<a href="https://avaz.ba/tag/133079/kherson">Rusija šalje više vojnika u ključni grad na jugu Hersona</a> i možda se sprema da ga brani, rekao je šef ukrajinskih obavještajaca.




Ukrajina je ranije sugerirala da bi neke ruske jedinice mogle napustiti.
Rusija je zauzela Herson u prvim danima rata, ali je nedavno bila pod pritiskom dok ukrajinske trupe napreduju duž rijeke Dnjepar.
Ruske vlasti u gradu naredile su hiljadama civila da se evakuišu, piše <a href="https://www.bbc.com/news/world-europe-63377946">BBC</a>.

Kirilo Budanov, šef ukrajinske obavještajne službe, odbacio je ovo kao "informativnu operaciju", rekavši za internet stranicu Ukrajinska pravda da Moskva "pokušava stvoriti iluziju da je sve izgubljeno".

- Ruska vojska šalje još vojnika i priprema ulice za odbranu - rekao je on, dodajući da je uklanjanje građana pretvaranje da se sačuva obraz u slučaju da grad padne pod Ukrajinu.
Ovo je odstupanje od ranijih komentara Kijeva da su invazione snage napuštale grad.&nbsp;- Oni se sada ne pripremaju za izlazak - rekao je.
BBC nije potvrdio precizna kretanja trupa bilo koje strane na terenu. Nagovještaj da ruske trupe kopaju otvara mogućnost žestoke borbe u narednim sedmicama.
Ukrajina je napredovala na Herson od početka oktobra. Povratila je oko 90 sela u regionu, sa ukupno 12.000 stanovnika, prema vojsci.

Ruski zvaničnici u Hersonu su u ponedjeljak najavili stvaranje jedinica vojske, rekavši da će muškarci imati "priliku" da im se pridruže.

Ali Serhij Bratčuk (Serhiy Bratchuk), ukrajinski vojni glasnogovornik u Odesi, rekao je da je ovo bila maska ​​za regrutaciju muških stanovnika u rusku vojsku.
Poraz u Hersonu bio bi veliki poraz za Rusiju.
To je glavni grad jedne od četiri regije koje je predsjednik Putin pokušao anektirati nakon samoopisanih referenduma.
To je ujedno i jedina regionalna prijestolnica koja je zarobljena od invazije u februaru, i jedino je uporište na zapadnoj obali rijeke Dnjepar koja protiče kroz Ukrajinu.
A provincija Herson kontroliše kapiju Krima.

Ukrajina je napredovala na Herson od početka oktobra

Tvrdi ukrajinski šef obavještajaca: Rusi se spremaju da brane Herson

Njemački predsjednik <a href="https://avaz.ba/tag/11407/frank-walter-steinmeier">Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier)</a> stigao je u iznenadnu posjetu Kijevu. Štajnmajer, koji je u Kijev stigao vozom danas ujutro, trebao bi se kasnije tokom dana sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Ovo je Štajnmajer prva posjeta Ukrajini otkako je Rusija započela invaziju 24. februara, ali treći pokušaj da otputuje u Kijev. Štajnmajer je prije pet dana otkazao planirani put u Ukrajinu iz sigurnosnih razloga.Njemački predsjednik također je planirao posjetiti Kijev s predsjednicima Litve, Poljske, Latvije i Estonije sredinom travnja, ali mu je rečeno da ne dolazi.
Odluka Kijeva donesena je zbog kritika Štajnmajer veza s Rusijom i zbog toga što je kao ministar vanjskih poslova ignorirao upozorenja istočnoeuropskih susjeda Njemačke o prijetnji ruske agresije.&nbsp;Spor između ukrajinskog i njemačkog predsjednika razriješen je početkom maja.

Štajnmajer je prije pet dana otkazao planirani put u Ukrajinu iz sigurnosnih razloga

Ovo je Štajnmajer prva posjeta Ukrajini otkako je Rusija započela invaziju

Njemački predsjednik iznenada došao u Kijev

Rusija ne smije eskalirati sukob u Ukrajini lažnim tvrdnjama da Kijev planira baciti takozvanu "prljavu bombu", upozorio je šef NATO-a Jens Stoltenberg.
On je komentirao tvrdnje Moskve da bi Ukrajina mogla rasporediti takvo oružje, što je izazvalo strahove da bi ga Rusija mogla upotrijebiti i okriviti Kijev.
Stoltenberg je rekao da je razgovarao sa šefom Pentagona Lojdom Ostinom (Lloyd J. Austin) i britanskim ministrom obrane Benom Volasom (Wallace) "o lažnoj tvrdnji Rusije da se Ukrajina sprema upotrijebiti prljavu bombu na vlastitom teritoriju". 
-	NATO saveznici odbacuju ovu optužbu. Rusija je ne smije koristiti kao izgovor za eskalaciju. Ostajemo čvrsti u našoj podršci Ukrajini - napisao je Stoltenberg na Twitteru.

<blockquote class="twitter-tweet">Spoke with 🇺🇸 <a href="https://twitter.com/SecDef?ref_src=twsrc%5Etfw">@SecDef</a> &amp; 🇬🇧 <a href="https://twitter.com/BWallaceMP?ref_src=twsrc%5Etfw">@BWallaceMP</a> about <a href="https://twitter.com/hashtag/Russia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Russia</a>’s false claim that <a href="https://twitter.com/hashtag/Ukraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ukraine</a> is preparing to use a dirty bomb on its own territory. <a href="https://twitter.com/hashtag/NATO?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NATO</a> Allies reject this allegation. Russia must not use it as a pretext for escalation. We remain steadfast in our support for Ukraine.&mdash; Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg) <a href="https://twitter.com/jensstoltenberg/status/1584587743728140289?ref_src=twsrc%5Etfw">October 24, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ostajemo čvrsti u našoj podršci Ukrajini, napisao je Stoltenberg na Twitteru

Stoltenberg: Komentirao tvrdnje Moskve da bi Ukrajina mogla rasporediti takvo oružje

NATO poslao upozorenje Rusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/639/vladimir-putin">Rusija namjerava</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/1072/vijece-sigurnosti-un">Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda</a> iznijeti svoje optužbe da Ukrajina planira napad "prljavom bombom" i pozvala je čelnika UN-a Antonia Gutereša (Guterres) da učini sve što može kako bi "spriječio taj gnusni zločin".

S napredovanjem ukrajinskih snaga u strateški važnu pokrajinu Herson koju je Rusija okupirala, najviši ruski dužnosnici telefonirali su zapadnim kolegama u nedjelju i ponedjeljak kako bi im rekli da Moskva sumnja da Ukrajina planira upotrijebiti takozvanu "prljavu bombu" s nuklearnim materijalom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je odgovorio optuživši Rusiju da sama planira takav napad a da će za njega optužiti Ukrajinu. Zapadne zemlje također su odbacile optužbe Rusije kao izgovor za intenziviranje osmomjesečnog rata koji je započeo u veljači kada su ruske snage izvršile invaziju na susjednu Ukrajinu.- Upotrebu "prljave bombe" od strane kijevskog režima smatrat ćemo činom nuklearnog terorizma" - napisao je ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia u pismu, u koje je Reuters imao uvid, Guterešu i Vijeću sigurnosti u ponedjeljak.
- Pozivamo zapadne zemlje da utiču na režim u Kijevu kako bi odustao od svojih opasnih planova koji prijete međunarodnom miru i sigurnosti. Pozivamo glavnog sekretara Ujedinjenih naroda da učini sve što je u njegovoj moći kako bi spriječio da se ovaj gnusni zločin dogodi - napisao je.&nbsp;Rusija je drugim članicama Vijeća najavila da će to pitanje iznijeti na sastanku iza zatvorenih vrata u utorak, rekli su diplomati.
Vijeće je održalo više desetina sastanaka o Ukrajini, ali nije u mogućnosti poduzeti nikakve značajne mjere jer Rusija ima pravo veta, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom, Velikom Britanijom i Francuskom.
Rusija je u UN-u diplomatski izolirana. Ranije ovog mjeseca tri četvrtine 193-člane Opće skupštine, 143 zemlje, glasalo je za osudu ruskog "pokušaja nezakonite aneksije" četiriju djelomično okupiranih regija u Ukrajini i pozvalo sve zemlje da ne priznaju taj potez.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je odgovorio optuživši Rusiju da sama planira takav napad a da će za njega optužiti Ukrajinu

Rusija je drugim članicama Vijeća najavila da će to pitanje iznijeti na sastanku iza zatvorenih vrata u utorak

Procurilo pismo Rusije Vijeću sigurnosti: "Spriječite gnjusni zločin Ukrajine"

Demokrati su držali oba doma Kongresa i predsjednika zadnje dvije godine, ali možda još dugo neće imati takvu konsolidiranu moć. Republikanci su favorizirani za pobjedu u Zastupničkom domu na izborima u sredini mandata 8. novembra, potkrijepljeni frustracijom oko ekonomije i prednostima u procesu preraspodjele koji se odvija svakih 10 godina. Ali demokrati rade na tome da održe svoje mjesto, vodeći kampanje za održavanje pristupa pobačaju i drugim pitanjima, <a href="https://ba.voanews.com/a/sad-kongres-medjuizbori-objasnjenje/6802803.html">piše Glas Amerike.</a>Izgledi su nejasniji u Senatu, gdje republikanci pokušavaju vratiti kontrolu. Nekoliko utrka u ključnim državama je tijesno, zbog čega čelnik republikanaca u Senatu Mič Mekonel (Mitch McConnell) kaže da su šanse da njegova stranka osvoji većinu samo 50-50.

Demokrati, predvođeni predsjednicom Predstavničkog doma Nenci Pelosi (Nancy Pelosi), drže većinu od 2018., kada su osvojili kontrolu na prvim međuizborima, na sredini mandata tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa (Trump). Republikanci bi mogli vratiti Dom ako osvoje samo pet mjesta u desetinama konkurentskih okruga.Historija republikancima također daje razloga za optimizam. U modernom dobu, stranka koja je držala Bijelu kuću izgubila je kongresna mjesta na gotovo svim međuizborima u sredini mandata.Ako republikanci osvoje Predstavnički dom 8. novembra, zastupnički klub izabrat će novog predsjednika i preuzeti vlast 3. januara 2023. Oni će voditi svaki odbor i odlučiti koji prijedlozi zakona dolaze u Predstavnički dom.

<h2>Kako bi izgledala republikanska većina?</h2>

Šef kluba republikanske stranke u Predstavnički domu Kevin Mekarti (McCarthy) već je predstavio svoju "Posvećenost Americi", široki pregled ekonomskih, graničnih sigurnosnih i drugih politika koje će republikanska stranka predložiti u prvim danima sljedećeg Kongresa. Povratak republikanske vlasti u Predstavničkom domu bila bi pobjeda za Trampa, koji se borio protiv nastojanja predvođenih demokratima da ga se smatra odgovornim za pobunu na Kapitolu 6. januara 2021. Velika većina republikanaca za koje se očekuje da će se sljedeće godine vratiti u Vašington, zajedno s većinom onih koji se nadaju prvom mandatu, odani su Trampu i slijedili su njegov primjer u svojoj politici i stavovima.Među tim saveznicima su članovi krajnje desnice poput zastupnice Marjori Tejlor Grin (Marjori Taylor Greene) iz Džordžije, kojoj su demokrati oduzeli dužnosti u odboru zbog njene ekstremne retorike, ali će biti dio široke vladajuće većine pod Predstavničkim domom. Grin je stala iza Mekartija kada je prošlog mjeseca u Pensilvaniji predstavio “Posvećenost Americi”.

<h2>Šta bi republikanska većina značila za Bajden?</h2>

Demokratski prioriteti poput pristupa pobačaju, rješavanja klimatskih promjena i strože kontrole oružja odmah bi bili stavljeni na stranu. I većina, ako ne i svi, planova predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) bila bi mrtva u zadnje dvije godine njegova mandata. Ipak, ništa ne postaje zakon bez Bajdenovog potpisa. Nacrti zakona za finansiranje vlade, povećanje gornje granice duga i rješavanje vojnih pitanja potrebni su za funkcioniranje vlade. Ti će prijedlozi zakona vjerovatno postati žarišta u pregovorima između republikanaca, demokrata i Bijele kuće.Bajden, koji je decenijama služio u Senatu, često je hvalio svoje dvostranačke akreditive i govorio da želi sarađivati s republikancima. Ali za to bi bilo malo apetita u Kongresu republikanaca koji je suprotstavljanje Bajdenu postavio kao glavni prioritet.

Iako bi se Senat mogao okrenuti u bilo koju stranu nakon izbora u sredini mandata, većina će stranka i dalje vjerovatno imati najmanju marginu. To znači da će Bajden tamo moći pronaći malo više zajedničkog jezika, bez obzira ko je na čelu. Velik dio Bidenovih zakonodavnih postignuća u uredu bio je nusprodukt dvostranačkih pregovora u Senatu. Ipak, Senat pod republikanskim vodstvom mogao bi usvojiti zakone koje je poslao Predstavnički dom pod republikancima, vršeći politički pritisak na Bajdena. A republikanci bi ponovno preuzeli kontrolu nad odborima, a time i moć provođenja istraga i nadzora uprave.Republikanski Senat također bi mogao otežati život Bajdenu blokiranjem ili odgađanjem prolaska predsjednikovih kandidata za sudsku i izvršnu vlast.Kad bi demokrati držali Senat, a republikanci osvojili Predstavnički dom, malo je vjerovatno da bi dva doma našla mnogo zajedničkog jezika. Ali republikanci bi mogli pokušati pridobiti umjerene demokrate u Senatu za neke zakone.Kad bi demokrati uspjeli zadržati Predstavnički dom i Senat, vjerovatno bi ponovno pokrenuli pregovore o nekim tačkama Bajdenovog dnevnog reda koje nikada nisu usvojene, uključujući njegov novi paket socijalnih i ekonomskih programa koji je zastao zbog unutarnjih demokratskih nesuglasica.Većina okruga u Predstavničkom domu nije konkurentna zahvaljujući procesu preraspodjele koji zakonodavnim tijelima država omogućuje da povuku vlastite kongresne linije ako tako odluče. Mnoga zakonodavna tijela povlače granice kako bi dale prednost jednoj ili drugoj stranci.Ipak, desetine mjesta su u igri, uključujući mnoga od onih koje drže demokrati koji su pobijedili u predgrađima 2018., osvojivši većinu za stranku te godine.

Izgledi su nejasniji u Senatu, gdje republikanci pokušavaju vratiti kontrolu

Kontrola Kongresa: Šta je u igri na međuizborima 2022.?

Nakon ključnih članica vojnog saveza, NATO je u ponedjeljak demantovao tvrdnju Rusije da se Ukrajina sprema upotrijebiti "prljavu bombu" na svojoj teritoriji i okriviti Moskvu.

- Razgovarao sam s američkim ministrom odbrane (Lojd Ostin) i ministrom odbrane Velike Britanije (Ben&nbsp; Valas) o lažnoj tvrdnji Rusije da se Ukrajina sprema da koristi "prljavu bombu" na svojoj teritoriji. Saveznici u NATO-u odbacuju ovu tvrdnju. Rusija to ne smije koristiti kao izgovor za eskalaciju. Ostajemo nepokolebljivi u našoj podršci Ukrajini - rekao je <a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.</a>
Ruske tvrdnje stigle su tokom razgovora ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua sa svojim kolegama iz nekoliko zapadnih zemalja.
Sjedinjene Američke Države (SAD), Francuska i Velika Britanija odbacile su u nedjelju tvrdnju Rusije da se Ukrajina sprema upotrijebiti "prljavu bombu" na svojoj teritoriji i okriviti Moskvu.
U zajedničkom saopćenju se navodi da su ministri odbrane tri nacije razgovarali s ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom na njegov zahtjev i svi su odbacili "providno lažne navode Rusije" da će Kijev iskoristiti bombu kao provokaciju.&nbsp;Prljava bomba ili uređaj za radiološko raspršivanje je vrsta spekulativnog radiološkog oružja koje kombinuje radioaktivni materijal s konvencionalnim eksplozivima.

Prljava bomba ili uređaj za radiološko raspršivanje je vrsta spekulativnog radiološkog oružja koje kombinuje radioaktivni materijal s konvencionalnim eksplozivima

Jens Stoltenberg: Rusija to ne smije koristiti kao izgovor za eskalaciju

NATO odbacuje optužbe Rusije o "prljavoj bombi"

<a href="https://avaz.ba/tag/47988/credit-suisse-banka">Švicarska banka Kredi Suis (Credit Suisse)</a> pristala je da plati 238 miliona eura Francuskoj kako bi izbjegla krivično gonjenje za prevaru, saopćio je danas nadležni sud u Parizu.

Banka je pristala na isplatu kako bi izbjegla sudski spor za sakrivanje utaje poreza svojih klijenata u Francuskoj u periodu od 2005. do 2012. godine.
Sud je naveo da će švicarska banka izbjeći tužbu u Francuskoj i riješit će spor i sa poreskim organima, kojima će platiti 115 miliona eura odštete, a sudu kaznu od 123 miliona eura.

Sud je naveo da će švicarska banka izbjeći tužbu u Francuskoj i riješit će spor i sa poreskim organima, kojima će platiti 115 miliona eura odštete, a sudu kaznu od 123 miliona eura

Švicarska banka će izbjeći spor za skrivanje utaje poreza: Plaća Francuskoj 238 miliona eura

<a href="https://avaz.ba/tag/57489/volodimir-zelenski">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski</a> u ponedjeljak je pozvao Izrael da se pridruži borbi protiv Rusije i ponovio je zahtjev za izraelskim sistemima protuzračne odbrane.

- Zar nije došlo vrijeme za vašu zemlju da izabere uz koga će biti? Da li će biti uz demokratski svijet, koji se bori rame uz rame protiv egzistencijalne prijetnje našem postojanju? Ili uz one koji okreću pogled od ruskog terora, čak i kada je cijena nastavka terora kompletno uništenje svjetske sigurnosti&nbsp;- upitao je Zelenski u video obraćanju konferenciji izraelskih novina Haaretz.Izrael je osudio rusku invaziju. Ta je zemlja, međutim, zabrinuta zatezanjem odnosa s Moskvom, dominantnom stranom silom u susjednoj Siriji, gdje izraelske snage često napadaju proiranske milicije, i želi da osigura dobrobit ruskih Jevreja.
Izrael, koji će izabrati novu vladu na izborima 1. novembra, limitirao je svoju pomoć Ukrajini na isporuke humanitarne pomoći i odbrambene opreme. Nedavno je ponudio da pomogne Ukrajincima da razviju civilne sisteme uzbunjivanja od zračnih napada.
Zelenski je izjavio da to nije dovoljno i zatražio je od izraelskih čelnika da također razmotre slanje sistema protuzračne odbarne. On je upućivao isti apel mnogo puta od izbijanja rata u februaru.

Zar nije došlo vrijeme za vašu zemlju da izabere uz koga će biti, upitao je Zelenski

Volodimir Zelenski: Da li će biti uz demokratski svijet, koji se bori rame uz rame protiv egzistencijalne prijetnje našem postojanju

Zelenski traži od Izraela da pomogne Ukrajini

Održavati žar za provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan koji je sačinjen u stabilnim vremenima pakleno je težak zadatak u ovim teškim vremenima. Jasno je da je provedbu zasjenio uticaj rata i panevropski skok cijena energije. No, neće biti brzih rješenja ni čudotvornih formula za ovaj ogromni izazov koji je pred nama. Ali ono što sa sigurnošću znamo je da ne može biti povratka na staro, posebno u pogledu održive i zelene tranzicije u tako osjetljivom regionu kao što je naš - <a href="https://avaz.ba/tag/60162/majlinda-bregu">rekla je Majlinda Bregu</a>, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), tokom okruglog stola ministara energetike Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa koji je danas u Berlinu organiziralo Savezno ministarstvo za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke. Učesnici skupa saglasni su da je energetsku krizu moguće prevladati, a energetsku tranziciju provesti samo uz dublju regionalnu saradnju, preispitivanje energetske sigurnosti i diverzifikaciju opskrbe, ali i intenziviranjem saradnje na integraciji regionalnog tržišta električne energije, te širenjem obnovljivih izvora energije. Njemačka je izrazila spremnost da podrži regionalnu energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu kroz energetsko partnerstvo sa svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.

<h2>Smanjenje ovisnosti o uvozu energije</h2>

- Rješenja su u regionalnom i evropskom pristupu, u solidarnosti, ali i u smanjenju ovisnosti o uvozu energije i fosilnim gorivima kroz korištenje ogromnog potencijala obnovljive energije - u tržišnoj intervenciji na evropskom nivou! Svako od nas ima svoju ulogu na putu ka zelenoj budućnosti. Naš region pati od dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja u energetski sistem. Za promjenu će biti potrebna velika finansijska sredstva i vrijeme. Proći će godine prije nego što budemo u stanju ostvariti diversifikaciju! Energetska i zelena tranzicija imaju ljudsko lice i potrebne su snažne mjere podrške za naše najugroženije, za privredne subjekte koji su suočeni s poteškoćama, za naše regije ovisne o uglju - dodala je Bregu.Procjenjuje se da mjere fiskalne podrške za Zapadni Balkan, kao odgovor na porast cijena energije, premašuju 1,5 posto BDP-a u periodu od sredine 2019. do sredine 2022. godine. Najveći dio ove podrške odnosi se na kontrolu cijena i subvencije, a ne na direktnu podršku. Zapadni Balkan ima visoke stope energetskog siromaštva u poređenju sa EU. Kao rezultat toga, energetska kriza pridonijela je povećanim izdacima domaćinstava za energiju i druge proizvode. Prosječno domaćinstvo u regionu troši 7-10 posto svog ukupnog budžeta na energiju. Ovo nesrazmjerno slabi domaćinstva sa niskim prihodima. Cijene plina su porasle više od 10 puta u odnosu na period prije pandemije, dok je kupovna moć u našem regionu – regionu koji ima samo 1/3 BDP-a EU po glavi stanovnika, jednostavno nemoćna protiv takvih poskupljenja.

<h2>Ozelenjavanje transporta i mobilnosti</h2>

- Značajne mogućnosti leže u ozelenjavanju našeg transporta i mobilnosti, naših radnih mjesta, fiskalnih sistema i investicija, većem ulaganju u energetsku učinkovitost, naknadnom opremanju industrijskih pogona s visokim emisijama ugljika te oslanjanju na talas obnove u EU koji je usmjeren na škole, bolnice i zgrade. Mi, u Vijeću za regionalnu saradnju, nastavit ćemo aktivno održavati žar Zelene agende uprkos teškom ratu i energetskoj krizi - zaključila je Bregu.Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju učestvovala je na panelu posvećenom uvjetima ulaganja i potrebama za širenje obnovljivih izvora energije zajedno sa dr Robertom Habeckom, ministrom za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke, dr Franziskom Brantner, parlamentarnom državnom sekretarkom za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke, Jochenom Flasbarthom, državnim sekretarom u Ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, Kostasom Skrekasom, ministrom okoliša i energetike Grčke, Manuelom Sarrazinom, specijalnim predstavnikom Savezne vlade za Zapadni Balkan, Belindom Balluku, potpredsjednicom Vlade i ministricom za infrastrukturu i energetiku Albanije, Artanom Rizvanolliem iz Ministarstva privrede Kosova, Ervinom Ibrahimovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom za kapitalne investicije Crne Gore, Zoranom Mihajlović, potpredsjednicom Vlade i ministricom rudarstva i energetike Srbije, Razmenom Čekic-Đurović, državnom sekretarkom u Ministarstvu privrede Sjeverne Makedonije, Jadrankom Winbow Negodić, ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Njemačkoj te drugim značajnim regionalnim i međunarodnim partnerima.

Njemačka je izrazila spremnost da podrži regionalnu energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu kroz energetsko partnerstvo sa svih šest ekonomija Zapadnog Balkana

Bregu: Teško je održavati žar za provedbu Zelene agende, ali u regiji ranjivoj na klimatske promjene ne smije biti povratka na staro

<a href="https://avaz.ba/tag/131374/volodimir-zelensky">Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Zelensky)</a> kritikovao je neutralnost Izraela tokom ruske invazije na njegovu zemlju, navodeći da je to za rezultat dalo savezništvo Rusije i Irana, koje se manifesovalo kroz isporuku iranskih dronova ruskoj vojsci.- Takav savez jednostavno ne bi postojao da su vaši političari donijeli ispravnu odluku u to vrijeme. A mi smo je tražili - rekao je Zelenski.Zelenski smatra kako je izraelska odluka o tome da ne ometa Kremlj 2014. godine tokom ruske aneksije Krima omogućila zbližavanje Rusije i Irana.Ovaj komentar Zelenskog došao je nekoliko dana prije održavanja parlamentarnih izbora u Izraelu, koji su zakazani za 1. novembar.

<blockquote class="twitter-tweet">Zelensky: Israel’s neutrality led to Russia-Iran ties; Putin may help Iran on nukes <a href="https://t.co/JqMw5aeYxO">https://t.co/JqMw5aeYxO</a>&mdash; The Times of Israel (@TimesofIsrael) <a href="https://twitter.com/TimesofIsrael/status/1584600137552523266?ref_src=twsrc%5Etfw">October 24, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Takav savez jednostavno ne bi postojao da su vaši političari donijeli ispravnu odluku u to vrijeme. A mi smo je tražili, poručio je Zelenski

Zelenski: Izrael bio neutralan 2014. godine tokom ruske aneksije Krima

Zelenski kritikovao Izraelce: Njihova neutralnost je kriva za savezništvo Rusije i Irana

<a href="https://avaz.ba/tag/612/pucnjava">U pucnjavi u srednjoj školi u američkom gradu Sent Luisu</a> ubijene su dvije, a ranjeno još šest osoba, saopćila je lokalna policija.&nbsp;Policijski komesar Majkl Sek rekao je da su među žrtvama žena i tinejdžerka.&nbsp;Kako je naveo, policija je uspjela da ubije napadača, za koga se pretpostavlja da ima oko 20 godina.Pucnjava se dogodila nešto iza 9:00 sati u srednjoj školi, nakon čega su se učenici zabarikadirali i sakrili u učionicama, a neki su iskakali kroz prozore i bježali na sigurno, prenio je AP.Sek je odbio da kaže kako je uspio da uđe napadač koji je bio naoružan pištoljem sa dugom cijevi.&nbsp;Policajci su odmah stigli na mjesto pucnjave, locirali napadača i ubili ga nakon razmjene vatre s njim, dodao je komesar.Sek nije htio da kaže imena žrtava, a nije rekao ni da li je ubijena žena bila učiteljica.&nbsp;Ranjene osobe su hospitalizovane.

<blockquote class="twitter-tweet">Three people, including the suspect, have been killed in a St. Louis HS shooting. <a href="https://t.co/3GfwojiomN">https://t.co/3GfwojiomN</a>&mdash; Complex (@Complex) <a href="https://twitter.com/Complex/status/1584600229407514624?ref_src=twsrc%5Etfw">October 24, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pucnjava se dogodila nešto iza 9:00 sati u srednjoj školi, nakon čega su se učenici zabarikadirali i sakrili u učionicama, a neki su iskakali kroz prozore i bježali na sigurno

Pucnjava u školi u Sent Luisu: Stradale dvije osobe, ubijen i napadač

<a href="https://avaz.ba/tag/91779/philips">Dionice Philipsovog sektora medicinske opreme</a> pale su za 60 posto ove godine, kompanija je zabilježila neto gubitak od 1.33 milijarde dolara u trećem kvartalu ove godine, što je ogroman pad u odnosu na 2,97 milijardi neto dobiti u isto vrijeme prošle godine. Philips, jedna od najstarijih, najinovativnijih i najvećih kompanija u polju potrošačke elektronike, bijele tehnike, ali i sofisticiranih medicinskih aparata, pokušava povratiti poljuljano povjerenje u svoje ime nakon prošlogodišnjeg velikog gafa s respiratorima za tretiranje apneje u snu.

Naime, Philips je sredinom prošle godine bio prisiljen povući dio respiratora (a riječ je o brojci između tri-četiri miliona uređaja koji su koštali cca dvije hiljade eura po komadu), zbog opasnosti raspada ugrađene pjene za prigušivanje zvuka uređaja na sitne, toksične čestice, koje mogu izazvati rak. Sama je kompanija tada objavila da u raspadu pjene nastaju plinovi koji također mogu biti toksični i uključuju opasnost obolijevanja od raka.Čitava priča povlačenja uređaja s tržišta i kontrolu štete koštala je nizozemsku kompaniju više od dvije milijarde eura.Upravo je čovjek koji je provodio ovaj težak posao povlačenja respiratora s tržišta prošle godine Roj Jakobs (Roy) prošle sedmice postao glavni izvršni direktor Philipsa, naslijedivši Fransa Van Houtena koji je na toj poziciji proveo punih 12 godina, a moguće da mu je presudila upravo afera s respiratorima.

Kako i ne bi, dionice Philipsovog sektora medicinske opreme pale su za 60 posto ove godine, kompanija je zabilježila neto gubitak od 1.33 milijarde dolara u trećem kvartalu ove godine, što je ogroman pad u odnosu na 2,97 milijardi neto dobiti u isto vrijeme prošle godine.Novi je direktor morao povući bolne rezove, a prvi u ovakvim situacijama je obično rješavanje dijela radne snage kako bi se dugoročni smanjili troškovi i umanjili gubici. Jedan od prvih poteza Roja Jakobsa kao izvršnog direktora tako je danas objavljena odluka da će Philips otpustiti 4.000 radnika, oko pet posto sveukupne svoje radne snage. Ni to neće proći jeftino za tvrtku, računa se da će na otpremnine i troškove vezane uz otkaze potrošiti oko 300 miliona eura.Kako je Jakobs naveo u saopćenju za javnost, prioritet Philipsa je “poboljšati planove izvršenja kako bi mogli ponovno graditi povjerenje pacijenata, potrošača i kupaca." Ovi koraci uključuju jačanje sigurnosti pacijenata i upravljanja kvalitetom, kao i “hitno poboljšanje opskrbnih lanaca”.

Dionice Philipsovog sektora medicinske opreme pale su za 60 posto ove godine, kompanija je zabilježila neto gubitak od 1.33 milijarde dolara u trećem kvartalu ove godine

Philips otpušta 4.000 radnika radi gubitaka zbog greške s respiratorom

<a href="https://avaz.ba/tag/120741/rishi-sunak">Riši Sunak (Rishi) obratio se u centrali Konzervativne partije</a> nakon što je postao novi premijer Velike Britanije. Na početku svog obraćanja je odao priznanje svojoj prethodnici Liz Tras (Truss) na "dostojanstvenom vodstvu u teškim okolnostima u zemlji i inostranstvu".Dodao je da ima čast što ima podršku parlamenta i što je izabran za lidera, ističući da mu je najveća čast u životu što može služiti zemlji ju voli, te da joj na ovaj način može vratiti bar nešto koliko joj duguje.

Ujedinjeno Kraljevstvo je divna zemlja, ali nema sumnje da se suočavamo sa velikim ekonomskim izazovima. Sada nam je potrebna stabilnost i jedinstvo - istakao je Sunak.

On je podvukao da će mu prioritet biti da vodi partiju i zemlju zajedno, jer je, kako kaže, "to jedini način na koji ćemo zajedno proći izazove s kojima se suočavamo, i da sagradimo bolju budućnost za našu djecu i unučad".
- Radit ću danonoćno da bih služio britanski narod - poručio je Sunak.

<blockquote class="twitter-tweet">The United Kingdom is a great country but we face a profound economic crisis. That’s why I am standing to be Leader of the Conservative Party and your next Prime Minister. I want to fix our economy, unite our Party and deliver for our country. <a href="https://t.co/BppG9CytAK">pic.twitter.com/BppG9CytAK</a>&mdash; Rishi Sunak (@RishiSunak) <a href="https://twitter.com/RishiSunak/status/1584114970723512321?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ujedinjeno Kraljevstvo je divna zemlja, ali suočavamo se sa velikim ekonomskim izazovima, istakao je on

Prvo obraćanje Rišija Sunaka: Radit ću danonoćno da bih služio britanski narod

Adam Kalinjin, IT stručnjak iz južne Rusije, živi u šumi više od mjesec dana kako bi izbjegao regrutaciju. Intervju s njim objavila je Mediazona, <a href="https://novayagazeta.eu/articles/2022/10/22/russian-it-specialist-sets-up-camp-in-the-forest-to-avoid-getting-drafted-mediazona-reports-en-news">prenosi Novaya Gazeta.</a>Kalinjin se ranije izjasnio protiv rata u Ukrajini. Izrečeno mu je više novčanih kazni za prisustvovanje antiratnim skupovima.&nbsp;Nakon što je u Rusiji objavljena mobilizacija on se preselio u šumu.

- Imao sam izbor: Ili ću jednog dana otići u prodavnicu i uhvatit će me vojni službenici, ili ću moći živjeti u šumi, možda ne najudobnije, ali besplatno. To nije bila baš laka odluka - rekao je.Iako u Rusiji postoji izuzeće za IT stručnjake on to smatra "nepouzdanom" opcijom, ali kako navodi mora se ispuniti mnogo zahtjeva da bi se dobilo to izuzeće. Ipak on nije htio da napusti Rusiju.Kalinjin i dalje da radi na daljinu pet dana u sedmici iz šume, gdje je postavio dva šatora - jedan za spavanje i jedan za posao.- Razlog zbog kojeg sam ih razdvojio je taj što sam pronašao ovu lijepu lokaciju, zaštićenu od vjetra, s puno sunca, sve je super – ali nema interneta. I lokacija moje kancelarije nije baš idealna, ako vjetar počne da duva, tamo bude prilično gadno, ali postoji internet - objasnio je.

On koristi solarne baterije za punjenje svojih uređaja. Postavio je i spremište za hranu u posebnom kontejneru pored puta, gdje skladišti hranu koja se ne kvari brzo, poput rezanaca, čaja, konzervirane hrane. Treba mu oko sat vremena da dođe do zalihe hrane iz kampa u šumi.Adam kuha sa plinskom bocom. On također prikuplja kišnicu za kuhanje i piće.Kalinjin tokom svog boravka u šumi nije vidio svoje prijatelje ili rođake. Ima Telegram kanal na kojem priča o svom životu. Danas je informatičar napisao da je platio kaznu od 30.000 rubalja (490 eura) zbog nošenja znaka "Ne ratu."

Iako u Rusiji postoji izuzeće za IT stručnjake on to smatra "nepouzdanom" opcijom, ali kako navodi mora se ispuniti mnogo zahtjeva da bi se dobilo to izuzeće. Ipak on nije htio da napusti Rusiju

Ruski IT stručnjak pobjegao od regrutacije u šumu

<a href="https://avaz.ba/tag/120741/rishi-sunak">Riši Sunak (Rishi) novi je britanski premijer</a>, nakon što je svoju kandidaturu povukla Peni Mordaunt (Penny Mordaunt).&nbsp;On je tako postao treći premijer Velike Britanije u manje od dva mjeseca, poslije ostavki prvo Borisa Džonsona (Johnson), a onda i Liz Tras (Truss).Osim toga, Sunak je prvi britanski premijer koji nije bijelac, a također će s 42 godine biti i najmlađi vođa Britanaca u posljednjih 200 godina. On je s 39 godina postao ministar finansija u Džonsonovoj vladi, dodavši da će zbog svega biti zahvalan nekadašnjem premijeru, naročito za njegove postupke tokom pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.

Sunak je zanimljiva osoba, multimilioner je i bivši predsjednik investicijskog fonda i analitičar Goldman Sachsa. Njegova supruga Akšata Marti (Akshata Murthy) kćerka je indijskog milijardera N.R. Narajana Martija (Narayan), koji je osnivač tehnološkog diva Infosis.

Jedan je od najbogatijih političara u Vestminsteru, a sada je pred njim zadatak da formira novu vladu.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Rishi Sunak is new UK Prime Minister. He’ll be the first British-Asian PM &amp; first Hindu PM, and at 42, the youngest PM in modern times. I’ve backed <a href="https://twitter.com/RishiSunak?ref_src=twsrc%5Etfw">@RishiSunak</a> for a long time, think he’s the right guy for the job, and wish him every success. <a href="https://t.co/oNfKXlk9R2">pic.twitter.com/oNfKXlk9R2</a>&mdash; Piers Morgan (@piersmorgan) <a href="https://twitter.com/piersmorgan/status/1584531902551031808?ref_src=twsrc%5Etfw">October 24, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sunak će s 42 godine biti i najmlađi vođa Britanaca u posljednjih 200 godina

Sunak: Skrenuo pažnju dolaskom na funkciju ministra finansija prije tri godine

Prvi put u historiji premijer Velike Britanije neće biti bijelac

Novi predsjednik <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ri%C5%A1i%20Sunak&amp;">Konzervativne stranke u Velikoj Britaniji je Riši Sunak</a>, nakon što se Peni Mordaunt povukla iz trke.On će na poziciji premijera Velike Britanije zamijeniti Liz Tras (Truss) koja je prošle sedmice podnijela ostavku poslije 45 dana provedenih na čelu britanske Vlade.Nakon što je imenovan za predsjednika Konzervativne stranke, njemu je Tras uputila čestitku. - Čestitam Rišiju Sunaku&nbsp;na imenovanju za lidera Konzervativne stranke i na tome što će biti naš sljedeći premijer.&nbsp;Imaš moju punu podršku - napisala je Tras na Twitteru.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Congratulations <a href="https://twitter.com/RishiSunak?ref_src=twsrc%5Etfw">@RishiSunak</a> on being appointed as Leader of the Conservative Party and our next Prime Minister. You have my full support.&mdash; Liz Truss (@trussliz) <a href="https://twitter.com/trussliz/status/1584545601177686016?ref_src=twsrc%5Etfw">October 24, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tvrdi ukrajinski šef obavještajaca: Rusi se spremaju da brane Herson

Njemački predsjednik iznenada došao u Kijev

NATO poslao upozorenje Rusiji

Procurilo pismo Rusije Vijeću sigurnosti: "Spriječite gnjusni zločin Ukrajine"

Kontrola Kongresa: Šta je u igri na međuizborima 2022.?

NATO odbacuje optužbe Rusije o "prljavoj bombi"

Švicarska banka će izbjeći spor za skrivanje utaje poreza: Plaća Francuskoj 238 miliona eura

Zelenski traži od Izraela da pomogne Ukrajini

Bregu: Teško je održavati žar za provedbu Zelene agende, ali u regiji ranjivoj na klimatske promjene ne smije biti povratka na staro

Zelenski kritikovao Izraelce: Njihova neutralnost je kriva za savezništvo Rusije i Irana

Pucnjava u školi u Sent Luisu: Stradale dvije osobe, ubijen i napadač

Philips otpušta 4.000 radnika radi gubitaka zbog greške s respiratorom

Prvo obraćanje Rišija Sunaka: Radit ću danonoćno da bih služio britanski narod

Ruski IT stručnjak pobjegao od regrutacije u šumu

Prvi put u historiji premijer Velike Britanije neće biti bijelac

Tras čestitala Sunaku: Imaš moju punu podršku

Globus

Tvrdi ukrajinski šef obavještajaca: Rusi se spremaju da brane Herson

Njemački predsjednik iznenada došao u Kijev

NATO poslao upozorenje Rusiji

Procurilo pismo Rusije Vijeću sigurnosti: "Spriječite gnjusni zločin Ukrajine"

Kontrola Kongresa: Šta je u igri na međuizborima 2022.?

NATO odbacuje optužbe Rusije o "prljavoj bombi"

Švicarska banka će izbjeći spor za skrivanje utaje poreza: Plaća Francuskoj 238 miliona eura

Zelenski traži od Izraela da pomogne Ukrajini

Bregu: Teško je održavati žar za provedbu Zelene agende, ali u regiji ranjivoj na klimatske promjene ne smije biti povratka na staro

Zelenski kritikovao Izraelce: Njihova neutralnost je kriva za savezništvo Rusije i Irana

Pucnjava u školi u Sent Luisu: Stradale dvije osobe, ubijen i napadač

Philips otpušta 4.000 radnika radi gubitaka zbog greške s respiratorom

Prvo obraćanje Rišija Sunaka: Radit ću danonoćno da bih služio britanski narod

Ruski IT stručnjak pobjegao od regrutacije u šumu

Prvi put u historiji premijer Velike Britanije neće biti bijelac

Tras čestitala Sunaku: Imaš moju punu podršku