Pri definisanju poslovne strategije kompanije sve češće uzimaju u obzir faktore vezane za okoliš i društvenu odgovornost. ESG je akronim od „Enviromental, Social and Governance“ („ekološko, društveno i korporativno upravljanje“) - ključna područja koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine kompanije ili investicije.
ESG su standardi kojima se poslovanje kompanije usklađuje s konceptom održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja, a brojne države i institucije diljem svijeta prilagođavaju pravni okvir te usvajaju propise vezane za ovaj kontekst. 
Dakle, od kompanija se očekuje da vode računa o širokom utjecaju poslovanja, da se odgovorno ponašaju prema svim interesnim grupama te razumiju značaj kako finasijskih tako i društvenih i ekoloških aspekata poslovanja. Svoj način rada kompanije moraju preispitati i prilagoditi u cilju očuvanja planete kao temelj opstanka budućih generacija. Kompanije usklađene s ESG-om imaju najveću šansu za rast i uspjeh, a njihovo poslovanje je stabilno, održivo i dugoročno profitabilno. Pored toga, ESG načela upravljanja potiču ih da djeluju s više integriteta, transparentnosti i odgovornosti.
Raiffeisen grupacija kao <a href="https://www.youtube.com/watch?v=TE2tBf1uTHE">odgovoran bankar</a> uzima u obzir okolišne i društvene utjecaje svojih poslovnih aktivnosti umjesto da se ograniči isključivo na ostvarenje ekonomskih rezultata. ESG jeste i ostat će jedan od dugoročnih trendova. Uz ESG procese vezane za rizike te fokus na održive proizvode, Grupacija već zadnjih nekoliko godina provodi odgovorno bankarstvo u praksi. Kako bi podigla svijest o pormjenama i istakla značaj odgovornog bankarstva, Raiffeisen grupacija pokrenula je kampanju „<a href="https://app.raiffeisenbank.ba/bs/odgovorno-bankarstvo/home.html?_ga=2.71094232.992343030.1654690478-1590509937.1560164728&amp;_gac=1.123808504.1652689174.CjwKCAjw7IeUBhBbEiwADhiEMZA82bultTwctEuKM2ngCtRuhaFwT40EeSzvsbm_Fsn-bHe6Ak0LzBoCv6cQAvD_BwE">Mi razumijemo. #odgovornobankarstvo za održivu budućnost</a>“. Upravljanje održivošću je važan dio korporativne strategije Raiffeisen banke čiji je cilj da podrži svoje klijente u njihovoj transofrmaciji ka održivom poslovanju te da i na taj način doprinese društvu i okruženju u kojem posluje.
I u 2021. godini Raiffeisen grupacija je ostvarila pozitivne/poboljšane rezultate u ocjeni održivosti, uključujući ESG, te su uspostavljeni adekvatni formati kako bi se osigurao kontinuirani razvoj zaposlenika. U narednom periodu Grupacija će u cilju smanjenja negativnog utjecaja raditi na razvoju pametnih ESG ciljeva i mjera.
Rječnik održivostiOdrživost&nbsp;je sposobnost društva da svjesno i odgovorno koristi svoje resurse (prirodne, energetske, ekonomske), a da ih pri tome ne iscrpljuje ili premašuje njihovu sposobnost obnove te da budućim generacijama ne ugrožava pristup tim resursima. Ujedno, važno je prilagoditi emisiju onečišćujućih tvari tako da ih okoliš može apsorbovati, a da pritom ne bude oštećen.

Odgovorno poslovanje za održivu budućnost

Značenje i važnost pojma ESG

U Dobojinexu kod Doboja, nasljednici prijeratne Energoinvestove fabrike dalekovodnih stubova, prošle godine pokrenuta je cinkaona. Na početku ove godine došlo je do promjene vlasničke strukture, pa je 45 posto kapitala kupila firma DMDE iz Doboj-Istoka, a na čelo menadžmenta došao je poduzetnik Mirsad Durmić.

Dolaskom Durmića, kao i savjetnika Uprave Mirsada Draganovića, koji ima 35-godišnje iskustvo u ovoj branši, u potpunosti su promijenjeni način upravljanja i organizacija rada. Pozitivno se sve odrazilo na rezultate kompanije, koja zapošljava 75 radnika i vrši usluge cinkanja za velike firme iz tri države. - Suvlasnici u cinkaoni su, u cilju konsolidacije firme, uložili 2,3 miliona maraka novca potrebnog za obrtna sredstva. Mi smo u januaru ove godine zatekli mjesečnu proizvodnju cinkanja od 300 tona, a s boljom organizacijom rada povećali smo cinkanje na 1.200 tona na nivou mjeseca, što je rezultiralo i boljim finansijskim efektima. Četverostruko podizanje proizvodnje, uz kvalitet rada i osvajanje novih tržišta, postignuto je zahvaljujući vrijednim i stručnim radnicima, uz naše stare i nove poslovne partnere, pod sloganom „Cijena, rok i kvalitet“ - kaže direktor Durmić.

Među 400 korisnika cinkanja u ovoj kompaniji iz BiH vrijedno je spomenuti one s dugoročnom i uspješnom saradnjom, kao što su Strolit iz Odžaka, UNI-promet iz Čačka, Amiga iz Kraljeva, Dalekovod iz Zagreba, Sevekom iz Sarajeva, Metalac iz Dervente, Pandurević iz Modriče i Adam Co iz Gračanice, za koje se cinkaju rasvjetni stubovi, odbojne ograde, dijelovi za kruzere i proizvodi za njemačku firmu Doka. Cinkaona Dobojinex se i danas suočava sa servisiranjem ranije podignutih kredita, a u svemu ima podršku Grada Doboja.
U kompaniji planiraju uvođenje treće smjene te nova zapošljavanja i povećanje cinkanja na 3.000 tona mjesečno.

U fabrici smo zatekli trojicu braće. Poslovođa Marko Vasiljević i njegova dvojica braće Dražen i Milan vratili su se iz Slovenije i posao dobili u ovoj kompaniji. Kako su nam rekli, zadovoljni su zaradom i uvjetima rada, baš kao što su nam kazali Ostoja Blagojević, Himzo Mujić i ostali radnici s kojima smo razgovarali, a koji hljeb zarađuju u ovoj firmi.

Suvlasnici uložili 2,3 miliona svježeg kapitala

Novine u organizaciji rada u Cinkaoni Dobojinex preporodile kompaniju: S 300 tona proizvodnju podigli na 1.200

U požaru koji je u nedjelju ujutro, 26. juna, zahvatio skladišnu i proizvodnu halu najveće firme u Bosni i Hercegovini koja se bavi izvozom opasnog otpada Kemeko-BH d.o.o., u blizini grada Lukavca, i pored borbe vatrogasaca TVJ Lukavac, vatrogasne jedinice iz GIKIL-a, kao i uposlenika ove firme, u potpunosti su izgorjeli hala, viljuškar, dva mlina za reciklažu otpada i gotove sekundarne sirovine, papir, plastika i tekstil.

Ovo nam je potvrdio direktor firme Maid Hadžimujić. Šteta se procjenjuje na više od 500.000 maraka. Uviđaj su u ponedjeljak obavili službenici MUP-a Tuzlanskog kantona, inspektor protupožarne zaštite, federalni inspektor za okoliš te su ustanovili da su hala i oprema koja se nalazila u njoj u potpunosti izgorjele, kao i otpadni papir, plastika i tekstil.
- Materijal koji se u vrijeme požara nalazio u hali nije u potpunosti izgorio, ali se više ne može koristiti kao energent te ćemo ga u što skorije vrijeme prevesti na suspaljivanje u neku od ovlaštenih spalionica u zemljama EU. Od istražnih organa očekujem izvještaj o uzrocima požara - izjavio je Hadžimujić.

Podsjetimo, industrija upravljanja otpadom jedna je od najbitnijih kada je u pitanju zaštita okoliša, a kompanija Kemeko-BH d.o.o., kao najveći izvoznik opasnog otpada iz naše zemlje, svoje poslovanje obavlja po svim zakonskim regulativama pod sloganom „Jer nam nije svejedno“ i posjeduje sve relevantne dozvole za svoj rad. Borit&nbsp;ćemo se da niko od 14 radnika ne ostane bez posla, navodi Hadžimujić.

Materijal koji se u vrijeme požara nalazio u hali nije u potpunosti izgorio, ali se više ne može koristiti kao energent, kaže direktor Hadžimujić

Šteta u najvećoj firmi u BiH, koja se bavi izvozom opasnog otpada, pola miliona KM

Bitcoin je na putu da ima svoj najgori tromjesečni gubitak u više od decenije.
Najveća svjetska kriptovaluta izgubila je oko 58 posto svoje vrijednosti u drugom tromjesečju 2022., prema podacima CryptoComparea.
Bitcoin je pao s 45.524 dolara na početku tromjesečja i njime se trgovalo za oko 18.000 dolara u četvrtak, posljednjeg dana tromjesečnog razdoblja, prema podacima CoinDeska.
Ovo je najgori tromjesečni učinak za bitcoin od trećeg tromjesečja 2011. kada je izgubio 68,1 posto svoje vrijednosti.
Bitcoin je u junu pao za 39,8 posto i kreće ka najgorem mjesecu u ikada, od 2010. godine kada je postao dostupan na berzama, pokazuju podaci Coin Metrics.

Najveća svjetska kriptovaluta izgubila je oko 58 posto svoje vrijednosti u drugom tromjesečju 2022.

Bitcoin ima najgori mjesec od osnivanja

Najveći domaći proizvođač lijekova ove godine je pokrenuo korporativnu kampanju “Dani Bosnalijeka”, pod simboličnim sloganom “Danas je srce plave boje”, kojom nastoji dodatno učvrstiti lidersku poziciju na domaćem tržištu, te nakon ograničenja i uvedenih restriktivnih mjera tokom pandemije, otvoriti svoja vrata stručnoj zajednici, obrazovnim institucijama i svim drugim zainteresiranim da steknu bliži uvid u poslovanje ove kompanije. Tokom mjeseca plavog srca, akcenat je na pružanju podrške najugroženijim strukturama našeg društva, sa posebnim osvrtom na najosjetljiviju kategoriju, djecu i starije osobe. Tim povodom, generalni direktor Nedim Uzunović, u razgovoru za naš list, govori o poslovnim rezultatima Bosnalijeka, domaćem tržištu lijekova, kao i planovima za naredni period. 
Zaposleni ste u Bosnalijeku već 20 godina, a na mjestu generalnog direktora nalazite se posljednjih osam godina. Kada se osvrnete na te dvije decenije, kako ocjenjujete razvoj kompanije u tom periodu?
Bosnalijek je osnovan 1951. godine i tokom svih ovih godina uspijeva da posluje u kontinuitetu, unatoč izazovima i problemima sa kojima se susreće kao što je gubitak tržišta tokom 90-tih, što zbog ratnih razaranja, što zbog raspada primarnih tržišta koja su bila u sastavu bivše Jugoslavije i Sovjetskog saveza. Poznato je da je većina kompanija iz ranijeg sistema države ili već zatvorena ili u postupcima stečaja ili likvidacije. No, to nije slučaj sa Bosnalijekom. Imao sam privilegiju da, nakon završetka univerzitetskih studija, moj poslovni put započne u Bosnalijeku gdje sam dobio priliku za rad i usavršavanje. Bosnalijek je, u vremenu kada sam počeo raditi, bio u fazi rekonstrukcije i vraćanja izgubljenih tržišnih pozicija te u izgradnji novih proizvodnih pogona i razvoja i uvođenja novih proizvoda na tržišta. Izvoz praktično nije ni postojao i svi prihodi su bili generisani sa tržišta BiH. 
Zahvaljujući toj prilici, sticao sam iskustvo u važnim razvojnim procesima u farmaceutskoj industriji i imao sam priliku da učestvujem u razvoju novih projekata od samog početka do finalnog rezultata. Stečena znanja puno su mi pomogla, posebno uzimajući u obzir da sam praktično od početka radio na otvaranju tržišta Rusije, koje će poslije postati najveći generator prihoda Bosnalijeka te od našeg brenda Lysobact® napraviti najprodavaniji domaći proizvod u inostranstvu ikada.
Mogu reći da je Bosnalijek, nakon što je održao svoju proizvodnju tokom rata i bio od velike pomoći svim građanima u tom periodu, proveo uspješnu tržišnu transformaciju u protekle dvije decenije, kontinuirano se razvijao i modernizovao da bi danas izrastao u jednu od najuspješnijih kompanija u BiH i jednog od regionalnih lidera u farmaceutskoj industriji. 
Uvijek volim naglasiti da smo tu gdje jesmo isključivo zahvaljujući znanju i trudu više od 800 naših radnika koji su bili i ostaju ključna snaga Bosnalijeka. Vrijedi istaći da se na većini rukovodećih pozicija nalaze kadrovi kojima je rad u Bosnalijeku praktično prvi posao i koji Bosnalijek osjećaju kao svoj drugi dom. Zato je Bosnalijek odličan dokaz da se najviši rezultati i standardi mogu postići i u našoj državi zahvaljujući sposobnostima i umijeću naših ljudi.
Kakvi su poslovni rezultati postignuti u Bosnalijeku u proteklim godinama, naročito uzimajući u obzir česte krize poput pandemije COVID-19 te trenutnog rata u Ukrajini?
U proteklih osam godina, otkako se nalazim na čelu Uprave kompanije, u potpunosti smo fokusirani na kontinuirani razvoj proizvodnih kapaciteta, modernizaciju, otvaranje novih tržišta i razvoj novih proizvoda te pronalazak novih tržišnih mogućnosti, kao što je B2B segment poslovanja, odnosno rad za druge, među kojima je i ugovorna proizvodnja. Zapravo, zadovoljstvo je reći da najveći razvojni zamah i najbolje rezultate u svojoj dugoj historiji Bosnalijek doživljava upravo tokom posljednjih osam godina, u vrijeme kada obnašam funkciju čelnog čovjeka Bosnalijeka.
Zahvaljujući svemu što danas jesmo, lakše smo prebrodili i krizu sa pandemijom COVID-19, a i dalje se uspješno nosimo sa posljedicama rata u Ukrajini. 
Kompanija je u posljednjih osam godina ostvarila rekordne prihode u iznosu većem od 1,115 milijardi KM te dobit veću od 102 miliona KM, uz kontinuiranu isplatu dividende dioničarima u ukupnom iznosu od skoro 30 miliona KM, a dioničari svake godine, u skladu sa rastom prihoda, dobivaju i veću dividendu. 
Samo u 2021. godini, koja je itekako bila opterećena blokadama i zastojima zbog pandemije, prihodi firme iznosili su 154 miliona KM, dok je dobit iznosila rekordnih 15 miliona KM. Bosnalijek danas, osim što posluje u BiH, uspješno izvozi proizvode u 28 država na tri kontinenta. Sve ovo omogućilo je da se Bosnalijek svrsta u sami vrh farmaceutskih kompanija u ovom dijelu svijeta te da danas parira kompanijama iz regije i iz država Evropske Unije. Ponosan sam što vodim tim koji je sve ovo postigao, a sve ovo predstavlja za mene veliku ličnu satisfakciju.
Široj javnosti manje je poznato da je Bosnalijek jedna od rijetkih farmaceutskih kompanija koja je sačuvala vlastiti sektor razvoja. Koliki je značaj postojanja vlastitog razvojnog programa u domaćoj farmaceutskoj industriji?
To je jedno od strateških opredjeljenja Uprave koju vodim jer nam je jasno da se samo stalnim razvojem i unapređenjem proizvoda možemo nositi sa konkurencijom i kontinuirano rasti. Osim velikog značaja za kompaniju, ovakav razvojni centar, zajedno sa našom kontrolom kvaliteta, sigurno predstavlja i važan centar izvrsnosti i znanja za cijelu našu državu jer tu imamo priliku, zajedno sa obrazovnim i istraživačkim institucijama, stvarati stručnjake u skladu sa najvišim svjetskim standardima. 
Proizvodni portfolio Bosnalijeka danas uključuje ukupno 244 registrirana proizvoda bazirana na 132 molekule. Skoro 90 posto proizvodnog portfolija odnosi se na lijekove koji su najzahtjevniji i najstrožije regulirani farmaceutski proizvodi. Osim toga, 184 proizvoda ili tri četvrtine od ukupnog broja proizvoda rezultat su rada vlastitog razvoja Bosnalijeka, dok je 60 proizvoda rezultat saradnje sa renomiranim licencnim partnerima. 
Pozitivan trend razvoja kompanije zadržan je i u najtežim uslovima raznih tržišnih ograničenja tokom pandemije COVID-19, pa je od početka pandemije do danas, na tržište plasirano čak 27 novih proizvoda, što u velikoj mjeri povećava našu konkurentnost. Posjedovanje vlastitog razvojnog centra je ono što nas čini posebnim i ovaj segment u budućnosti namjeravamo jačati. Zadržavanjem vlastitih razvojnih kapaciteta stvorene su pretpostavke da naše lijekove licenciramo renomiranim kompanijama u svijetu i ovaj vid poslovanja ćemo u narednom periodu sve više razvijati.

Kakav je položaj Bosnalijeka na domaćem tržištu, obzirom da se često može čuti da strani proizvođači imaju čak i privilegiraniji status u BiH od firmi koje imaju pogone u BIH, tj. koje imaju status domaćeg proizvođača? 

Farmaceutska industrija je strateška industrija i u svakoj državi ima određenu vrstu stimulacije kroz različite forme normativnog postupanja vlasti. Kada se u zemlji suočimo sa krizama, kakve smo imali priliku doživjeti u proteklim godinama, onda je svakom stanovniku iz bilo kojeg dijela zemlje jasno zašto je važno imati jaku domaću industriju. 
Kada kažem domaću industriju, mislim na industriju koja ima proizvodne pogone smještene na području Bosne i Hercegovine, bez obzira da li je vlasnik domaće ili strano lice.
Praktično, države koje nemaju proizvodnju na svojim teritorijama, u slučaju kriza, zavise isključivo od uvoza. Zahvaljujući Bosnalijeku, mi u BiH smo imali mogućnost odgovora na sve krizne situacije koje su nas zadesile u prošlosti. Nažalost, odnos vlasti u BiH prema domaćoj farmaceutskoj industriji nije na nivou na kojem bi trebao biti iako se bilježe određeni pomaci. 
Prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ukupno tržište lijekova u Bosni i Hercegovini iznosi 742 miliona KM, od čega je osam domaćih proizvođača lijekova u 2020. godini prometovalo 17,17% ili 127 miliona KM, dok su 162 inostrana proizvođača prometovala 82,83% ili 615 miliona KM uvezenih lijekova. Posebno je važno napomenuti da se čak 80 % potrošnje na lijekove u BiH odnosi na nabavke javnih institucija za potrebe esencijalnih listi i zdravstvenih ustanova. U posljednjih pet godina na tržištu Bosne i Hercegovine inostrani proizvođači lijekova su prometovali 2,47 milijardi KM, od čega je oko 80% prometa u lijekovima koji se finansiraju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja BiH kroz sve nivoe zdravstvene zaštite, dok je preostalih 20% prometa u bezreceptnim lijekovima koje građani sami kupuju. Različiti nivoi vlasti su tako u posljednjih pet godina direktno proizveli deficit od 2 milijarde KM. To je zaista poražavajući podatak. Dio odgovornosti snosimo i mi kao stanovnici ove zemlje jer imamo pravo zahtijevati da nam se izdaju lijekovi proizvedeni u BiH, ukoliko postoje.
Kakve su mogućnosti Bosnalijeka i drugih firmi koje imaju pogone u BIH da pokriju potrebe tržišta lijekova BiH?
Lokalni proizvođači lijekova u proteklom periodu bili su u mogućnosti zajedno pokriti više od 53% ukupnog tržišta lijekova Bosne i Hercegovine i to sa postojećim portfolijem. Ovaj procenat tržišta omogućio bi nam dodatni razvoj i proizvodnju novih lijekova te bi udio lokalnih proizvođača lijekova mogao biti i veći. Ovo bi ujedno osiguralo i veću konkurentnost naših firmi na drugim tržištima jer bi povećanjem obima proizvodnje stekli konkurentsku prednost za izvoz. 
Upravo iz tog razloga, neophodno je spriječiti da se sredstva od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje naših građana nepotrebno odljevaju u druge zemlje koje imaju veoma dobre mehanizme zaštite svoje domaće proizvodnje, kako kroz zakonsku regulativu, tako i kroz neformalne aktivnosti institucija koje su dio zdravstvenog sistema. 
Samo na ovaj način, više od 320 miliona KM javnih sredstava na godišnjem nivou ostajalo bi u našoj zemlji što bi doprinijelo razvoju, ne samo farmaceutske industrije, nego indirektno i ostalih grana privrede koje su povezane u sistemu poslovanja, što bi u konačnici doprinijelo povećanju broja zaposlenih i rastu bruto domaćeg proizvoda. Smanjenjem uvoza lijekova i povećanjem potrošnje lijekova proizvedenih u BIH za barem 15%, povećao bi se BDP BiH za 0,5%, a zamjenom uvoza svih proizvoda koji se prometuju na tržištu, a koje mogu proizvesti domaće kompanije, pozitivni efekat na ukupni BDP bi bio čak 2% godišnje.
Šta možemo očekivati od Bosnalijeka u narednom periodu? Kakvi su planovi?
U završnoj smo fazi priprema za izlazak na tržište Turske, na kojem je već izvršena registracija našeg brenda Lysobact®. Radili smo duže vrijeme na pronalasku renomiranog partnera i sretni smo što nam se otvara perspektiva ovog velikog tržišta na kojem će, sigurni smo, Lysobact® ostvariti veliki uspjeh.
Osim toga, ove godine smo već počeli sa izvozom u Katar, uskoro očekujemo proširenje poslovanja na Kuvajt te druge države srednjeg istoka, pored Iraka gdje smo prisutni od prošle godine. Zbog ratnih dešavanja u Ukrajini morali smo reorganizovati veliki broj procesa na tržištima Euroazije jer su se, pored brojnih problema, otvorile i brojne prilike za nas. Budno nastavljamo pratiti situaciju i prilagođavati se promjenama koje, uz jasan fokus, mogu biti odlična prilika za rast i razvoj.
Poseban akcenat je na našim planovima za ugovornu proizvodnju. To je segment koji u Bosnalijeku raste iz godine u godinu i koji je dosta zahtjevan, posebno u početnoj fazi pregovaranja takvih aranžmana, obzirom da su naši partneri velika svjetska imena koja ne pristaju na prosječnost, već zahtijevaju isključivo izvrsnost koju zahvaljujući našoj opredjeljenosti i jasnim targetima i postižemo.
Bosnalijek iz godine u godinu ispred sebe postavlja sve veće planove koji su ambiciozni, ali realistični. Do sada smo pokazali da nam je strategija bila dobra i da smo, zahvaljujući predanom radu i ciljanim potezima, uspjeli kompaniju dovesti u ravan sa svjetskim imenima. Danas smo najpoželjniji poslodavac, atraktivna investicija za dioničare, pouzdan partner brojnim dobavljačima, jak oslonac našoj privredi i značajna karika zdravstvenog sistema za ljekare, farmaceute i najvažnije, za pacijente jer su naši proizvodi kvalitetni, sigurni i bez imalo skomnosti možemo reći da smo jedna od najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini.
Sretan sam što je ovo rezultat timskog rada Uprave, rukovodilaca i radnika i što ćemo nastaviti dalje u pravcu razvijanja i jačanja kompanije.

Intervju: Nedim Uzunović, generalni direktor Bosnalijeka d.d.

Bosnalijek u posljednjih 8 godina ostvaruje najbolje poslovne rezultate u historiji svog postojanja

Planet soft je ponosan na svoj tim zaposlenih, sa tendencijom da tim raste, obogaćuje se stručnjacima i okuplja najbolje, kaže u intervjuu Aleksandar Milinković, direktor ove uspješne IT kompanije.
Kolika je važnost kompatibilnog i dobrog stručnog tima, upravo najbolje zna Milinković, koji je jedan od vodećih IT stručnjaka, softverski arhitekta i konsultant sa 16 godina iskustva u IT-ju, telekomunikacijama, softveru, upravljanju IT uslugama i upravljanju poslovnim procesima. 
Takođe, Milinković, inače po obrazovanju master računarstva i informatike, već pet godina je aktivan u internacionalnom poslovanju. 
Direktor Planet softa radi sa stručnim timom na implementaciji značajnih projekata i optimizaciji poslovanja i usluga za brojne klijente, a u pitanju su velike kompanije u BiH, regionu i inostranstvu.
Neki od tih projekata su vrlo aktuelni, a Milinković ističe da Planet soft ima u planu nove, brojne aktivnosti te otkriva da su za ovu godinu planirali proširenje na tržišta EU. Svi zajedno ulažu mnogo energije u te aktivnosti tako da je uspjeh zasigurno zagarantovan.
Najtraženija zanimanja na tržištu rada su upravo u IT sektoru. Da li Planet soft, kao regionalna IT grupacija, ima dovoljno stručnjaka i koje sve primamljive uslove nudite zaposlenima i novim kandidatima?
MILINKOVIĆ: Mislim da je zajednički stav svih iz IT industrije da stručnjaka nema dovoljno te i mi trpimo te posljedice okruženja u kojem postojimo. Planet soft ponosan je na svoj tim zaposlenih, sa tendencijom da tim raste, tj. da se obogaćuje stručnjacima, jer naša tendencija jeste rast, a princip djelovanja je takav da se trudimo da okupljamo najbolje. Uz atraktivne projekte, trudimo se da sprovodimo aktivnosti koje naše postojeće zaposlene čine zadovoljnim, tako da sa ponosom možemo reći da je procenat odlazaka iz Planet softa niži nego u FAANG kompanijama (prim. aut. FAANG = Facebook (Meta), Amazon, Apple, Netflix, Google (Alphabet)). Tome doprinose paketi koje nudimo zaposlenima, gdje, uz kompetitivnu platu, dobijaju budžet za edukaciju i putovanja na konferencije, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, plaćene telefonske račune, rekreacije i druge sportske aktivnosti. Podugačka je ta lista da bismo je u cijelosti nabrojali, ali mora se pomenuti i da među našim zaposlenima vlada odlična timska atmosfere, koja je jak kohezioni faktor i za koju se mi iz upravljačkih struktura svojim akcijama trudimo da je održimo i unaprijedimo.
Planet soft je ovih dana uspješno završio radove na uspostavljanju inteligentnih transportnih sistema– ITS u tunelu Ugar. Koliki je značaj primjene ovog softverskog sistema i koje su sve koristi od ovakvog modernizovanog načina upravljanja putevima i saobraćajem?
MILINKOVIĆ: Inteligentni transportni sistemi su napredne platforme koje omogućavaju pružanje inovativnih usluga koje se odnose na različite vidove i modove upravljanja transportom, odnosno saobraćajem. U konkretnom slučaju, radi se o upravljanju tunelskim saobraćajnim dionicama, gdje se dobrobit primjene sistema ogleda u donošenju pravovremenih, koordinisanih i odluka edukovanih stručnjaka u pogledu upravljanja saobraćajem, a naročito u dijelu reakcije na moguće saobraćajne incidente.
ITS je već dvije godine u funkciji u tunelu Dragoraj, na putu Banjaluka–Ključ. Koji su rezultati te implementacije i kako se sistem pokazao na terenu?
MILINKOVIĆ: Sistem je donio iskorak u nizu naprednih funkcionalnosti te je i te kako potvrdio opravdanost uvođenja ITS tehnologija na saobraćajne dionice, omogućavajući korisnicima da, bez ikakvih problema u eksploataciji, koriste sve ranije nabrojane benefite. Za nas, kao tvorce sistema, naročito je bilo bitno da dokažemo njegovu robusnost i mogućnost da u kontinuiranoj eksploataciji daje iste rezultate kakve je davao u eksperimentalnom okruženju. Sama činjenica da se klijent JP „Putevi Republike Srpske“, vrlo brzo po pilot-implementaciji, odlučio za dalju implementaciju istog sistema dovoljno govori o utisku koji je sistem ostavio na klijenta. 
Koliko preduzeća u regionu već koristi Via Planet– GIS i Via Planet– ITS, dva rješenja na koja je Planet soft posebno ponosan, gdje se sve mogu primijeniti i da li planirate njihov dalji razvoj kao i širenje mreže klijenata?
MILINKOVIĆ: Via Planet rješenje, kroz njegovu GIS i ITS komponentu, koristi preko 20 enterprise klijenata u regionu. Primjena ITS-a je, naravno, lokalizovana na upravljanje saobraćajem, ali je GIS upotrebljiv u širokom spektru industrija od arhitekture do industrije vodosnabdijevanja. Pri tome je naš fokus na saobraćaju, telekomunikacijama, utility industriji (energija, voda, kanalizacija...) te na scenarijima upotrebe na državnom i lokalnim nivoima vlasti. Razvoj GIS-a i ITS-a je konstantan, jer nemamo namjeru olako da prepustimo vodeću poziciju koju smo suštim kvalitetom proizvoda, zasnovanim na idejama koje smo u njemu realizovali, preuzeli mnogo većim vendorskim rješenjima. Namjeravamo da naš proizvod i dalje bude barem tri koraka ispred vendorskih rješenja i da našim sadašnjim i budućim klijentima ponudi superiorno korisničko iskustvo praćeno fleksibilnošću konfiguracije i nižim troškovima uvođenja i eksploatacije.
Koje su nove aktivnosti Planet softa?
MILINKOVIĆ: Za ovu godinu planirali smo proširenje na tržišta EU, gdje su nam, naravno, najprivlačnija tržišta koja su nam, ne samo geografski, nego i kulturološki bliska, te tržišta na kojima smo već prisutni kroz neke od naših operacija. Stoga su vizije, a i djelovanje usmjereni na prisustvo na tržištima Bugarske, Hrvatske i Austrije. Kolege zaista ulažu mnogo energije u te aktivnosti i ne sumnjam da će njihov trud uroditi plodom te da ćemo uskoro imati prve realizacije naših proizvoda na tim tržištima.

Aleksandar Milinković : Planet soft planira proširenje na tržišta EU

Iako je njemačka aviokompanija Lufthansa, najavila da će zbog nedostatka osoblja otkazati 900 letova sa aerodroma u Frankfurtu i Minhenu, stanje je mnogo ozbiljnije jer posljednje obavještenje objavljeno jučer, je da se otkazuje dodatnih 2.200 polijetanja od ukupno 80.000 ugovorenih ili redovnih linija, objavio je poslovni portal SEEbiz.

Prvobitne najave odnosile su se na letove petkom, subotom i nedjeljom, prenosi taj portal, ali kaže i da se nove mjere odnose na ostale dane u nedjelji.
Precizira se da će doći do smanjenja letova i na domaćim i na stranim linijama, ali ne i dobro rezervisanim klasičnim destinacijama za odmor, mada se mogu očekivati promjene u rasporedu letenja.
U Lufthansi se za restrikciju letova okrivljuju štrajkovi osoblja zaduženog za bezbjednost, vremenske nepogode i veliki broj zaraženih koronavirusom što je izazvalo probleme sa osobljem.
Inače, izvršni direktor Lufthanse Karsten Spor rekao je prošlog mjeseca da očekuju rekordnu turističku aktivnost jer se ljudi, poslije ograničenja zbog pandemije, sada vraćaju putovanjima. Lufthansa je u prvom tromjesečju prevezla 13 miliona putnika dok je u istom periodu prošle godine imala tri miliona.

Lufthansa je u prvom tromjesečju prevezla 13 miliona putnika dok je u istom periodu prošle godine imala tri miliona

Doći će do smanjenja letova i na domaćim i na stranim linijama

Lufthansa otkazuje više od 3.000 letova zbog nedostatka osoblja

Rukovodstvo Twittera je jednoglasno preporučilo akcionarima da odobre predloženu prodaju kompanije za 44 milijarde dolara američkom inovatoru Ilonu Masku (Elon Musk), navodi se u dokumentu koji je predat vlastima SAD-a.

Mask, osnivač Tesle i Spejseksa i najbogatiji čovjek na svijetu, prošle sedmice je ponovo izrazio želju da nastavi sa akvizicijom, tokom virtuelnog sastanka sa zaposlenima u Twitteru, iako su akcije te kompanije i dalje znatno niže od cijene koju je ponudio, što dovodi u pitanje realizaciju prodaje.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Twitter’s board unanimously approves Elon Musk’s $44 billion Twitter takeover offer&mdash; Blockworks (@Blockworks_) <a href="https://twitter.com/Blockworks_/status/1539246686597423105?ref_src=twsrc%5Etfw">June 21, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Akcije Tvitera su danas porasle oko tri posto, na 38,98 dolara, što je daleko manje od 54,20 dolara po akciji, koliko je Mask ponudio.

Akcije kompanije su posljednji put bile na tom nivou 5. aprila, kada je ona ponudila Masku mjesto u upravnom odboru, prije nego što je on ponudio da kupi cijeli Twitter.

prošle sedmice je ponovo izrazio želju da nastavi sa akvizicijom, tokom virtuelnog sastanka sa zaposlenima u Twitteru, iako su akcije te kompanije i dalje znatno niže od cijene koju je ponudio, što dovodi u pitanje realizaciju prodaje

Uprava Tvitera poručila akcionarima da odobre prodaju kompanije Masku

Milioneri masovno napuštaju Rusiju nakon invazije na Ukrajinu te uvođenja sankcija. Očekuje se da će ove godine zemlju napustiti gotovo tri puta više ruskih milionera nego 2019. godine, odnosno prije pandemije, pokazuje izvještaj Henley&amp;Partnersa, kompanije koja pomaže bogatim klijentima da se presele u inostranstvo, <a href="https://edition.cnn.com/2022/06/14/business/russia-millionaire-exodus/">piše CNN.</a>
Kako zapadne sankcije otežavaju život ruskoj eliti, predviđa se da će Rusija 2022. pretrpjeti neto gubitak od oko 15.000 osoba visoke neto imovine - definiranih kao ljudi s više od milion dolara imovine - u poređenju s 5500 u 2019. godini. To je oko 15 posto ruske milionerske populacije.

Endrju Amojls (Andrew Amoils), voditelj istraživanja u analitičkoj kompaniji New World Wealth, koja je surađivala na podacima u izvještaju, rekao je da Rusija "izaziva krvarenje milionera". - Podaci o migracijama bogatih vrlo su važan pokazatelj zdravlja privrede. To također može biti znak loših stvari koje dolaze jer su bogataši često prvi ljudi koji odlaze. Kad se pogleda kolaps bilo koje velike zemlje u historiji, obično mu prethodi migracija bogatih ljudi iz te zemlje - dodaje Amoils za CNN.Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je izvještaju u razgovoru s novinarima u utorak, rekavši da ruska vlada nije primijetila trend odlaska milionera iz zemlje. Stope migracije među ruskim bogatima i moćnima naglo su pale 2020. i 2021. godine jer su zbog covida-19 bila otežana međunarodna putovanja i zatvorene granice.No nastavio se trend odlaska bogatih ljudi iz zemlje koji je zabilježen u deceniji prije pandemije, a nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru trend se ubrzao. Očekuje se da će se ruska privreda ove godine smanjiti za oko 8.5 posto, prema Međunarodnom monetarnom fondu.Zapad je uveo više rundi kaznenih sankcija Moskvi, uključujući izbacivanje nekih ruskih banaka iz SWIFT-a, globalne platne mreže, te zamrzavanje oko polovine međunarodnih zaliha zemlje. Brojne zapadne kompanije, uključujući luksuznu maloprodaju, prestale su poslovati u Rusiji.

<h2>Egzodus će biti veći nego prošle godine</h2>

Očekuje se da će ovogodišnji egzodus milionera biti više od devet puta veći nego 2021. godine, pokazuju podaci Henley&amp;Partnersa. - Mnogo prije uvođenja sankcija došlo je do cunamija kapitala koji je napuštao zemlju, uglavnom potaknut sve hirovitijim stilom upravljanja predsjednika Vladimira Putina i njegovim zahtjevima lojalnosti prema srednjoj klasi i bogatim Rusima - napisao je novinar i autor Misha Glenny u analizi za Henley&amp;Partners.Očekuje se da će ove godine većina Rusa koji odlaze iz domovine preseliti u zemlje južne Evrope u kojima mnogi već imaju druge domove. I Ujedinjeni Arapski Emirati ubrzano postaju sve privlačniji za bogataše, dijelom i zbog svoje nulte stope poreza.Predviđa se da će UAE ove godine prestići Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo kao top destinacija za milionere-migrante. Henley&amp;Partners predviđa da će ova zemlja do kraja godine ugostiti oko 4000 ruskih bogataša, u poređenju s oko 1000 svake godine prije pandemije.Amojls je rekao da UAE privlači elitu kao međunarodno poslovno središte s dobrom ekonomijom koje ima reputaciju sigurne oaze u regiji Bliskog istoka i Afrike.Globalna populacija osoba s imovinom većom od milion dolara porasla je za gotovo 8% prošle godine, prema istraživanju Capgeminija, tehnološke konsultantske tvrtke.

Predviđa se da će Rusija 2022. pretrpjeti neto gubitak od oko 15.000 osoba visoke neto imovine

Masovni egzodus milionera iz Rusije

Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle sedmice oštro pale jer inflacijski pritisci ne popuštaju, a centralne banke zbog toga povećavaju kamatne stope ili najavljuju da će to učiniti, što će usporiti rast svjetske ekonomije.

Na Wall Streetu je Dow Jones skliznuo 4,6 posto, na 31.392 boda, dok je S&amp;P 500 potonuo 5,1 posto, na 3.900 bodova, a Nasdaq indeks 5,6 posto, na 11.340 bodova.

Najveći sedmični pad tih indeksa od aprila ponajviše je posljedica nepopustljivo visoke inflacije u SAD-u. U petak je objavljeno da su u junu potrošačke cijene na godišnjem nivou porasle 8,6 posto.
Zbog toga su splasnule nade ulagača da je inflacija dosegla vrhunac te da će pritisci popustiti, ali i nade da će američka centralna banka biti manje agresivna u zaoštravanju monetarne politike.

- Nakon ovog izvještaja splasnula je nada da bi krajem ljeta mogla uslijediti pauza u povećanju kamata. Jasno je da Fed zaostaje u pokušajima da stavi inflaciju pod kontrolu - kaže Jason Prajd direktor u Glenmede.
Kako se inflacija kreće na najvišim nivoima u 40 godina, Fed je povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.
Očekuje se da će do septembra Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.
Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih ekonomija u svijetu.

Na Wall Streetu je Dow Jones skliznuo 4,6 posto, S&P 500 5,1 posto, a Nasdaq indeks 5,6 posto

U petak je objavljeno da su u junu potrošačke cijene na godišnjem nivou porasle 8,6 posto

Svjetske berze oštro pale, inflacija visoka, kamate rastu

Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet 222.090,73 KM. U sklopu 20 transakcija ukupno je prometovano 15.615 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 838,34 poena.
Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 8,67 indeksnih poena na 1.025,57 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,85 posto, a vrijednost&nbsp;indeksa SASX-30 je porasla za 0,21 indeksnih poena na 1.682,33 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 posto.

<h2>Trgovalo se dionicama Bosnalijeka</h2>

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 56,05 indeksnih poena na 11.438,77 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast 0,49 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 26,00 indeksnih poena na 15.343,69 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast 0,25 posto.
Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu 4.498,50 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 150 dionica. Kurs tog emitenta je iznosio 29,99 KM.
Na Kotaciji fondova ostvaren je ukupan promet 105,35 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovane su 43 dionice emitenta ZIF Prevent Invest d.d. Sarajevo. Kurs tog emitenta iznosio je 2,45 KM.

<h2>Na Slobodnom tržištu ostvaren promet 292 KM</h2>

Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je ukupan promet 217.194,88 KM, a u sklopu 17 transakcija prometovano je 15.349 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu 203.854,88 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 14,24 KM.

Na Slobodnom tržištu - ST2, ostvaren je ukupan promet 292 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovane su 73 dionice emitenta JP HT d.d. Mostar. Kurs tog emitenta iznosio je četiri KM.
Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice Bosnalijeka od 7,11 posto i dostigle cijenu od 29,99 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice BH Telecoma od 1,63 posto i dostigle cijenu od 14,24 KM.

U sklopu 20 transakcija ukupno je prometovano 15.615 vrijednosnih papira

Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu 203.854,88 KM

Promet na Sarajevskoj berzi 222.090 KM

U Tuzli je na mjestu zgrade nekadašnjeg kina Mladost u Tuzli izgrađena nova zgrada. U ovoj zgradi modernog arhitektonskog izričaja, smještena je kompanija, članica grupacije britanskog milijardera Richarda Bransona.Kako se vidi na fotografijama, zgrada je koncipirana da uposlenicima kompanije "Virgin Pulse", koja broji ukupno 530 zaposlenih, omogućava praktično i ugodno orkuženje.&nbsp;Za izgradnju ovog poslovnog objekta bila je zadužena kompanija Inproz iz Tuzle.&nbsp;- Zadovoljstvo nam je sa vama podijeliti nekoliko fotografija netom završenog poslovnog objekta Kino Mladost u Tuzli.&nbsp;Kao što je to bila praksa do sada,&nbsp; Inproz Group nastoji ispoštovati sve rokove, kao i očekivanja naših klijenata, tako da ni ovaj objekat nije bio iznimka - navode iz Inrpoza.&nbsp;Pogledajte galeriju fotografija.

Za izgradnju ovog poslovnog objekta bila je zadužena kompanija Inproz iz Tuzle

U Tuzli je na mjestu zgrade nekadašnjeg kina Mladost u Tuzli izgrađena nova zgrada

Pogledajte kako izgleda nova zgrada kompanije britanskog milijardera Ričarda Brensona u Tuzli

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih">Kompanija Virgin Pulse otvorila je svoj drugi ured u našoj zemlji</a>. Nakon što je do sada investirala oko 40 miliona KM i zaposlila 530 radnika u Tuzli, na red je došlo Sarajevo.Radi se o trenutno jednoj od vodećih kompanija u BiH iz IT industrije.Inače, kompanija Virgin Pulse dio je poslovnog carstva jednog od najpoznatijih poduzetnika na svijetu britanskog milijardera Ričarda Bransona (Richard).&nbsp;Podsjetimo, Virgin Puls je prije četiri godine preuzeo tuzlanski "Piksel Interactive". Nakon preuzimanja firma je preimenovana u Virgin Pulse Bosnia i konstantno se širi.&nbsp;Agencija za promociju stranih investicija proglasila je Virgin Pulse jednim od najznačajnijih stranih investitora u našoj zemlji u protekloj godini, piše Biznis info.

Virgin Puls je prije četiri godine preuzeo tuzlanski "Piksel Interactive"

Branson: Virgin Puls otvorio drugi ured u BiH

Firma britanskog milijardera Ričarda Bransona otvorila ured u Sarajevu

Od 2015. godine pčelari su prolazili kroz brojne krize i probleme. Vremenske prilike nisu im išle naruku, pa su se gotovo svi borili da spase pčelinja društva.
Konačno su, čini se, dočekali izuzetno plodonosnu godinu. To nam potvrđuje i dugogodišnji pčelar Muharem Trepanić iz Gračanice, koji je zadovoljan dosadašnjim prinosom meda.

- Za 20 godina pčelarenja nisam doživio da vrcam med i od maslačka. Pčele su, zahvaljujući povoljnom vremenu, počele rano raditi i evo prolazi i izuzetan med od bagrema, a stiže lipa. Osjetimo i mi, doduše, brojna poskupljenja. Kod nas su skuplji lijekovi, okviri, pogačice, ali ja cijenu od 20 maraka neću ni povećavati ni snižavati. To je realna cijena - kaže Trepanić. I predsjednik Udruženja pčela „Bagremovac“ iz Gračanice Agim Šabić sretan je zbog ovogodišnjeg prinosa, ali ukazuje i na enormna povećanja cijena, zbog čega pčelari ne mogu biti sretni jer se suočavaju s brojnim problemima.

- U odnosu na prošle, ova godina je dobra, društva se dobro razvijaju. Sedam godina smo čekali ovo što imamo danas. No, sve što je potrebno za pčelarenje poskupjelo je i vrlo je izvjesno da će cijena kilograma meda biti 30 maraka - tvrdi Šabić. Husein Okanović iz sela Škahovica, zasigurno jedan od najuspješnijih pčelara u sjeveroistočnoj Bosni, zadovoljan je ovom godinom.
- Za razliku od prethodnih, kada smo spašavali društva prihranjujući ih, ova se može smatrati dobrom. Čuo sam da će neki pčelari, i pored ovolikog uroda, cijenu kilograma meda podići na 30 maraka. Mislim da to nije pošteno prema kupcima koji se suočavaju, također, s mnogim poskupljenjima. Tačno je da su oprema, lijekovi, prihrana pčelinjih društava poskupjeli, ali cijenu iznad 20 maraka ne bi trebalo povećavati - ističe Okanović.

Hazim Jukić, koji ima 30 društava, kazao nam je da je do sada s grana drveća skinuo pet rojeva. - Povoljni su vremenski uvjeti, što izuzetno pogoduje pčelama. Meda ima, okviri se pune. Imao sam sreću da sam upoznao čovjeka iz Jordana koji je, kada je probao moj med, odmah zakupio cijelu ovogodišnju proizvodnju - navodi Jukić.

Cijenu iznad 20 maraka ne bi trebalo povećavati, smatra Okanović

Pčelari konačno dočekali plodonosnu godinu: Hoće li kilogram meda biti 30 KM

Pod sloganom „Humanost je lijek“, kompanija Hemofarm obilježila je 62 godine uspješnog rada i kontinuiranog razvoja. Kao vodeća farmaceutska kompanija u regionu, Hemofarm brigu o zdravlju ljudi i promociju humanosti smatra svojim zadatkom i ličnim primjerom ukazuje na njihov značaj u društvu.

„Hemofarm je naslijeđe koje prenosimo sa generacije na generaciju i time osnažujemo našu kompaniju. Mi imamo stalno rekordnu proizvodnju lijekova, a istovremeno čuvamo prirodne resurse i poslujemo po principima održivog razvoja. To, takođe, podrazumijeva brigu o ljudima, zdravstvenom sistemu, lokalnoj zajednici i društvu uopšte. Upravo o tome je riječ – da dobro radimo zarad boljeg zdravlja građana, ali i da pomažemo na druge dostupne načine. Ne smijemo zaboraviti da je i humanost lijek, onaj posebni koji liječi i tijelo i dušu“, istakao je povodom rođendana kompanije njen generalni direktor dr Ronald Zeliger.

Od malog pogona koji je 1. juna 1960. nastao u Vršcu i na svojim počecima zapošljavao 30 radnika, Hemofarm je danas lider u regionu i kompanija koja sa 3.600 zaposlenih posluje globalno, na četiri kontinenta. Nakon prošle godine kada je proizvedeno rekordnih 287 miliona pakovanja gotovih proizvoda, Hemofarm je u 2022. ušao sa još većim očekivanjima – da iz njegovih pogona ove godine izađe 300 miliona pakovanja, što bi predstavljalo novi proizvodni rekord ove kompanije. 

Ovom prilikom u svojoj prvoj zvaničnoj posjeti Hemofarmovim pogonima u Banjaluci i Vršcu bio je i Štefan Eder, izvršni potpredsjednik Štada grupe zadužen za evropska tržišta i Njemačku. „Veoma mi je drago što sam ovde na ovaj specijalni dan. Svjestan sam da Hemofarm mnogo znači pacijentima, jer je veliki i pouzdani pružalac kvalitetnih lijekova na koje ljudi mogu da se oslone. Impresioniran sam sa koliko strasti i posvećenosti ljudi u Hemofarmu pristupaju poslu, u namjeri da lijekovi stignu do pacijenata“, rekao je Eder.
U Hemofarmovim laboratorijama tokom prethodne tri decenije razvijeno je više od 300 farmaceutskih proizvoda koji su registrovani širom Evrope i Azije, a 62 zaposlenih u ovom trenutku angažovano je na razvoju 46 novih proizvoda. 
Hemofarm je od svojih početaka stalno rastao, a to ne bi bilo moguće da nije bilo redovnih investicija i stalnih inovacija u proizvodnji lijekova. Od 2006. od kada je dio Štada grupe, ova farmaceutska kompanija investirala je u modernizaciju pogona, opremu i nova postrojenja Hemofarma čak 385 miliona evra.

Podrška zdravlju i humanosti

Hemofarm obilježio 62. rođendan

U protekle tri godine, tržište rada doživjelo je velike promjene, od oscilacija u ponudi i potražnji do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja.
 
Za osobe koje traže posao ili moraju izabrati u kojem pravcu nastaviti školovanje, te se pitaju kako izabrati zanimanje, posao, ali i karijeru bitno je da se upoznaju sa promjenama na tržištu rada te da redovno prate trendove. 
U prvom kvartalu 2022. godine na portalu <a href="https://www.mojposao.ba/">MojPosao.ba</a> objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, što predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine. Ako se ovi podaci uporede sa istim periodom 2020. i 2019. godine, možemo zaključiti da se tržište rada oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo.
Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.Operateri u call centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuhari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja kao što su bravari, zavarivači, ali i električari.

- Situacija na tržištu rada se znatno izmjenila u periodu nakon pandemije. Neka zanimanja kao što su operateri u call centrima doživjela su veliku ekspanziju jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva pa je tako i potreba za podrškom te vrste znatno veća. Ono što je zanimljivo za spomenuti je činjenica da su zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postali traženi i popularni tokom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj - izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija Kolektiva (MojPosao.ba). Na listi 10 najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja vezanih za IT industriju jer su početkom godine neka druga zanimanja došla u prvi plan, ali potražnja za IT stručnjacima je i dalje velika i do kraja godine se očekuje da će potisnuti druga zanimanja sa ove liste. 
Potreba za zanatskim poslovima postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, ali i zbog odlaska tog kadra u inostranstvo. 
MojPosao.ba nastavlja svakodnevno da prati, istražuje i analizira trendove na tržištu rada te da redovno izvještava javnost.

Na listi 10 najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja vezanih za IT industriju jer su početkom godine neka druga zanimanja došla u prvi plan, ali potražnja za IT stručnjacima je i dalje velika

Operateri u call centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti su najtraženiji u BiH

Značenje i važnost pojma ESG

Novine u organizaciji rada u Cinkaoni Dobojinex preporodile kompaniju: S 300 tona proizvodnju podigli na 1.200

Šteta u najvećoj firmi u BiH, koja se bavi izvozom opasnog otpada, pola miliona KM

Bitcoin ima najgori mjesec od osnivanja

Bosnalijek u posljednjih 8 godina ostvaruje najbolje poslovne rezultate u historiji svog postojanja

Aleksandar Milinković : Planet soft planira proširenje na tržišta EU

Lufthansa otkazuje više od 3.000 letova zbog nedostatka osoblja

Uprava Tvitera poručila akcionarima da odobre prodaju kompanije Masku

Masovni egzodus milionera iz Rusije

Svjetske berze oštro pale, inflacija visoka, kamate rastu

Promet na Sarajevskoj berzi 222.090 KM

Pogledajte kako izgleda nova zgrada kompanije britanskog milijardera Ričarda Brensona u Tuzli

Firma britanskog milijardera Ričarda Bransona otvorila ured u Sarajevu

Pčelari konačno dočekali plodonosnu godinu: Hoće li kilogram meda biti 30 KM

Hemofarm obilježio 62. rođendan

Pročitajte koja su najtraženija zanimanja u BiH u 2022. godini

Biznis

Značenje i važnost pojma ESG

Novine u organizaciji rada u Cinkaoni Dobojinex preporodile kompaniju: S 300 tona proizvodnju podigli na 1.200

Šteta u najvećoj firmi u BiH, koja se bavi izvozom opasnog otpada, pola miliona KM

Bitcoin ima najgori mjesec od osnivanja

Bosnalijek u posljednjih 8 godina ostvaruje najbolje poslovne rezultate u historiji svog postojanja

Aleksandar Milinković : Planet soft planira proširenje na tržišta EU

Lufthansa otkazuje više od 3.000 letova zbog nedostatka osoblja

Uprava Tvitera poručila akcionarima da odobre prodaju kompanije Masku

Masovni egzodus milionera iz Rusije

Svjetske berze oštro pale, inflacija visoka, kamate rastu

Promet na Sarajevskoj berzi 222.090 KM

Pogledajte kako izgleda nova zgrada kompanije britanskog milijardera Ričarda Brensona u Tuzli

Firma britanskog milijardera Ričarda Bransona otvorila ured u Sarajevu

Pčelari konačno dočekali plodonosnu godinu: Hoće li kilogram meda biti 30 KM

Hemofarm obilježio 62. rođendan

Pročitajte koja su najtraženija zanimanja u BiH u 2022. godini