velika investicijska projekta, a prvi kreće već naredne sedmice, u utorak 14. februara, za kada je najavljeno potpisivanje ugovora za generalni remont visoke peći u okviru te kompanije.

Najavljeni ugovor će biti potpisan sa talijanskom kompanijom &quot;Danieli Corus&quot;, a ukupna vrijednost projekta je 38 miliona KM.

- Potpisivanjem tog ugovora, kompanija ArcelorMittal Zenica jo&scaron; jednom potvrđuje svoju opredijeljenost da nastavi sa radom u Zenici i osigura održivost proizvodnje u narednih 15 godina, saopćeno je iz te kompanije.

Ove godine planiran je i početak rekonstrukcije pogona Energetike, koja bi uz značajna finansijska ulaganja trebala da unaprijedi tehnolo&scaron;ke proizvodne linije u kompaniji i omogući nova radna mjesta, značajno pobolj&scaron;a kvalitetu zraka u gradu Zenici, te da omogući i kvalitetnije daljinsko zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora.

Vrijednost novog projekta 38 miliona KM

Nova ulaganja ArcelorMittala za dugoročno planiranu proizvodnju

U projekt kogeneracije na biomasu u 60 općina u Bosni i Hercogivni, koji Agencija za unaprjeđenje stranih investicija BiH (FIPA) priprema s italijanskom firmom &quot;Piroks&quot;, uključit će se i zagrebačka kompanija &quot;Prva guma&quot; sa svojim partnerima iz Njemačke, Holandije, SAD-a i Kine, i to investiranjem u Općinu Breza.

Osim gradnje postrojenja kogeneracije na biomasu od 1,6 MW, bit će investirano i u pokretanje linije za proizvodnju peleta, gradnju postrojenja za suhu reciklažu guma i projekt hidroponike (proizvodnja organske hrane na vodi), prvi te vrste na Balkanu.

Direktor FIPA-e Gordan Milinić je na sastanku sa investitorom Zdenkom Sabljićem istakao da će FIPA pružiti punu podr&scaron;ku tom projektu u svim fazama njegove realizacije kroz javno-privatno partnerstvo s Općinom Breza.&nbsp;

Vrijednost investicije iznosi oko 10 miliona eura i planirano je upo&scaron;ljavanje oko 150 radnika.

Breza je izabrana zbog blizine autoputa, aerodroma i željeznice, saopćeno je iz FIPA-e.

Projekat Agencije za unaprjeđenje stranih investicija BiH

Milioni eura stižu u Brezu, mnogi će dobiti posao...

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 78.642,61 KM. U sklopu 32 transakcije ukupno je prometovano 8.550 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 9,72 indeksnih poena na 1.035,31 poen, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,95 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 1,00 indeksni poen na 660,72 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,15 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 je pala za 2,44 indeksna poena na 960,87 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,25 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 0,61 indeksni poen na 9.661,87 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,01 posto.

Promet na Kotaciji iznosio je 54.142,17 KM. U&nbsp;sklopu 19 transakcija prometovano je 6.518 vrijednosnih papira.

Na Kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovalo se u iznosu od 51.364,45 KM. U&nbsp;sklopu 10 transakcija prometovano je 4.003 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo u iznosu od &nbsp;47.819,20 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 12,39 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od &nbsp;2.168,80 KM. U&nbsp;sklopu pet&nbsp;transakcija prometovano je 1.852 dionica.

Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF &quot;Eurofond-1&quot; Tuzla u iznosu od &nbsp;1.500,00 KM.&nbsp;Kurs ovog fonda iznosio je 1,00 KM.

Na Kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama FBiH za ratna potraživanja u iznosu od 608,92 KM. U&nbsp;sklopu četiri&nbsp;transakcije prometovano je 663 obveznice.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST1 ostvaren je promet od 22.004,95 KM.&nbsp;U&nbsp;sklopu 11 transakcija prometovano je 1.532 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta &quot;BH Telecom&quot; u iznosu od &nbsp;12.259,10 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 15,36 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta &quot;Klas&quot; u iznosu od &nbsp;2.495,49 KM. U&nbsp;sklopu dvije&nbsp;transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 4,99 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST3 i na Trži&scaron;tu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice ZIF-a &quot;BIG Investiciona grupa&quot; Sarajevo od 5,56 posto&nbsp;i dostigle su cijenu od 1,90 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent &quot;&Scaron;ipad komerc&quot; Sarajevo od 10,00 posto sa cijenom od 0,45 KM.

Prometovano 8.550 vrijednosnih papira

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 78.642,61 KM

Wiener osiguranje, u vlasni&scaron;tvu najveće osiguravajuće grupacije u Centralnoj i Istočnoj Evropi Vienna Insurance Group, slavi drugu godi&scaron;njicu uspje&scaron;nog poslovanja u BiH pod novim imenom.

Wiener osiguranje spada među 10 vodećih osiguravajućih dru&scaron;tava na trži&scaron;tu BiH, sa trži&scaron;nim udjelom od oko 6 posto&nbsp;i sa razvijenom mrežom poslovnica u svim većim gradovima BiH.

U ponudi ima veliki broj proizvoda osiguranja, koji su kreirani u skladu sa međunarodnim standardima u osiguranju te za trži&scaron;te osiguranja BiH ima veoma ambiciozne planove prodaje i unapređenja trži&scaron;ta u cjelini kako bi domaći klijenti mogli da dobiju najbolju osiguravajuću za&scaron;titu.

U skladu sa strategijom Vienna Insurance Group, Wiener osiguranje je fokusirano na proizvode životnih i osiguranja imovine u sklopu kojih nudi najbolja rje&scaron;enja na trži&scaron;tu i pokriće od velikog broja rizika.

Na&scaron;i životi, imovina i poslovanje su svakodnevno izloženi velikom broju rizika, koji nam mogu nanijeti veliku &scaron;tetu i ugroziti živote i egzistenciju. Sve je veći broj ljudi koji razmi&scaron;ljaju o tome i koji zaključuju ovakve vrste polisa osiguranja, a u prilog tome govore podaci o rastu premije Wiener osiguranja u ovim vrstama osiguranja &ndash; povećanje premije u životnim osiguranjima od čak 80 posto&nbsp;i povećanje premije u osiguranju imovine od požara od 25 posto&nbsp;u odnosu na 2015. godinu.

Kada je isplata &scaron;teta u pitanju, Wiener osiguranje je apsolutni lider u isplati &scaron;teta na na&scaron;em trži&scaron;tu već nekoliko godina zaredom. Tokom 2014, 2015. i 2016.&nbsp; godine isplaćeno je &scaron;teta u ukupnom iznosu od 81.164.165 KM, uz posebnu napomenu da se veliki dio isplaćenog iznosa odnosi na &scaron;tete koje su klijentima Wiener osiguranja nastale usljed poplava iz 2014. godine.

Vienna Insurance Group (VIG), čiji je Wiener osiguranje ponosni član, posluje već 190 godina, u svom sastavu ima 50 osiguravajućih dru&scaron;tava u 25 zemalja i sjedi&scaron;te u Beču te zapo&scaron;ljava oko 23.000 ljudi. Tokom 2016. godine ostvarila je oko 9 milijardi eura premije i nastavlja sa daljnim rastom.

Wiener osiguranje kao član ovako velike grupacije ima pristup najsavremenijim rje&scaron;enjima i znanju iz oblasti osiguranja, a koji su pretočeni u proizvode osiguranja koje nudi svojim klijentima na domaćem trži&scaron;tu.

Stalni zadatak Wiener osiguranja na trži&scaron;tu BiH je pružanje najbolje usluge putem ponude raznovrsnih i najkvalitetnijih proizvoda, brza obrada i isplata &scaron;teta&nbsp;te dru&scaron;tveno odgovorni rad i doprinos podizanju kvaliteta života u na&scaron;em dru&scaron;tvu u cjelini.&nbsp;

Među 10 vodećih osiguravajućih društava na tržištu BiH

Wiener osiguranje VIG obilježava drugu godinu pod novim imenom

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 114.533,63 KM, kroz 56 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 544,80 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 1,78 posto&nbsp;i iznosi 1.770,14 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 13.125,00 KM, po prosječnoj cijeni od 1,05 KM po akciji.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 72.842,37 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - stara devizna &scaron;tednja 7 u vrijednosti od 29.100,00 KM.

Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,52 posto.&nbsp;

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 25.785,20 KM, po prosječnoj cijeni od 9,74 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 3,29 posto.

Akcije 2 fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka (3,29 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 9,74 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Rafinerija nafte Brod&quot; Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 108,99 KM, po prosječnoj cijeni od 0,013 KM.

Trgovina obavljena kroz 56 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 114.533,63 KM

Ured specijalnog predstavnika EU u BiH danas će u&nbsp;Banjoj Luci pod sloganom &quot;Korak po korak&quot;, održati &scaron;estu, posljednju u nizu, konferenciju o liderstvu u biznisu radi unapređenja kvaliteta diskusije i aktivnosti o socio-ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini.

Konferencija, kao i dosada&scaron;nje koje su održane u Tuzli, Mostaru, Bijeljini, Bihaću i Sarajevu, bit će fokusirana na uspje&scaron;ne priče u poslovnom sektoru Bosne i Hercegovine i istovremeno razmatrati kako socio-ekonomsko okruženje utječe na poslovne prilike, rast kompanija i ekonomski razvoj.

Očekuje se da će predstavnici poslovne zajednice, lokalnih vlasti, NVO-a, akademske zajednice također diskutovati o izazovima i prilikama lokalnog poslovnog okruženja u kontekstu približavanja trži&scaron;tu EU.

Pozdravni govor na konferenciji će održati &scaron;ef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark, a učestvovat će, između ostalog: gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić, Bojan Vuković (DVC Solutions), Sa&scaron;a Trivić (Krajina Klas), Dragan Ninić (Lanaco), Milo&scaron; Todorović (Ekonomski centar) i drugi, najavljeno je iz&nbsp;Delegacije EU u BiH.

Posljednja u nizu

U Banjoj Luci konferencija o liderstvu u biznisu

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 61.532,26 KM. U sklopu 26 transakcija ukupno je prometovano 25.663 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 2,34 indeksnih poena na 1.025,59 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,23 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,55 indeksnih poena na 659,72 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,08 possto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 je porasla za 0,06 indeksnih poena na 963,31 poen, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,01 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 2,93 indeksna poena na 9.661,26 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,03 posto.

Promet na Kotaciji iznosio je 14.200,80 KM. U&nbsp;sklopu 20 transakcija prometovano je 11.837 vrijednosnih papira.

Na Kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovalo se dionicama &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo u iznosu od 1.915,40 KM.&nbsp;U&nbsp;sklopu jedne&nbsp;transakcije prometovano je 157 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 12,20 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od &nbsp;6.511,91 KM,&nbsp;u sklopu 17 transakcija prometovano je 5.508 dionica.

Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF Eurofond-1 Tuzla u iznosu od &nbsp;3.698,00 KM.&nbsp;Kurs ovog fonda iznosio je 1,00 KM.

Na Kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama FBiH za ratna potraživanja u iznosu od 5.773,49 KM.&nbsp;U&nbsp;sklopu dvije&nbsp;transakcije prometovano je 6.172 obveznice.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST1 ostvaren je promet od 46.769,76 KM.&nbsp;U&nbsp;sklopu pet&nbsp;transakcija prometovano je 13.621 dionica.

Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta &quot;Saniteks&quot; Velika Kladu&scaron;a u iznosu od &nbsp;43.672,26 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je &nbsp;5,51 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta &quot;Mlinplek-žitar&quot; Jajce u iznosu od &nbsp;561,70 KM.&nbsp;U&nbsp;sklopu jedne&nbsp;transakcije prometovano je 205 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 2,74 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST3 i na Trži&scaron;tu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta &quot;Mlinplek-žitar&quot; Jajce&nbsp;od 49,73 posto&nbsp;i dostigle su cijenu od 2,74 KM, dok su dnevni pad registrirale &quot;Obveznice FBiH za ratna potraživanja&quot; od 3,10 posto.

Prometovano 25.663 vrijednosnih papira

SASE Ostvaren ukupan promet od 61.532,26 KM

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 492.468,31 KM, kroz 82 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 544,80 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 2,44 posto&nbsp;i iznosi 1.739,18 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 73,50 KM, po prosječnoj cijeni od 1,05 KM po akciji.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 471.283,89 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 6 u vrijednosti od 337.305,35 KM.

Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,29 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 6.937,66 KM, po prosječnoj cijeni od 9,43 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 3,63 posto.

Akcije jednog fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka (3,63 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 9,43 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Fabrika obuće FOMG&quot; Mrkonjić Grad akcijama, trgovalo se u iznosu od 169,50 KM, po prosječnoj cijeni od 0,15 KM.

Od akcija na slobodnom trži&scaron;tu rast cijena akcija zabilježile su akcije samo jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća ZMIF u preoblikovanju &quot;QBalkan investment fond&quot; Banja Luka (1,05 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 2,90 KM, u vrijednosti 13.659,00 KM.

Trgovina obavljena kroz 82 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 492.468,31 KM

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 133.916,24 KM. U sklopu 21 transakcije ukupno je prometovano 23.815 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 9,12 indeksnih poena na 1.023,25 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,90 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 1,76 indeksnih poena na 659,17 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,27 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 je porasla za 6,76 indeksnih poena na 963,25 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,71 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 29,86 indeksnih poena na 9.658,33 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja porast od 0,31 posto.

Promet na Kotaciji iznosio je 60.000,67 KM, a u sklopu devet transakcija prometovano je 20.387 vrijednosnih papira. &nbsp;

Na Kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovalo se dionicama &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo u iznosu od 27.347,29 KM. U sklopu četiri transakcije prometovano je 2.251 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 12,15 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od&nbsp; 32.653,38 KM. U sklopu pet transakcija prometovano je 18.136 dionica. Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF BIG Investiciona grupa d.d. Sarajevo u iznosu od 32.564,88 KM. Kurs tog fonda iznosio je 1,80 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.&nbsp;

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST1 ostvaren je promet od 39.185,57 KM. U sklopu 11 transakcija prometovano je 2.673 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta &quot;BH Telecom&quot; Sarajevo u iznosu od&nbsp; 35.860,90 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je&nbsp; 15,49 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta &quot;Energonova&quot; Sarajevo u iznosu od 34.730,00 KM. U sklopu jedne transakcije prometovano je 755 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 46,00 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST3 i na Trži&scaron;tu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta &quot;RMU Banovići&quot; Banovići od 20 posto i dostigle su cijenu od&nbsp;12,78 KM, dok pad vrijednosti dionica nije registrirao niti jedan emitent.

Prometovano 23.815 vrijednosnih papira

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 133.916,24 KM

Na Drugu konferenciju o &scaron;umarstvu i drvnoj industriji &quot;Kupres 2017&quot;, koja se u organizaciji preduzeća &quot;Hercegbosanske &scaron;ume&quot; održava 9. i 10. februara na Kupresu, dolazi oko 250 stručnjaka - izjavio za Fenu je direktor Hercegbosanskih &scaron;uma Dra&scaron;ko Brnić.

Prema&nbsp;njegovim riječima, dvodnevni skup okupit će brojne sveučili&scaron;ne profesore, konzultante, drvoprerađivače te &scaron;umare iz zemlje i inozemstva.

- Mjesecima smo provodili vrlo opsežne aktivnosti kako bismo s čim vi&scaron;e uspjeha realizirali glavnu sektorsku konferenciju u BiH, koja se nastavlja na pro&scaron;logodi&scaron;nje prvo izdanje koje je, prema ocjenama učesnika, bilo vi&scaron;e nego uspje&scaron;no. I ove godine osigurali smo značajnu podr&scaron;ku nadležnih tijela, redom državnih institucija, ali i važnih evropskih i međunarodnih organizacija - istaknuo je Brnić.

Programom Konferencije obuhvatit će se aktuelne teme ruralnog razvoja, &scaron;umarstva, biomase, uloge bioekonomije i kružne ekonomije, a posebice će biti naglasak na sektorsko obrazovanje.

- Ovogodi&scaron;nja konferencija bavi se mnogim temama, a fokus je na obrazovanju, jer samo educirani i obučeni kadrovi mogu u budućnosti uspje&scaron;no voditi ovaj važan sektor - naglasio je Brnić, dodav&scaron;i kako je već duže vremena evidentan nedostatak obrazovanih kadrova, koji sve vi&scaron;e iseljavaju ili ne smatraju ovaj sektor dovoljno atraktivnim.

Učesnici će se, među ostalim, moći upoznati i s domaćim praksama po pitanju sektorskog obrazovanja, ali i praksama susjednih zemalja.

- Cilj konferencije je naglasiti važnost na &scaron;umi baziranih industrija kao strate&scaron;kog područja na kojem će se primjenjivati važne europske politike. Potrebno je intenzivirati regionalnu saradnju i omogućiti vi&scaron;estruke koristi u pogledu pokretanja ekolo&scaron;kih projekata, smanjenja &scaron;tetnih emisija, ali i novog razvoja na &scaron;umi baziranih industrija koje će dovesti do povećanja poreznih prihoda, rasta investicija, jačanja kadrovskih potencijala i jačanja međunarodne konkurentnosti - poručio je Brnić.

Suorganizatori Konferencije su Hrvatski drvni klaster, Drvni klaster Hercegovine te Eustafor - Evropska organizacija za upravljanje državnim &scaron;umama.

Hrvatski drveni klaster predstavljat će direktor Marijan Kavran, koji je izrazio zadovoljstvo &scaron;to će i ove godine biti suorganizatori tog događaja.

Naglasio je kako Konferencija pokriva regionalne, ali i evopske teme, koje su osnova i nacionalnih &scaron;umarskih politika i strategija.

- EU je vrlo aktivna oko promocije održivog pristupa razvoju ekonomije, pa tako i na &scaron;umi baziranih industrija. Model optimizirane kaskadne upotrebe drva rezultat je novog i multidisciplinarnog pristupa gospodarenju &scaron;umama na nivou EU, kojim se nastoji produžiti životni vijek proizvoda od drva - kazao je Kavran.

Ističe kako je cilj kaskadnog modela upotrijebiti drvo vi&scaron;e puta prije nego se pretvori u energiju ili odbaci.

- Recikliranje, racionalni pristup &scaron;umskom i drvnom resursu, održivost i ruralni razvoj mogli bi se sažeti kao osnove EU pristupa o čemu će na Kupresu biti dinamičnih rasprava - kazao je Kavran.

Napomenuo je kako Evropska unija donosi niz zakonodavnih paketa vezanih uz cirkularnu ekonomiju, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, a pred tri mjeseca donesen je opsežan energetski paket, koji se isto tako odnosi i na budućnost ovog sektora.

- U regiji Jugoistočne Europe treba razvijati vlastite modele primjerene okruženju i tradicijskom pristupu, ali iste je uvijek potrebno uskladiti s EU politikama te će konferencija na Kupresu biti odlično mjesto upravo za promociju evropskih tema i evropskog pristupa - poručio je direktor Hrvatskog drvenog klastera.

U organizaciji preduzeća "Hercegbosanske šume"

Više od 250 stručnjaka na konferenciji o šumarstvu i drvetu na Kupresu

Oko 120.000 tona robe čija je krajnja destinacija Makedonija blokirano je u solunskoj luci zbog protesta grčkih poljoprivrednika koji su blokirali grčke autoceste i granične prelaze, izvje&scaron;tava MIA.

Iz uprave&nbsp;solunske luke za grčki portal &quot;Voria&quot; su&nbsp;kazali da će se do srijede nagomilati oko 120.000 tona nikla,&nbsp;uglja, čelika, soli i drugih materijala namijenjenih makedonskoj industriji.

Pozvali su poljoprivrednike da poku&scaron;aju razumjeti probleme s kojima se ova luka suočava i deblokiraju autoceste jer će u protivnom robe biti usmjerene ka drugim balkanskim lukama &scaron;to će za solunsku luku prouzročiti gubitak zarade, reputacije i povjerenja.

Protesti grčkih poljoprivrednika

Oko 120.000 tona robe za Makedoniju blokirano u solunskoj luci

Tokom protekle 2016. godine vrijednost &quot;Sberbank&quot; brenda je povećana za 33 posto&nbsp;na 9.1 milijarde američkih dolara.

&quot;Sberbank&quot; je popravila svoju poziciju među globalnim bankarskim brendovima prema ocjeni Brand Finance, koji defini&scaron;e vrijednost poslovnih brendova. Rezultati ovogodi&scaron;njeg rejtinga su objavljeni 1. februara.

&quot;Sberbank&quot; je jedini ruski brend u top 100 bankarskih brendova i jedini ruski bankarski brend među top 500 brendova prema rangranju Brand Finance Global.

&quot;Sberbank&quot; je na &scaron;estom mjestu među evropskim bankama, a na 24. mjestu u poretku svjetskih banaka.

- Nova realnost je da svijet postaje digitalizovan. Želimo da održimo na&scaron; kvalitet, ostanemo jedan od lidera u sektoru, te činimo sve &scaron;to je u na&scaron;oj moći kako bismo to postigli. Postavili smo sebi ambiciozne ciljeve &ndash; da se pretvorimo u tehnolo&scaron;ki visoko naprednu kompaniju. Svi smo ubjeđeni da ćemo uspjeti, od na&scaron;ih zaposlenih preko klijenata i akcionara -&nbsp;kazao je ovim povodom Herman Gref, predsjednik Uprave Sberbank Rusija.

Osnivač i generalni direktor Brand Financea David Haigh kazao je da je &quot;Sberbank&quot; inovativna banka, koja je zasnovala svoje poslovanje na naprednim tehnologijama.

- Sberbank gradi tehnolo&scaron;ku platformu, da bi rasla kako geografski tako i pro&scaron;irila svoju paletu proizvoda. Posjeduje tradiciju korporativnog poslovanja, jaku reputaciju, kombinovanu sa dinamičnim menadžmentom. Rapidno je ojačala snagu brenda i mi očekujemo da će se ovakav trend nastaviti. U godinama koje dolaze, kada će tehnologija transformisati bankarstvo i finansijski sektor, očekujemo da će &quot;Sberbank&quot; brend jo&scaron; vi&scaron;e ojačati - kazao je Haigh.

Vrijednost povećana za 33 posto

"Sberbank" šesti najvrijedniji bankarski brend u Evropi

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 151.738,68 KM, kroz 55 transakcija.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,24 posto&nbsp;i iznosi 544,80 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 0,70 posto&nbsp;i iznosi 1.697,73 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 19.246,50 KM, po prosječnoj cijeni od 1,05 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za 0,96 posto.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 123.083,04 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 41.526,83 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,06 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 7.474,02 KM, po prosječnoj cijeni od 9,10 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 1,34 posto.

Akcije 2 fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;VB fond&quot; Banja Luka (5,65 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 1,31 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Malpreh&quot; Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 1.697,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,50 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za 25,00 posto.

Od akcija na slobodnom trži&scaron;tu rast cijena akcija zabilježile su akcije samo jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća &quot;Malpreh&quot; Banja Luka (25,00 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,50 KM, u vrijednosti 1.697,00 KM.

Trgovina obavljena kroz 55 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 151.738,68 KM

Ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija izjavio je danas da nema razloga da klijentima Bobar banke, u stečaju, odmah dođu na naplatu sva dugovanja po osnovu uzetih kredita.

Istakao je da se nakon otvaranja stečaja ulazi u sudski proces i da je te&scaron;ko da Vlada ili parlament na to pitanje mogu da utječu.

Nakon &scaron;to stečajni upravnik preuzme cijeli slučaj, Tegeltija očekuje da se razgovora o ovom pitanju.

Resorni ministar je naveo i da je dosada&scaron;nja praksa prilikom stečaja u jednoj mikrokreditnoj agenciji bila da klijenti uredno nastave da plaćaju rate kredita, a ne da im cijeli iznos odmah dođe na naplatu.

-Očekivati je da će neke druge finansijske institucije preuzeti potraživanja Bobar banke u stečaju i da će se nastaviti redovno izmirenje obaveza - rekao je Tegetija danas u Narodnoj skup&scaron;tini RS-a odgovarajući na poslanička pitanja.

Vjeruje da dužnici koji su dosad uredno izmirivali svoje obaveze, neće imati problem nakon stečaja u Bobar banci.

Stečajni upravnik Bobar banke Lazo Đurđević, kojeg je nedavno imenovao Okružni privredni sud u Bijeljini, kazao je ranije da treba vremena da se upozna o situaciji i da će jasniji stav imati u narednim danima.

Prema&nbsp;podacima likvidacionog upravnika Bobar banke, od prije nekoliko mjeseci, u ovoj banci ima oko 27 miliona KM kredita, od čega su krediti pojedinaca oko 4,5 miliona KM, a ostalo su krediti pravnim subjektima.

Ministar finansija RS-a

Tegeltija: Klijenti Bobar banke u stečaju ne treba odmah da vrate kredit

Industrijska proizvodnja u Njemačkoj u decembru&nbsp;je pala tri&nbsp;posto na mjesečnom nivou, &scaron;to je njen najveći pad u skoro osam godina.

Iznenađujuće slabi podaci koje je u utorak objavilo Ministarstvo privrede&nbsp;rezultat su posebnih faktora, a uslijedili su samo dan nakon &scaron;to je objavljeno da su industrijske narudžbe u Njemačkoj u decembru&nbsp;ostvarile najveći rast u posljednje skoro dvije i po godine&nbsp;te najavili oporavak proizvodnje na početku godine.

Pad industrijske proizvodnje za tri posto na mjesečnom nivou znatno je ispod procjena analitičara u Reutersovom istraživanju, koji su očekivali rast od 0,3 posto.

To je najveći pad zabilježen nakon januara&nbsp;2009.

Analitičari smatraju da su&nbsp;neuobičajeno hladna zima i neuobičajen učinak božićnog perioda vjerojatno bili glavni razlozi o&scaron;trog pada u decembru.

Pad je uglavnom potaknut 3,4-postotnim smanjenjem aktivnosti u tvorničkoj proizvodnji, uz posebno slabu proizvodnju kapitalnih dobara, te padom za 1,7 posto u građevinarstvu, pokazuju podaci.

Njemačka privreda porasla je u pro&scaron;loj godini za 1,9 posto, najvi&scaron;e u posljednjih pet godina, &scaron;to se zahvaljuje snažnom rastu osobne potro&scaron;nje, povećanju državne potro&scaron;nje na izbjeglice i većim ulaganjima u građevinarstvu.

Za 2017. njemačka vlada očekuje ne&scaron;to slabiji rast, od&nbsp;1,4 posto, zbog manjeg broja radnih dana te slabijeg izvoza.

Iznenađujuće slabe podatke objavilo Ministarstvo privrede

Njemačka industrijska proizvodnja u decembru pala najviše od 2009. godine

Agencija za bankarstvo Republike Srpske podnijela je zahtjev za stečaj &bdquo;Banke Srpske&ldquo; u likvidaciji, pi&scaron;e portal Capital.ba.

Likvidacioni upravnik &bdquo;Banke Srpske&ldquo; Petar Mićić potvrdio je&nbsp;da je Agencija za bankarstvo RS 10. januara podnijela sudu prijedlog za otvaranje stečaja i to na osnovu njegovog izvje&scaron;taja.

- Agencija je u skladu sa svojim zakonskim ovla&scaron;tenjem i na osnovu izvje&scaron;taja i prijedloga likvidacionog upravnika, nadležnom sudu, podnijela obrazložen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad &bdquo;Bankom Srpske&ldquo;. Razlog za podno&scaron;enje prijedloga je nesolventnost banke kao i nemogućnost sprovođenja plana likvidacije na način koji bi za&scaron;titio interese povjerilaca na najbolji mogući način -&nbsp;rekao je Mićić.

Ovo je druga likvidirana banka u RS koja će najvjerovatnije ići u stečaj, iako sud jo&scaron; uvijek nije donio odluku o prijedlogu Agencije.

Prethodno je Okružni privredni sud u Bijeljini, 25. januara donio rje&scaron;enje o pokretanju stečaja u &bdquo;Bobar banci&ldquo;.

Nakon odlaska u stečaj ove dvije banke u problemima bi mogli da se nađu svi njihovi klijenti jer bi im krediti mogli dospjeti odmah na naplatu.

Stečajni upravnik Bobar banke Lazo Đuređević ranije je rekao da će Odbor povjerilaca banke odlučiti da li će klijenti morati odmah vratiti sve dobijene kredite.

Nova ulaganja ArcelorMittala za dugoročno planiranu proizvodnju

Milioni eura stižu u Brezu, mnogi će dobiti posao...

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 78.642,61 KM

Wiener osiguranje VIG obilježava drugu godinu pod novim imenom

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 114.533,63 KM

U Banjoj Luci konferencija o liderstvu u biznisu

SASE Ostvaren ukupan promet od 61.532,26 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 492.468,31 KM

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 133.916,24 KM

Više od 250 stručnjaka na konferenciji o šumarstvu i drvetu na Kupresu

Oko 120.000 tona robe za Makedoniju blokirano u solunskoj luci

"Sberbank" šesti najvrijedniji bankarski brend u Evropi

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 151.738,68 KM

Tegeltija: Klijenti Bobar banke u stečaju ne treba odmah da vrate kredit

Njemačka industrijska proizvodnja u decembru pala najviše od 2009. godine

Agencija za bankarstvo RS podnijela zahtjev za stečaj "Banke Srpske"

Biznis

Nova ulaganja ArcelorMittala za dugoročno planiranu proizvodnju

Milioni eura stižu u Brezu, mnogi će dobiti posao...

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 78.642,61 KM

Wiener osiguranje VIG obilježava drugu godinu pod novim imenom

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 114.533,63 KM

U Banjoj Luci konferencija o liderstvu u biznisu

SASE Ostvaren ukupan promet od 61.532,26 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 492.468,31 KM

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 133.916,24 KM

Više od 250 stručnjaka na konferenciji o šumarstvu i drvetu na Kupresu

Oko 120.000 tona robe za Makedoniju blokirano u solunskoj luci

"Sberbank" šesti najvrijedniji bankarski brend u Evropi

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 151.738,68 KM

Tegeltija: Klijenti Bobar banke u stečaju ne treba odmah da vrate kredit

Njemačka industrijska proizvodnja u decembru pala najviše od 2009. godine

Agencija za bankarstvo RS podnijela zahtjev za stečaj "Banke Srpske"