U januaru ove godine prikupljeno je 483 miliona KM indirektnih poreza &scaron;to je za pet miliona KM ili 1,03 posto vi&scaron;e u odnosu na januar 2016., kada su prihodi od PDV-a, akcize, carine i putarine iznosili 478 milliona KM, saopćeno je danas iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Nakon izvr&scaron;enih povrata PDV-a, izvr&scaron;ena je raspodjela prihoda sa Jedinstvenog računa UIO.

Za finansiranje državnih institucija raspoređen je iznos od 61 milion KM, a ostatak sredstava raspoređen je entitetskim ministarstvima finansija i Distrikut Brčko i to: Federaciji BiH ukupno 211 milion KM, Republici Srpskoj 106 miliona KM i Distriktu Brčko 11 miliona KM.

Iz UIO podsjećaju da je u 2016. godini UIO je prikupila rekordne prihode od indirektnih poreza, koji su&nbsp; iznosili &scaron;est milijardi i 638 miliona KM i bili su veći za 284 miliona KM ili 4,48 posto u odnosu na&nbsp; 2015. godinu kada su ibili &scaron;est milijardi i 354 milliona KM.

Izvršena raspodjela prihoda sa Jedinstvenog računa UIO

UIO BiH: Prihodi od indirektnih poreza u januaru veći za pet miliona

&bdquo;ArcelorMittal Zenica&ldquo; najveći je bh.izvoznik.

Osim ove kompanije, na listi deset najvećih izvoznika iz BiH u pro&scaron;loj godini, je jo&scaron; &scaron;est firmi iz Federacije BiH, dvije iz Republike Srpske (RS) i jedna iz Brčko Distrikta, rečeno je u Upravi za indirektno oprezivanje (UIO) BiH.

Na drugom mjestu nakon zeničkog &bdquo;Mittala&ldquo; je &bdquo;Prevent BH&ldquo; Visoko &ndash; Dru&scaron;tvo za dizajn, razvoj, proizvodnju i promet automotivima, zatim &bdquo;Aluminij&ldquo; Mostar, &bdquo;Sisecam soda&ldquo; Lukavac, te &bdquo;Alumina&ldquo; Zvornik.

Među deset najvećih izvoznika iz na&scaron;e zemlje lani je bio i &bdquo;Global ispat koksna industrija&ldquo; Lukavac, Fabrika za proizvodnju ulja &bdquo;Bimal&ldquo; Brčko Distrikt, zatim &bdquo;Cimos TMD&ldquo; &ndash; automobilska industrija Gradačac, &bdquo;Borac export-import&ldquo; Travnik i na desetom mjestu &bdquo;Optima grupa&ldquo; Banja Luka.

Sedam od ovih najvećih izvoznika iz BiH ujedno je i među deset najvećih uvoznika u na&scaron;u zemlju.

Na prvom mjestu uvoznika je &bdquo;Optima grupa&ldquo;, koju je osnovao ruski &bdquo;Zarubežnjeft&ldquo; nakon &scaron;to je preuzeo Rafineriju nafte Bosanski Brod, Rafineriju ulja Modriča te maloprodajnu mrežu benzinskih pumpi &bdquo;Nestro Petrol.

&bdquo;Holdina&ldquo; Sarajevo, &quot;Global Ispat-Koksna industrija&quot;, &bdquo;Prevent&ldquo; Visoko, &bdquo;ArcelorMittal&ldquo; Zenica, &bdquo;Petrol BH Oil company&ldquo; Sarajevo, &bdquo;Bimal&ldquo;, zatim &bdquo;Porsche&ldquo; Sarajevo, mostarski &bdquo;Aluminij&ldquo; i &bdquo;Cimos&ldquo; iz Gradačca također su na listi najvećih bh.uvoznika za 2016.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević potvrdio je za Fenu da je lani do&scaron;lo do porasta i uvoza i izvoza, u odnosu na 2015. godinu.

Ostvareni izvoz iz BiH u 2016. iznosio je 9,7 milijardi KM, dok je 2015. bio 9,07 milijardi KM.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH

Sedam kompanija iz FBiH među najvećim bh. izvoznicima

Sarajevska berza (SASE) je ostvarenim prometom u pro&scaron;loj godini pri samom vrhu regionalnih berzi. Situacija je bila jo&scaron; uvjerljivija u 2015. godini kada je na SASE ostvareno oko 30 posto prometa na regionalnim berzama, odnosno pojedinačno najvi&scaron;e prometa.

- Na osnovu javno objavljenih podataka na web-stranicama regionalnih berzi, na prvom mjestu po prometu je Zagrebačka burza, gdje je u 2016. (izuzimajući OTC trži&scaron;te) ostvaren promet vi&scaron;e od 509 miliona eura. Na drugom mjestu je Sarajevska berza s prometom od 386,11 miliona eura, zatim, Beogradska s prometom od 361,99 miliona eura, te Ljubljanska s prometom od 333,67 miliona eura. Promet na berzi u Banjoj Luci u 2016. iznosio je 318,27 miliona eura, na Montenegro 115,17 miliona eura, dok je na Makedonskoj berzi prometovano 48,35 miliona eura - izjavio je za Fenu direktor SASE Tarik Kurbegović.

Ovaj trend, prema njegovim riječima, bio bi jo&scaron; izraženiji ako se saberu prometi obiju berzi u BiH, čime bi i u pro&scaron;loj godini Bosna i Hercegovina bila na samom vrhu u regionu s prometom vi&scaron;e od 704 miliona eura.

Kurbegović je napomenuo da su prometi samo ograničeno uporedivi, budući da svaka berza odlučuje &scaron;ta računa u svoj promet. Sarajevska berza se u tom kontekstu drži preporuka Evropske asocijacije berzi (FESE), prema kojoj se u berzanski promet računa svaka transakcija koja ispunjava uvjete - da je u transakciji učestvovao minimalno jedan član berze, te da je berza ostvarila proviziju od navedene transakcije.

Podaci o prometu na SASE u 2016. ukazuju na pojačanu emisionu aktivnost, uglavnom Federacije Bosne i Hercegovine.

- Uloga trži&scaron;ta kapitala u modernoj trži&scaron;noj ekonomiji je vrlo specifična. Razvijeno trži&scaron;te kapitala omogućuje alternativni vid prikupljanja sredstava za kompanije i javni sektor, dok s druge strane investitorima omogućava veće prinose od tradicionalnih vidova &scaron;tednje. Velika emisiona aktivnost na trži&scaron;tu kapitala ukazuje na to da dolazi do transfera sredstava od suficitarnih subjekata (koji imaju vi&scaron;ak finansijskih sredstava) do onih deficitarnih (kojima trebaju finansijska sredstva). Ukoliko se prikupljena sredstva ulažu u stvaranje nove vrijednosti (u slučaju države, naprimjer, ulaganje u infrastrukturne projekte, zatim kod kompanija ulaganje u pro&scaron;irenje proizvodnje ili učvr&scaron;ćivanje trži&scaron;ne pozicije) može se reći da ekonomija države generalno napreduje, bilo kroz pobolj&scaron;anu infrastrukturu, bilo kroz otvaranje novih radnih mjesta - naveo je.

Ukoliko, po njegovim riječima, prikupljena sredstva (prije svega kod dugoročnih obveznica; kratkoročni trezorski zapisi se uglavnom koriste za osiguravanje kratkoročne likvidnosti budžeta) budu iskori&scaron;tena za novu vrijednost, na&scaron;a ekonomija može profitirati od toga, a ukoliko se pak sredstva koriste za potro&scaron;nju, taj efekt i dalje postoji, ali je daleko manji.

- Bilo kako bilo, pojačana emisiona aktivnost države na trži&scaron;tu kapitala predstavlja važan osnov za uspostavu takve aktivnosti i od privatnih kompanija. Po definiciji, država se zadužuje po bezrizičnoj kamatnoj stopi. Svaki drugi ekonomski subjekt investitorima mora ponuditi veću kamatnu stopu (prinos) kako bi ih privukao. Tek ako se na trži&scaron;tu zna koja je to bezrizična kamatna stopa, ostali mogu poku&scaron;ati privući investitore emisijom vrijednosnih papira - dodao je Kurbegović.

Jedan od projekta koji su obilježili poslovanje berze u 2016. godini jeste uvođenje SASE islamskog indeksa u saradnji s BBI bankom, a najavljeno je kao prilika za razvoj ekonomije.&nbsp;

- Previ&scaron;e je rano za konkretne, opipljive rezultate od početka objave islamskog indeksa u saradnji s BBI. Međutim, prvi i odlučujući korak je načinjen - odabrana je metodologija učesnika indeksa i metodologija samog indeksa, izvr&scaron;en je odabir prvog sastava indeksa i vrijednost indeksa se objavljuje kod svih data vendora s kojima Berza ima potpisane ugovore. Sada predstoji intenzivnija promocija ovog proizvoda ciljnim grupama &ndash; naveo je Kurbegović dodajući da će prvi korak biti predstavljanje indeksa na tradicionalnom Sarajevo Business Forumu, gdje se očekuje dolazak velikog broja investitora koji zahtijevaju upravo ovu vrstu ulaganja.

SASE je s Istanbulskom berzom svojevremeno potpisala ugovor o poslovnoj i tehničkoj saradnji. Kurbegović je kazao da dosad nije bilo emisija vrijednosnih papira domaćih kompanija na trži&scaron;tu Istanbulske berze.

- Preduslovi su stvoreni, ta mogućnost postoji. Međutim, za uspje&scaron;nu emisiju vrijednosnih papira na stranom trži&scaron;tu nije dovoljno samo stvoriti tehničke preduslove - potrebne su jake kompanije, sa snažnim rejtingom i solidnim finansijskim pokazateljima koje bi uspjele privući investitore na ovom veoma razvijenom, te stoga i s aspekta kvalitete trži&scaron;nog materijala, vrlo zahtjevnom trži&scaron;tu. Drugi faktor su svakako i tro&scaron;kovi ovakvog jednog poduhvata. Kompanija koja planira izdati vrijednosne papire na stranom trži&scaron;tu mora tamo&scaron;njim investitorima platiti zahtijevanu cijenu za angažovanje njihovog kapitala, &scaron;to s obzirom na tamo&scaron;nju ponudu svakako nije zanemarivo - istakao je.

Govoreći o mogućnosti saradnje SASE s BLSE u multilateralnoj kompenzaciji, Kurbegović je naveo da je uspostava multilateralnih kompenzacija važan alat za rje&scaron;avanje problema likvidnosti u domaćoj privredi, ali da isto tako one ne smiju biti dugoročno rje&scaron;enje ovog problema.

- Dugoročno rje&scaron;enje problema je finansijska disciplina i plaćanje svih obaveza države i kompanija na vrijeme. Sarajevska berza je već uputila Vladi Federacije BiH inicijativu, u kojoj smo ponudili na&scaron;u pomoć i uključenje u uspostavu multilateralnih kompenzacija u FBiH, s ciljem da se kompenzacije vr&scaron;e na nivou cijele države. U tom kontekstu bit će potreban značajan angažman zakonodavca da bi se izmijenili postojeći i donijeli novi propisi, koji bi omogućili ovaj vid kompenzacije na domaćem trži&scaron;tu - kazao je Kurbegović za Fenu.

Direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović

SASE ostvarenim prometom pri samom vrhu regionalnih berzi

Predsjednik Uprave &ldquo;British American Tobacco Adrije&rdquo; (BAT) Ram Adanki (Addanki) u ekskluzivnom razgovoru za &ldquo;Dnevni avaz&rdquo; i ujedno prvom medijskom nastupu u BiH govori o planovima BAT-a nakon &scaron;to je ova međunarodna korporacija postala većinski vlasnik Fabrike duhana Sarajevo (FDS).

Vi&scaron;e novca

- Nadam se da će se ekonomija BiH popraviti, a dolazak BAT-a dobar je znak. Na&scaron; primjer kao svjetske korporacije &scaron;alje snažnu poruku drugim investitorima da dođu i posluju na trži&scaron;tu BiH. Ako mi uspijemo, a vjerujemo da hoćemo, na&scaron; primjer slijedit će i drugi investitori. Ovo nije pitanje samo BAT-a i FDS-a, ovo je pitanje cijele ekonomije BiH. Ako država podrži na&scaron;u borbu protiv crnog trži&scaron;ta, onda će to unaprijediti ekonomiju BiH, to će značiti vi&scaron;e novca za državu kroz poreze te za građane kroz razvoj privrede - poručio je Adanki. &nbsp;

Na na&scaron;e pitanje &scaron;ta je rje&scaron;enje trenutne situacije i za&scaron;to je BAT, uprkos tako crnim prognozama, odlučio investirati na trži&scaron;tu BiH, Adanki odgovara da je optimističan, jer vjeruje u građane BiH, da će oni ponijeti promjene. 
&nbsp; 
- Održali smo sastanak i sa premijerom FBiH Fadilom Novalićem. Taj sastanak bio je dobar i mislim da smo se razumjeli. Dogovorili smo da ćemo za nekoliko mjeseci ponovo održati sastanak na kojem ćemo prezentirati mogućnosti za smanjivanje crnog trži&scaron;ta duhana u BiH. Ipak, uprkos ovakvim, slobodno mogu reći crnim prognozama, mi smo odlučili da poslujemo u BiH samo zato &scaron;to vjerujemo da možemo uvjeriti vlasti u BiH da poduzmu korake kako bi se smanjilo crno trži&scaron;te - istaknuo je Adanki.

Moderna fabrika

Prema njegovim riječima, optimizam dolazi iz vjere u ljude u BiH, koji zaslužuju &ldquo;ugledati svjetlo na kraju tunela&rdquo;.

- Mi smo zainteresirani za brendove koje proizvodi FDS i mislimo da oni mogu imati uspjeha. Sličnu situaciju imali smo i kada smo kupili Tvornicu duhana Rovinj (TDR), bili smo optimistični. Prvog dana sam rekao da predviđam rast i na kraju se isplatilo, danas je TDR jedna od najmodernijih fabrika u ovom dijelu Evrope. Vjerujem da se ovakvo stanje u BiH ne može nastaviti unedogled. Sviđaju mi se ovda&scaron;nji ljudi, stvarno vjerujem da će bh. građani napraviti preokret trenutne situacije. Ne govorim to u smislu samo cigareta, jer vidim život u ljudima, vidim da ljudi imaju du&scaron;u i vole život i to mi daje nadu i zato sam optimističan kada niko nije - naglasio je Adanki.&nbsp;&nbsp; &nbsp;

<h2>Povećanje akciza nema smisla</h2>

- Na&scaron;e prijedloge za smanjivanje crnog trži&scaron;ta duhana u BiH dostavit ćemo u narednih nekoliko mjeseci. U okviru tih mjera, predložit ćemo državnom nivou da uvedu barem dvije godine bez povećanja akciza na duhanske proizvode. A vlastima u FBiH predložit ćemo mjere kako da se bore protiv crnog trži&scaron;ta iz na&scaron;eg iskustva u Hrvatskoj. Očekujemo da će nas državni nivo shvatiti, da ovakvo redovno povećanje akciza nema smisla, jer ne prati rast kupovne moći građana i njihovih primanja. Ako bude potrebno, isto ćemo objasniti i Međunarodnom monetarnom fondu - pojasnio je Adanki. &nbsp;

&nbsp;

Predsjednik Uprave "British American Tobacco Adrije"

Ram Adanki: Naš dolazak dobar je znak za bh. ekonomiju

Super Bowl, veliko finale profesionalne lige američkog nogometa (NFL), osim &scaron;to je najvažniji sportski događaj u SAD-u, redovito ima najveću televizijsku gledanost, a za marketin&scaron;ku industriju to je i najvažniji dan u godini.

Prvi Super Bowl, koji je održan 1967. godine, putem tv ekrana gledalo je 50 miliona&nbsp;Amerikanaca. Od 2010. godine prosječna tv gledanost redovito prema&scaron;uje 100 miliona&nbsp;gledalaca, a najveća je zabilježena 2015. godine, kada su New England Patriotsi pobijedili Seattle Seahawkse sa 28-24&nbsp;i tada je 114 miliona i 442 hiljade Amerikanaca gledalo najvažniju utakmicu godine.

&Scaron;to se tiče marketin&scaron;ke industrije Super Bowl je najvažniji dan u godini. Reklamni stručnjaci znaju ako dobro odrade posao da im je zajagarantovano mjesto u povijesti, a njihov rad ući će na top-listu najboljih reklama svih vremena. Ujedno, efektna reklama može biti prekretnica u poslovanju va&scaron;e kompanije.

Reklamni prostor za vrijeme trajanja Super Bowla je najskuplji na svijetu, pa ove godine za 30 sekundi televizijske reklame morate platiti pet milijuna dolara, &scaron;to je pola milijuna dolara skuplje negoli pro&scaron;le godine.

U vrijeme prvog Super Bowla, održanog 1967. godine, 30 sekundi reklamnog prostora ko&scaron;talo je 37.500 dolara, da bi deset godina kasnije iznosio 125.000 dolara. U razdoblju od 1980. do 1995. godine cijena reklama je porasla za pet puta, sa 222 hiljade dolara na milion&nbsp;i 150 hiljada&nbsp;dolara. Također, 1995. godine cijena je po prvi puta pre&scaron;la granicu od milion&nbsp;dolara.

Prosječna tv gledanost Super Bowla u posljednjih deset godina:

2016 - 111.900.000 
2015 - 114.442.000 
2014 - 111.500.000 
2013 - 108.700.000 
2012 - 111.346.000 
2011 - 111.010.000 
2010 - 106.476.000 
2009 - 98.732.000 
2008 - 97.448.000 
2007 - 93.184.000

Pregled cijena 30 sekundi reklamnog prostora od 2007. godine:

2017 - 5.000.000 dolara 
2016 - 4.500.000 
2015 - 4.250.000 
2014 - 4.000.000 
2013 - 3.800.000 
2012 - 3.500.000 
2011 - 3.100.000 
2010 - 2.954.010 
2009 - 2.999.960 
2008 - 2.699.963 
2007 - 2.385.365

Veliko finale profesionalne lige američkog nogometa

Super Bowl: Najvažniji dan u godini za marketinšku industriju

Nad problematično spajanje Njemačke i Londonske berze nadvio se jo&scaron; jedan problem - sumnje u povla&scaron;teno trgovanje.

Kako navode njemački mediji, tamo&scaron;nji tužilac otvorio je istragu nad izvr&scaron;nim direktorom Njemačke berze Carstenom Kengeterom koji je osumnjičen da je kupio dionice Njemačke berze dva mjeseca prije službene objave da će se taj berzanski operator spojiti s britanskim.

Kako je za agenciju AFP izjavio portparol Njemačke berze, za istražitelje je sporna kupovina dionica od 14. decembra 2015. za 4,5 miliona eura.

- Istražitelji provjeravaju da li postoji moguća sumnja u povla&scaron;teno trgovanje - pojasnio je portparol. Da je istraga otvorena potvrdio je i frankfurtski ured tužioca. Kako pi&scaron;e Reuters, tužioce zanima jesu li dvije strane bile u tajnim pregovorima u vrijeme sporne kupovine dionica. Po tvrdnjama poslovnog časopisa Wirtschaftswoche, policija je pretresla Kengeterov ured.

Predsjednik odbora Njemačke berze Joachim Faber nazvao je optužbe protiv Kengetera &quot;neutemeljenim&quot; dodajući kako razgovori o mogućem spajanju s Londonskom berzom nisu započeli prije januara pro&scaron;le godine, prenosi Poslovni.hr.

Sporna kupovina dionica

Direktor Njemačke berze pod istragom

Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) Stevo Mirjanić očekuje da se u martu ove godine isplate svi podsticaji, koje taj resor duguje poljoprivrednim proizvođačima u RS-u za pro&scaron;lu godinu.

On je danas razgovarao s predstavnicima republičkih udruženja poljoprivrednika &nbsp;o pravilima usmjeravanja sredstava podsticaja u 2017.godini.

Na konsultacije su pozvana sva republička udruženja poljoprivrednih proizvođača, te predstavnici Privredne komore i Zadružnog saveza RS-a, kako bi se razmijenila mi&scaron;ljenja o najbitnijim pitanjima Pravilnika o podsticajima za 2017.godinu, saopćeno je iz entitetskog resornog ministarstva.

Predstavljen je, kako se dodaje, plan ulaganja u poljoprivredu u 2017.godini, koji okvirno iznosi 176 miliona KM.

Mirjanić je istakao da je cilj Ministarstva da se sredstva agrarnog budžeta usmjere, &scaron;to bolje i ravnomjernije, u ključne proizvodnje koje su od interesa za RS.

Prijedlog Pravilnika će u narednom periodu biti upućen Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a, te drugim udruženjima, kako bi dali konačne sugestije na tekst predloženog &nbsp;dokumenta.

Rukovodstvo Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a nedavno je podnijelo apelaciju Ustavnom sudu RS-a, jer je u entitetskom budžetu za ovu godinu predviđeno izdvajanje za agrar od oko 60 miliona KM, &scaron;to je, kako tvrde, znatno manje od zakonom zagarantovanih &scaron;est posto budžetskih sredstava za poljoprivredu.

Plan ulaganja u poljoprivredu u 2017. okvirno iznosi 176 miliona KM

U RS-u u martu isplata podsticaja poljoprivrednicima iz prošle godine

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 24.224,60 KM. U sklopu 17 transakcija ukupno je prometovano 4.701 vrijednosni papir.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 6,20 indeksnih poena na 1.014,13 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,62 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 0,10 indeksnih poena na 657,54 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,02 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 pala za 0,25 indeksnih poena na 956,47 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 7,26 indeksnih poena na 9.628,68 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,08 posto.

Na kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovano je dionicama &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo u iznosu od 9.980,14 KM. Kroz 4 transakcije prometovana je 821 dionica.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je ukupan promet u iznosu od 3.458,71 KM. U&nbsp;okviru devet transakcija trgovano je sa 2.417 dionica.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 10.452,55 KM. Kroz tri&nbsp;transakcije prometovano je 1.395 dionica. Najveći dnevni promet registriran je dionicama emitenta &quot;Sarajevo osiguranje&quot; Sarajevo u&nbsp;iznosu od 8.922,55 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST2 trgovano je dionicama emitenta &quot;&Scaron;tamparija Fojnica&quot; Fojnica u iznosu od 333,20 KM. U&nbsp;jednoj transakciji prometovano je 68 dionica.

Najveći dnevni porast vrijednosti, od 48,04 posto&nbsp;zabilježile su dionice emitenta &quot;&Scaron;tamparija Fojnica&quot; Fojnica&nbsp;i dostigle cijenu od 4,90 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale.

Dionice ZIF-a &quot;Naprijed&quot; Sarajevo od 2,73 posto&nbsp;sa cijenom od 1,07 KM.

Prometovano 4.701 vrijednosni papir

SASE: Ostvaren ukupan promet od 24.224,60 KM

Elektroprivreda HZHB i kompanija &quot;Telemach&quot; potpisali su ugovor o kori&scaron;tenju niskonaponskih stupova Elektroprivrede HZ HB za izgradnju &quot;Telemachove&quot; &scaron;irokopojasne mreže.

Kompanija &quot;Telemach&quot; platit će Elektroprivredi HZHB 1,18 miliona maraka, kao naknadu za kori&scaron;tenje stupova u proteklom razdoblju, a za buduće kori&scaron;tenje, dogovoreni su uvjeti u skladu s najboljom regionalnom i evropskom praksom, saopćeno je iz &quot;Telemacha&quot;.

U saopćenju se dalje navodi kako su Elektroprivreda HZHB i &quot;Telemach&quot;, na temelju EU direktiva za omogućavanje bržeg razvoja &scaron;irokopojasne infrastrukture kori&scaron;tenjem infrastrukture treće strane, dogovorili uvjete suradnje kojima se osigurava kontinuitet koegzistencije i pro&scaron;irenja električne i &scaron;irokopojasne infrastrukture na postojećoj niskonaponskoj infrastrukturi.

Ugovor predviđa stroge sigurnosne procedure, zajednički nadzor i održavanje mreže.

Izvr&scaron;ni direktor Odjela distribucije Elektroprivrede HZHB Ilija Bakalar kazao je kako će potpisani ugovor biti od koristi objema kompanijama.

- Vrlo pažljivo smo analizirali regionalne, kao i EU praksu i regulativu koje se tiču spomenute tematike i želio bih istaknuti da ovaj ugovor dodaje novu vrijednost koja garantira učinkovitije i sigurnije kori&scaron;tenje niskonaponskih stupova od strane timova za održavanje obiju kompanija. Ugovor, također, donosi značajan novi izvor prihoda za EP HZHB, te smo spremni ponuditi iste transparentne uvjete i ugovore svim drugim zainteresiranim operaterima -&nbsp;kazao je Bakalar.

Generalni direktor &quot;Telemacha&quot; Željko Batistić podsjetio je kako je ta kompanija već uložila 201 miliona američkih dolara u izgradnju &scaron;irokopojasne infrastrukture u BiH, &scaron;to predstavlja najveće ulaganja SAD-a u BiH.

Dodao je kako će saradnju s Elektroprivredom HZHB omogućiti &quot;Telemachu&quot; da bude brži i učinkovitiji u dodatnom &scaron;irenju &scaron;irokopojasne mreže do novih potencijalnih korisnika, pod sličnim uvjetima koji postoje već godinama u zemljama regije.

- &quot;Telemach&quot;, skupa sa svojim investitorima KKR-om i EBRD-om, unaprijed se vesele skoroj realizaciji sličnih fer i transparentnih ugovora između svih korisnika niskonaponske infrastrukture i svih distributera električne energije u BiH - poručio je Batistić.

Dogovoreni uvjeti u skladu s najboljom regionalnom i evropskom praksom

Elektroprivreda HZHB i "Telemach" potpisali ugovor o korištenju stupova

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 145.796,38 KM, kroz 69 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,08 posto&nbsp;i iznosi 543,52 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 1,06 posto&nbsp;i iznosi 1.683,61 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na &quot;Trebi&scaron;njici&quot; Trebinje, trgovalo se u iznosu od 666,89 KM, po prosječnoj cijeni od 0,222 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za -0,89 posto.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 119.902,16 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 54.670,00 KM.

Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,03 posto.&nbsp;

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 19.184,13 KM, po prosječnoj cijeni od 8,83 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 1,38 posto.

Akcije 2 fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZIF &quot;Polara invest fond&quot; Banja Luka (3,33 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 3,10 KM.

Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Kristal invest fond&quot; Banja Luka (-9,70 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 3,26 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Nestro Petrol&quot; Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 469,30 KM, po prosječnoj cijeni od 0,65 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za -7,14 posto.

Od akcija na slobodnom trži&scaron;tu pad cijena akcija zabilježile su akcije samo jednog emitenta, od čega su akcije preduzeća &quot;Nestro Petrol&quot; Banja Luka ostvarile pad od -7,14 posto&nbsp;i trgovalo se po cijeni od 0,65 KM po akciji, u vrijednosti od 469,30 KM.

Trgovina obavljena kroz 69 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 145.796,38 KM

Predavanje o savremenoj tehnologiji u uzgoju maline i izazovima u proizvodnji ove poljoprivredne kulture koja je sve zastupljenija u BiH, bit će održano u subotu u Bugojnu.

Predavanje organiziraju kompanije &quot;Bos Agro Food&quot;&nbsp;i &quot;Natural food&quot;, a govorit će prof. Adnan Maličević i agronom Muamer Balihodžić.

Upućen je poziv svim proizvođačima malina s područja gornjovrbaske regije da prisustvuju ovom predavanju.

Poljoprivredna kultura sve zastupljenija u BiH

Predavanje za proizvođače malina u Bugojnu

Evropska unija bi trebala&nbsp;uspostaviti&nbsp;kompaniju za upravljanje imovinom finansiranu javnim novcem,&nbsp;koja bi &quot;očistila&quot;&nbsp;lo&scaron;e zajmove&nbsp;koji gu&scaron;e ekonomski rast, poručili su&nbsp;iz Evropske agencije za banke (EBA).

Iz EBA-e su ovih dana poručili&nbsp;da se problem lo&scaron;ih zajmova&nbsp;može rije&scaron;iti i da ga&nbsp;treba rje&scaron;avati hitno,&nbsp;prenio je evropski informativni portal euobserver.

Predsjednik EBA-e Andrea Enria u Luxembourgu je&nbsp;izjavio da treba postojati trži&scaron;te uspostavljeno za lo&scaron;e zajmove, zahvaljujući kojem bi&nbsp;im&nbsp;mogla cijena porasti.

Kompanija za upravljanje imovinom - koja bi funkcionirala&nbsp;kao &quot;lo&scaron;a banka&quot;&nbsp;-&nbsp;poku&scaron;ala bi&nbsp;prodati lo&scaron;e kredite po procijenjenoj &quot;realnoj ekonomskoj vrijednosti&quot;.&nbsp;

No, ako se kompanija ne bude mogla rije&scaron;iti&nbsp;zajma u tri godine,&nbsp;morat će prihvatiti trži&scaron;nu cijenu.

Prema tome planu,&nbsp;cjelokupni tro&scaron;ak te transakcije trebali bi snositi&nbsp;kreditori i&nbsp;matične&nbsp;države zajmodavaca, pa&nbsp;rizik ne bi morale&nbsp;dijeliti&nbsp;zemlje članice EU, a&nbsp;&scaron;to je posebno osjetljivo pitanje&nbsp;za države&nbsp;poput&nbsp;Njemačke koje nisu&nbsp;sklone to&nbsp;prihvatiti.

Enria je kazao da bi&nbsp;određen vid finansiranja državnim novcem trebao&nbsp;za početak u radu takve banke. EBA-in plan podupro je Klaus Regling, čelnik Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM),&nbsp;koji je dodao da bi novi entitet trebao ciljati&nbsp;na kupnju i do 250 milijarde eura lo&scaron;ih zajmova.

EBA&nbsp;nema ovlasti predložiti takvu lo&scaron;u banku.&nbsp;

Bankarski sistem u EU bilježi oko&nbsp;1.060 milijardi eura nenaplativih ili te&scaron;ko naplativih zajmova, &scaron;to je 5,4 posto ukupnih zajmova sektora u cjelini.

To je vi&scaron;e nego trostruko vi&scaron;e od nivoa u bankarskim sistemima u Japanu ili SAD-u.&nbsp;Četvrtina ukupnog iznosa u EU otpada na talijanske banke koje imaju 276 milijardi eura lo&scaron;ih zajmova, pi&scaron;e euobserver.&nbsp;

Da očiste loše zajmove

EBA zagovara uspostavu "loše banke" na nivou EU

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 367.572,73 KM, kroz 71 transakciju.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 543,94 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se smanjila za -0,74 posto&nbsp;i iznosi 1.665,88 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Hidroelektrane na Drini&quot; Vi&scaron;egrad, trgovalo se u iznosu od 1.316,48 KM, po prosječnoj cijeni od 0,22 KM po akciji.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 361.196,62 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 10 u vrijednosti od 193.601,63 KM.

Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 1,31 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 2.377,43 KM, po prosječnoj cijeni od 8,71 KM, &scaron;to predstavlja pad cijene za -1,36 posto.

Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka (-1,36 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 8,71 KM.

Trgovina obavljena kroz 71 transakciju

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 367.572,73 KM

Nivo razvijenosti organske proizvodnje u BiH,&nbsp; izvoz organskih proizvoda, prvenstveno, &nbsp;na trži&scaron;te EU i postojanje međunarodno akreditiranog&nbsp; te EU priznatog certifikacijskog tijela Organska kontrola&nbsp; OK, predstavljaju osnovu za ubrzani razvoj i povećanje obima organski proizvedene hrane za izvoz.

Rečeno je to danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH u Sarajevo na seminaru o temi &quot;Organska proizvodnja - izvozna &scaron;ansa za BiH&quot;, &nbsp;kojem su prisustvovali&nbsp; proizvođači i distributeri organske hrane te druge osobe &nbsp;profesionalno zainteresirane za ovu tematiku.

Direktorica Organske kontrole Mersida Musabegović kazala je da bh. proizvođači uz &nbsp;certifikaciju od Organske kontrole&nbsp;imaju direktan pristup zahtjevnim trži&scaron;tima i mogućnost da plasiraju svoju robu po znatno vi&scaron;oj cijeni u odnosu na konvencionalne proizvode.

- &nbsp; U okvru &#39;OK certifikacijskog programa na području BiH registrirano je 47 proizvođača , od čega njih 37 za EU, a 10 za bh. trži&scaron;te. Izvoz je stalno u porastu i znači izvoz OK certificirane robe iz BiH u 2016. iznosio vi&scaron;e od pet miliona eura &ndash; kazala je Musabegović

Istaknula je da se iz sektora organske proizvodnje najvi&scaron;e izvozi jagodičasto voće, ljekovito bilje, malina, plastenička proizvodnja,&nbsp; odnosno paprika, paradajz i druge plasteničke kulture, eterična ulja, džemovi sokovi, a tu je i prvi organski somun kompanije &quot;Klas&quot; za &nbsp;zahtjevno dansko trži&scaron;te.

Po riječima direktorice Musabegović, OK je priznat 2011. od Evropske komisije, a od 2012. od &Scaron;vicarskog ureda za poljoprivredu.

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kazao je, ovom prilikom, &nbsp;da Komora promovira svaku proizvodnju, pa tako i organsku.

- Kada govorimo o organskoj proizvodnji to znači da je riječ o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima koji su proizvedeni pod nadzorom stručnjaka i nisu kontaminirani, odnosno zemlji&scaron;te nije pesticidima zaraženo. Ovaj seminar je s ciljem da nam kaže kako proizvesti organski proizvod koji je na svjetskom i evropskom trži&scaron;tu mnogo skuplji&nbsp; i može se prodati koliko god ga proizvedemo, a da dobit&nbsp; bude u odnosu na druge poljoprivredne proizvode mnogo veća. Cilj Komore je da utječemo i na svijest potro&scaron;ača &ndash; kazao je Bojić.

&nbsp;Aleksandra Nikolić, profesorica&nbsp; na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu i prorektor Univerziteta u Sarajevu, ocijenila je da organska proizvodnja u BiH ima perspektivu, ali da bi taj sektor&nbsp; trebao imati vi&scaron;u podr&scaron;ku administracije i institucija, dodav&scaron;i da je ogroman posao vezano za organsku proizvodnju,upravo, učinio nevladin sektor.

Osim promocije organski certificirane proizvodnje i unapređenja &nbsp;znanja u oblasti organske proizvodnje, cilj seminara bio je &nbsp;razmjena infomacija&nbsp; privrednika u toj oblasti.

Na seminaru Vanjskotrgovinske komore BiH

Musabegović: Za tržište EU certificirano 37 organskih proizvođača

Uče&scaron;će metalske i elektroindustrije Federacije BiH u ukupnom izvozu je 40 posto, a najveće izvozno trži&scaron;te tog sektora je Evropska unija.

Udruženje metalske i elektroindustrije Privredne komore FBiH napravilo je analizu stanja u ovom sektoru, prema kojoj je metalska i elektroindustrija u 2016. ostvarila izvoz proizvoda u vrijednosti od 2,55 milijardi KM i u odnosu na 2015. bilježi pad od dva posto.

Glavni razlog

- Može se uočiti da je glavni razlog smanjenja izvoza u 2016. smanjeni obim &quot;metala i njihovih proizvoda&quot; za 7,34 posto i &quot;električnih ma&scaron;ina i opreme i njihovih dijelova&quot; za 4,57 posto - kazali su u Udruženju metalske i elektroindustrije PKFBiH.

Analiza pokazuje da pozitivne trendove u izvozu bilježe &quot;ma&scaron;ine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i nuklearni reaktori i dijelovi&quot;, čiji se izvoz povećao za 1,97 posto, &quot;vozila i njihovi dijelovi&quot; s povećanjem od 1,65, a najbolje rezultate bilježe &quot;oružje, municija i njihovi dijelovi&quot; za 23,34 posto.

- Bitno je naglasiti da je među 20 vodećih izvoznih proizvoda, devet iz metalskog i elektrosektora. Predviđanja su da će 2017. biti veoma te&scaron;ka, pogotovo &scaron;to se očekuju izmjene zakonskih rje&scaron;enja koja su od su&scaron;tinskog značaja za privredu - navode u udruženju i napominju da se ne smije dozvoliti dono&scaron;enje zakonskih rje&scaron;enja koja će dovesti do pada konkurentnosti ovog sektora.

Strana trži&scaron;ta

U metalskoj i elektroindustriji uposleno je vi&scaron;e od 27.000 radnika, a ima oko 1.400 firmi. Vi&scaron;e od 90 posto proizvodnje plasiraju na strana trži&scaron;ta.

Među najvećim problemima u ovom sektoru u Udruženju metalske i elektroindustrije PKFBiH izdvajaju problematiku carinskih bankovnih garancija kod privremenog uvoza i plaćanje carina na uvoz ma&scaron;ina i opreme za unapređivanje proizvodnje.

27.000 radnika

1.400 firmi

90 posto izvoze 
&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Metalska i elektroindustrija FBiH u 2016.

Najveće povećanje izvoza oružja, municije i dijelova za 23,34 posto

Putem nove usluge Raiffeisen Viber Chat, klijenti mogu saznati aktuelne informacije iz ponude &quot;Raiffeisen banke&quot;, odabrati kredit koji žele i izračunati svoju ratu. Također, klijenti putem aplikacije mogu pronaći najbliži bankomat ili poslovnicu te poslati bilo koji drugi upit vezano za poslovanje s bankom.

- Na&scaron;a nova kampanja &quot;Bankarstvo koje Vam ide od ruke&quot;&nbsp;informi&scaron;e da se unapređujemo kroz nove kanale komunikacije i poslovanja, te kreiramo autentičnu ponudu. U tom smilsu otvaramo i na&scaron;u prvu digitalnu poslovnicu u kojoj će klijentima, pored mogućnosti online apliciranja za proizvode, biti dostupan i interaktivni display putem kojeg se mogu upoznati o&nbsp;ponudi banke ili doći do servisnih informacija - izjavio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave &quot;Raiffeisen banke&quot;.

U okviru digitalne poslovnice, u kojoj klijenti mogu samostalno vr&scaron;iti transakcije, u slučaju dodatnih pitanja ili nejasnoća, na raspolaganju je &nbsp;i zaposlenik banke koji će im pružiti potrebnu asistenciju. U poslovnici je dostupna i automatska mjenjačnica, te Cash Point bankomat. Novootvorena digitalna poslovnica se nalazi u sarajevskoj ulici Ferhadija.

Raiffeisen je prva banka u BiH koja s klijentima na brz, jednostavan i personalizovan način komunicira putem web chata.

Pro&scaron;le godine banka je dodatno unaprijedila ovu funkcionalnost na način da prati aktivnosti klijenata na web stranici banke, te im nudi pomoć u vidu proaktivnog web chata. Dodatno, Facebook, LinkedIn i YouTube kao dru&scaron;tvene platforme su neizostavni dio digitalnog poslovanja Raiffeisen banke, imajući u vidu važnost dru&scaron;tvenih mreža u životu ljudi i svakodnevnoj komunikaciji, saopćeno je iz te banke.&nbsp;

UIO BiH: Prihodi od indirektnih poreza u januaru veći za pet miliona

Sedam kompanija iz FBiH među najvećim bh. izvoznicima

SASE ostvarenim prometom pri samom vrhu regionalnih berzi

Ram Adanki: Naš dolazak dobar je znak za bh. ekonomiju

Super Bowl: Najvažniji dan u godini za marketinšku industriju

Direktor Njemačke berze pod istragom

U RS-u u martu isplata podsticaja poljoprivrednicima iz prošle godine

SASE: Ostvaren ukupan promet od 24.224,60 KM

Elektroprivreda HZHB i "Telemach" potpisali ugovor o korištenju stupova

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 145.796,38 KM

Predavanje za proizvođače malina u Bugojnu

EBA zagovara uspostavu "loše banke" na nivou EU

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 367.572,73 KM

Musabegović: Za tržište EU certificirano 37 organskih proizvođača

Najveće povećanje izvoza oružja, municije i dijelova za 23,34 posto

"Raiffeisen banka" proširila ponudu u oblasti digitalnih servisa

Biznis

UIO BiH: Prihodi od indirektnih poreza u januaru veći za pet miliona

Sedam kompanija iz FBiH među najvećim bh. izvoznicima

SASE ostvarenim prometom pri samom vrhu regionalnih berzi

Ram Adanki: Naš dolazak dobar je znak za bh. ekonomiju

Super Bowl: Najvažniji dan u godini za marketinšku industriju

Direktor Njemačke berze pod istragom

U RS-u u martu isplata podsticaja poljoprivrednicima iz prošle godine

SASE: Ostvaren ukupan promet od 24.224,60 KM

Elektroprivreda HZHB i "Telemach" potpisali ugovor o korištenju stupova

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 145.796,38 KM

Predavanje za proizvođače malina u Bugojnu

EBA zagovara uspostavu "loše banke" na nivou EU

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 367.572,73 KM

Musabegović: Za tržište EU certificirano 37 organskih proizvođača

Najveće povećanje izvoza oružja, municije i dijelova za 23,34 posto

"Raiffeisen banka" proširila ponudu u oblasti digitalnih servisa