<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Ilon Mask (Elon Musk)</a> prodao je dionice <a href="https://avaz.ba/tag/4861/tesla">Tesle</a> u vrijednosti od gotovo 4 milijarde dolara. Od petka do utorka prodano je 19,5 miliona dionica, prema podnescima koje je objavila Komisija za vrijednosne papire SAD-a.

Maskov udio u Tesli trenutno iznosi 14 posto. Vrijednost Teslinih dionica ove je godine pala za gotovo polovinu, zajedno s mnogim drugim dionicama rasta koje se smatraju osjetljivima na oštriju globalnu ekonomiju, posebice visoke razine inflacije.

No, Teslina vrijednost također je odraz niza prodaja kojima je Mask financirao akviziciju Twittera od 44 milijarde dolara. To je navelo dioničare na mišljenje da će Tesla izaći iz fokusa svog izvršnog direktora, sada kada ima druge preokupacije.

Mnogi su analitičari očekivali da će Mask prodati dodatne dionice Tesle kako bi finansirao kupovinu Twittera.&nbsp;Obećao je osigurati 46.5 milijardi dolara kapitala i duga za akviziciju, što je pokrilo cijenu od 44 milijarde dolara i troškove zatvaranja transakcije.

Maskov udio u Tesli trenutno iznosi 14 posto

Mnogi su analitičari očekivali da će Mask prodati dodatne dionice Tesle kako bi finansirao kupovinu Twittera

Ilon Mask prodao dionice Tesle za skoro 4 milijarde dolara

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Amerikanci biraju</a> na kongresnim izborima za puni saziv Zastupničkog doma i nešto više od trećine saziva Senata.&nbsp;Po većini predviđanja, pobjedu u Zastupničkom domu odnijet će republikanci, dok je za Senat situacija neizvjesna.&nbsp;Demokrat John Fetterman, za kojega i BBC i CNN pišu da je osvojio senatorsko mjesto u Pennsylvaniji, u govoru se zahvalio svojim glasačima. - Ova je pobjeda za svakoga ko je pao, ali se ponovno digao - rekao je Fetterman.
Fetterman se u toj američkoj saveznoj državi borio protiv <a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Trumpove</a> TV zvijezde i doktora, Mehmeta Oza.

Demokrat Tony Evers pobijedio je u tijesnoj utrci za guvernera Wisconsina protiv republikanca Tima Michelsa kojeg je podržao bivši predsjednik Donald Trump. 

Republikanac Mike Lee izabran je za treći mandat za Senat u Utahu u utrci koju je dobio protiv nezavisnog Evana McMullina.

Prema projekcijama, trenutni rezultati su sljedeći:

- Zastupnički dom:Demokrati - 167 (dva osvojena mjesta koje su držali republikanci)
Republikanci - 190 (sedam osvojenih mjesta koja su držali demokrati)
- Senat:Demokrati - 46
Republikaci - 46

Demokrat John Fetterman, za kojega i BBC i CNN pišu da je osvojio senatorsko mjesto u Pennsylvaniji, u govoru se zahvalio svojim glasačima

Demokrat John Fetterman osvojio senatorsko mjesto u Pennsylvaniji

Kongresni izbori u SAD: Trampov Dr. Oz izgubio u Pensilvaniji

<a href="https://avaz.ba/tag/1897/zemljotres">Zemljotres</a> jačine 5,7 stepeni po Rihteru <a href="https://avaz.ba/tag/18743/italia">potresao je Italiju.</a>

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Earthquake?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> 29 km N of <a href="https://twitter.com/hashtag/Senigallia?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Senigallia</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/Italy?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Italy</a>) 7 min ago (local time 07:07:26). Colored dots represent local shaking & damage reported by eyewitnesses. Share your experience: 📱<a href="https://t.co/LBaVNedgF9">https://t.co/LBaVNedgF9</a> 🌐<a href="https://t.co/IFA6C0j72B">https://t.co/IFA6C0j72B</a> <a href="https://t.co/zBCyuKkquj">pic.twitter.com/zBCyuKkquj</a>— EMSC (@LastQuake) <a href="https://twitter.com/LastQuake/status/1590226365554507778?ref_src=twsrc%5Etfw">November 9, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Epicentar je bio 64 kilometra kod Riminija, u Jadranskom moru.

Potres se osjetio i u Sloveniji, Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

Epicentar je bio 64 kilometra kod Riminija

Potres se osjetio i u Sloveniji, Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini

Zemljotres jačine 5,7 stepeni zatresao Italiju, osjetio se i u BiH

Republikanac Chuck Grassley (89), senator iz Iowe od 1981., osvojio je osmi mandat, javljaju NBC i CBS. Suočio se s najtjesnijom trkom u 42 godine, protiv demokrata i bivšeg visokog vojnog časnika Michaela Frankena.

Chuck Grassley će na kraju novog mandata imati 95 godina. Taj član senatskog Odbora za pravosuđe tokom cijele svoje karijere želio je biti glas ruralne Amerike i obiteljskih farmi, a i sam je poljoprivrednik. Ove je godine vodio kampanju o inflaciji.&nbsp;Donald Tramp (Trump) mu je dao podršku, iako je Chuck Grassley možda imao neslaganja s bivšim predsjednikom, čiju je politiku ipak uvelike podržavao. U braku je 68 godina, ima petero djece.

Ove je godine vodio kampanju o inflaciji

Chuck Grassley će na kraju novog mandata imati 95 godina

Senator (89) u SAD osvojio osmi mandat: Kada ga završi, imat će 95 godina

Prema nezvaničnim informacijama, Mark Zukerberg (Zuckerberg) će danas slijedom primjera Ilona Maska (Elon Musk) krenuti u otpuštanje niza zaposlenika Mete.&nbsp;Rekao je navodno to rukovoditeljima na sastanku u utorak, a rezovi bi se trebali primarno dogoditi među zaposlenicima u sektorima za zapošljavanje i samo poslovanje Mete.

Očekuje se da će zaposlenici biti obaviješteni o rezovima putem maila koji bi trebao biti poslan svim zaposlenicima u 6 ujutro po istočnoameričkom vremenu.
Rezovi u kompaniji koja je pretrpjela ogroman gubitak tržišne vrijednosti i pad prihoda s padom dionica od 70 posto, vjerojatno će obuhvatiti hiljade zaposlenika.
Očekuje se da će mnogi od novih inženjera koji su u posljednje dvije godine radili na kontroverznom Metaverseu biti na udaru, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem za Business Insider.
Izvori navode da je Zukerberg izgledao neraspoloženo tokom poziva i da je rekao da je odgovoran za pogrešne korake koje je napravila Meta. Također je rekao da kompanija ima previše zaposlenika jer je bio previše optimističan u pogledu njezina rasta. Lori Goler, voditeljica ljudskih resursa u Meti, rekla je da će zaposlenici koji budu otpušteni dobiti najmanje četiri mjesečne plaće kao otpremninu, rekli su izvori za Wall Street Journal.

Voditeljica ljudskih resursa u Meti, rekla je da će zaposlenici koji budu otpušteni dobiti najmanje četiri mjesečne plaće kao otpremninu

Očekuje se da će zaposlenici biti obaviješteni o rezovima putem maila

Hoće li Mark Zukerberg danas podijeliti otkaze zaposlenicima Mete

Republikanci bi mogli odnijeti pobjedu nad demokratima na međuizborima za Zastupnički dom, što postaje sve izglednije kako pristižu rezultati, objavio je u CBS News.

Nakon zatvaranja birališta u četrdesetak saveznih američkih država na međuizborima, republikanci imaju 186, a demokrati 161 mjesta u Zastupničkom domu od 435 mjesta. Ti rezultati mijenjaju se iz minute u minutu, ali republikanci su od početka u upornom vodstvu.<a href="https://avaz.ba/tag/13556/nancy-pelosi">Dosadašnja šefica Zastupničkog doma, demokratkinja Nensi Pelosi (Nancy Pelosi)</a>&nbsp;osvojila je reizbor u Zastupnički dom Kongresa SAD-a.

Demokratkinja Becca Balint ulazi u Zastupnički dom i bit će prva žena koja će zastupati Vermont u Kongresu.

Demokratkinja Ayanna Pressley iz Massachusettsa osvaja reizbor u Zastupnički dom. Republikanac Kevin McCarthy osvaja reizbor u Zastupnički dom.
Demokratkinja Letitia James ovaja reizbor za mjesto državne tužiteljice New Yorka, a republikanac Ken Paxton za istu poziciju u Texasu. Demokrat Greg Landsman pobjeđuje iz Ohija republikanca u utrci za Zastupnički dom, kao i demokratkinja Emilia Sykes iz iste države.
Demokrat Seth Magaziner s Rhode Islanda ulazi u Zastupnički dom. Republikanac Andy Ogles ide u Zastupnički dom. Demokratkinja Sharice Davids ulazi u Zastupnički dom. Demokrat Henry Cuellar iz Teksasa osvaja reizbor u Zastupnički dom.

Nakon zatvaranja birališta u četrdesetak saveznih američkih država na međuizborima, republikanci imaju 186, a demokrati 161 mjesta u Zastupničkom domu od 435 mjesta

Dosadašnja šefica Zastupničkog doma, demokratkinja Nensi Pelosi osvojila je reizbor

Nensi Pelosi reizabrana u Zastupnički dom Kongresa SAD-a

Građani Sjedinjenih Američkih Država boraju na kongresnim izborima za puni saziv Zastupničkog doma i nešto više od trećine saziva Senata. Po većini predviđanja, pobjedu će odnijeti republikanci.

Popularno zvani međuizbori, jer se odvijaju na pola predsjedničkog mandata, tradicionalno su i svojevrsni referendum o aktualnom predsjedniku i gotovo u pravilu stranka koja je na vlasti u Bijeloj kući na međuizborima gubi vlast u Kongresu.&nbsp;U postojećem sazivu Zastupničkog doma demokrati imaju tanku većinu (222 naprama 213) i gotovo je sigurno da će je sada izgubiti.

Prema projekcijama, trenutni rezultati su sljedeći:
Zastupnički dom:- Demokrati 132
- Republikanci 176 (pet osvojenih mjesta koja su držali demokrati)
Senat:- Demokrati 46
- Republikanci 46

Prema procjenama CNN-a, republikanski guverner Teksasa osvaja treći mandat. U Iowi republikanska guvernerka osvaja reizbor, republikanac Jim Pillen osvaja Nebrasku, a republikanac Mark Gordon Wyoming.

Republikanac John Kennedy iz Lousiane osvaja utrku za Senat, a u Senat će ponovno i republikanac Chuck Grassley kojem će ovo biti osmi mandat. Republikanac Eric Schmitt osvaja senatsko mjesto u Missouriju. 
Demokrat Alex Padilla osvaja mjesto u Senatu koje pripada Kaliforniji.
Republikanski senator Idaha Mike Carpo osvaja reizbor.&nbsp;Reizbor osvaja i demokratska senatorica Illinoisa Tammy Duckworth, kao i demokratska senatoroca New Hampshirea Maggie Hassan.Republikanac J.D. Vance pobjeđuje u utrci za senatora iz Ohija, a republikanac Ted Budd iz Sjeverne Karoline. 
Demokrat Richard Blumenthal osvaja reizbor u Senat iz Connecticuta.&nbsp;Demokratski senator Ron Wyden osvaja reizbor u Oregonu, a demokratski senator Patty Murray reizbor u državi Washington.

Demokratska guvernerka Mainea ostaje na čelu te savezne države, kao i demokratski guverner Kalifornije Gavin Newsom. Republikanski guverner Idaha Brad Little osvaja reizbor. Demokratski guverner ostaje na čelu Illinoisa.

Republikanski guverner Brian Kemp pobjeđuje u utrci za guvernera Georgije. Demokrat Josh Shapiro bit će sljedeći guverner Pennsylvanije. 
Demokrat Ilhan Omar iz Minnesote osvaja reizbor u Zastupnički dom. Republikanka Harriet Hageman iz Wyominga, koju je snažno podržao Trump, osvaja mjesto u Zastupničkom domu.
Demokratkinja Marcy Kaptur osvaja reizbor u napetoj utrci u Ohiju. Republikanka Elise Stefanik iz New Yorka izabrana je u Zastupnički dom.

Trenutni rezultati za Senat su:  Demokrati 46, Republikanci 46

Izbori u SAD: Svojevrsni referendum o aktualnom predsjedniku

Republikanci idu prema pobjedi u Zastupničkom domu, trka za Senat

<a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Iako Donaldu Trampu</a> još uvijek nije dopušten povratak na Twitter, jedan od njegovih pristalica podijelio je video na kojem bivši predsjednik upućuje poruku biračima.
U snimci koju je objavio republikanski bivši vršitelj dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe Ričard Grenel (Richard Grenell), Tramp poziva Amerikance da ostanu u redu za glasovanje na biračkim mjestima, posebno u Arizoni gdje je bilo tehničkih problema s glasačkim listićima.
Problemi, zbog kojih pisači nisu uspjeli proizvesti dovoljno tamne oznake vremena na glasačkim listićima, u međuvremenu su riješeni nakon što su tehničari promijenili postavke pisača.&nbsp;Međutim, republikanski kandidati i Tramp insinuirali su da je riječ o prijevari i pozvali su ljude da ne odgađaju glasovanje zbog kašnjenja.- Mnogo je ljudi otišlo i vrlo je nepravedno što se događa - rekao je Trump.
U Pensilvaniji je vrijeme glasovanja produženo u jednom okrugu nakon što je nedostatak papira uzrokovao kašnjenja na biračkim mjestima.

<blockquote class="twitter-tweet">Hey Arizona - President Trump has a message for you. <a href="https://t.co/LHcrZW3PeR">pic.twitter.com/LHcrZW3PeR</a>&mdash; Richard Grenell (@RichardGrenell) <a href="https://twitter.com/RichardGrenell/status/1590100487369809920?ref_src=twsrc%5Etfw">November 8, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U Pensilvaniji je vrijeme glasovanja produženo u jednom okrugu nakon što je nedostatak papira uzrokovao kašnjenja na biračkim mjestima

Tramp poslao poruku biračima: Ne napuštajte svoj red, ostanite gdje jeste

Glasači su uglavnom su nezadovoljni stanjem u Sjedinjenim Američkim Državama i imaju uglavnom negativna mišljenja <a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">o predsjedniku Džou Bajdenu (Joe Bidenu)</a>, pokazuju preliminarni rezultati, koje je za CNN i druge televizije proveo Edison Research.Rastuće cijene i politika pobačaja bila su glavna pitanja o kojima su birači razmišljali dok su glasali.
Otprilike jedna trećina birača navela je inflaciju kao najvažniju temu, dok je 27 posto birača navelo pobačaj, prema izlaznoj anketi koju je proveo Edison.

<blockquote class="twitter-tweet">CNN FIRST EXIT POLLS 👇 <a href="https://t.co/yKwIgBw7Vg">pic.twitter.com/yKwIgBw7Vg</a>— Townhall.com (@townhallcom) <a href="https://twitter.com/townhallcom/status/1590104314067886080?ref_src=twsrc%5Etfw">November 8, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Otprilike jedna trećina birača navela je inflaciju kao najvažniju temu, dok je 27 posto birača navelo pobačaj, prema izlaznoj anketi koju je proveo Edison

Anketa u SAD-u: Glasači nezadovoljni stanjem u naciji i imaju uglavnom negativna mišljenja o Bajdenu

Nakon što je to bilo najavljeno krajem septembra, Vladimir Putin je u srijedu, 5. oktobra, potpisao dokumente o aneksiji više ili manje temeljito okupirane 4 ukrajinske oblasti. Mjesec dana kasnije borbe se na svim ratištima nastavljaju kao da tih ruskih poteza nije ni bilo, a Ukrajina bilježi 258. dan intenzivnog ratovanja, piše vojni analitičar Igor Tabak u analizi za <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/intrigantne-informacije-o-iranskim-dronovima-nova-prigozinova-demonstracija-moci-i-klopka-za-ruse-15272692">Jutarnji list.</a>
Dok se država svako malo nalazi pod restrikcijama potrošnje električne energije, baš danas je ukrajinskoj Vrhovnoj radi podnesen još jedan zahtjev za novo produženje vanrednog stanja u zemlji – ovoga puta do 19. februara iduće godine, nakon što 21. novembra istekne period od 90 dana usuglašen u avgustu.
No, dok u krajevima bliže ratištu baš i nema mnogo šanse za obnovu sistema za grijanje, te opskrbljavanje strujom i vodom, pa se stanovništvu dijeli ogrjevno drvo - u samom Kijevu i nizu okolnih oblasti problemi su jednako akutni, ali drugačije prirode. Budući je u ruskim napadima ondje uništen bitan dio elektroopskrbne infrastrukture, popravci bi mogli potrajati 3 do 5 sedmica kad ne bi bilo daljnjih ruskih napada – a oni ipak dolaze, u ponešto skromnijem opsegu, ali u dnevnom ritmu. Zato ne čudi ni da je u petak, 4. novembra, u Kijevu oko 450.000 potrošača završilo s isključenom strujom, a lokalne vlasti se aktivno pripremaju i za najgore razvoje situacije.

Iako se nastoji spriječiti panika, jasno se čulo da postoji mogućnost i širih evakuacija građanstva, s najavom barem 12 sati unaprijed, no da se za stanovništvo koje ostane u gradu sada priprema 528 „toplotnih tačaka“ s javnim grijanjem, dok je plan – pripremiti oko 1.000 takvih lokacija. Osim pomoći evropskih saveznika, koji aktivno šalju agregate, na djelu je i javna inicijativa lokalnih vlasti u brojnim ukrajinskim gradovima – gdje se nabavljaju agregati i zabrinuto gleda u nebo, nadajući se da će sve brojnija moderna protivzračna sredstva ipak pružiti i određenu zaštitu od daljnjih ruskih napada na elektroproizvodne kapacitete, ali i na nacionalnu infrastrukturu za prijenos struje. Do tada ostaje tek zabilježiti porast broja saobraćajnih nesreća tokom redukcija, koje su izgleda potrebnije za vrijeme vikenda kad su svi kod kuće nego radnim danom. I dok Evropa razmatra svoj 9. po redu paket sankcija prema Ruskoj Federaciji, u Ukrajinu nastavlja pristizati i međunarodna vojna pomoć. Nakon američkog paketa objavljenog prošlog petka, čijih je 400 miliona USD usuglašeno u okviru Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini (Ukraine security assistance initiative) – dakle, s osloncem na industriju i ponešto otegnutim pristizanjem na teren – nove pošiljke vojne pomoći najavile su Nizozemska i Velika Britanija.Dok je jučer u Ukrajinu stigao barem jedan primjerak modernog američkog protivzračnog sustava NASAMS iz Norveške, Velika Britanija - uz slanje dodatnih raketa za njega - posebno ističe i svoj program obuke ukrajinske vojske, koji je do sada kod njih dovršilo oko 6000 Ukrajinaca, pod paskom instruktora iz 8 zemalja.Novi nizozemski paket navodno je vrijedan oko 120 miliona eura, od čega bi oko 45 miliona trebalo biti usmjereno u načelno američki projekt finansiranja modernizacije 90 čeških tenkova T-72 prije njihova postepenog slanja u Ukrajinu (prvih 26 već tokom idućeg mjeseca). Kako se takve poslove sklapa pokazuje i vijest da će Češka uskoro od američkih marinaca dobiti još 6 borbenih Bell AH-1Z Viper i dva helikoptera UH-1Y kao nadomjestak za svoje helikoptere već prebačene u Ukrajinu. Ti donirani strojevi trebali bi biti opremljeni slično onima koje Češka već nabavlja nove iz SAD - četiri helikoptera AH-1Z Viper i osam helikoptera UH-1Y Venom, koji će biti isporučeni 2023. godine. O tom poslu se iz preduzeća Bell Helicopters i službeno čulo: „Zbog onoga što se događa u Ukrajini i zbog odnosa Češke prema Ukrajini, koja je ondje poslala stare helikoptere, sklopljen je dogovor između vlada Sjedinjenih Država i Češke da se dio neiskorištenih strojeva prebaci u Češku, uz one koje već proizvodimo za Češku”.

No, izgleda da ne spava ni domaća scena u samoj Ukrajini. Ondje se čulo o inicijativi koja donekle podsjeća na događanja iz Hrvatske tokom rata – naime, aviomodelari iz Dnjepra uspjeli su proizvesti dron nazvan "Chaklun" ("Čarobnjak") za OS Ukrajine – izviđačku letjelicu dugog dometa i niske zamjetljivosti, doduše uz masivno korištenje komponenti iz inostranstva. Za jačanje domaće proizvodnje vjerovatno će pomoći i jučer objavljena nacionalizacija dionica 5 velikih preduzeća („Ukrnafta“, „Ukrtatnafta“, „Motor Sich“, „AvtoKrAZ“, te „Zaporizhtransformator“) koja će time iskliznuti iz ruku tamošnjih oligarha Konstantina Ževaga, Igora Kolomojskog, Konstantina Grigorišina i Vjačeslava Boguslajeva – ne bi li neposrednije pomogla odbrambenoj proizvodnji, te izradi opreme za široko potrebne popravke infrastrukture.Za to vrijeme je ponešto nejasniji jedan drugi ukrajinski industrijski poduhvat – kompletiranje te dovođenje u letno stanje još jednog primjerka ogromnog transportnog aviona An-225 Mriya. Nakon što je jedinstven operativni primjerak te letjelice uništen na aerodromu Antonov 27. februara ove godine, sada navodno započinju projektni radovi da se osposobi nikad dovršeni drugi primjerak te zrakoplovne ikone. Navodno trenutno postoji oko 30 posto dijelova koji bi se mogli iskoristiti za drugi takav avion, kojeg bi se izgradilo kombinacijom nedovršenih segmenata, dijelova uništene letjelice te novih komponenti. Cijena te avanture još nije jasna, a nagađa se o iznosu od oko 500 miliona eura.

<h2>Neizvjesna sudbina Starlink terminala u Ukrajini</h2>

Slično neizvjesna, iako bitno važnija, je i sudbina oko 20.000 Starlink terminala koji se trenutno nalaze u Ukrajini. Većina ih je kupljena vanjskim finansiranjem, posebno od vlada Sjedinjenih Država, Poljske i Britanije, a od tog broja navodno ukrajinske medicinske ustanove koriste oko 400 terminala, dok ih je oko 1.300 u odbrambenom sistemu (gdje su navodno koštali po 2.300 USD mjesečno po komadu). Dok se o nastavku financiranja te bitne usluge očigledno vrlo aktivno razgovara, u medijima se čulo da je barem dio te kvote već neko vrijeme završio blokiran – dok rat i dalje traje, a Ilon Mask (Elon Musk) se zabavlja svojim preuzimanjem društvene mreže Twitter.Nažalost, jednako je neizvjesno i pitanje međudržavnih odnosa Ukrajine i Irana, koji su se našli gotovo razvrgnuti po pitanju ruskog korištenja iranskih dronova na ratištima u Ukrajini. Nakon što su sedmicama tvrdili kako u Ukrajini nema iranskih dronova, iako ih se ruši velik broj na dnevnoj bazi – iranski službeni izvori su u subotu, 5. novembra, promijenili priču. Po novom, ipak je Ruska Federacija dobila ponešto takvih iranskih letjelica – ali mali broj i sve to nekoliko mjeseci prije početka rata u Ukrajini.Osim što time nema ni riječi o iranskim instruktorima za takve letjelice, koje se navodno zapazilo iza ruskih linija ratišta, jednako kao ni potencijalnim iranskim balističkim raketama o čijem se slanju u Rusiju sve intenzivnije priča – ovo priznanje iz Irana ima i dodatnih problema.Naime, kako se jučer čulo iz ukrajinskih vojnoobavještajnih izvora, izgleda da je barem dio segmenata na ratištu srušene bespilotne letjelice Mohajer-6 bio proizveden tek u februaru ove godine, pa je teško do Rusije mogao stići prije početka rata. Uz to, jednako se neugodnim pokazalo i pitanje preostalih komponenti ovog borbenog sistem, čiji je proizvođač (Iran) već dugo pod opsežnim sankcijama.Naime, većina u njemu pronađenih komponenti je iz SAD-a, motor mu je iz Austrije, laserski daljinomjer je kineski, a kamera japanska. Istraga u Austriji, po serijskom broju motora Rotax 912iS, pokazala je da on u Iran nije izvezen direktno iz Austrije, već je na put bez povratka krenuo iz Slovačke – gdje carina, izgleda, još i krajem aprila ove godine nije propisno razlikovala robu pod sankcijama te robu potencijalno dvojne (civilne i vojne) namjene od onoga što se smije izvoziti u Rusiju i Iran. Naime, na osnovu istrage o avionskim motorima ondje je otkriven još i masivan popis raznih drugih sankcioniranih roba koje su izgleda mirno otišle u ruke raznih preduzeća za koja se zna da su povezani s ruskim odbrambenim sektorom.

Sve te sankcijske teme već jesu, a biti će i nadalje na dnevnome redu brojnih međunarodnih skupova, na kojima se okupljaju državni vrhovi raznih zemalja. Nakon sastanka skupa G7, koji je 3. i 4. novembra održan u njemačkom Minsteru, iduće je sedmice na rasporedu samit zemalja ASEAN-a u Kambodži, pa onda i sastanak zemalja G20 15. i 16. novembra na otoku Bali u Indoneziji.Dok se još nedavno činilo kako bi se u Indoneziji mogli oči u oči sresti Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, kao i Džo Bajden (Joe Biden) te niz lidera zapadnih država – primicanjem tog skupa postaje sve jasnije da bi oni ipak vjerovatnije u radu tog skupa učestvovali virtuelno, radije nego da riskiraju kakav neželjeni susret uživo. Za to vrijeme, od 6. do 18. novembra, Ukrajina je na tapeti i međunarodnog sastanka COP27 (27. konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama) u Egiptu, a nakon svega toga u Kijevu smatraju diplomatski bitnim još i summit zemalja Frankofonije, zakazan od 20. do 21. novembra na tuniskom otoku Djerba.

Na većini tih sastanaka učestvovat će i Turska – država ponosna na svoju ulogu u ugovaranju i opstanku režima pomorskog izvoza prehrambenih roba putem „žitnih koridora“ na Crnom moru. Nakon što se taj izvozni sporazum od ljeta do danas pokazao izuzetno korisnim i produktivnim, i organizacija UN i sama Turska itekako žestoko rade na njegovu produženju nakon 19. novembra – dana kada službeno završava primjena njegovog prvog i za sada jednog ciklusa primjene uspješno usuglašenog s zaraćenom ukrajinskom i ruskom stranom.Turskom nastojanju da se ovaj sporazum produži na godinu dana možda će dobro doći i odluka iz Ankare da se uvoz ruskog plina počne plaćati u rubljama, baš kako su to iz Moskve tražili, dok otvorenim ostaje i ruski prijedlog o uspostavi svojevrsnog izvoznog čvorišta za ruski plin u Turskoj. Dok je takva ideja itekako sporna u nizu EU i NATO članica, s kojima Turska održava dobre odnose – turski bi diplomati tim međunarodnim problemima mogli doskočiti odgodom donošenja ikakve odluke za iduću godinu.Kako se čulo danas, oni bi prvo u januaru ili februaru sljedeće godine željeli organizirati nekakvu "međunarodnu plinsku konferenciju" o potencijalnom izvozu ruskog plina – nadajući se da do tada možda dođe i do kakvog razvoja stanja po pitanju rata Ukrajine i Rusije prije nego se baš nađu prisiljeni obznaniti ikakvu konkretnu odluku ili potez na tu bolnu energetsku temu.

Što se stanja na ukrajinskim ratištima tiče, ono je proteklih dana bilo vrlo dinamično – ali s malo vidljivih pomaka na terenu. Nije to ni čudo ako znamo da je vrijeme u Ukrajini sve hladnije, sa sve više blata, i praćeno olujama na Crnom moru koje su posljednjih dana u luke potjerale većinu ruskog ratnog brodovlja. Dok se sve više vidi ruske fortifikacijske radove u pozadini većine aktivnih borbenih linija, navodi obje strana ukazuju na žestoko izmjenjivanje napada i kontranapada na barem četiri glavne borbene zone.Prva od njih je područje na sjeveru Donbasa, na granici Harkovske i Luganske oblasti, gdje ukrajinska strana i dalje aktivno nastoji izbiti na rusku utvrđenu liniju Troicke-Svatove-Kremina – i to posebno prilaskom gradu Svatove (sa sjeverozapada zapada i jugozapada), te prekidanjem ceste P66 od Svatove do Kremine. Ta su nastojanja naišla na jak ruski otpor, koji navodno u nizu protunapada agresore košta dosta ljudi (među njima i sve više mobiliziranih boraca s malo borbenog iskustava).Slično je stanje i na krajnjem jugozapadu ukrajinskog ratišta – u okupiranoj enklavi koju Rusi drže na desnoj obali Dnjepra, koja čini zapadni rub većinski okupirane Hersonske oblasti. Dok se ondje ustrajno sluša vijesti o nekom navodnom povlačenju snaga – za sada je tek jasno da ondje okupatori rotiraju postrojbe te intenzivno uništavaju infrastrukturu. Dok se u pozadini sadašnjeg ratišta izgleda grade neke dodatne utvrđene linije, čini se da ondje na prvoj liniji sve češće završavaju mobilizirane snage, dok se elitnije postrojbe polako povlači u pozadinu i odmara za neka buduća djelovanja.Naravno, cijenu okupacije tu posebno skupo plaća do 70.000 ukrajinskih civila koje čeka zima bez struje, vode i grijanja, u podrumima iznad kojih tutnje borbe.

<h2>Radovi na obnovi "Krimskog mosta"</h2>

Osim što u toj zoni ruska logistika itekako pati pod stalnim preciznim udarima raketnog sustava HIMARS, posebno treba istaknuti i radove na obnovi "Krimskoga mosta" koje Rusija aktivno provodi. Nakon što su se u javnosti pojavili prikazi prefabriciranih betonskih struktura kojima će se nadomjestiti uništene cestovne dijelove tog mosta – danas je izgleda počela i njihova montaža na licu mjesta, zbog čega je većinu dana taj saobraćajni pravac bio zatvoren za promet automobila.Pa ipak, posebnu pažnju treba koncentrirati na središnji dio ukrajinskog ratišta – i to posebno zone oko gradova Bahmut i Donjeck, budući su tu borbe zadnjih dana bile najintenzivnije. Iako se s ukrajinske strane čuje da je pritisak ondje bio izuzetan, ali da pomaka nema – ruska je strana spominjala barem privremeno zauzimanje sela Ivangrad na samom jugu Bahmuta.Jednako se tako i s ratišta oko Vugledara (oko 50 km jugozapadno od Donjecka) čulo o ruskome upadu u selo Pavlivka, neposredno južno od Vugledara. Doduše, dok su ruski izvori to tumačili tek korakom u napredovanju – s ukrajinske strane se čulo kako su ondje agresori zapravo ušli u klopku, u neugodnu situaciju da nastoje držati mjesto do kojeg su svi prilazi pod čvrstom vatrom branitelja, tako da nema ni napredovanja, ali ni povlačenja, dok je opskrba bez težih žrtava praktično pa nemoguća. Imajući u vidu te opise stanja, ne čude ni vijesti o prebacivanju velikih konvoja ruske vojne opreme i ljudstva u tu zonu ratišta, sve tamo južno od okupiranog Mariupolja pa na sjever.

Za to vrijeme, posebno je zanimljivo vidjeti da Jevgenij Prigožin, osnivač privatnog vojnog preduzeća „Wagner”, ne prestaje forsirati svoj ojačani politički položaj u Ruskoj Federaciji. Nakon uspješne smjene pojedinih zapovjednika kojima nije bio zadovoljan na ratištima, a onda i osnivanja vlastitog lanca tehnoloških parkova za navodni razvoj vojne industrije – izgleda da njegova nova ideja zadire u samu strukturu sigurnosnog sistema Ruske Federacije. Naime, u toj ionako visoko militariziranoj državi Prigožin se sada izgleda zalaže za formiranje čitave jedne nove mreže naoružanih postrojbi širom raznih oblasti Rusije. Te postrojbe bi trebale biti lokalno zasnovane na "centrima za obuku građana", a materijalnu osnovu im ne bi osiguravala država (kao vojsci, policiji i oblasno ustrojenoj Rosgvardiji), već „regionalni biznis“.Dok takve inicijative već svojom javnom pojavom pokazuju koliko je u zadnje vrijeme opao utjecaj redovnih resora odbrane i unutarašnjih poslova u Ruskoj Federaciji – onda niti ne čudi da smo već prije nekoliko sedmica imali pravo u pretpostavci da okupljanje ruskih vojnih snaga u Bjelorusiji zapravo predstavlja susjedsku ispomoć u obuci mobiliziranog ljudstava više nego išta ofanzivnoga u smjeru Ukrajine.Naime, dok se do danas tek nagađalo da paralelno uvježbavanje oko 220.000 mobiliziranih građana i oko 120.000 ročnika tokom mjeseca novembra ove godine predstavlja nemoguću misiju za Ministarstvo obrane Ruske Federacije – sada se tu i službeno čulo da raspored ljudstva u Bjelorusiju predstavlja svojevrsni izlaz iz problema, tamošnjom provedbom „borbene obuke“ koja nije moguća kod kuće u Rusiji.

Dok se država svako malo nalazi pod restrikcijama potrošnje električne energije, baš danas je ukrajinskoj Vrhovnoj radi podnesen još jedan zahtjev za novo produženje vanrednog stanja u zemlji – ovoga puta do 19. februara iduće godine

Analiza Igora Tabaka: Intrigantne informacije o iranskim dronovima, nova Prigožinova demonstracija moći i klopka za Ruse

Vladimir Putin danas&nbsp;&nbsp;je posthumno&nbsp;odlikovao najvišim ruskim ordenom pravoslavnog sveštenika koji je nedavno poginuo u Ukrajini.
Kremlj je u saopćenju naveo da je Mihail Vasiljev odlikovan ordenom Heroja Ruske federacije zbog njegove hrabrosti i heroizma u ispunjenju svoje građanske dužnosti.
Moskovska patrijašija je u nedelju javila da je sveštenik poginuo u zoni operacija u Ukrajini dok je obavljao svoje svešteničke dužnosti.

Prema Moskovskoj patrijaršiji Mihail Vasiljev rođen 1971. već je služio kao sveštenik tokom operacija ruske vojske na Kosovu, u BiH, kao sa vojskom na Kavkazu i u Siriji.Ruski patrijarh Kiril, će u srijedu održati specijalnu službu u hramu Hrista Spasitelja u Moskvi.Nedavno se o njemu govorilo poslije jednog intervjua na ruskoj pravoslavnoj televiziji Spas.Upitan o slučaju jedne ruske majke koja je poslala sina u inostranstvo da izbjegne da bude mobilisan i poslat da se bori u Ukrajini, on je predložio ženama da prave više djece da bi im bol bila manja.

- Ako jedna dama slijedi Božje preporuke "budite plodni, množite se" i odbija uopšteno sva vještačka sredstva za prekid trudnoće, ona bi imala uglavnom više od jednog djeteta. I prema tome ne bi bilo tako teško od njega se odvojiti - rekao je sveštenik u intervjuu.Prema dopisniku ruske javne televizije on je ubijen u ukrajinskom granatiranju oblasti Herson, gdje Ukrajina sedmicama vodi kontraofanzivu.- Umro je kao sveštenik vojnik, pored padobranaca - napisao je u nedjelju novinar preko Telegrama.

Prema Moskovskoj patrijaršiji Mihail Vasiljev rođen 1971. već je služio kao sveštenik tokom operacija ruske vojske na Kosovu, u BiH, kao sa vojskom na Kavkazu i u Siriji

Putin odlikovao sveštenika koji je poginuo u Hersonu: S ruskim vojnicima bio i u BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/23808/sean-penn">Popularni američki glumac Šon Pen (Sean Penn)</a> tokom posjete Kijevu, predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom poklonio je osvojenog "Oscara".

Glumac i režiser je u jeku rata između Rusije i Ukrajine treći put posjetio Ukrajinu.
Pen je "Oscara", kao simbol vjere u pobjedu Ukrajine, poklonio Zelenskom u nadi da se došlo do kraja rata.
Zelenski je Penu zauzvrat uručio Orden za zasluge trećeg reda.

Pen je "Oscara", kao simbol vjere u pobjedu Ukrajine, poklonio Zelenskom u nadi da se došlo do kraja rata

Šon Pen poklonio Volodimiru Zelenskom "Oskara"

<a href="https://avaz.ba/globus">Bogatašica koja je vlasnica</a> "Tiffanyjeve" imperije nakita u Turskoj preminula je nakon što je pala s kruzera "Norwegian Spirit" tokom krstarenja kod Tahitija, a kasnije je otkriveno da su iz njene kabine nestali vrijedni dragulji. Njenom partneru trebalo je čak 20 sati da prijavi njen nestanak, prenosi <a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-11403425/Tiffanys-tycoon-dies-plunging-death-cruise-ship-jewels-missing-cabin.html">Daily Mail</a>.
Dilek Ertek, bogata 71-godišnjakinja koja je vlasnica Tiffanyjeve franšize u Turskoj, umrla je nakon što je na odmoru pala s kruzera. Na čelu Tiffanyja u Turskoj bila je više od 20 godina.

Turske novine Sabah objavile su da je njena porodica od policije zatražila da istraže njenog partnera iz Švicarske, koji je s njom bio na odmoru.

Njen sin Gokce Atuk kaže da je iz sefa u njenoj kabini nestao vrijedan nakit. Nadzorne snimke pokazuju da je u more pala oko 3 sata u noći, ali njen partner nestanak je prijavio tek 20 sati nakon toga.
Stručnjaci se pitaju kako je Ertek, visoka samo 157 centimetara, pala preko zaštitne ograde ispred njene kabine. Posada broda njenog je partnera zadržala na promatranju dok nisu pristali u Tahitiju tri dana nakon incidenta. Policija u Tahitiju navodno ga je ispitala i nakon toga pustila na slobodu zbog nedostatka dokaza. On se nakon toga vratio u Švicarsku.
Ertek se na brod ukrcala 24. oktobra na otoku Papeete u Francuskoj Polineziji kako bi 5. novembra u Bori Bori proslavila svoj rođendan. Putovanje je trebalo završiti u Honoluluu na Havajima

Potraga za njenim tijelom organizirana je odmah nakon što je prijavljen njen nestanak, ali bez uspjeha. Snimke nadzornih kamera trenutno se proučavaju, a već su potvrdile da je oko 3 sata netko s broda pao u more, prenose turski mediji. Navodno, istraga nije bila dobro provedena jer službe s Tahitija nisu dobro pretražile njenu kabinu.

No, advokati Ertek tvrde da su za istragu bile zadužene službe Tahitija jer su bili najbliža luka u trenutku kada se sve to dogodilo. Njeni advokati navodno će tužiti brodskog operatera. Gokce Atuk je navodno otišao na Tahiti kako bi pomogao u potrazi, koja je sada zaustavljena, što ga je natjeralo da pravdu za svoju majku potraži pravnim putem.
Kapetan Mustafa Can navodno je izjavio da je "teško pasti s ove vrste putničkog kruzera".
Dilek Ertek rođena je u Istanbulu, a diplomirala je na odjelu za arhitekturu Univerziteta Mimar Sinanu. Dijamante je nastavila proučavati na Gemološkom institutu Amerike u New Yorku, a krajem 1995. otvorila je prvu Tiffany trgovinu Istanbulu. Distributerka za Tiffany &amp; Co u Turskoj je bila više od 20 godina.

Stručnjaci se pitaju kako je Ertek, visoka samo 157 centimetara, pala preko zaštitne ograde ispred njene kabin

Na čelu Tiffanyja u Turskoj bila je više od 20 godina

Misteriozna smrt bogatašice: Pala s kruzera u more, njenom partneru trebalo 20 sati da prijavi nestanak

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">U najnovijem vojno-obavještajnom</a> izvještaju o situaciji na ratištu u Ukrajini Britansko Ministarstvo odbrane je istaklo da je Rusija započela izgradnju piramidalnih objekata, takozvanih "zmajevih zuba“, oko okupiranog Marijupolja.

Osim u Marijupolju, "zmajevi zubi" se grade i u Zaporožju i Harsonu kako bi se spriječio mogući prodor Ukrajinaca, navode Britanci.
- Imaju dvije fabrike za proizvodnju betonskih piramidalnih protivoklopnih konstrukcija, poznatih kao "zmajevi zubi". "Zmajevi zubi" su vjerovatno postavljeni između Marijupolja i sela Nikolska i od sjevera Marijupolja do sela Stari Krim - navodi u saopćenju Ministarstva odbrane.
Tokom Drugog svjetskog rata, izraz "zmajevi zubi" odnosio se na pravilne piramidalne strukture koje su korištene da spriječe napredovanje armija. Britanski obavještajci kažu da je Marijupolj dio ruskog kopnenog mosta od Rusije do Krima, ključne logističke linije komunikacije.

Britanski obavještajci kažu da je Marijupolj dio ruskog kopnenog mosta od Rusije do Krima, ključne logističke linije komunikacije.

"Zmajevi zubi" se grade kako bi se spriječio mogući prodor Ukrajinaca

Rusija gradi "zmajeve zube“ oko okupiranog Marijupolja

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Ruski vojni avion tajno</a>&nbsp;je na aerodrom u Teheranu u avgustu prevezao gotovinu i tri modela oružja - britanski protivtenkovski projektil NLAW, američki protivtenkovski projektil Javelin i protivzračni projektil Stinger, prenosi <a href="https://news.sky.com/story/russia-gave-eur140m-and-captured-western-weapons-to-iran-in-return-for-deadly-drones-source-claims-12741742">Sky News</a>.

Oružje koje je Rusija poslala Iranu bilo je dio pošiljke britanske i američke vojne opreme koja je "pala u ruske ruke", a bila je namijenjena ukrajinskoj vojsci, kaže tajni izvor. Izvor navodi da Iranski korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) sada može proučiti i kopirati zapadnu tehnologiju. 
- Vjerovatno će koristiti obrnuti inženjering pa to oružje koristiti u budućim ratovima - rekao je izvor.

Iran je Rusiji zauzvrat dao više od 160 bespilotnih letjelica, među kojima i 100 Shahed-136 bespilotnih letjelica, kaže izvor. Ovi dronovi dobili su nadimak "dronovi samoubice" jer pri sudaru eksplodiraju. Izvor kaže da su Teheran i Moskva u proteklih nekoliko dana dogovorili još jedan posao s bespilotnim letjelicama, vrijedan 200 miliona eura.

- To znači da će se uskoro dogoditi još jedna pošiljka bespilotnih letjelica iz Irana - rekao je.
Vojne snage Vladimira Putina Ukrajinu u zadnje vrijeme sve više napadaju bespilotnim letjelicama. To im je uz sad već standardne napade projektilima omogućilo da ciljaju ključne tačke za opskrbu strujom i vodom širom Ukrajine, čak i u Kijevu. Baražne vatre ubile su brojne civile, izazvale česte nestanke struje i alarmirale ukrajinsku zračnu odbranu, koja sada koristi skupe protivzračne projektile protiv mnogo jeftinijih dronova.
Justin Bronk, viši naučnik saradnik na Institutu Royal United Services u Londonu, kaže da su iranski dronovi postali ključni za rusko napredovanje.
- Da Iran nije isporučio Shahede, ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu za struju i vodu bili bi znatno manje učinkoviti - rekao je.

Još veća potencijalna prijetnja za Ukrajinu je to što je Iran navodno pristao Rusiji dopremiti veće i sofisticiranije balističke projektile. Ako je to istina, ukrajinski ambasador u UK-u Vadim Pristajko kaže da će to biti "prava, prava prijetnja" za Ukrajinu.

- Ako dobiju velik broj balističkih projektila, suočit ćemo se s velikim problemima - kazao je.
Iz Irana kažu da su nagađanja o balističkim projektilima "potpuno netačna" iako su nedavno napokon priznali da su u Moskvu slali bespilotne letjelice. Ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian je u subotu rekao da se to dogodilo prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
No Ukrajina, SAD i Francuska optužili su Iran da je Rusiji bespilotne letjelice poslao nedavno. Ne zna se koliko ih je tačno poslano, ali iz SAD-a su u julu najavili da Iran Rusiji planira poslati na stotine dronova.
Tajni izvor Sky Newsu je dao satelitske slike ruskih vojnih aviona u Teheranu kao dokaz da se transakcija vezana za bespilotne letjelice dogodila 20. avgusta. Izvor vjeruje da je jedan od aviona, Ilyushin IL-76, prevezao 140 miliona eura i zapadno oružje.
Jedna satelitska slika snimljena je 20. avgusta ujutro u 1 sat i 17 minuta, a prikazuje dva aviona u zračnoj luci Mehrabad u Teheranu. Druga je snimljena u 3 sata i 30 minuta ujutro, a na njoj je jedan od aviona na pisti za polijetanje, dok se drugi okreće. Na posljednjoj slici, snimljenoj 3 i po sata kasnije, aviona više nema u zračnoj luci.

Vjerovatno je da je bar jedan od njih, ako nisu oba, odletio s iranskim dronovima, tvrdi izvor. Dodaje i da je od 20. avgusta iz Irana odletjelo bar pet ruskih aviona koji su prenosili iranske dronove.

Što se tiče opreme, izvor navodi da je Iran poslao: 100 dronova Shahed-136, 60 manjih dronova Shahed-131 i šest dronova Mohajer-6. Za razliku od "samoubilačkog" aviona Shahed, Mohajer-6 je naoružana bespilotna letjelica koja može bacati i lansirati streljivo.
Na upit o tome zašto je Rusija Iranu slala britansko i američko oružje, izvor je kazao da je to vjerojatno da bi obrnutim inženjeringom kopirali njihovu tehnologiju. Navodi da su isti proces koristili i na američkom špijunskom dronu koji je 2011. došao u njihove ruke, zahvaljujući čemu su vjerojatno razvili svoje Shahed dronove.
- Mislimo da su Iranci dokazali da imaju učinkovit sistem obrnutog inženjeringa, to dokazuju i bespilotne letjelice koje su napravili obrnutim inženjeringom američke bespilotne letjelice koju su zarobili 2011. - rekao je izvor.
- Čini se da Iran želi izvući korist iz rata u Ukrajini tako što od Rusa dobiva zapadne tehnologije koje će mu biti korisne u budućnosti - kao što je to bio slučaj i u prošlosti – dodaje izvor.

Američki nadzorni dron RQ-17 Sentinel zarobljen je u decembru 2011. Iranski zapovjednik tvrdio je godinu nakon toga da je njegova zemlja napravila obrnuti inženjering letjelice i da gradi kopiju.

Moskva je prošlog mjeseca negirala da je u Ukrajini koristila iranske bespilotne letjelice.
- Koristimo rusku opremu, ruske nomenklature - rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov 18. oktobra i sva daljnja pitanja preusmjerio je na ministarstvo obrane.

Oružje koje je Rusija poslala Iranu bilo je dio pošiljke britanske i američke vojne opreme koja je "pala u ruske ruke", a bila je namijenjena ukrajinskoj vojsci

Iran je Rusiji zauzvrat dao više od 160 bespilotnih letjelica

Rusija dala 140 miliona eura u gotovini Iranu u zamjenu za smrtonosne dronove

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Uoči američkih izbora Rusija</a> je ponovo aktivirala svoje trolove i botove kako bi utjecali na izbore i možda smanjili podršku Ukrajini, piše <a href="https://www.nytimes.com/2022/11/06/technology/russia-misinformation-midterms.html">New York Times</a>. Ruski botovi uglavnom pljuju po predsjedniku Džo Bajdenu (Joe Biden) i drugim istaknutim demokratima i žale se na trošenje novca poreznih obveznika za pomoć Ukrajini u ratu protiv ruske invazije.

Pritom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prikazuju karikaturama preuzetim od ruskih propagandista. Grupa za kibernetičku sigurnost Recorded Future otkrila je oživljavanje lažnih profila na društvenoj mreži koji su povezani s Agencijom za istraživanje interneta iz Sankt Peterburga, tajnom ruskom organizacijom koja se miješala u američke predsjedničke izbore 2016. i ponovno 2020.

Cilj ruskih botova je, kao i dosad, izazvati bijes konzervativnih glasača i potkopati povjerenje u američki izborni sistem. Ali i ugroziti američku politiku masovne vojne pomoći Ukrajini.
Prošlog mjeseca, Federalni istražni ured i Agencija za kibernetičku sigurnost izdali su upozorenje o prijetnji širenja dezinformacija putem "medijskih kanala tamnog weba, internetskih časopisa, aplikacija za razmjenu poruka, lažnih web stranica, e-pošte, tekstualnih poruka i lažnih internetskih osoba."
Glavni ruski državni mediji blokirani su i u SAD-u i u Americi, ali Rusija nalazi načine da širi svoju ratnu propagandu. Recorded Future i dvije druge kompanije za istraživanje društvenih mreža, Graphika i Mandiant, pronašle su brojne ruske kampanje koje su se okrenule Gabu, Parleru, Getteru i drugim novijim platformama koje se hvale nemoderiranjem, u ime navodne slobode govora.

<h2>Služe da dezinformacije nađu svoj put</h2>

Te mreže imaju bitno manju moć, ali također služe da dezinformacije nađu svoj put, prenosi NYT. Recorded Future je pratio profil "Nore Berke" s više od 8.000 pratitelja, koji je od septembra u više navrata dijelio poveznice na prethodno nepoznatu web stranicu - selectiontruth.net - za koju Amerikanci tvrde da je povezana s Rusima.

U septembru je takozvana Nora Berka objavila montažu koja prikazuje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao plesačicu na šipci u bikiniju, dok ga Bajden obasipa dolarima.
- Dok se Amerikanci radničke klase bore priuštiti sebi hranu, gorivo i pronaći hranu za bebe, Džo Bajden Biden želi potrošiti 13,7 milijardi dolara više za pomoć Ukrajini - napisala je.
Velik dio republikanaca dovodi u pitanje isporuku oružja Ukrajini.

Glavni ruski državni mediji blokirani su i u SAD-u i u Americi, ali Rusija nalazi načine da širi svoju ratnu propagandu

Zgrada u Sankt Peterburgu za koju se kaže da je agencija za istraživanje interneta

Ilon Mask prodao dionice Tesle za skoro 4 milijarde dolara

Kongresni izbori u SAD: Trampov Dr. Oz izgubio u Pensilvaniji

Zemljotres jačine 5,7 stepeni zatresao Italiju, osjetio se i u BiH

Senator (89) u SAD osvojio osmi mandat: Kada ga završi, imat će 95 godina

Hoće li Mark Zukerberg danas podijeliti otkaze zaposlenicima Mete

Nensi Pelosi reizabrana u Zastupnički dom Kongresa SAD-a

Republikanci idu prema pobjedi u Zastupničkom domu, trka za Senat

Tramp poslao poruku biračima: Ne napuštajte svoj red, ostanite gdje jeste

Anketa u SAD-u: Glasači nezadovoljni stanjem u naciji i imaju uglavnom negativna mišljenja o Bajdenu

Analiza Igora Tabaka: Intrigantne informacije o iranskim dronovima, nova Prigožinova demonstracija moći i klopka za Ruse

Putin odlikovao sveštenika koji je poginuo u Hersonu: S ruskim vojnicima bio i u BiH

Šon Pen poklonio Volodimiru Zelenskom "Oskara"

Misteriozna smrt bogatašice: Pala s kruzera u more, njenom partneru trebalo 20 sati da prijavi nestanak

Rusija gradi "zmajeve zube“ oko okupiranog Marijupolja

Rusija dala 140 miliona eura u gotovini Iranu u zamjenu za smrtonosne dronove

Rusi aktivirali trolove i botove: Cilj im je potkopati povjerenje u američki izborni sistem

Globus

Ilon Mask prodao dionice Tesle za skoro 4 milijarde dolara

Kongresni izbori u SAD: Trampov Dr. Oz izgubio u Pensilvaniji

Zemljotres jačine 5,7 stepeni zatresao Italiju, osjetio se i u BiH

Senator (89) u SAD osvojio osmi mandat: Kada ga završi, imat će 95 godina

Hoće li Mark Zukerberg danas podijeliti otkaze zaposlenicima Mete

Nensi Pelosi reizabrana u Zastupnički dom Kongresa SAD-a

Republikanci idu prema pobjedi u Zastupničkom domu, trka za Senat

Tramp poslao poruku biračima: Ne napuštajte svoj red, ostanite gdje jeste

Anketa u SAD-u: Glasači nezadovoljni stanjem u naciji i imaju uglavnom negativna mišljenja o Bajdenu

Analiza Igora Tabaka: Intrigantne informacije o iranskim dronovima, nova Prigožinova demonstracija moći i klopka za Ruse

Putin odlikovao sveštenika koji je poginuo u Hersonu: S ruskim vojnicima bio i u BiH

Šon Pen poklonio Volodimiru Zelenskom "Oskara"

Misteriozna smrt bogatašice: Pala s kruzera u more, njenom partneru trebalo 20 sati da prijavi nestanak

Rusija gradi "zmajeve zube“ oko okupiranog Marijupolja

Rusija dala 140 miliona eura u gotovini Iranu u zamjenu za smrtonosne dronove

Rusi aktivirali trolove i botove: Cilj im je potkopati povjerenje u američki izborni sistem