<a href="https://avaz.ba/tag/99667/milan-panic">Vila Šadi Kanion inspirirana italijanskom vilama u Irvinu u vlasništvu Milana Panića</a> (92), farmaceutskog magnata koji je nekada bio premijer Jugoslavije, na tržištu je za 21,995 miliona dolara. Rezidencija se prostire na 15.088 kvadrata, a ima sedam spavaćih soba sa sopstvenim kupatilom, 11 kupatila i zatvorenim bazenom sa prilagođenim mozaičkim dizajnom sunca.

<h2>Na tržištu od septembra 2019. godine</h2>

Panić je kupio luksuznu nekretninu u decembru 2017. godine za 17 miliona dolara, kako pokazuju zapisi pregledani na PropertiShark, a zatim je prosljeđuje skoro dvije godine kasnije.

Kuća je na tržištu od septembra 2019. godine, kada je koštala 19 miliona dolara. U julu 2021., cijena na listi je pala na 17,5 miliona dolara i ponovo se pojavila na trenutni zahtjev u aprilu.
Ukrašena krečnjačkim podovima, kovanim gvožđem i ručno izrezbarenim mermernim kaminom, kuća izgrađena na skoro 1,5 hektara 2003. zapravo ima možda i najbolju lokaciju. Francuska vrata se otvaraju u dvorište odakle se prostire pogled na golf teren i brda.

Postoji veliki prostor za sjedenje.

Teren se također može pohvaliti prednjim dvorištem, bazenom, krečnjačkim terasama, prostranim travnjacima i mediteranskim pejzažom od maslina, italijanskih čempresa i hrastova.
Postoji pozorište sa 15 mesta, vinska soba sa ostavom za 1.000 flaša i bar. Kancelarijski apartman obložen drvetom prostire se na dva nivoa i otvara se na terasu sa stepeništem do prizemlja.

Ima sedam spavaćih soba sa sopstvenim kupatilom, 11 kupatila i zatvorenim bazenom sa prilagođenim mozaičkim dizajnom sunca

Rezidencija se prostire na 15.088 kvadrata

Bivši premijer Jugoslavije prodaje luksuznu vilu za 22 miliona dolara: U njoj ima i pozorište

Iako se špekuliralo da bi Lidl mogao otići iz BiH i prije nego je firma otvorila svoje poslovnice, poznata Njemačka kompanija je raspisala nove konkurse za zapošljavanje.

Konkurs je raspisan za tri pozicije, dvije su vezane za IT sektor i jedna za odjel ljudskih resursa.&nbsp;Mjesto rada je Sarajevo.&nbsp;Lidl je, također, registriran i u Banja Luci te Brčkom.

Prema ranijim medijskim najavama, Lidl u BiH je planirao otvaranje najmanje šest prodajnih centara, i to u Sarajevu, Banja Luci, Brčkom, a spominjali su se objekti i u Živinicama.

Lidl je, također, registriran i u Banja Luci te Brčkom

Lidl ne napušta BiH: Objavljen konkurs za tri pozicije u Sarajevu

<a href="https://avaz.ba/tag/4348/capljina">Svečano je otvorena čapljinska tvornica kaksa i vafli "Lasta"</a>. Nakon 70 godina ova lasta je svila svoje gnijezdo i kako to inače laste rade, došla kući. Kompanija je revitalizirala svoje pogone i proizvodnju, a najavili su i brojne novitete kojima će se obradovati svi sladokusci. Osim štrudle od čokolade i smokve i poznatog Linđe u trgovine uskoro stižu i ostali Lastini proizvodi. 
Veliki broj zvanica kako bh. kompanija, tako i regionalnih uz brojne predstavnike medija okupio se ispred Lastinog pogona te na taj način podržao otvaranje tvornice.

Svi prisutni nisu krili oduševljenje onim što vide, ali i mirisom keksa koji se širio.

Zvanicama se obratio Petar Ćorluka, predsjednik Uprave kompanije "Violeta" u čijem je vlasništvu "Lasta". Istakao je kako je u "Lastu" do sada uloženo više od 20 miliona eura. Također, otkrio je kako je sada u njihovom vlasništvu i austrijski brend
- Kupili smo firmu u Austriji, brend star 110 godina, oni su specijalisti u proizvodnji medenjaka. Njihov tehnolog u junu dolazi u Čapljinu i uskoro krećemo sa proizvodnjom medenjaka koje ćemo izvoziti na zapadno tržište - kazao je Ćorluka.
Lastini proizvodi od početka 2022. godine nalaze se na policama trgovina širom Bosne i Hercegovine, a potražnja za njima je izrazito velika.
-Uvijek treba hrabrosti, ali sreća prati hrabre. Lasta će samo letjeti više i više. U BiH su već zapaženi rezultati u prodaji i proizvodnji. Širit ćemo proizvodnju, širit ćemo tržišta. Sada su nam cilj susjedna tržišta, a širit ćemo se što dalje i više možemo, kazao je Petar Ćorluka.

Na novim strojevima i u proizvodnji radi preko 100 radnika u dvije smjene, a kako ističu iz Laste planirana su i nova zapošljavanja i povećanje proizvodnje.

- Prije sedamdeset godina otvorena je "Lasta" i to je bio veliki događaj za Čapljinu, međutim ovaj današnji dan je još jedna veća razina. Prije nekoliko godina tvornica se ugasila i mi kao lokalna vlast smo puno napravili da se ti ljudi zbrinu. Ovo što se danas događa je velika investicija poznatog poduzetnika, moram istaknuti zahvalu svih Čapljinki i Čapljinaca jer već ima mjesec dana kako se krenulo sa probnom proizvodnjom i Čapljina miriše na kekse - rekao je čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić.
Iz "Laste" su mislili na apsolutno svaki detalj prilikom otvaranja pa su gosti imali priliku vidjeti čapljinsko kulturno umjetničko društvo ”Zora” iz Struga/Gorice koje je otplesalo Lindžu, a svečanost je pjesmom otvorila klapa iz Trebižata.

Također, "Lasta" je donirala 10.000 KM Humanitarnoj udruzi ”Cvijet” iz Čapljine, a osim toga odlučili su preurediti njihove prostorije da bi se korisnici udruge mogli uživati u tim prostorima.

Pri samom dolasku pred Lastu jasno je kako Lasta može stajati rame uz rame sa najvećim tvrtkama iz regije jer osim solarnih panela na cijeloj kompaniji i navedenim činjenicama, "Lasta" se može pohvaliti zanimljivim eksterijerom – od zelenih površina, stabala i parkinga.
Svečano otvaranje bila je samo uvertira u ono što tek dolazi.

Nakon 70 godina ova lasta je svila svoje gnijezdo i kako to inače laste rade, došla kući

Svečano otvorena tvornica keksa i vafla "Lasta", najavili brojne novitete

Pravni zastupnici slovenskog preduzeća „Vijadukt“, koje je nedavno dobilo pravosnažnu presudu tešku 90 miliona KM protiv Republike Srpske, zvanično su zatražili da RS taj dug isplati.&nbsp;Svaki mjesec odugovlačenja, RS će koštati dodatnih pola miliona KM kamata, saznaje Capital.Zamjenik pravobranioca BiH Mlađen Mandić potvrdio je da su Slovenci zatražili izvršenje presude.
- Oni su uputili zahtjev za dobrovoljno izvršenje presude, ukoliko ne bude dobrovoljno oni će blokirati račun RS. Pravobranilaštvo BiH sa tim nema veze jer nismo učestvovali u tom postpuku - rekao je Mandić.

Pravni zastupnici „Vijadukta“ tražili su da se novac uplati na račun fonda, koji je umjesto slovenskog preduzeća platio troškove arbitraže.

Međutim, RS je tražila da joj se dostavi saglasnost „Vijadukta“ da novac uplati na taj račun.
Podsjećamo, Republika Srpska izgubila je 90 miliona KM u sporu pred arbitražnim sudom u Vašingtonu, po tužbi slovenskog preduzeća „Vijadukt”, a zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.
Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je „HES Vrbas“, koji je trebalo da gradi HE na Vrbasu, u oktobru 2015. godine uputio Vladi RS odštetni zahtjev od 46 miliona KM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenački „Vijadukt“, je pokrenuo zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

<h2>Potpisali sporazum sa Vijećom ministara BiH</h2>

Ugovor o dodijeli koncesije vrijedan 165 miliona eura Vlada RS je sa „HES Vrbas“ potpisala 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“.

Međutim, godinu kasnije oko 20.000 građana Banja Luke potpisalo je peticiju protiv ovog projekta, a s obzirom da se projekt deset godina nije realizirao, ugovor je raskinut u septembru 2015. godine.
Slovenci su da prije pokretanja arbitraže nudili nagodbu od par miliona eura, ali su u Vladi RS to odbili, smatrajući da je pravda na njihovoj strani.
Kako dogovora nije bilo “Vijadukt” 2016. godine pokreće postupak i traži odštetu od oko 100 miliona maraka.
Godinu dana kasnije Vlada Republike Srpske potpisala je sa Vijećom ministara BiH sporazum kojim se obavezala da plati sve troškove arbitražnog postupka.

Svaki mjesec odugovlačenja, RS će koštati dodatnih pola miliona KM kamata

Republika Srpska izgubila je 90 miliona KM u sporu pred arbitražnim sudom u Vašingtonu

Slovenci uputili RS zahtjev za isplatu 90 miliona KM

Pripreme za otvaranje prve MERE prodavnice u BiH su završene, a otvaranje je u srijedu 18. maja 2022. godine, javlja portal <a href="https://www.akta.ba/vijesti/bih/148417/saznajemo-datum-sve-je-spremno-za-otvaranje-prve-mere-prodavnice-u-bih">Akta.ba</a>. 

Lokacija prvog objekta je u Istočnom Sarajevu, na adresi Slavka Leovca br. 4.
- U objektu je sve spremno. Instalirane su kase, roba dovezena i izložena. Potpisali smo ugovore o radu sa 48 radnika i s ponosom ističemo da su svi državljani BiH. Zaposlili smo ljude koji su bili prijavljeni na biroima za zapošljavanje. Također, reklame i putokazi su postavljeni i sve je spremno - potvrdio je za portal Akta.ba Kemal Muratović, direktor firme Express Consulting d.o.o., koja vodi sve poslove oko početka rada trgovačkog lanca MERE u BiH.

Istovremeno pripremaju otvaranje objekata u Doboju u Prijedoru. U toku je priprema robe i prolazak radnika, potpisuju se ugovori o radu u kojima ima brojnih prednosti i pogodnosti.

- Otvaranje sljedećih objekata predviđeno je početkom juna 2022. u Doboju i Prijedoru u kojima se roba već uveliko izlaže, instaliraju se kase itd - navodi Muratović.

<h2>Benefiti radnicima, građanima, ali i državi</h2>

Napominje da će otvaranje ovog trgovačkog lanca donijeti brojne benefite radnicima, građanima, ali i državi.

- Prije svega, plaće radnicima su puno bolje i veće od prosječnih plata u cijeloj BiH. Zatim, otvaranje ovih prodavnica je velika šansa za bh. ekonomiju, jer se usporedbe radi, radi o trgovačkom lancu koji ima promet od 5,5 milijardi KM, što je godišnji budžet Federacije BiH. Država će zarađivati milionske sume novca na osnovu poreza i ostalih nameta. Prednost je i potpisivanje ugovora sa domaćim bh. kompanijama koje će prodavati svoje proizvode u ovom trgovačkom lancu. Ipak, najbitnije od svega je, imajući u vidu veliki porast troškova života, u MERE-u će cijene biti niže za 20 posto u odnosu na najjeftinijeg konkurenta u BiH - naglašava direktor Express Consultinga.

Muratović dodaje da je su rokovi otvaranja pomjereni i da je sve potrajalo malo duže zbog birokratije, usporenog izdavanja dozvola, te cjelokupne situacije u svijetu.

- Uložili smo jako puno truda da u ovim uslovima ispoštujemo sva očekivanja investitora. Najbitnije od svega je da je sve aktuelno i da ništa nije propalo. Ne orjentišemo se na političku situaciju i za nas je jako da je Express Consulting odradio sve vezano za registaciju, zapošljavanja i osnivanje rezervnog fonda za cijelu Bosnu i Hercegovinu - ističe on.
Kada je u pitanju plan za Federaciju, Muratović ističe da sve ostaje kako je ranije najavljeno. 
- Ostaje sve nepromijenjeno. Dakle, u planu je otvaranje trgovina u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Brčko Distriktu. Orijentisani smo na gradove preko 50.000 stanovnika i trenutno smo u potrazi za poslovnim prostorima sa jasnim potrebama i uslovima najma od 10 godina, uz mogućnost produženja - navodi Muratović. 
Govoreći o očekivanjima, kaže da su i više neko velika. Uzimajući u obzir da je godišnji promet jedne prodavnice u Srbiji tri miliona eura, a ukupno ih je 30, iste rezultate očekuju i od prodavnica u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Podsjetimo, ruski trgovački lanac MERE u Bosni i Hercegovini posluje pod nazivom Eksperttorg d.o.o. Sarajevo i za sada ima četiri registrovane podružnice.
U evropskim zemljama posluju pod brendom MERE, dok u Rusiji rade pod imenom "Svetofor".&nbsp;Niska cijena osnovna je strategija ruskog trgovačkog lanca MERE.

Istovremeno pripremaju otvaranje objekata u Doboju i Prijedoru

Mere: Zaposlili smo ljude koji su bili prijavljeni na biroima za zapošljavanje

Ruski trgovački lanac "Mere" otvara prvi prodajni objekt u BiH: Najavili 20 posto niže cijene

Na Sarajevo Business Formu, koji je počeo u srijedu 11. maja prezentiran je projekt hotela i tržni centar na sarajevskom aerodromu.

Riječ je o značajnoj investiciji kojom bi se unaprijedio kvalitet smještaja i turističke ponude u neposrednoj okolini aerodroma Sarajevo. Kako se navodi u opisu projekta, procijenjena vrijednost investicije je 27,5 miliona KM, piše eKapija.
Nakon što je vlasnik kupio zemljište, regulacioni plan je promijenjen kako bi se hotel i predviđeni tržni centar uklopili u okruženje. Dobijena je urbanistička kao i komunalna saglasnost.
U toku je izrada detaljnog projekta, a očekuje se da će za tri mjeseca biti izdata građevinska dozvola sa svim plaćenim taksama.&nbsp;Studiju izvodljivosti su izradili i odobrili hotelski lanci Hilton, Marriott i Accor, koji i odgovaraju lokaciji kao što je ova.Predviđeno je da hotel ima 138 soba, konferencijsku salu i više od 100 parking mjesta, kako u garaži, tako i na vanjskom parkingu.

U toku je izrada detaljnog projekta, a očekuje se da će za tri mjeseca biti izdata građevinska dozvola sa svim plaćenim taksama

Predviđeno je da hotel ima 138 soba, konferencijsku salu i više od 100 parking mjesta

Predstavljen projekt hotela i šoping centra na sarajevskom aerodromu

<a href="https://avaz.ba/tag/38/svicarska">U Beogradu je danas predstavljen program saradnje između Srbije i Švicarske</a>. Kako je najavljeno, lansira se novi program za period 2022-2025. godina.<a href="https://avaz.ba/tag/35/srbija">Švicarska&nbsp;želi da se fokusira na dobro ustaljene prakse</a>, kao što je obrazovno-edukativni sistem. Kako je rečeno, fokus će biti podrška malim i srednjim preduzećima, ali i energetski sektor.

Švicarska jedan od najvećih investitora u Srbiji, a osigurava mnogo radnih mjesta, mahom za visokokvalifikovane radnike, istaknuto je na konferenciji za medije.

Dijaspora iz Srbije veoma snažno doprinosi odnosima dvije zemlje, rekao je švicarski ambasador Urs Šmid.
- Partnerstvo i poštovanje Srbije i Švicarske, činjenice reprezentiraju više od riječi. Podsetit ću da je Švicarska Кonfederacija već deceniju jedna od 5 zemalja sa najvećim neto ulaganjima nerezidenata u Srbiju - istakla je ministrica privrede Anđelka Atanasković.
Ona se uime Vlade Srbije zahvalila za dosadašnju saradnju istakavši da je današnji događaj ogroman iskorak ka jačanju ekonomske saradnje dvije, prije svega prijateljske zemlje.

Švicarske firme u Srbiji danas zapošljavaju više od 12.000 radnika.

- Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, samo u prva dva mjeseca ove godine iz Srbije u Švicarsku ostvaren je izvoz vrijedan od 28,9 miliona eura, što predstavlja rast od 18,9 posto u odnosu na isti period 2021. godine. U istom periodu, uvoz iz Švicarske uvećan je za 93,3 posto i dostigao je iznos od 86,6 miliona eura -&nbsp; naglasila je Atanasković.
Ona je dodala, da postoji prostor za dalje unapređenje saradnje Srbije sa Švajcarskom Кonfederacijom.
- Taj prostor prije svega prepoznajemo kroz rast priliva švicarskih investicija, posebno kroz grinfild projekte, ali i veći obim učešća u procesu privatizacije preduzeća iz portfolija Ministarstva privrede - navela je ona.

Pstoji prostor za dalje unapređenje saradnje Srbije sa Švajcarskom

U Beogradu je danas predstavljen program saradnje

Švicarci zapošljavaju 12.000 radnika u Srbiji: Predstavljen novi program saradnje dvije zemlje

Ekskluzivno za N1 iz Lidl BH demantovali su pojedine medijske natpise da napuštaju tržište Bosne i Hercegovine.


Odgovor Lidl BH za prenosimo u cjelosti:
- Kompanija Lidl BH želi pojasniti kako su netačne vijesti i natpisi u medijima o napuštanju tržišta Bosne i Hercegovine. Na ovaj način želimo opovrgnuti neistinite tvrdnje koje se plasiraju te naglasiti da i dalje aktivno tražimo lokacije za Lidl trgovine širom BiH. Takođe, intenzivno nastavljamo sa planom zapošljavanja i širenjem našeg tima - naveli su iz Lidl BH.
Prema informacijama kojima N1 raspolaže Lidl je već kupio pojedine lokacije za buduće objekte koji neće biti još izvjesno vrijeme otvoreni u skladu sa politikom kompanije višegodišnjeg pripremanja osoblja, objekta na više lokacija na određenom tržištu.

Kompanija Lidl BH želi pojasniti kako su netačne vijesti i natpisi u medijima o napuštanju tržišta Bosne i Hercegovine

Iz Lidla demantirali navode: Ne napuštamo BiH

Sparkasse Banka BiH poslovala vrlo uspješno u prošloj, kao i prvom kvartalu ove godine, a primarno kroz rekordno povećanje kreditiranja privrede BiH. 
Ova članica austrijske grupacije Erste i Steiermaerkische Sparkasse se primjenom poslovnog modela „Finansijsko zdravlje“, uspjela pozicionirati kao jedna najbrže rastućih i najstabilnijih banaka na tržištu, ali se i istaći po autentičnom doprinosu ekonomiji i zajednici kroz niz projekata. 
Sa rastom kredita od cca. 10%, Sparkasse Banka je u 2021. bila jedna od kreditno najaktivnijih banaka na tržištu koje je prošle godine raslo za manje od 4%. Podržala je privredu i građane sa preko 800 miliona KM kreditnog novca, od čega je skoro 80% posto usmjereno prema kompanijama sa rekordnim rastom kredita od čak 15%. Banka je time povećala aktivu za 13% koja trenutno iznosi gotovo 2 milijarde KM. 
Pri tome je kvalitet aktive održan na izuzetno visokom nivou. Po ključnim pokazateljima adekvatnosti kapitala i pokrivenost nekvalitetnih kredita rezervama, Sparkasse se i dalje svrstava u red najstabilnijih banaka na tržištu. 
Činjenica da su depoziti ove banke rasli za cijelih 20% u 2021. godini potvrđuje da je kao takva i prepoznata od strane građana i privrednika u BiH. Značajan rast na strani aktive, uz povećanje interne efikasnosti u 2021. godini, rezultirali su rastom profitabilnosti ove banke. Pri tome, kompletnu ostvarenu dobit od 24,7 miliona KM je Sparkasse BiH, kao i svih prethodnih godina, reinvestirala u povećanje svog kapitala u Bosni i Hercegovini. 
Uzlazni trend poslovanja Sparkasse Banka nastavlja i u prvom kvartalu ove godine. Fokus je i dalje na snažnoj podršci i kreditnoj aktivnosti prema prema privredi BiH, gdje rast kredita već iznosi oko 6%. 
Amir Softić, koji je početkom prošle godine preuzeo poziciju predsjednika Uprave Sparkasse Banke, pojašnjava poslovni model i kako je ova banka uspjela napraviti ovakav iskorak na tržištu u prošloj i ovoj godini.
„Sparkasse Banka je u prošloj godini ostvarila najbolji poslovni rezultat, i time dala najveću podršku građanima i ekonomiji BiH, od svog postojanja do sada. Moje kolege iz Uprave banke i ja taj uspjeh prvenstveno zahvaljujemo snazi i posvećenosti našeg tima, kao i odanosti naših klijenata koji vjeruju u poslovni model i podršku Sparkasse Banke“.

Sparkasse Banka svoj poslovni model baštini iz 200 godine duge tradicije austrijske matične grupacije Erste i Sparkasse, a on predstavlja jedno potpuno novo poimanje uloge i svrhe jedne banke, kako u njenom uslužnom modelu prema klijentima, tako i odnosu prema zajednici u kojoj posluje u cjelini.

“Uspjeh koji Sparkasse banka ostvaruje danas zasigurno proističe iz našeg jasnog i potpuno drugačijeg pogleda u budućnost – mi ne želimo biti pružalac klasične finansijske usluge, nego aktivan kontributor finansijskom zdravlju naših klijenata i ekonomije u kojoj poslujemo. Ovo je smjela vizija, ali danas možemo stati iza nje jer smo u prethodnim godinama aktivno gradili pretpostavke za to. Slijedeći princip odgovornog bankarstva i finansiranja, stavljajući zdravlje aktive iznad kratkoročnih rezultata, dosegli smo takav stupanj razvoja da sada koncept finansijskog zdravlja možemo živjeti u punom kapacitetu. Faktički je ovaj koncept bio vodilja naših odluka i u prošlosti, ali sada postaje imperativ i pretočen je u vrlo konkretne, jedinstvene projekte koje već radimo ili ćemo pokrenuti vrlo brzo.
Naš servisni model u privredi će ići u smjeru finansijske konsolidacije, gdje želimo identificirati i podržati kompanije koje imaju odlične, potencijalne poslovne modele, ali im treba podrška u ostvarivanju održivog poslovanja. Također, naša podrška oporavku i razvoju ekonomije će se, osim same ponude kreditnog novca, sastojati i u ponudi jedinstvenih proizvoda za one industrije koje mogu generisati bitnu poslovnu aktivnost, kao što je na primjer poljoprivreda. Kontinuiran rad na poboljšanju korisničkog iskustva i fer odnos prema klijentima je nešto što je duboko inkorporirano u naš poslovni model.
Dodatni fokus nam je sada uspostavljanje finansijske inkluzije i finansijskog opismenjavanja na jedan potpuno novi nivo. Konkretno, program educiranja i kreditiranja startup preduzeća “Korak po korak” je već razrađena platforma podrške mladim poduzetnicima, njihovim sjajnim idejama i kreiranju novih radnih mjesta. Ove godine će zaživjeti i naša poduzetnička akademija u saradnji sa partnerima koji dijele našu viziju. Posebno smo ponosni na projekat nagrade “Zlatno S za najbolji rad iz ekonomije i bankarstva” koji po prvi put uvezuje bankarski i realni sektor sa akademskom zajednicom iz cijele BiH, a sve sa ciljem kreiranja ambijenta u kojem će se pronalaziti konkretna, primjenjiva rješenja za izazove i bolje korištenje šansi za razvoj ekonomije ove zemlje”, pojasnio je Softić.

Autentičan poslovni model „Finansijskog zdravlja“

Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank

Vrlo uspješno poslovanje Sparkasse Banke kroz rekordno povećanje podrške i kreditiranja privrede BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/1845/trebinje">S ljetnom turističkom sezonom</a> koja je na pragu ponovo je krenuo “dalmatinski lov” na radnu snagu iz Hercegovine, naročito na najbliže - Trebinjce. Svako malo dubrovačke gazde dolaze u grad na Trebišnjici kako bi angažirale novu radnu snagu. Uglavnom i angažiraju, i to radnike s iskustvom.
Kako piše portal Buka, od ukupno 30.000 stanovnika Trebinja, njih čak oko 1.800 će privremeno otići u Dubrovnik. Dosta je i onih koji su već poslove našli u Crnoj Gori, što hercegovačke ugostitelje dovodi u očajnu situaciju.

Trebinjski ugostitelji već se hvataju za glavu, a radnici kažu da idu za većom plaćom i boljim radnim uvjetima. Dragana Tepavčević, direktorica hotela „Central Park“, kazala je da problem s nedostatkom sezonskih radnika imaju svi ugostitelji u Trebinju. - Radnici, što je sasvim razumljivo, traže bolje radne uvjete, koje im mi ovdje ne možemo ponuditi. Mi gostima naplaćujemo i do 10 puta manje nego u Dubrovniku. Kod nas je kafa 1,50 KM, a u Dubrovniku 8 KM. Tako je i s drugim cijenama. No, nije samo stvar u tome, već i u količini prodaje. Ako mi prodamo 100 kafa, oni prodaju 1.000. To je tako, ne možemo se s tim boriti - rekla je Tepavčević.
Jedan od razloga zbog kojih radnici iz ovog i drugih trebinjskih hotela radije odlaze u Hrvatsku su dobri uvjeti rada, radno vrijeme od osam sati i dva slobodna dana u sedmici. No, ako je ljudima najvažnija visina plaće, tu Trebinje ne može konkurirati Dubrovniku, piše Buka.
- Imamo dobre uvjete rada, no problem je visina plaće. Mi ne možemo recepcionarima platiti dvije ili tri hiljade maraka. I ovako teško funkcioniramo, a porezi su visoki. Država prvo sebe namiri. Radili ili ne, Općini moramo platiti sve mjesečne troškove. Ako žena ovdje u dućanu može zaraditi 800 ili 900 KM, a u Dubrovniku 2.000 KM, logično je da će otići tamo. Ljudi rade za novac - rekla je Tepavčević.

Vladimir Blagojević iz Privredne komore Republike Srpske rekao je za Buku kako trenutno svakoj privrednoj grani nedostaje radnika, ali da je najugroženiji ugostiteljsko-turistički sektor. Podaci pokazuju da je prošle godine 700 radnika iz Trebinja otišlo raditi u Dubrovnik.
- Procjenjuje se da će oko 1.800 radnika iz Trebinja otići u Hrvatsku, Dubrovnik ili okolicu. To će stvoriti problem našem turističkom sektoru jer i nama stiže sezona, a to znači i dolazak velikog broja gostiju. Ovo će, vjerojatno, biti najizazovnija godina što se tiče odlaska naših radnika na sezonski posao - upozorio je Blagojević.
Rješenje se mora tražiti, a s Dubrovnikom se ne mogu takmičiti, kažu u trebinjskoj Privrednoj komori. - Ne idu oni samo zbog plaće, oni žele da osjete neku vrstu sigurnosti, neku vrstu poštovanja u odnosu poslodavca prema njima. Slobodni dani, godišnji odmor, jer svi mi imamo neki svoj privatni život - poručili su iz Područne privredne komore Trebinje.

Procjenjuje se da će više od 1.800 Trebinjaca ove sezone raditi u Dubrovniku

Uvjeti i zarada privlače sve veći broj Trebinjaca u Dubrovnik

Ugostitelji iz Trebinja očajni: "Dalmatinski lov" na radnu snagu u Hercegovini

<a href="https://avaz.ba/tag/2222/maline">Penzioner Munib Avdagić</a>&nbsp;(71) iz Dugog Polja kod Srebrenice jedan je od najstarijih proizvođača maline u ovoj općini i šire. Proizvodnjom jagodičastog voća bavi se više od dvije decenije. Na površini od pet dunuma vlastitog zemljišta zasadio je 20.000 komada sadnica maline vilamet i miker. Kaže da je sve slobodno vrijeme provodio u malinjaku kada je 15 godina radio kako komunalni inspektor u Općini Srebrenica. Proizvodnja maline, kaže, nije težak posao, ali zahtijeva kontinuirani rad.Pročitao je dosta stručne literature o jagodičastom voću i sve to primijenio kroz dugogodišnju praksu, tako da mu danas za ovu proizvodnju, kako kaže, ne trebaju stručni savjeti, jer ih sam može dijeliti drugim proizvođačima. Stoga je Avdagić godinama poznat po proizvodnji kvalitetne maline.

- Za proizvodnju jednog kilograma maline potrebno je tokom sezone uložiti 2,50 maraka. Osim velikog truda i ulaganja, proizvođači malina strahuju od prirodnih nepogoda, mraza, suše i grada. Sve se to dešava u doba cvata biljki i sazrijevanja ploda. Osim toga, veliki problemi malinara su radna snaga u vrijeme berbe te zbog toga i ja, kao i mnogi drugi malinari razmišljam o ukidanju plantaže - ističe Avdagić. On berače plaća 1,20 KM po ubranom kilogramu maline, plus troškove prijevoza i dva obroka. Kod njega berač za dan zaradi i po 100 maraka. I pored takvih uvjeta, naglašava, teško je naći radnika.
- Problem je kada berač obeća da će dođi, odem po njega kući, a njega nema, ili nađe razlog da ne može taj dan doći. Dešava se da beru samo jedan dan, naplate dnevnicu i naredni dan ih nema - jada se Avdagić.

Dodaje da je posljednjih nekoliko godina zadovoljan otkupnom cijenom maline, koja može pokriti sve troškove i može se solidno zaraditi. Kada je bila niska cijena, Avdagić je razmišljao prekinuti proizvodnju maline, jer je na svaki kilogram proizvedene maline morao uložiti po 20 feninga. Kao problem navodi i mali poticaj od 10 feninga po kilogramu prodate maline.Ovaj poznati proizvođač malina ima uređen sistem za navodnjavanje, koji se napaja prirodnom vodom. Za formiranje plantaže uložio je vlastita sredstva. Plantažu obrađuje ručno, jer nema nikakvu mehanizaciju. Na desetine aplikacija slao je raznim donatorima, ali su samo stizale odbijenice. Kako navodi, ima sreću što maline predaje u hladnjaču „Agrofood“, 500 metara od plantaže, tako da nema visoke troškove transporta svog proizvoda.

Znaju obećati da će dođi, odem po njega kući, a njega nema, ili nađe razlog da ne može taj dan raditi, navodi Avdagić

Berači malina mogu zaraditi i 100 KM dnevno, ali teško je naći radnika

Prema preliminarnim podacima&nbsp;Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci premašila su milijardu maraka, uz rast od 65 posto u odnosu na isti period 2020. godine. Na prvi pogled, ovi podaci izgledaju optimistično.

Radi se o iznosu koji ni na godišnjem nivou nije postignut još od 2008. godine, a široj javnosti nije poznata nijedna ozbiljnija investicija realizirana lani. Iz Centralne banke BiH napomenuli su da treba imati u vidu da se radi o preliminarnim rezultatima koji mogu bitno oscilirati tokom godine i po nakon zaključivanja finansijskih izvještaja preduzeća na kraju godine.
- Investicije su uglavnom koncentrirane u nekoliko sektora, prvenstveno u bankarskom, u iznosu od 310 miliona KM - naglasili su iz Centralne banke BiH.
Posebno se drugačiji utisak stječe ako se pogledaju investicije u druge države u regionu. Poređenja radi, tokom 2021. godine Srbija je imala 3,9 milijardi eura investicija, ili gotovo 8 puta više nego BiH.
Ako se uzme u obzir da Srbija ima dvostruko više stanovnika nego BiH, to znači da po glavi stanovnika u Srbiju ulazi skoro četiri puta više investicija nego u našu zemlju.

Ekonomista Admir Čavalić objašnjava da je nekoliko faktora koji utječu na ovu razliku. - U Bosni i Hercegovini imate visok stepen političkog i pravnog rizika, odnosno opće neizvjesnosti poslovanja. Zatim, nerazvijena je putna infrastruktura te je manje efektivna ekonomska diplomatija naše zemlje. Srbija, s druge strane, ima jasnu poruku dobrodošlice za investitore, uz infrastrukturu koja može podržati/olakšati datu investiciju. Jedina prednost Bosne i Hercegovine je izuzetna blizina EU, ali zbog nedostatka bazne infrastrukture tu prednost ne znamo iskoristiti - pojasnio je Čavalić.

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini iznosio je 678,2 miliona KM (oko 347 miliona eura). I 2020. regionalni lider je bila Srbija sa 2,9 milijardi eura investicija. U Crnu Goru su se slila 663 miliona eura, a u Hrvatsku 1,304 milijarde dolara.

I dalje nema značajnih ulaganja u našu zemlju <195> Jedina prednost BiH je blizina EU, ali ni to ne znamo iskoristiti, upozorava Čavalić

Srbija privukla 8 puta više investicija od BiH

Danas je u Mostaru otvoren Mostarski sajam privrede na kojem se uz brojne izlagače iz Bosne i Hercegovine i svijeta predstavljaju Općina Konjic i Udruženje poslodavaca i samostalnih privrednika Konjic sa privrednim i turističkim potencijalima konjičke općine. 
- Ovakve sajamske aktivnosti prilika su za predstavljanje, susrete i razmjenu poslovnih iskustava i ideja koje mogu rezultirati nekim novim projektima, zato je bitno da svi koji posjete Mostarski sajam privrede budu u prilici i upoznati šta to općina Konjic ima i čime raspolaže u privrednom smislu - kazao je načelnik Općine Konjic Osman Ćatić koji je pozvao sve posjetioce da posjete izložbeni prostor Općine Konjic i Udruženja poslodavaca.
Jasmin Badžak, predsjednik Udruženja poslodavaca i samostalnih privrednika Konjic i Đahid Muratbegović, direktor Privrednog društva Igman Konjic, koje zapošljava najveći broj Konjičana, naglasili su ovom prilikom da je konjička privreda koja je uglavnom izvozno orjentisana umnogome u svom radu naslonjena na sajmove i da je jako značajno da se nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa nastavilo sa održavanjem ovog prestižnog sajma, koji je ove godine uz izlagače iz Bosne i Hercegovine i Mađarske, okupio i veliki broj izlagača iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Grčke, Poljske, Njemačke i Kine.
-Jačanje poslovnih veza i razvijanje saradnje na raznim poljima poslovnog djelovanja naši su prioriteti, koje ostvarujemo učešćem u ovom sajmu, pripremajući se kontinuirano za predstavljanje na nekim narednim - kazali su ovom prilikom Badžak i Muratbegović, naglašavajući kako očekuju benefite uspostavljenih veza ovom prilikom.

Općina Konjic učesnik 23. Mostarskog sajma privrede

NLB Banka, u suradnji sa partnerima OLX, eComm Asocijacijom podržanom od strane Vlade Švicarske kroz aktivnosti projekta MarketMakers, Lilium Digital, Bit Alliance, Misija, poziva sve zainteresovane kompanije da se prijave na poziv za dodjelu besplatne E-Commerce podrške s ciljem razvijanja vlastite online prodaje. Podrška za izabrane kompanije uključuje izradu vlastitog web shop-a i integraciju rješenja, marketinšku podršku, edukacije za korištenje i benefite NLB E-Commerce usluge, kao i ostalu podršku i savjetovanje u svim fazama integracije i korištenja usluge kako bi izabrane kompanije u konačnici unaprijedili svoje poslovne rezultate.
Projekat je strateški podržan od strane kompanije Visa koja već dvadeset godina aktivno učestvuje u razvoju E-commerce-a i koja na dnevnom nivou sprovede preko 29 miliona online transakcija. 
Na ovaj program se mogu prijaviti i kompanije koje već imaju online prodaju, ali je žele dodatno unaprijediti jer kroz ovaj projekat mogu dobiti i besplatno članstvo u EComm Asocijaciji, bonus OLX kredite i OLX Gold pakete, besplatne konsalting usluge za digitalni marketing, učešće u Lilium Digital Akademiji, popust za promotivne kampanje na svim kanalima komunikacije, te besplatne seminare na teme važnosti online prodaje i digitalnog marketinga. 
Sudjelovanje u projektu dodjele E-Commerce podrške otvoreno je za sve lokalne kompanije, neovisno o djelatnosti kojom se bave. Za mogućnost dobijanja E-Commerce podrške, potrebno je da popunite i pošaljete prijavu do 14. aprila. Sa svakom odabranom kompanijom, NLB Banka će pojedinačno dogovarati benefite i učešće u projektu. 
Poziv za prijavu, aplikaciju i kriterije možete pronaći na web stranici <a href="http://www.nlb-fbih.ba/ecommercepodrska">www.nlb-fbih.ba/ecommercepodrska</a>. Više informacija o ovom projektu će biti objavljeno i na društvenim mrežama NLB Banke Sarajevo.

NLB Banka Sarajevo poziva sve kompanije da se prijave za dodjelu besplatne E-Commerce podrške

Kriptovalute su sve češća pojava u današnjim medijima i sve više ljudi posjeduje neku od njih. S druge strane, postoje oni koji još uvijek nisu dublje zaronili u to na koji način kriptovalute funkcioniraju i što ih zapravo čini boljima od onih klasičnih valuta na koje smo naviknuli. Takvih je značajki iz dana u dan sve više i to je jedan trend na koji se moramo naviknuti u vremenima koja dolaze. Upravo u tu svrhu smo odlučili navesti neke od najistaknutijih takvih značajki i objasniti na koji mijenjaju našu svakodnevicu.
Popusti i bonusi
S obzirom na to da su neke stranice tek implementirale kriptovalute kao jednu od metoda uplate i plaćanja, omogućile su različite pogodnosti i popuste svima koji se odluče koristiti upravo njih kako bi platili. Štoviše, kriptovalute su pronašle svoj put i do raznih <a href="https://www.onlinekladionice.com/casina/">online casina</a> koja su kreirala izuzetno isplative bonuse za nove igrače koji žele kao metodu uplate koristiti kriptovalute. Ne treba niti napominjati koliko je to korisnika takvih stranica motiviralo da se odluče koristiti ovaj način plaćanja.
Jednostavniji i sigurniji prijenos novca
Plaćanja kriptovalutama putem Interneta puno su sigurnija i jednostavnija od ostalih. Upravo je Internet jedno ranjivo mjesto na kojem postoje velike prijetnje da bi netko mogao biti prevaren unošenjem svojih podataka na neprovjerene stranice. Taj je rizik znatno umanjen korištenjem kriptovaluta jer one nisu povezane niti s jednom bankom te je svaki transfer novca zabilježen i siguran. Upravo je za to zadužena <a href="https://itcenter.hr/blockchain-tehnologija-sto-je-i-za-sto-sluzi/">blockchain tehnologija</a> na kojoj počivaju sva trgovanja kriptovlautama.
Olakšan crowdfunding
Crowdfunding je jedan koncept koji na Internetu postoji već poprilično dugo. Radi se o raznim stranicama na kojima bilo tko može predstaviti neku svoju ideju, proizvod ili jednostavno zatražiti druge korisnike da mu financijski pomognu. Ako osoba na takvoj stranici pronađe nešto što joj se sviđa, može donirati koliko želi i na taj način pomoći ili potaknuti nekoga u nečemu. Uz kriptovalute, <a href="https://ec.europa.eu/growth/access-finance-smes/guide-crowdfunding/what-crowdfunding/crowdfunding-explained_hr">crowdfunding</a> će biti znatno olakšan jer mnoge će nove tvrtke prihvaćati kriptovalute, a ranije smo objasnili i kako je prijenos novca na taj način puno jednostavniji.
Lakše slanje novca iz inozemstva
Kriptovalute i njihove transfere ne nadgleda niti jedna vlada ili banka. To omogućuje jednostavno slanje iz kojeg god dijela svijeta, u koji god dio svijeta. Sasvim je logično stoga da će se mnogi odlučiti koristiti kriptovalute za, primjerice, slanje novca nekom od bližnjih ili pak plaćanje svojih radnika za neke jednostavne poslove bez potrebe za obrazloženjem svrhe plaćanja.
Mogućnost profita
Kao što znamo, kriptovalute i njihova vrijednost iz dana u dan variraju, a u roku samo par sati mogu drastično porasti ili pasti. Upravo su na taj način mnogi praktički preko noći postali bogati kada je neka od kriptovaluta njihove male uloge i investicije povećala i do nekoliko stotina puta. To je kroz kratki vremenski period stvorilo ogroman broj entuzijasta koji su odlučili uložiti u kriptovalute prateći različite <a href="https://geek.hr/tehnologija/kripto/">kripto vijesti</a>, a samo to ulaganje zapravo je dovelo do povećanja vrijednosti pojedinih kriptovaluta. Kao najbolji primjer svakako vrijedi izdvojiti bitcoin koji je trenutno najvrjednija i najpopularnija kriptovaluta na svijetu.

Kako kriptovalute svakodnevicu čine lakšom

•	Farmaceutska kompanija Štada, uprkos teškom COVID-19 okruženju, ostvarila rast prodaje od 8 odsto i povećala profit u 2021.
•	Generalni direktor Štade Peter Goldšmit: „Zahvaljujući rastu iznad tržišnog prosjeka, Štada je bila u mogućnosti da generiše gotovinu neophodnu za nastavak investiranja u ljude i portfolio. Naša svrha da brinemo o zdravlju ljudi podrazumijeva snabdijevanje pacijenata lijekovima koji su im neophodni u svako doba, pa čak i u vremenima kriza i konflikata.”
Štada grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, u 2021. ponovo je nadmašila trendove na tržištu i prijavila rast prodaje od osam odsto na 3,25 milijardi EUR i povećanje profita od 37 odsto u vidu dobiti prije kamate, poreza i amortizacije (EBITDA) na 776,5 miliona evra. Sve tri strateške grupe proizvoda (farmaceutski specijaliteti, zdravstveni proizvodi široke potrošnje i generički lijekovi) doprinjeli su rastu prodaje koji se posebno ubrzao u drugoj polovini godine uslijed oporavka potražnje na tržištu.

<h2>Štada je ostvarila rast prodaje od 12 odsto, uključujući organski rast od sedam odsto bez akvizicija</h2>

Uz sve širi portfolio koji uključuje terapije za liječenje Parkinsonove bolesti i biosimilare, Štada je finansijski gledano četvrti po veličini igrač u Evropi kako u segmentu zdravstvenih proizvoda široke potrošnje tako i generičkih lijekova. Tokom prošle godine, ona je uspjela da ojača ovu poziciju, nadmašivši i ukupno tržište i svojih pet najvećih konkurenata u segmentu lijekova koji se izdaju bez recepta. Na evropskim tržištima, Štada je ostvarila rast prodaje od 12 odsto, uključujući organski rast od sedam odsto bez akvizicija. Dvije trećine ili 16 od 24 zemlje u regionu zabilježile su dvocifreno povećanje prodaje, uključujući rast od preko 20 odsto u Francuskoj i Španiji.&nbsp;

Kad je riječ o ukupnom poslovanju Štade, generalni direktor ove kompanije Peter Goldšmit navodi: „Ponosan sam i zahvalan što je naših 12.500 zaposlenih širom svijeta neumorno radilo sa našim partnerima iz lanca snabdijevanja kako bi obezbijedili da lijekovi dođu do pacijenata. Zahvaljujući rastu iznad tržišnog prosjeka, Štada je bila u mogućnosti da generiše gotovinu neophodnu za nastavak investiranja u naše ljude i portfolio. Naša svrha da brinemo o zdravlju ljudi kao partner od povjerenja podrazumijeva snabdijevanje pacijenata lijekovima koji su im neophodni u svako doba, pa čak u i vremenima kriza i konflikata.”

„Uzimanje pod licencu skoro 100 dodatnih proizvoda u razvoju tokom 2021. svjedoči o Štadinoj poziciji pouzdanog partnera. Kombinacija našeg snažnog organskog poslovanja, čvrste finansijske osnove i veoma posvećene radne snage uvjerava me u Štadin dalji uspijeh i snažan doprinos globalnom zdravstvu u 2022. Zbog naše široke geografske prisutnosti u Zapadnoj Evropi, na Bliskom istoku i u Aziji, uvjeren sam da ćemo isto savladati izazove koji nas očekuju u Ukrajini i Rusiji.”

Štada rasla iznad tržišnog prosjeka u 2021. godini

Bivši premijer Jugoslavije prodaje luksuznu vilu za 22 miliona dolara: U njoj ima i pozorište

Lidl ne napušta BiH: Objavljen konkurs za tri pozicije u Sarajevu

Svečano otvorena tvornica keksa i vafla "Lasta", najavili brojne novitete

Slovenci uputili RS zahtjev za isplatu 90 miliona KM

Ruski trgovački lanac "Mere" otvara prvi prodajni objekt u BiH: Najavili 20 posto niže cijene

Predstavljen projekt hotela i šoping centra na sarajevskom aerodromu

Švicarci zapošljavaju 12.000 radnika u Srbiji: Predstavljen novi program saradnje dvije zemlje

Iz Lidla demantirali navode: Ne napuštamo BiH

Vrlo uspješno poslovanje Sparkasse Banke kroz rekordno povećanje podrške i kreditiranja privrede BiH

Ugostitelji iz Trebinja očajni: "Dalmatinski lov" na radnu snagu u Hercegovini

Berači malina mogu zaraditi i 100 KM dnevno, ali teško je naći radnika

Srbija privukla 8 puta više investicija od BiH

Općina Konjic učesnik 23. Mostarskog sajma privrede

NLB Banka Sarajevo poziva sve kompanije da se prijave za dodjelu besplatne E-Commerce podrške

Kako kriptovalute svakodnevicu čine lakšom

Štada rasla iznad tržišnog prosjeka u 2021. godini

Biznis

Bivši premijer Jugoslavije prodaje luksuznu vilu za 22 miliona dolara: U njoj ima i pozorište

Lidl ne napušta BiH: Objavljen konkurs za tri pozicije u Sarajevu

Svečano otvorena tvornica keksa i vafla "Lasta", najavili brojne novitete

Slovenci uputili RS zahtjev za isplatu 90 miliona KM

Ruski trgovački lanac "Mere" otvara prvi prodajni objekt u BiH: Najavili 20 posto niže cijene

Predstavljen projekt hotela i šoping centra na sarajevskom aerodromu

Švicarci zapošljavaju 12.000 radnika u Srbiji: Predstavljen novi program saradnje dvije zemlje

Iz Lidla demantirali navode: Ne napuštamo BiH

Vrlo uspješno poslovanje Sparkasse Banke kroz rekordno povećanje podrške i kreditiranja privrede BiH

Ugostitelji iz Trebinja očajni: "Dalmatinski lov" na radnu snagu u Hercegovini

Berači malina mogu zaraditi i 100 KM dnevno, ali teško je naći radnika

Srbija privukla 8 puta više investicija od BiH

Općina Konjic učesnik 23. Mostarskog sajma privrede

NLB Banka Sarajevo poziva sve kompanije da se prijave za dodjelu besplatne E-Commerce podrške

Kako kriptovalute svakodnevicu čine lakšom

Štada rasla iznad tržišnog prosjeka u 2021. godini