Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 372.712,23 KM, kroz 74 transakcije.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -1,41 posto&nbsp;i iznosi 543,94 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se smanjila za -1,14 posto&nbsp;i iznosi 1.678,32 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Hidroelektrane na Drini&quot; Vi&scaron;egrad, trgovalo se u iznosu od 6.600,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,22 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za -12,00 posto.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 351.761,57 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - stara devizna &scaron;tednja 7 u vrijednosti od 226.332,95 KM.

Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,51 posto.&nbsp;

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 6.209,58 KM, po prosječnoj cijeni od 8,83 KM po akciji.

Akcije 2 fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među Fondovima su akcije ZAIF u preoblikovanju &quot;Euroinvestment fond&quot; Banja Luka (-17,47 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 6,00 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Fabrika obuće FOMG&quot;&nbsp;Mrkonjić Grad akcijama, trgovalo se u iznosu od 429,45 KM, po prosječnoj cijeni od 0,15 KM.

Na dana&scaron;njem trgovanju zaključena su 2 REPO posla sa hartijama od vrijednosti &quot;Banjalučka pivara&quot; Banja Luka, &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, ukupne vrijednosti 20.199,51 KM.

Trgovina obavljena kroz 74 transakcije

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 372.712,23 KM

U 2016. godini u Federaciji BiH &nbsp;ostvarena je proizvodnja kukuruza-zrna od 243.760 tona, &scaron;to je vi&scaron;e za 29,8 posto u odnosu na 2015. godinu.

U proizvodnji industrijskog bilja, kod soje je zabilježen rast proizvodnje za 162,5 posto, a kod proizvodnje duhana smanjenje za 13,4 posto u odnosu na 2015.

Prozvodnja krompira u 2016. &nbsp;iznosi 228.009 tona i veća je za 12,6 posto, a proizvodnja graha-zrna za 47 posto &nbsp;u poređenju sa proizvodnjom u godini ranije.

U proizvodnji stočnog krmnog bilja u 2016. zabilježen je rast kod proizvodnje djeteline za 9,7 posto, lucerke/lucerne za 10,9, kukuruza za krmu za 31,6 &nbsp;i travno-djetelinskih smjesa za 12,1 posto, u poređenju sa 2015.

Kod voća, ostvarena proizvodnja jabuka manja je za 23,1 posto i &scaron;ljive za 6,6 posto u odnosu na 2015. Ukupna proizvodnja grožđa veća je za 9,2 posto.

Više za 29,8 posto u odnosu na 2015. godinu

FBiH: U 2016. rast proizvodnje kukuruza, soje, krompira i graha

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 977.516,30 KM. U sklopu 19 transakcija ukupno je prometovano 90.815 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 5,38 indeksnih poena na 1.031,97 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,52 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 0,06 indeksnih poena na 657,20 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,01 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog trži&scaron;ta SASX-30 pala za 0,91 indeksnih poena na 959,46 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja pad od 0,09 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 16,56 indeksnih poena na 9.617,67 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,17 posto.

Na kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovano je dionicama &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo u iznosu od 4.587,20 KM. U jednoj transakciji prometovano je sa 376 dionica.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je promet u iznosu od 393,04 KM.&nbsp;U&nbsp;dvije&nbsp;transakcije trgovano je 289 dionica.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 15.919,16 KM.&nbsp;U&nbsp;okviru osam&nbsp;transakcija prometovano je 1.473 dionice.

Najveći dnevni promet registriran je dionicama emitenta &quot;BH Telecom&quot; Sarajevo u iznosu od 11.500,36 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST2 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 956.616,90 KM.&nbsp;Kroz osam&nbsp;transakcija prometovano je 181.677 dionica. Najveći dnevni promet registriran je dionicama emitenta &quot;Step&quot; Sarajevo u iznosu od 547.245,30 KM.

Najveći dnevni porast vrijednosti, od 17,11 posto&nbsp;zabilježile su dionice emitenta RMU &quot;Banovići&quot; Banovići i dostigle cijenu od 10,65 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale dionice emitenta &quot;Mlinpek&quot; Bugojno od 27,78 posto&nbsp;sa cijenom od 1,30 KM.

Prometovano 90.815 vrijednosnih papira

SASE: Ostvaren je ukupan promet od 977.516,30 KM

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u decembru pro&scaron;le godine bilježi pad za jedan posto u poređenju sa novembrom, dok je u odnosu na decembar 2015. godine, kalendarski prilagođena, veća za 7,3 posto.

U decembru u odnosu na novembar, pro&scaron;le godine, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 2,2 posto, a intermedijarnih proizvoda za 1,8 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za &scaron;iroku potro&scaron;nju manja za 0,1 posto, energije za 0,2 posto, te netrajnih proizvoda za &scaron;iroku potro&scaron;nju za pet posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Proizvodnja energije u decembru pro&scaron;le godine u odnosu na decembar 2015. godine veća je za 20,1 posto, kapitalnih proizvoda za 6,7 posto, intermedijarnih proizvoda za 2,3 posto, te netrajnih proizvoda za &scaron;iroku potro&scaron;nju za 0,8 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za &scaron;iroku potro&scaron;nju manja za 20,3 posto.

Podaci Agencije za statistiku BiH

Industrijska proizvodnja u decembru manja u odnosu na novembar

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 136.830,69 KM, kroz 60 transakcija.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,56 posto&nbsp;i iznosi 551,70 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 2,78 posto&nbsp;i iznosi 1.697,72 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Telekom Srpske&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 3.406,00 KM, po prosječnoj cijeni od 1,04 KM po akciji.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 115.971,71 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 49.842,95 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,08 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Zepter Fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 9.856,01 KM, po prosječnoj cijeni od 8,83 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 1,03 posto.

Akcije 4 fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZAIF u preoblikovanju &quot;VIB fond&quot; Banja Luka (20,00 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 4,80 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Poslovna zona&quot; Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 99,75 KM, po prosječnoj cijeni od 0,399 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje za 14,66 posto.

Od akcija na slobodnom trži&scaron;tu rast cijena akcija zabilježile su akcije samo jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća &quot;Poslovna zona&quot; Banja Luka (14,66 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,399 KM, u vrijednosti 99,75 KM.

Trgovina obavljena kroz 60 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 136.830,69 KM

Deutsche Bank je kažnjena sa 630 miliona eura od američkih i britanskih regulatora zbog povezanosti s pranjem novca njihovih klijenata u Rusiji.&nbsp;

Klijenti su ilegalno prenijeli 10 milijardi dolara iz Rusije kupovanjem i prodajom dionica posredstvom podružnica te banke u Moskvi, Londonu i New Yorku, a vlasti su ustvrdile kako je banka propustila &#39;brojne prilike&#39; za otkrivanje, istragu i zaustavljanje takvog djelovanja.&nbsp; 
&nbsp;&nbsp; 
Iz Deutsche banke su poručili da su sarađivali s regulatorima, dodav&scaron;i kako su izdvojili sredstva za namirenje nagodbe, prenosi Poslovni.hr.&nbsp; 
&nbsp;&nbsp; 
Tokom istrage, američki i britanski istražitelji otkrili su takozvana &#39;mirror&#39; trgovanja koja su u poslovanju bila prisutna od 2011. do 2015. godine. Klijenti bi kupili dionice u rubljama u Moskvi, a potom bi njihovi saradnici prodali iste dionice po istoj cijeni putem podružnice u Londonu.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;&nbsp; 
- Pretvaranjem rubalja u dolare kroz trgovanje dionicama koje nije imalo vidljivu ekonomsku svrhu, taj je plan bio sredstvo za neke u finansijskim institucijama da postignu neprikladne ciljeve, izbjegavajući postojeće zakone - stoji u službenom dokumentu nagodbe s američkim regulatorom.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;&nbsp; 
Regulatori su zamjerili banci jer nije djelovala na licu mjesta, rekav&scaron;i kako je poslovala na &#39;nesiguran i nezdrav&#39; način.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;&nbsp; 
Također su kazali kako su službe za sprečavanje finansijskih malverzacija ovog njemačkog zajmodavca bile neučinkovite i podkapacitirane.&nbsp; 
&nbsp;&nbsp; 
Ukupno, američki regulator je kaznio banku s 425 miliona dolara, dok kazna britanskog regulatora iznosi oko 204 miliona dolara. 
&nbsp;

Zbog povezanosti s pranjem novca njihovih klijenata u Rusiji

Deutsche Bank kažnjena sa 630 miliona eura

Kompanija &quot;Messer&quot; je ovu godinu otpočela potpisivanjem ugovora o saradnji sa SOS Dječija sela BiH. Messer BH Gas je tako postao partner toj dru&scaron;tveno korisnoj ustanovi koja se brine i stara za djecu i mlade koji su se na&scaron;li u stanju socijalne potrebe.

Ugovor o saradnji su potpisali generalni direktor Messer BH Gas/Messer Tehnoplin Valentin Ilievski i nacionalni direktor SOS Dječijih sela BiH Amir Omanović.

Pored donacije u vrijednosti od 1.000 KM, Messer će tokom 2017. godine osigurati podr&scaron;ku novom SOS Programu za mlade - YES Centru, saopćeno je iz SOS Dječijih sela BiH.

Nezaposlenost mladih je jedan od najozbiljnijih problema bosanskohercegovačkog dru&scaron;tva. S obzirom na izloženost mladih visokom stepenu siroma&scaron;tva, nejednakosti, socijalne izoliranosti i drugim rizicima, SOS Dječija sela BiH su pokrenula SOS Program za mlade - YES Centar s ciljem pobolj&scaron;anja socio-ekonomske situacije marginaliziranih mladih ljudi u BiH.

Kroz tri segmenta rada SOS Programa za mlade: Info centar, Centar za razvoj kompetencija i zapo&scaron;ljavanje, te Centar za biznis i inovacije, želi se osigurati da marginalizirani mladi ljudi dobiju priliku usvojiti znanja i vje&scaron;tine koja će ih učiniti konkurentnim na trži&scaron;tu rada. Utoliko uspje&scaron;ne kompanije, pored institucija vlasti i nevladinih organizacija predstavljaju važne partnere u YES mreži.

&quot;Messer&quot; je kao dru&scaron;tveno odgovorna kompanija prepoznao značaj pružanja prilika mladima da prođu struktuirane obuke, da kroz posjete, volonterski rad, stažiranje i treninge u kompaniji usvoje praktična znanja i vje&scaron;tine, te steknu radna iskustva potrebna poslodavcima u BiH.

I to sve samo s jednim ciljem, a to su uspje&scaron;ni i samostalni mladi ljudi koji trebaju biti nosioci razvoja bh. dru&scaron;tva.

Potpisan ugovor o saradnji

Kompanija "Messer" podržava rad SOS Dječijih sela BiH

Objavom službenih rezultata prodaje iz Toyote postalo je jasno kako je Volkswagen preuzeo tron kao najprodavaniji proizvođač u pro&scaron;loj godini.

Duel Toyote i Volkswagena traje već godinama, jo&scaron; otkako je General Motors pogođen krizom bio prisiljen na povlačenje.

Mnogi su očekivali kako će Toyota i ove godine zadržati status najvećeg, pogotovo ako se uzme u obzir ogroman skandal koji je posljednjih mjeseci tresao Volkswagen.

No, već su službeni podaci iz Volkswagena pokazali da&nbsp;je prodaja porasla, pa je bilo samo pitanje vremena pričekati vijesti iz Toyote.

Prema službenim podacima Volkswagen je tokom 2016. godine prodao 10.312.400 vozila, &scaron;to je rast od 3,8 posto&nbsp;u odnosu na godinu prije.

Toyota je&nbsp;tek sada iza&scaron;la u javnost i objavila kako je u 2016. godini prodala 10.175.000 vozila, dok je proizvodnja u istom razdoblju iznosila 10.213.486 vozila, tj.&nbsp;1,3 posto&nbsp;vi&scaron;e u odnosu na 2015. godinu.

I pored skandala  koji ih prate duže vrijeme

Volkswagen i dalje svjetski "broj jedan"

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica zabilježile najveći dnevni pad u ovoj godini jer su odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj zabrani dolaska imigranata zabrinule ulagače.

Dow Jones oslabio je 122 boda ili 0,61 posto, na 19.971 bod, dok je S&amp;P 500 skliznuo 0,60 posto, na 2.280 bodova, a Nasdaq indeks 0,83 posto, na 5.613 bodova.

Ulagače su na oprez naveli protesti u SAD-u i brojne negativne reakcije iz svijeta na odluke Donalda Trumpa kojima je na četiri mjeseca suspendirao ulazak izbjeglica u SAD, a na tri mjeseca zabranio ulazak u zemlju državljanima sedam muslimanskih zemalja.

To je dovelo do deportacije stotine ljudi koji su stigli u američke zračne luke, &scaron;to je izazvalo niz protesta u SAD-u, ali i brojne reakcije koje dovode u pitanje legalnost takvih Trumpovih poteza.

Od kada je Trump izabran za predsjednika cijene su dionica snažno rasle i dosegnule rekordne nivoe jer ulagači očekuju da će ispuniti obećanja o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potro&scaron;nje i labavljenju regulacija.

No, posljednjih dana ulagači se pla&scaron;e da bi Trump mogao nastaviti s protekcionističkim politikama, nakon &scaron;to je najavio uvođenje 20-postotne carine na uvoz proizvoda iz Meksika, &scaron;to bi moglo negativno utjecati na trgovinu u svijetu i finansijska trži&scaron;ta.

&nbsp;- Investitori su fokusirani na Trumpove planove usmjerene na poticanje ekonomije, a ne na one koji &scaron;tete ekonomskoj aktivnosti, kao &scaron;to je protekcionizam&nbsp;- kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki First Standard Financial.

Zbog toga je jučer Dow Jones zabilježio najveći dnevni pad od oktobra, a S&amp;P 500 i Nasdaq indeks od kraja decembra.

Najvi&scaron;e su jučer pale cijene dionica u tehnolo&scaron;kom sektoru, koji se otvoreno usprotivio Trumpovim zabranama imigracije jer to otežava dolazak talenata iz svijeta u SAD.

Ulagači su oprezni i zbog toga &scaron;to u utorak počinje sjednica čelnika američke sredi&scaron;nje banke Feda, kao i zbog toga &scaron;to se čekaju kvartalna poslovna izvje&scaron;ća nekoliko velikih kompanija, kao &scaron;to su Apple i Facebook.

I na evropskim su berzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,92 posto, na 7.118 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,12 posto, na 11.681 bod, a pari&scaron;ki CAC 1,14 posto, na 4.784 boda.

Pad zabilježen i na evropskim berzama

Na Wall Streetu najveći pad cijena u ovoj godini

Oko 172.000 KM uloženo je u tuzlanske poljoprivredne projekte koje je u 2016. godini realiziralo Udruženje &#39;&#39;Bosper&#39;&#39;, a finansirao Grad Tuzla. Projektnim budžetom podržano je 69 poljoprivrednih proizvođača, a dodatnim sredstvima koja su osigurale nevladine organizacije, zadruge su postale funkcionalno opremljene.

Program podr&scaron;ke primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u pro&scaron;loj godini u Tuzli je gotovo u potpunosti realiziran. U projektima &#39;&#39;Razvoj ruralne ekonomije s fokusom na poljoprivednu proizvodnju&#39;&#39; i &#39;&#39;Podr&scaron;ka postojećim agrobiznisima&#39;&#39; participiralo je oko 520 individualnih poljoprivrednih proizvođača i tri zadruge.

Program se sastojao iz dva granta: kapitalnog u iznosu 122.000 KM i tekućeg granta u iznosu od 50.000 KM.

- Tekući grant je podr&scaron;ka već uspostavljenoj poljoprivrednoj proizvodnji, poljoprivrednim proizvođačima koji se već bave poljoprivrednom proizvodnjom, i tu smo imali podr&scaron;ku u nabavci hrane za svinje, nabavci pogača za proizvođače meda, podr&scaron;ku proizvođačima koji prevoze mlijeko s veće udaljenosti do otkupnih stanica, nabavka NPK đubriva, nabavka rasada za stare i nove plasteničare - istakao je stručni saradnik za poljoprivredu u Gradskoj upravi Tuzla Nevres Kamberović. &nbsp;

Osim toga, naveo je, imali su osiguranu podr&scaron;ku za proizviođače gljiva, u nabavci folija i posudica.

Tekući grant je zavr&scaron;en, dodao je, stim da će podjelu NPK đubriva obaviti kad bude bolje vrijeme, kao podr&scaron;ka proizvođačima mlijaka i mesa.

Kada je u pitanju kapitalni grant podržana je nabavka plastenika i visokosteonih junica te podizanje nasada visokostabla&scaron;ica i jagodičastog voća.

- Tu smo imali podr&scaron;ku funkcionalnom opremanju zadruga, osiguranje korni&scaron;ona, novih plastenika i podizanje novih nasada malina. Ovaj projekt je također u potpunosti zavr&scaron;en, stim da smo kod nabavke opreme za funkcionalno opremanje zadruga imali jednu donaciju, u&scaron;li smo u projekt s UNDP-om tako da smo uradili vi&scaron;e nego &scaron;to smo planirali. Sada, &scaron;to se tiče skladi&scaron;nih kapaciteta u Siminom Hanu imamo tri hladnjače, jednu plus-minus četiri, &scaron;ok komoru i tunele za duboko zamrzavanje - &nbsp;rekao je Kamberović.

Za podr&scaron;ku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ove godine plan je, kaže Kamberović, izdvoji 250.000 KM, ali se čeka potvrda Gradskog vijeća. Iz nadležne službe podsjećaju da je u toku prijava proizvodnji za 2017. godinu.

- Proizvođači mlijeka su trebali prijaviti proizvodnju do 31. januara, danas i sutra imaju mogućnost da prijave proizvodnju i predaju P1 obrasce u Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede TK - istakao je Kamberović te pozvao proizvođače, ako ih jo&scaron; ima, da to urade.

Poljoprivredni proizvođači koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, dužni su prijaviti planirani obim i vrstu proizvodnje za 2017. godinu najkasnije do 31. marta 2017. godine. Prijava&nbsp; proizvodnje &nbsp;je obavezna i uvjet za ostvarivanje prava na bilo koji oblik novčane podr&scaron;ke u poljoprivredi i ruralnom razvoju, navode iz nadležne gradske službe.&nbsp;

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/VjH0y7GV6Wc" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Podržano 69 poljoprivrednih proizvođača

U poljoprivredne projekte u Tuzli uložene 172.000 KM (VIDEO)

U kompaniji &quot;Mira&quot; Prijedor održana je svečana ceremonija uručenja halal certifikata čime je potvrđena uspje&scaron;na implementacija zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2010.

Certifikacijskim auditom, koji je izvr&scaron;en u januaru ove godine, utvrđeno je da kompanija &quot;Mira&quot; Prijedor ispunjava sve zahtjeve propisane Halal standardom BAS 1049:2010, te da joj se može uručiti halal certifikat.

Procesom halal certificiranja obuhvaćena je proizvodnja čajnih peciva robne marke &quot;Domaćica&quot;. Proizvodi će u narednom periodu biti označeni znakom halal kvalitete, saopćeno je iz Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH.

- &quot;Mira&quot; se u 2006. godini integrirala u sustav upravljanja kvalitetom &quot;Kra&scaron;&quot; prema normi ISO 9001, osiguravajući time dosljednost u izradi proizvoda i njegovu standardnu kvalitetu. Primjenom koncepta HACCP te zahtjeva norme sigurnosti hrane IFS, &quot;Mira&quot; ostvaruje bitne značajke za sigurnost, zdravlje i povjerenje potro&scaron;ača, a u 2016. godini napravili smo i korak dalje. Vodeći računa o specifičnim zahtjevima i potrebama kupaca i na&scaron;ih vjernih potro&scaron;ača, za odabrane proizvode ispunili smo zahtjeve halala, koji su kao takvi dozvoljeni i ispravni za konzumaciju halal potro&scaron;ačima. To su proizvodi iz branda &quot;Domaćica&quot; i to: Domaćica original 220 g, Kra&scaron;ovo domaće 220 g, Domaćica kokos 220 g i Domaćica s Dorina mliječnom čokoladom 220 g - naveli su iz ove kompanije.

Halal certifikat inženjeru za upravljanje kvalitetom Dajani Rosić &Scaron;obot uručio je direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH Amir Sakić. Svečanosti su prisustvovali predstavnici Agencije i menadžment kompanije Marina Cvjetićanin, Mile &Scaron;iljegović, Slobodan Kr&scaron;ić i Dragana &Scaron;iljegović.

&quot;Mira&quot; Prijedor je akcionarsko dru&scaron;tvo koje se bavi proizvodnjom keksa i srodnih proizvoda (čajnih peciva, punjenih čajnih peciva i vafel-proizvoda). Proizvodnja je započeta 1928. godine, a od novembra 2003. godine kompanija posluje kao članica &quot;Kra&scaron;&quot; grupe. &nbsp;

Kompanija "Mira" Prijedor

Domaćica čajno pecivo halal certificirano

Na dana&scaron;njem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 2.330.312,46 KM (2.329.869,66 KM redovne berzanske trgovine i 442,80 KM prijavljene trgovine).

U sklopu 33 transakcije ukupno je prometovano 377.909 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a porasla je za 0,97 indeksnih poena na 1.026,59 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,09 posto.

Vrijednosti indeksa SASX-10 je porasla za 0,94 indeksnih poena na 657,26 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,14 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 porasla je za 1,34 indeksnih poena na 960,37 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,14 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa &ndash; u saradnji sa BBI, SASX-BBI, porasla je za 21,16 indeksnih poena na 9.601,11 poena, &scaron;to u odnosu na pro&scaron;lo trgovanje predstavlja rast od 0,22 posto.

Na kotaciji privrednih dru&scaron;tava trgovalo se dionicama emitenta &quot;Bosnalijek&quot; Sarajevo u iznosu od 1.206,00 KM. Kroz dvije&nbsp;transakcije prometovano je 100 dionica.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je promet u iznosu od 6.024,02 KM.&nbsp;Kroz sedam&nbsp;transakcija prometovano je 3.085 dionica.

Na kotaciji obveznica ostvaren je ukupan promet u iznosu od 269.466,20 KM.&nbsp;U&nbsp;sedam&nbsp;transakcija trgovano je sa 270.703 obveznice FBiH ratnih potraživanja.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 2.031.011,40 KM.&nbsp;U sklopu 13 transakcija prometovano je 95.666 dionica.

Najveći dnevni promet zabilježen je dionicama emitenta &quot;JP Elektroprivreda&quot; Sarajevo u iznosu od 1.009.006,00 KM.

Na Slobodnom trži&scaron;tu &ndash; ST2 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 22.162,04 KM. U&nbsp;tri&nbsp;transakcije prometovano je 3.927 dionica. Najveći dnevni promet registriran je dionicama emitenta &quot;Step&quot; Sarajevo u iznosu od 21.098,84 KM.&nbsp;

Najveći dnevni porast vrijednosti, od 6,95 posto&nbsp;zabilježile su dionice &quot;RMU Banovići&quot; Banovići i dostigle cijenu od 9,09 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale dionice emitenta GP ŽGP Sarajevo od 7,50 posto&nbsp;sa cijenom od 1,11 KM.

Danas je obavljena vanberzanska transakcija dionicama emitenta &quot;Binas&quot; Bugojno u vrijednosti od 442,80 KM. U jednoj transakciji prometovano je 4.428 dionica.

Prometovano 377.909 vrijednosnih papira

SASE: Ostvaren ukupan promet od 2.330.312,46 KM

Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona&nbsp;(HNK-a) Donko Jović u ponedjeljak je s 13 koncesionara potpisao ugovore o kori&scaron;tenju poljoprivrednog zemlji&scaron;ta u općini Čitluk, a tokom sutra&scaron;njeg dana ugovori će biti potpisan s jo&scaron; 14 koncesionara.

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede HNK-a primilo je 101 zahtjev fizičkih i pravnih osoba podnesen za koncesiju za kori&scaron;tenje ukupno 333 hektara državnog poljoprivrednog zemlji&scaron;ta na području općine Čitluk, priopćeno je iz Vlade HNK-a.

Vlada je na sjednici održanoj 28. januara ove godine dala saglasnost na prijedlog ugovora, a dana&scaron;njim i sutra&scaron;njim potpisivanjem bit će okončan postupak dodjele koncesija za 27 koncesionara.

Prilikom potpisivanja ugovora, ministar Jović istaknuo je kako se nada da će uskoro biti okončan postupak i za preostala 74 zaprimljena zahtjeva.

Dodao je kako je Vlada HNK-a na sjednici održanoj u aprilu 2016 . godine donijela Odluku o davanju suglasnosti Općinskom vijeću Čitluk za preuzimanjem uloge koncesora na poljoprivredno zemlji&scaron;te u državnom vlasni&scaron;tvu na području te općine&nbsp;te se od tada, sukladno Odluci, zahtjevi za dodjelu poljoprivrednog zemlji&scaron;ta podnose Općini Čitluk, koja ih razmatra i donosi odluke o potpisivanju ugovora o dodjeli koncesija.

Vlada dala saglasnost na prijedlog ugovora

Potpisan ugovor o korištenju poljoprivrednog zemljišta u općini Čitluk

Na dana&scaron;njem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 19.921.777,87 KM, kroz 56 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 548,65 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 1,81 posto&nbsp;i iznosi 1.651,81 poena.

Od akcija na službenom berzanskom trži&scaron;tu lista B najveći promet je ostvaren sa akcijama &quot;Boksit&quot; Milići, trgovalo se u iznosu od 0,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,77 KM po akciji.

Ukupan promet sa obveznicama na dana&scaron;njem trgovanju iznosio je 99.473,63 KM. Od obveznica najvi&scaron;e se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne &scaron;tete 11 u vrijednosti od 64.304,64 KM.

Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,04 posto.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren sa akcijama ZMIF u preoblikovanju &quot;Kristal invest fond&quot; Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 5.407,86 KM, po prosječnoj cijeni od 3,52 KM, &scaron;to predstavlja rast cijene za 15,03 posto.

Akcije 4 fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega su najveći rast imale akcije ZMIF u preoblikovanju &quot;Kristal invest fond&quot; Banja Luka (15,03 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 3,52 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom trži&scaron;tu najveći promet je ostvaren sa &quot;Travunija&quot; Trebinje akcijama, trgovalo se u iznosu od 4.512,50 KM, po prosječnoj cijeni od 0,25 KM.

Na aukciji trezorskih zapisa ostvaren je promet u vrijednosti od 19.802.000,00 KM.

Trgovina obavljena kroz 56 transakcija

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 19.921.777,87 KM

Volkswagen&nbsp;je u 2016. prodao najvi&scaron;e&nbsp;automobila u svijetu, pretekav&scaron;i&nbsp;japansku&nbsp;Toyotu, čime je njemačka kompanija po prvi put zauzela vodeću poziciju.

Toyota, koja je u protekle četiri godine bila vodeća u svijetu po prodaji, u 2016. prodala je&nbsp;10,18 miliona&nbsp;automobila, dok je Volkswagen pro&scaron;le sedmice objavio podatak o 10,31 miliona prodatih vozila.

Volkswagen, u čijem su vlasni&scaron;tvu između ostalog Audi, Porsche, Seat i &Scaron;koda, ostvario je porast prodaje od 3,8 posto u 2016. zahvaljujući pojačanoj potražnji u&nbsp;Kini, a ta kompanija je ostvarila zapažene rezultate i na drugim trži&scaron;tima.&nbsp;

Naprimjer, u 2016. u &Scaron;vedskoj je &quot;golf&quot; bio najprodavaniji&nbsp;novi automobil, &scaron;to je prvi slučaj u proteklih 50&nbsp;godina da ta titula nije pripala&nbsp;Volvou.

Prodaja Toyote lani je porasla za 0,2 posto.&nbsp;General Motors&nbsp;(GM) će objaviti prodajne&nbsp;rezultate iduće sedmice, ali se očekuje da će zaostajati i za japanskom i za njemačkom kompanijom, prenosi&nbsp;Poslovni.hr.

Pretekao japansku Toyotu

Volkswagen u 2016. prodao najviše automobila u svijetu

Uče&scaron;će metalske i elektroindustrije Federacije BiH u ukupnom izvozu FBiH je 40 posto, a najveće izvozno trži&scaron;te tog sektora je Evropska unija.

Udruženje metalske i elektroindustrije Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) napravilo &nbsp;je analizu stanja u ovom sektoru po kojoj je metalska i elektroindustrija u FBiH u 2016.&nbsp; ostvarila izvoz proizvoda u vrijednosti 2,55 milijarde KM i u odnosu na 2015. godinu bilježi pad od dva posto.

- Ukoliko metalsku i elektroindustriju FBiH posmatramo po grupama proizvoda može se uočiti da je glavni razlog smanjenja izvoza u 2016. smanjeni obim izvoza &quot;metala i njihovih proizvoda&quot;&nbsp;za 7,34 posto i &quot;električnih ma&scaron;ina i opreme i njihovih dijelova&quot;&nbsp;za 4,57 posto &ndash; kazali su za Fenu u Udruženju metalske i elektroindustrije PKFBiH.

Analiza pokazuje da pozitivne trendove u izvozu bilježe &quot;ma&scaron;ine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i nuklearni reaktori i dijelovi&quot;&nbsp;(čiji se izvoz povećao za 1,97 posto u odnosu na 2015.), &quot;vozila i njihovi dijelovi&quot;&nbsp;(povećanje od 1,65 posto), &nbsp;a najbolje rezultate u prethodnoj godini bilježi izvoz &quot;oružja, municija i njihovi dijelovi&quot;, čiji se izvoz povećao za 23,34 posto.

- &nbsp;Bitno je naglasiti da je među 20 vodećih izvoznih proizvoda Federacije BiH, devet proizvoda metalskog i elektrosektora. Predviđanja su da će 2017. za metalsku i elektroindustriju biti veoma te&scaron;ka, pogotovo &scaron;to se očekuju izmjene zakonskih rje&scaron;enja koja su od su&scaron;tinskog značaja za privredu &ndash; navode u ovom udruženju i napominju da se ne smije dozvoliti dono&scaron;enje zakonskih rje&scaron;enja koja će dovesti do pada konkurentnosti ovog sektora.

U metalskoj i elektroindustriji Federacije BiH je uposleno vi&scaron;e od 27.000 radnika, a broj firmi koje rade u ovoj bran&scaron;i je oko 1.400. Metalski i elektrosektor vi&scaron;e od 90 posto svoje proizvodnje plasira na strana trži&scaron;ta.

Među najvećim problemima u ovom sektoru u Udruženju metalske i elektroindustrije PKFBiH &nbsp;izdvajaju problematiku carinskih bankovnih garancija kod privremenog uvoza i plaćanje carina na uvoz ma&scaron;ina i opreme za unapređenje proizvodnje.

- Prilikom privremenog uvoza ma&scaron;ina i opreme koje se koriste za proizvodnju, privredni subjekti moraju obezbijediti bankovnu garanciju koja je tro&scaron;ak i koja dodatno opterećuje firme. Također, neophodno je donijeti odluku o oslobađanju plaćanja carina prilikom uvoza opreme i ma&scaron;ina za unapređenje proizvodnje, čime bi se privrednim subjektima omogućilo da lak&scaron;e dođu do nove opreme i na taj način bi se sigurno povećao broj radnika &ndash; navode iz tog udruženja. &nbsp;

O ovim temama će se diskutovati na sjednici Odbora Udruženja metalske i elektroindustrije&nbsp; 1. februara u Privrednoj komori Federacije BiH u Sarajevu.

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 372.712,23 KM

FBiH: U 2016. rast proizvodnje kukuruza, soje, krompira i graha

SASE: Ostvaren je ukupan promet od 977.516,30 KM

Industrijska proizvodnja u decembru manja u odnosu na novembar

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 136.830,69 KM

Deutsche Bank kažnjena sa 630 miliona eura

Kompanija "Messer" podržava rad SOS Dječijih sela BiH

Volkswagen i dalje svjetski "broj jedan"

Na Wall Streetu najveći pad cijena u ovoj godini

U poljoprivredne projekte u Tuzli uložene 172.000 KM (VIDEO)

Domaćica čajno pecivo halal certificirano

SASE: Ostvaren ukupan promet od 2.330.312,46 KM

Potpisan ugovor o korištenju poljoprivrednog zemljišta u općini Čitluk

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 19.921.777,87 KM

Volkswagen u 2016. prodao najviše automobila u svijetu

Sektor metalske i elektroindustrije ostvaruje 40 posto ukupnog izvoza FBiH

Biznis

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 372.712,23 KM

FBiH: U 2016. rast proizvodnje kukuruza, soje, krompira i graha

SASE: Ostvaren je ukupan promet od 977.516,30 KM

Industrijska proizvodnja u decembru manja u odnosu na novembar

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 136.830,69 KM

Deutsche Bank kažnjena sa 630 miliona eura

Kompanija "Messer" podržava rad SOS Dječijih sela BiH

Volkswagen i dalje svjetski "broj jedan"

Na Wall Streetu najveći pad cijena u ovoj godini

U poljoprivredne projekte u Tuzli uložene 172.000 KM (VIDEO)

Domaćica čajno pecivo halal certificirano

SASE: Ostvaren ukupan promet od 2.330.312,46 KM

Potpisan ugovor o korištenju poljoprivrednog zemljišta u općini Čitluk

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 19.921.777,87 KM

Volkswagen u 2016. prodao najviše automobila u svijetu

Sektor metalske i elektroindustrije ostvaruje 40 posto ukupnog izvoza FBiH