<a href="https://avaz.ba/tag/54061/papa-benedikt-xvi">Papa emeritus Benedikt XVI</a> voljan je svjedočiti na suđenju o seksualnom zlostavljanju u južnoj Njemačkoj, potvrdila je u utorak glasnogovornica suda agenciji dpa.
Slučaj je usmjeren na svećenika pedofila, koji je prema njemačkom zakonu o privatnosti poznat kao Peter H., Benedikta, koji je služio kao nadbiskup Minhena i Frajzinga od 1977. do 1982. godine, te njegova nasljednika kardinala Fridrih Veter (Friedrich Wetter), kao i na nadbiskupiju.Tužioci pokušavaju ustanoviti krivicu svećenika i drugih crkvenih dužnosnika u historijskom slučaju zlostavljanja djeteta, danas 38-ogodišnjeg tužioca iz Bavarske.U izvještaju o svećeniku objavljenom u januaru izneseni su detalji o godinama zlostavljanja od crkvenih dužnosnika u nadbiskupiji.&nbsp;Umjesto da svećenika predaju civilnom tužiteljstvu, crkveni dužnosnici su ga premjestili na druge lokacije, gdje se ciklus ponavljao, pokazuje izvještaj.Odluka pape emeritusa razrješava jednu prepreku na putu prema mogućem suđenju. Da bivši kardinal Josep Racinger (Joseph Ratzinger) nije pristao na ovaj korak, bila bi donesena presuda u korist tužitelja, no sud se ne bi bavio optužbama protiv bivšeg kardinala.

Tužioci pokušavaju ustanoviti krivicu svećenika i drugih crkvenih dužnosnika u historijskom slučaju zlostavljanja djeteta, danas 38-ogodišnjeg tužioca iz Bavarske

Bivši papa Benedikt voljan svjedočiti o zlostavljanju djece

<a href="https://avaz.ba/tag/120052/isaac-herzog">Izraelski predsjednik Isak Hercog</a> (Isaac Herzog) saopćio je u utorak da će započeti konsultacije sa svim strankama izabranim u parlament u srijedu prije nego što odredi kandidata koj će dobiti zadatak formiranja nove vlade.

Sastanci, planirani da traju tri dana, trebali bi započeti nakon što predsjednik dobije zvanične rezultate izraelskih petih izbora u manje od četiri godine.

Kada predsjednik izabere kandidata da okupi novu vladu, mandatar će imati 28 dana da razgovara o mogućim koalicionim partnerima, uz eventualno 14-dnevno produženje.Konačni rezultati koje je objavila Centralna izborna komisija pokazuju da će veteranski lider Benjamin Netanjahu (Netanyahu), koji je na suđenju pod optužbama za korupciju koje negira, vjerovatno dobiti nominaciju i osigurati politički povratak. On je sada ojačan ekstremno desničarskim i vjerskim strankama, uključujući i ultranacionalističkog poslanika Itamar Ben-Gvira.

Netanjahu je održao neformalni sastanak s Ben-Gvirom u ponedjeljak tokom koga su dvojica ljudi raspravljali o formiranju "potpuno desničarske vlade", piše Ben-Gvir u tweetu.Ben-Gvir, koji je bio osuđen u 2007. za podsticanje na rasnu mržnju prema Arapima i podršku Kaču, grupi na američkoj i izraelskoj crnoj listi terorističkih organizacija, izjavio je kako želi da bude ministar unutrašnjih poslova, preenosi Reuters.

Konačni rezultati koje je objavila Centralna izborna komisija pokazuju da će veteranski lider Benjamin Netanjahu (Netanyahu), koji je na suđenju pod optužbama za korupciju koje negira, vjerovatno dobiti nominaciju i osigurati politički povratak

Isak Hercog: Razgovarao sa predstavnicima stranaka

Izraelski predsjednik održava konsultacije sa strankama uoči imenovanja mandatara

Turska očekuje da Švedska, u skladu s tripartitnim memorandumom, podrži otklanjanje sigurnosnih zabrinutosti Ankare u vezi s terorizmom, kazao je <a href="https://avaz.ba/tag/30/recep-tayyip-erdogan">turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan</a> (Recep Tayyip Erdogan) u utorak pozivajući Štokholm na konkretne korake.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za medije sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom (Kristersson) u Ankari, Erdoan je kazao kako je zadovoljan što je nova švedska vlada izrazila spremnost da se pridržava tripartitnog sporazuma potpisanog u Madridu.
- Švedska želi članstvo u NATO-u radi svoje sigurnosti, a Turska želi vidjeti da Švedska podržava otklanjanje sigurnosnih zabrinutosti Ankare - dodao je on.

Kazao je kako PKK/PYD/YPG, Fetullahci (FETO) i DHKP-C, koje Erdoan smatra terorističkim organizacijama, "moraju biti spriječene u iskorištavanju demokratskog okruženja Švedske" dodajući kako "teroristima PKK-a ne bi smjelo biti dozvoljeno da protestuju sa ograncima organizacije u Švedskoj".Turski predsjednik je naveo kako je važno da članovi FETO-a budu izručeni iz Švedske, pozivajući na dodatne korake kada je riječ o tom pitanju.Kristerson je kazao kako će njegova zemlja "u potpunosti implementirati tripartitni memorandum" potpisan u junu između Švedske, Turske i Finske.Dodao je kako Štokholm razumije da se Ankara bori protiv PKK i želi pomoći u toj borbi. Istakao je kako je imao pozitivan sastanak s Erdoanom.- Do kraja godine ćemo poduzeti velike korake, kao i na početku sljedeće godine, naročito na polju antiterorističke legislative - kazao je on dodajući kako će njegova zemlja ozbiljno shvatiti bilo kakve prijetnje protiv Švedske i Turske.

<h2>Sve članice trebaju biti saglasne</h2>

Naveo je i kako postoji veliki potencijal u odnosima s Turskom te dodao kako dvije zemlje "mogu uraditi mnogo na poljima trgovine i turizma".Trilateralni sporazum između Turske, Švedske i Finske potpisan u junu odnosi se na to da Finska i Švedska neće pružati podršku YPG/PYD-u, sirijskom ogranku PKK-a, i FETO. U sklopu s dogovorom Ankara će pružiti punu podršku Finskoj i Švedskoj protiv prijetnji za nacionalnu sigurnost.Svih 30 članica NATO-a treba odobriti bilo kakvo proširenje bloka.

Kazao je kako PKK/PYD/YPG, Fetullahci (FETO) i DHKP-C, koje Erdoan smatra terorističkim organizacijama, "moraju biti spriječene u iskorištavanju demokratskog okruženja Švedske"

Konferencija za medije Erdoana i Kristersona

Erdoan: Turska želi vidjeti da Švedska podržava otklanjanje sigurnosnih zabrinutosti Ankare

Amerikanci danas izlaze na kongresne izbore za puni saziv Zastupničkog doma i nešto više od trećine saziva Senata. Po većini predviđanja, pobjedu će odnijeti republikanci.


Popularno zvani međuizbori, jer se odvijaju na pola predsjedničkog mandata, tradicionalno su i svojevrsni referendum o aktuelnom predsjedniku.
Bivši predsjednik Donald Tramp (Trump) dao je izjavu ispred svog biračkog mjesta u Palm Biču u američkoj saveznoj državi Floridi, gdje je glasao sa svojom suprugom Melanijom.
- Mislim da će ovo biti sjajna noć - rekao je Tramp, a na pitanje hoće li se kandidovati za predsjednika za dvije godine nije konkretno odgovorio. 
Gotovo po pravilu stranka koja je na vlasti u Bijeloj kući na međuizborima gubi vlast u Kongresu.
U postojećem sazivu Zastupničkog doma demokrate imaju tanku većinu (222 naprama 213) i gotovo je sigurno da će ju sada izgubiti.

Na pitanje hoće li se kandidovati za predsjednika za dvije godine nije konkretno odgovorio

Tramp: Glasao sa svojom suprugom Melanijom

Tramp glasao: Ovo će biti sjajna noć

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">U Sjedinjenim Američkim Državama</a> danas se održavaju parlamentarni izbori. Amerikanci biraju Zastupnički doma Kongresa i trećinu Senata, ali i guvernere 36 od 50 saveznih država.Biračko mjesto u američkoj saveznoj državi Luizijani premješteno je iz jedne škole u drugu nakon što je zaprimljena prijetnja bombom, prenosi NBC News.Informaciju je potvrdio Džon Tobler (John), zamjenik sekretara za komunikacije i odnose u Ministarstvu vanjskih poslova Luizijane. Tobler je rekao da je prijetnja upućena Kener Diskaveriju (Kenner Discoveryj), školi koja se nalazi oko 20 minuta izvan Nju Orleansa. Novo biračko mjesto je osnovna škola u istom okrugu.
Predstavnik Policijske uprave Kener rekao je da je Kener Diskaveri primio prijetnju bombom i prije pet dana. Srednjoškolci su evakuirani tog dana, a lokalna policija i vatrogasci pretražili su kampus.

Predstavnik Policijske uprave Kener rekao je da je Kener Diskaveri primio prijetnju bombom i prije pet dana

Na biračkom mjestu u Luizijani dojavljena bomba

Prijetnja bombom na biračkom mjestu u Luizijani

U 2022. godini je zabilježen najtopliji oktobar na evropskom kontinentu, javlja Anadolija.
<a href="https://avaz.ba/tag/3071/evropa">Podaci službe Evropske unije (EU)</a> za klimatske promjene Copernicus pokazuju kako je oktobar ove godine za dva stepena bio topliji od prosjeka referentnog perioda 1991.- 2020. godina.
<a href="https://avaz.ba/tag/937/temperatura">Rekordno visoke temperature zraka</a> zabilježene su naročito u Zapadnoj Evropi. Rekordno visoke temperature zraka zabilježene su mnogim dijelovima Austrije, Švicarske, Francuske, Italije i Španije.
Temperature zraka ispod prosjeka u oktobru zabilježene su u pojedinim grčkim otocima i na Islandu. Na Balkanu i u dijelovima Grčke temperature su bile unutar prosjeka.
Globalno je oktobar 2022. godine bio u prosjeku za 0,41 stepen topliji od referentnog perioda 1991.-2020. godina. Oktobar ove godine je bio samo 0,04 stepeni hladniji od 2019. godine kada je oboren rekord.

Oktobar ove godine je bio samo 0,04 stepeni hladniji od 2019. godine kada je oboren rekord

Na Balkanu i u dijelovima Grčke temperature su bile unutar prosjeka

U Evropi ove godine zabilježen najtopliji oktobar

<a href="https://avaz.ba/tag/2350/adidas">Norvežanina Bjorna Guldena (Bjørna) šefa konkurentske Pume, njemački proizvođač sportske opreme Adidas</a> saopćio je da je on imenovan na čelo grupe.- Bjorn Gulden imenovan je članom uprave i predsjednikom Adidasa od 1. januara 2023. - navodi se u saopćenju za javnost bavarske firme koja računa da će novi šef donijeti novu eru. Dosadašnji šef poznatog brenda s tri pruge Kasper Rorsted, čiji je odlazak najavljen ljetos, napušta firmu ove sedmice.Bjorn Gulden (57) vodio je Pumu od 2013., razvijajući je u sjeni njenog velikog konkurenta Adidasa, repozicionirajući svoj brend više na natjecateljski sport, a manje na stil života.
Adidas i Puma imaju svoje sjedište u istom njemačkom gradu Hercogenauraču (Herzogenaurachu), u sjevernoj Bavarskoj, a osnovali su ih dva brata porodici Dasler (Dassler), koja su se smrtno posvađali.&nbsp;Ako je ta bratoubilačko rivalstvo sada prošlost, konkurencija između ove dvije firme ostaje i dalje žestoka, pogotovo na njemačkoj berzi Daksu (Daxu).

Ako je ta bratoubilačko rivalstvo sada prošlost, konkurencija između ove dvije firme ostaje i dalje žestoka

Bivši direktor Pume sada će voditi Adidas

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Novi bizarni gaf Džo Bajdena (Joe Bidena)</a>&nbsp;ponovo se desio i to dok je&nbsp;govorio na političkom skupu podrške guvernerki savezne države Njujork (New York) uoči nadolazećih međuizbora.Bajden se spotaknuo o žicu koja se nalazila odmah do govornice.- Ups, gazim po… tu je… crno je. Bilo kako bilo - rekao je 79-godišnji Bajden.
Na to su se okupljeni na skupu nasmijali. Američki se predsjednik od tog sitnog gafa brzo oporavio te nastavio s govorom.

Kada je došao red da Bajden govori o energetskoj politici, jedan ga je učesnik skupa optužio da potiče bušenje nafte.

- Nema više bušenja. Nisam odobrio nova bušenja - rekao je američki predsjednik.
Učesnik skupa mu je zatim rekao da je odobrio "dodatnih pet godina odobalnog bušenja".
- Ne, ja… – rekao je Biden, međutim osoba ga je prekinula.- U Atlantskom i Tihom oceanu, ali u Antarktiku i Meksičkom zaljevu - rekao je.- To je odobreno prije nego što sam postao predsjednik. Pokušavamo raditi na tome, riješiti to - rekao je Bajden i zaključio govor na skupu.

Zbog takvih i sličnih gaf Džo Bajdena (Joea Bidena) koji mu se znaju potkrasti te historijsko niske podrške među Amerikancima, stratezi Demokratske stranke Bajdena su držali podalje od ključnih predizbornih skupova.

Međuizbori za Zastupnički dom i Senat Kongresa SAD-a koji će se održati u srijedu figuriraju kao referendum o prve dvije godine mandata nekog predsjednika. Demokratska stranka u Zastupničkom domu trenutno ima tanku većinu. 220 od 435 zastupnika dok je u Senatu praktički izjednačeno. 48 zastupnika Demokratske stranke i dva nezavisna nasuprot 50 zastupnika Republikanske stranke. U slučaju da glasanje u Senatu završi izjednačeno, tada presudni glas daje potpredsjednica Kamala Heris (Harris), članica Demokratske stranke.
Na međuizborima obično bolje prolazi opozicija pa je zato demokratima bilo važno da Bajden sa svojih 40 posto popularnosti među Amerikancima ne našteti nijednom kandidatu koji se nalazi u tijesnoj utrci. Ako demokrati izgube kontrolu nad Kongresom, Bajden najvjerovatnije neće moći realizirati svoje političke i druge planove. Na primjer, u pitanje bi mogla doći pomoć koju SAD od početka ruske invazije na Ukrajinu šalje Kijevu.
- Bajden tokom posljednjih nekoliko mjeseci nije bio učinkovit glasnogovornik. Zabijamo previše autogolova - rekao je za The Telegraph jedan bivši visoki zvaničnik Bijele kuće.

- Vraćamo se na pitanje je li Bajden spreman za prilično tešku i dugačku izbornu kampanju uoči predsjedničkih izbora 2024. godine - dodao je zvaničnik te ustvrdio da će ishod međuizbora biti "katastrofalan" te da će doći do mnogo preispitivanja.

U konačnici, doći će se do zaključka da Biden Demokratsku stranku neće moći voditi na izborima 2024. – rekao je zvaničnik.
O tome koliko se demokrati muče svjedoči i činjenica da nije sigurno da će demokratska guvernerka savezne države Njujork (New York) Keti Hočul (Kathy Hochul), države koja je tradicionalno naklonjena Demokratskoj stranci, uspjeti pobijediti republikanca Leja (Leeja) Zeldina. Izbori će pokazati je li joj Bajden pomogao ili odmogao.
The Telegraph piše da Bajden sa svojim savjetnicima već razgovara o kampanji za izbore 2024. Jedan bivši član njegova osoblja rekao je Telegraphu da sumnja da ga iko može odgovoriti od kandidature na idućim predsjedničkim izborima.

Nisam odobrio nova bušenja, rekao je američki predsjednik

Video / Novi gaf Bajdena, sapleo se o žicu

<a href="https://avaz.ba/tag/40787/ursula-von-der-leyen">Predsjednica Evropske komisije, Ursula Fon der Lejen (Von Der Leyen)</a>, prisustvovala je na samitu COP27 koji se održava u Egiptu. Tom prilikom ona se obratila prisutnima.&nbsp;Naime, ona je počela svoj govor prisjećajući se da je u februaru, u istoj sedmici kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, IPCC izdao oštro upozorenje: klima se mijenja brže nego naša sposobnost za prilagođavanje. Globalna kriza fosilnih goriva je uzela maha.

- Ne smijemo ići autoputem prema paklu, moramo zaraditi čistu kartu za raj i to je naša odgvornost - rekla je predsjednica Evropske komisije.&nbsp;
Izjavila je da je evropsko rješenje krize fosilnih goriva je RePower EU. REPower EU je prijedlog Evropske komisije da se prekine oslanjanje na ruska fosilna goriva prije 2030. kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Time ne samo da se smanjuje zavisnost od ruskih goriva, već se masovno ubrzava uloga obnovljivih sredstava te je pozvala države "globalnog juga", koje imaju bogatstvo potrebnih resursa za zelenu tranziciju, na udruživanje s Evropom.
- EU je ove godine udvostručila uvođenje novih kapaciteta iz obnovljivih izvora, na 50 gigavata (gigawatta). Ako se to dodatno ubrza, u idućoj godini možemo oboriti rekord i imati 100 gigavata dodatnih kapaciteta - rekla je Fon der Lejen u Šarm el-Šeiku (Sharm el Sheiku).

Zemlje u razvoju koje su najviše pogođene moraju biti pomognute od strane velikih država, a globalni jug sa svojim izvorima je partner Evropske Unije.- Ujedinimo se! Trebamo dosegnuti Pariško zlato. Smanjit ćemo emisije gasova za najmanje 55 posto do 2023. godine - poručila je Ursula.
Fon Der Lejen je pozvala partnere na globalnom sjeveru da pojačaju svoje klimatske finansijske mjere za globalni jug.
U svom govoru podsjetila da EU ima zakonsku obavezu do 2030. smanjiti emisije za 55 posto kroz zakonodavni paket "Spremni za 55" i podcrtala sa "Evropa je spremna! Uradimo to!"Kasnije će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelenskyy) obratiti na samitu kako bi istaknuo kako je rat u Ukrajini uticao na okoliš.

Smanjit ćemo emisije gasova za najmanje 55 posto do 2023. godine, izjavila je Fon der Lejen

Fon der Lejen EU je udvostručila sankcije

Fon der Lejen: Ne smijemo ići autoputem prema paklu

<a href="https://avaz.ba/tag/19916/tijelo">Tijelo muškarca danima je bilo</a>&nbsp;u vozu, a niko nije primjetio da je ustvari mrtav.Policijski službenici su željeli s porazgovarati sa njim, a kada su mu prišli imali su i šta da vide - bio je mrtav.&nbsp;- Mrtva osoba putovala je u nedjelju iz Amsterdama u njemačku pokrajinu Donju Sasku. Na željezničkoj stanic Bad Benthajm (Bentheim) primijećeno je da se u vlaku nalazi leš. 52-godišnjak je vjerojatno preminuo prirodnom smrću - rekli su iz policije za njemačke medije. U nedjelju poslijepodne službenici njemačke policije provjerili su voz IC147 Amsterdam – Berlin na stanici Bad Benthajm, a to je prva stanica nakon prelaska granice iz Nizozemske u Njemačku, zbog čega policija tamo redovito provodi kontrolu dokumenata, piše Focus.de.
Policijski službenici pokušali su razgovarati s 52-godišnjakom, a kada nije reagirao, pozvali su ljekara Hitne pomoći, koji je samo uspio konstatirati smrt 52-godišnjeg putnika te ustanovio da je muškarac vjerojatno preminuo prirodnom smrću.
Putnici su morali čekati pet sati prije nastavka putovanja u smjeru Berlina.

Putnici su morali čekati pet sati prije nastavka putovanja u smjeru Berlina

Mrtvac u vozu bio danima: Tokom vožnje niko nije ništa primjetio

<a href="https://avaz.ba/tag/101649/antony-blinken">Američki državni sekretar Entoni (Antony) Blinken</a> bio je domaćin sastanka na visokom nivou između armenskih i azerbejdžanskih ministara vanjskih poslova Ararata Mirzojana (Mirzoyana) i Jeihuna Bajramova (Jeyhuna Bayramova), u pokušaju da se podigne uloga Vašingtona (Washingtona) kao posrednika na Južnom Kavkazu.

Sastanak u ponedjeljak u Vašingtonu bio je drugi u manje od pet sedmica na kojem su bile uključene dvije zemlje kojim će predsjedavati gospodin Blinken.
Blinken je ponovio posvećenost Bajdenove administracije mirovnim pregovorima između Jermenije i Azerbejdžana.

- Direktan dijalog je najbolji put do zaista trajnog mira i sa velikim zadovoljstvom to podržavamo - rekao je on.

Blinken je rekao da je 30-godišnji sukob oko regije Nagorno-Karabah uzeo ogroman danak i ostavio "duboke ožiljke".
Ali nakon primirja koje je Vašington posredovao prošlog septembra, Blinken je rekao da ono što sada vide su stvarni koraci i hrabri koraci obje zemlje da ostave prošlost iza sebe i rade na trajnom miru.Blinken je rekao da SAD snažno podržavaju suverenitet i teritorijalnu nezavisnost i Jermenije i Azerbejdžana.
Prije sastanka, Jermenija i Azerbejdžan su se međusobno optuživali za kršenje krhkog primirja u Nagorno-Karabahu.

Sukob oko regije bez izlaza na more datira iz 1991. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza, kada su jermenski separatisti zauzeli to područje u potezu koji je podržao Jerevan.

U ratu koji je uslijedio ubijeno je skoro 30.000 ljudi, a stotine hiljada protjerano iz svojih domova, piše thenationalnews.Uprkos prekidu vatre uz posredovanje Rusije, SAD i Francuske 1994. godine, mirovni pregovori se bore da napreduju, a borbe često izbijaju.
Rajan Bol (Ryan Bohl), analitičar u kompaniji za obavještavanje o rizicima Rane, rekao je da povećani fokus gospodina Blinkena na jermensko-azerbejdžanski dosije također ima za cilj da potkopa Rusiju, koja je sada zaokupljena ukrajinskim ratom.

Direktan dijalog je najbolji put do zaista trajnog mira i sa velikim zadovoljstvom to podržavamo, izjavio je Blinken

Blinken ugostio diplomate iz Armenije i Azerbejdžana

<a href="https://avaz.ba/tag/2725/egipat">Na marginama skupa COP27 u Egiptu</a> Jordan i Izrael su&nbsp;potpisali memorandum razumijevanja o razmjeni vode za električnu energiju dobivenu solarnim elektranama.
U sklopu ideje, predložene prije godinu dana, Jordan će izgraditi 600 megavata solarnih kapaciteta te izvoziti struju u Izrael. Izrael će za to Jordanu slati 200 milijuna prostornih metara desalinizirane vode.

Memorandum je potpisan na klimatskom skupu Ujedinjenih naroda u egipatskom Šarm El Šeiku, na događaju čiji su domaćini Ujedinjeni Arapski Emirati.
Prva zaljevska država koja normalizirala odnose s Izraelom su Emirati i to 2020. godine.Oni su postali pratner u ovom projektu.&nbsp;

Izraelsko ministarstvo energetike saopćilo je kako su se stručnjaci dviju država nalazili kroz prošlu godinu kako bi usklađivali finansijske, logističke i regulatorne aspekte projekta.

Potpisivanje u utorak izražava zajedničku želju država da se s klimatskom krizom nose prekograničnom suradnjom, objavilo je izraelsko ministarstvo.

Prva zaljevska država koja normalizirala odnose s Izraelom su Emirati i to 2020. godine

Jordan i Izrael potpisali memorandum: Voda za struju

<a href="https://avaz.ba/tag/32301/palestinci">Mnogi Palestinci u Pojasu Gaze</a>, koji je pod izraelskom blokadom, proizvode maslinovo ulje.To ulje se potom izvozi u arapske države. Mnogi na taj način žive od proizvodnje ulja, a posebno u gradu Kan Junisu (Khan Yunisu).Sredinom oktobra u Pojasu Gaze počinje sezona berbe maslina i proizvodnje maslinovog ulja, što omogućava mještanima palestinske enklave da mukotrpnim radom steknu kakve takve uslove za preživljavanje u raljama izraelske blokade koja traje već godinama, piše Anadolija.&nbsp;

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Palestine, na palestinskoj teritoriji ima oko 12,5 miliona stabala maslina, a za preradu se koriste plodovi s oko deset miliona stabala.

U cijelom blokiranom Pojasu Gaze djeluje ukupno 40 pogona za proizvodnju maslinovog ulja, od kojih su 32 moderna, šest tradicionalnih poluautomatskih i dva pogona koja rade koristeći staru ručnu metodu presovanja na kamenu.
Mnogi Palestinci preferiraju maslinovo ulje dobiveno tradicionalnim tehnikama, korištenjem granitnih kamenih mlinova, što je ujedno i dio njihove kulturne baštine.

Palestinci tvrde da je kvalitet maslinovog ulja u Gazi neupitan i da mogu biti veoma konkurentni na tržištu ukoliko se ukine blokada enklave.

Više od dva miliona stanovnika Gaze živi na površini od 365 kvadratnih kilometara u pojasu koji Izrael od 2006. godine drži pod potpunom zračnom, kopnenom i morskom blokadom.
Gaza je među najnaseljenijim regijama svijeta, a njeno stanovništvo vodi borbu za preživljavanje u sjeni izraelske blokade i napada u kojima je devastirana tamošnja infrastruktura.
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, više od 65 posto stanovnika Gaze živi ispod granice siromaštva, a više od 60 posto stanovništva je nezaposleno.

Više od dva miliona stanovnika Gaze živi na površini od 365 kvadratnih kilometara u pojasu koji Izrael od 2006. godine drži pod potpunom zračnom, kopnenom i morskom blokadom

Palestinci iz Gaze proizvode i izvoze maslinovo ulje

<a href="https://avaz.ba/tag/34/bugarska">U oružanom incidentu sa osumnjičenom</a> grupom migranata na granici Bugarske sa Turskom ubijen je bugarski policajac.Tu informaciju potvrdio je&nbsp;bugarski ministar unutrašnjih poslova Ivan Demerdžijev.Prema njegovim riječima, incident se desio sinoć oko 20:30 sati kada su sa turske teritorije ispaljeni hici na patrolu nedaleko od sela Goljam Dervent.

Policajac koji je vršio provjeru pukotine na ogradi duž granice poginuo je na licu mjesta. Vojnik koji je bio sa njim nije ranjen i uzvratio je vatru nakon što je čuo između 10 i 15 hitaca i grupa migranata se potom povukla.

- Ovo je kriminalni čin, ekstremni napad. Ovo je novi napad migranata vatrenim oružjem. Od sada ćemo biti beskompromisni prema svakom ko ugrozi živote naših službenika - izjavio je Demerdžijev.
Za sada nema informacija kolika je grupa migranata bila niti da li je jedna ili više osoba otvorila vatru na policajca i vojnika.

Demerdžijev je dodao da su turske vlasti obećale saradnju i da potražiti počinioce te da će se aktivnije uključiti u borbu protiv trgovine ljudima.

Bugarska je rasporedila oko 350 vojnika duž svoje južne granice sa Turskom i Grčkom kako bi pomogli graničarima u borbi protiv povećanog priliva migranata.

Ovo je kriminalni čin, ekstremni napad, izjavio je Demerdžijev

U oružanom incidentu s grupom migranata ubijen policajac

<a href="https://avaz.ba/tag/15547/struja">Nove redukcije struje</a> zbog zahlađenja saopćila je Državna ukrajinska elektroenergetska kompanija Ukrenergo.- Zbog zahlađenja su nužne nove redukcije potrošnje električne energije. Naime, zbog hladnijeg vremena raste potrošnja struje, koja dovodi do povećanog opterećenja opreme i nedostatka električne energije u sistemu - objavio je Ukrenergo u saopćenju za javnost.
Redukcije struje, koje su učestale nakon silovitih ruskih raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljene su za regije Kijev, Černihov, Žitomir, Sumi, Harkov i Poltava, baš kao i glavni grad Kijev. - Popravci se nastavljaju danonoćno. Molimo vas da ne zaboravite štedljivo trošiti struju. To će nam omogućiti da redukcije budu rjeđe, ali će dozvoliti i našim inženjerima da se fokusiraju na popravke oštećeni postrojenja, o kojima ovisi opskrba strujom cijelih regija - objavio je Ukrenergo.

Popravci se nastavljaju danonoćno. Molimo vas da ne zaboravite štedljivo trošiti struju, objavio je Ukrenergo

Redukcije struje u Ukrajini zbog zahlađenja

<a href="https://avaz.ba/tag/916/pozar">U centru Menhetna (Manhattana), u neboderu</a> od 37 spratova u subotu je buknuo požar. Vatrogasci su spasili ženu na 20. spratu u kojem je i izbila vatra.- Ja sam prošao ispod nje i držao sam je kako bi joj kolega iznad mogao osloboditi ruku. Nakon toga sam je spustio - rekao je vatrogasac Artur Podgorsk, jedan od junaka koji je spasio ženu u požaru u Njujorku (New Yorku).
Kako piše New York Times, 38 ljudi povrijeđeno je u požaru nebodera na Menhetnu.

Dvoje ljudi je kritično, pet u teškom stanju. Frank Leb (Leeb), zamjenik šefa vatrogasaca, rekao je kako ljudi zbog vatre na dvadesetom spratu nisu mogli van. Na društvenoj platformi Twitter podijeljene su videosnimke s mjesta događaja.– Požar na 429 East 52nd Street izazvala je litij-ionska baterija u električnom biciklu – objavila je policija.

<blockquote class="twitter-tweet">Manhattan *3rd Alarm* Box 0877. 429 E 52nd St off 1st Ave. Update- Fire 20th floor 27 story HRFPMD. HazMat requested for Li Ion batteries. <a href="https://t.co/0LkBPVjNAY">pic.twitter.com/0LkBPVjNAY</a>— NYCFireWire (@NYCFireWire) <a href="https://twitter.com/NYCFireWire/status/1588917825888219136?ref_src=twsrc%5Etfw">November 5, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Jedinica u kojoj je izbio požar imala je najmanje pet e-bicikala – objavili su vatrogasci. Službenici vjeruju da je stanovnik nebodera popravljao bicikle i istražuju je li došlo do neovlaštene poslovne aktivnosti.
– Oko 200 požara u Njujorku ove godine izazvale su litij-ionske baterije, što je rezultiralo šest smrtnih slučajeva. – zaključio je Flin (Flynn).

Bivši papa Benedikt voljan svjedočiti o zlostavljanju djece

Izraelski predsjednik održava konsultacije sa strankama uoči imenovanja mandatara

Erdoan: Turska želi vidjeti da Švedska podržava otklanjanje sigurnosnih zabrinutosti Ankare

Tramp glasao: Ovo će biti sjajna noć

Prijetnja bombom na biračkom mjestu u Luizijani

U Evropi ove godine zabilježen najtopliji oktobar

Bivši direktor Pume sada će voditi Adidas

Video / Novi gaf Bajdena, sapleo se o žicu

Fon der Lejen: Ne smijemo ići autoputem prema paklu

Mrtvac u vozu bio danima: Tokom vožnje niko nije ništa primjetio

Blinken ugostio diplomate iz Armenije i Azerbejdžana

Jordan i Izrael potpisali memorandum: Voda za struju

Palestinci iz Gaze proizvode i izvoze maslinovo ulje

U oružanom incidentu s grupom migranata ubijen policajac

Redukcije struje u Ukrajini zbog zahlađenja

Video / Gorio stan u neboderu, žena stajala na ivici 20. sprata

Globus

Bivši papa Benedikt voljan svjedočiti o zlostavljanju djece

Izraelski predsjednik održava konsultacije sa strankama uoči imenovanja mandatara

Erdoan: Turska želi vidjeti da Švedska podržava otklanjanje sigurnosnih zabrinutosti Ankare

Tramp glasao: Ovo će biti sjajna noć

Prijetnja bombom na biračkom mjestu u Luizijani

U Evropi ove godine zabilježen najtopliji oktobar

Bivši direktor Pume sada će voditi Adidas

Video / Novi gaf Bajdena, sapleo se o žicu

Fon der Lejen: Ne smijemo ići autoputem prema paklu

Mrtvac u vozu bio danima: Tokom vožnje niko nije ništa primjetio

Blinken ugostio diplomate iz Armenije i Azerbejdžana

Jordan i Izrael potpisali memorandum: Voda za struju

Palestinci iz Gaze proizvode i izvoze maslinovo ulje

U oružanom incidentu s grupom migranata ubijen policajac

Redukcije struje u Ukrajini zbog zahlađenja

Video / Gorio stan u neboderu, žena stajala na ivici 20. sprata