<a href="https://avaz.ba/tag/120741/rishi-sunak">Riši Sunak (Rishi)</a>, republikanac indijskog porijekla, budući je premijer Velike Britanije, nakon što je Liz Tras (Truss) prošle sedmice podnijela ostavku.

On je rođen 12. maja 1980. godine. Na poziciji kancelara blagajne bio je u periodu od 2020. do 2022. godine, a prethodno je bio glavni sekretar trezora.&nbsp;Rođen je u Sautemptonu od pandžabskih hinduističkih roditelja koji su došli u Britaniju iz istočne Afrike.

<h2>Studirao filozofiju, politiku i ekonomiju </h2>

Školovao se na Vančester koledžu, a nakon toga je studirao filozofiju, politiku i ekonomiju na Linkoln koledžu u Oksfordu, a kasnije je stekao zvanje mastera na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji. Dok je studirao na Stanfordu, upoznao je svoju buduću suprugu Akšatu Murti (Akshata Murty), kćerku N. R. Narajane Murtija, indijskog biznismena milijardera koji je osnovao Infosis.
Na listi bogataša "The Sunday Timesa" piše da su Sunak i njegova supruga "teški" više od 730 miliona funti.

<h2>Jedan od najbogatijih članova parlamenta</h2>

Inače, vjeruje se da je Sunak, čak i prije nego što se oženio, bio jedan od najbogatijih članova parlamenta.

Prije politike, Sunak je gradio karijeru u industriji investicionog bankarstva u američkoj firmi "Goldman Sachs". Nakon toga, počeo je da upravlja hedž fondovima i osnovao je kompaniju Theleme Partners 2010. godine.
U julu 2019. godine, bivši kancelar Sajid Džavid imenovao ga je za glavnog sekretara Trezora, a on je formirao trast čija se imovina procenjuje na više miliona funti.

Na listi bogataša "The Sunday Timesa" piše da su Sunak i njegova supruga "teški" više od 730 miliona funti

Ko je Riši Sunak, budući premijer Velike Britanije: Ima punca milijardera i uspješan je političar indijskog porijekla

Novi predsjednik <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Velika%20Britanija&amp;">Konzervativne partije u Velikoj Britaniji</a> je Riši Sunak, nakon što se Peni Mordaunt povukla iz trke.

Ovo Sunaku daje direktan put da postane novi premijer Velike Britanije.
On će na poziciji premijera Velike Britanije zamijeniti Liz Tras koja je prošle sedmice podnijela ostavku poslije 45 dana provedenih na čelu britanske Vlade.
Iako se očekivalo da će se i bivši premijer Boris Džonson uključiti u trku za predsjednika Torijevaca, on se jučer oglasio saopštenjem u kom je naveo da se neće kandidovati.

On će na poziciji premijera Velike Britanije zamijeniti Liz Tras koja je prošle sedmice podnijela ostavku poslije 45 dana provedenih na čelu britanske Vlade

Riši Sunak će biti novi premijer Velike Britanije

Više od 40.000 afričkih migranata stiglo je u ratom razoreni Jemen od početka ove godine, podaci su Međunarodne organizacije za migracije (IOM), javlja Anadolija. - Više od 40.000 migranata stiglo je na obale Jemena do sada u 2022. godini prema procjenama Matrice za praćenje raseljavanja (DTM) - navodi se u saopštenju IOM-a.
Agencija UN-a je saopštila da je među migrantima koji su stigli u Jemen 30 posto žena i djece. 
IOM je upozorio da je situacija duž graničnih područja Jemena i dalje nesigurna, uz kontinuirano prijavljivanje kršenja prava migranata.
Afrički migranti, posebno iz Etiopije i Somalije, koriste Jemen kao tranzitnu tačku na putu do Zaliva radi zaposlenja.
Jemen je poprište sukoba i nasilja od 2014. godine, kada je pobunjenički pokret Husi preuzeo kontrolu u većem dijelu zemlje, uključujući glavni grad Sanu. Konflikt je eskalirao godinu kasnije kada su Saudijska Arabija i njeni arapski saveznici stali uz Vladu Jemena i počeli izvoditi vazdušne napade na položaje pobunjenika.
Sukob je stvorio jednu od najgorih humanitarnih kriza na svijetu koje je stvorio čovjek, a prema procjenama UN-a 23,4 miliona ljudi potrebna je humanitarna pomoć i zaštita, pri čemu glad prijeti više od 19 miliona ljudi.

Među migrantima koji su stigli u Jemen 30 posto je žena i djece, saopšteno je iz Međunarodne organizacije za migracije

IOM je upozorio da je situacija duž graničnih područja Jemena i dalje nesigurna

IOM: Više od 40.000 afričkih migranata stiglo u Jemen u ovoj godini

<a href="https://avaz.ba/tag/6073/sergej-sojgu">Ministar odbrane Rusije&nbsp;Sergej Šojgu razgovarao je telefonom s francuskim</a> ministrom odbrane Sebastijanom Lekornuom (Sebastienom Lecornuom) i turskim i britanskim kolegom Hulusijem Akarom i Benom Volesom (Wallaceom) o sukobu u Ukrajini.Ovo je prvi put da su razgovarali od početka ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;Institut za proučavanje rata objavio je analizu ovog poteza Šojgua, a dijelove analize prenosimo u nastavku.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu vjerojatno je pozivima nastojao usporiti ili obustaviti zapadnu vojnu pomoć Ukrajini i oslabiti NATO savez. Šojgu je zasebno nazvao svoje kolege iz Francuske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, tvrdeći da se Ukrajina sprema izvesti napad koristeći "prljavu bombu" (konvencionalni eksploziv prožet radioaktivnim materijalom koji nije nuklearno oružje) kako bi optužila Rusiju za korištenje oružja za masovno uništenje.

Predstavnici Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine kategorički su zanijekali i osudili Šojguove navode, a američki ministar Austin nazvao je svog britanskog kolegu, Bena Volesa, nakon razgovora sa Šojguom. Francuska i Turska zasad nisu izdale službene izjave.
Šojguove tvrdnje vjerojatno ne nagovještavaju ni ruske pripreme za korištenje nestrateškog nuklearnog oružja u Ukrajini. Šojguovi komentari vjerojatno ne nagovještavaju nuklearni napad na jedan ili više velikih ukrajinskih naseljenih mjesta ili kritičnu infrastrukturu.

Šojguovi pozivi – i pojačavanje lažnih prijetnji prljavom bombom od ruskih državnih medija – stoga su vjerojatno namijenjeni zastrašivanju zapadnih država kako bi smanjile ili ograničile potporu Ukrajini, dok se Rusija suočava s kontinuiranim vojnim neuspjesima i vjerojatnim gubitkom zapadnog Hersona do kraja godine.

Također je značajno koga je Šojgu nazvao. Kremlj je opetovano nazivao Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo glavnim podupirateljima Ukrajine i "pokretačima agresivne politike prema Rusiji", dok je Francusku i Tursku predstavljao kao "posrednike u sukobu".
Šojguovi pozivi vjerojatno su bili daljnje rusko zveckanje oružjem kako bi se zastrašili zapadni pristaše Ukrajine i proširile pukotine unutar NATO saveza, a ne postavljanje uvjeta za upotrebu nuklearnog oružja.

Šojguove tvrdnje vjerojatno ne nagovještavaju ni ruske pripreme za korištenje nestrateškog nuklearnog oružja u Ukrajini

Šojgu razgovarao s kolegama iz SAD, Francuske, Britanije i Turske: Evo što zapravo stoji iza poziva

<a href="https://avaz.ba/tag/1933/brazil">Brazilski političar je u pritvoru nakon što je</a> bacio granate na policajce koji su došli u njegovu kuću u državi Rio de Žaneiro da ga uhapse.

Roberto Džeferson (Jefferson), saveznik krajnje desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara, ranio je dva oficira prije nego što se predao u nedjelju, piše <a href="https://www.bbc.com/news/world-latin-america-63369178">BBC</a>.&nbsp;

Sudija Vrhovnog suda ranije mu je odredio pritvor zbog vrijeđanja glavne sutkinje Karmen Lusia (Carmen Lucia). Već je bio u kućnom pritvoru zbog prijetnji.

Bolsonaro je reagovao rekavši da oni koji su pucali na policiju treba da budu uhapšeni.
Dvojica policajaca su ranjena gelerima granate tokom napada na Levi Gasparian (Levy), sjeverno od glavnog grada Rio de Ženera. Prevezeni su u bolnicu i kasnije otpušteni.
Džeferson, 69-godišnji bivši lider političke partije PTB, također je ispalio nekoliko hitaca iz puške, razbivši vjetrobran policijskog automobila.

Sudija Vrhovnog suda Aleksandre de Moraes (Alexandre de Moraes) odredio je pritvor političara uz obrazloženje da je prekršio uslove kućnog pritvora.

Političke tenzije su visoke u Brazilu uoči nedjeljnog drugog kruga predsjedničkih izbora između Bolsonara i ljevice Luiza Inasija Lule da Silve.
Lula, koji se i dalje smatra favoritom nije uspio sa 50 posto važećih glasova potrebnih da spriječi drugi krug u prvom krugu ranije ovog mjeseca.

Bolsonaro je reagovao rekavši da oni koji su pucali na policiju treba da budu uhapšeni

Pristalice bivšeg poslanika Roberta Džefersona protestiraju protiv njegovog hapšenja pored njegove kuće u Levi Gasparianu, država Rio de Žaneiro, Brazil, u nedjelju

Brazilski političar bacao granate na policiju

<a href="https://avaz.ba/tag/660/sjeverna-koreja">Sjeverna</a>&nbsp;i Južna Koreja u ponedjeljak su razmijenile pucnje upozorenja kod zapadne obale, optužujući jedna drugu za kršenje pomorskih granica usred pojačanih vojnih napetosti. 

Zajednički načelnik štaba Južne Koreje (JCS) rekao je da je poslao upozorenja i ispalio pucnje upozorenja kako bi ispratio sjevernokorejski trgovački brod koji je prešao sjevernu graničnu liniju (NLL), što je pomorska granica, oko 3:40 ujutro, javlja Reuters.
Sjevernokorejska vojska saopćila je da je ispalila 10 projektila nakon što je brod južnokorejske mornarice prešao pomorsku granicu i ispalio hice upozorenja "pod izgovorom da prati neidentificirani brod", prema državnim medijima.
- Naredili smo početne protumjere za snažno protjerivanje neprijateljskog ratnog broda - rekao je glasnogovornik Glavnog štaba Sjevernokorejske narodne armije, prema službenoj novinskoj agenciji KCNA.
Zajednički načelnik štaba Južne Koreje je potez Sjevera nazvao kršenjem bilateralnog vojnog pakta iz 2018. koji zabranjuje "neprijateljske aktivnosti" u pograničnim područjima i pozvao da prestane s "konstantnim provokacijama i optužbama".
Od 1990-ih Pjongjang osporava sjevernu graničnu liniju, sastavljenu na kraju Korejskog rata 1950-53, tvrdeći da bi trebala biti daleko na jugu.
Dužnosnik južnokorejske vojske rekao je da je vojska provela "normalnu operaciju" u vezi s upadom na granicu i odbacuje tvrdnje Sjeverne Koreje o prelasku sjeverne granične linije.

Naredili smo početne protumjere za snažno protjerivanje neprijateljskog ratnog broda - rekao je glasnogovornik Glavnog štaba Sjevernokorejske narodne armije

TV ekran prikazuje sliku broda južnokorejske mornarice tokom informativnog programa na željezničkoj stanici u Seulu u Seulu, Južna Koreja

Sjeverna i Južna Koreja razmijenile pucnje upozorenja

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Džulija Dejvis</a> (Julia Davis), novinarka iz Sjedinjenih Američkih Država koja je zadužena za praćenje ruskih medija i objavljivanje isječaka s titlovima, kako bi zapadnoj publici približila rusku propagandu, objavila je snimak iz emisije sa "Russia Today".

Snimak prikazuje razgovor RT-ovog direktora Antona Krasovskija i pisca SF Sergeja Lukjanenka.
Lukjanenko je, između ostalog, rekao kako je 1980-ih posjetio Ukrajinu i da su mu ukrajinska djeca govorila da je ta zemlja pod okupacijom Moskve.

<blockquote class="twitter-tweet">Meanwhile on Russia's state-funded RT, director of broadcasting Anton Krasovsky suggests drowning or burning Ukrainian children, makes hideous comments about the rapes by Russian soldiers in Ukraine, says Ukraine should not exist and Ukrainians who resist Russia should be shot. <a href="https://t.co/BGIaBNok4v">pic.twitter.com/BGIaBNok4v</a>— Julia Davis (@JuliaDavisNews) <a href="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1584054018145685504?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na to je RT-ov direktor odgovorio:

- Trebalo ih je utopiti u rijeci Tsini, tamo gdje plivaju pačići. Samo utopiti tu djecu, utopiti ih. To nije vaša metoda jer vi pisci SF-a ste inteligentni ljudi, ali to je naša metoda - navodno govori Krasovski.
Dodao je, navodno, i da ko god kaže da ga je okupirala Moskva, treba ga baciti u rijeku.Voditelj je, nakon što je objavljena izjava, suspendiran.Glavna urednica, Margarita Simonijan, napisala je na Twitteru da je suspendirala voditelja, Antona Krasovskog, zbog njegovih "odvratnih" komentara, dodajući da niko na RT-u ne dijeli njegovo mišljenje.

To nije vaša metoda jer vi pisci SF-a ste inteligentni ljudi, ali to je naša metoda, navodno govori Krasovski koji je suspendiran nakon svega

Krasovskijevu izjavu objavila Džulija Dejvis

Zastrašujuće izjave ruskog novinara o ukrajinskoj djeci: "Trebalo ih je utopiti u rijeci"

<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA je objavila 16 osoba koji će</a> provesti narednih devet mjeseci proučavajući neidentifikovane vazdušne fenomene, poznate i kao NLO, piše <a href="https://www.usatoday.com/story/news/nation/2022/10/23/nasa-ufo-study-report-2023/10583552002/">USA Today</a>.
Koristeći neklasifikovane podatke, tim će "postaviti temelje za buduća proučavanja" NLO-a ispitujući kako javnost, lokalne vlasti i drugi izvori prikupljaju podatke. Cilj je imati mapu puta za NASA-inu analizu podataka o letećim objektima i odrediti koji su događaji prirodni ili ne.
- Istraživanje nepoznatog u svemiru i atmosferi je srce onoga što smo mi u NASA-i - rekao je Tomas Zurbuhen (Thomas Zurbuchen), pomoćnik administratora Direkcije za naučne misije u NASA-i. presudno da nam pomogne da izvučemo naučne zaključke o tome šta se dešava na našem nebu. Podaci su jezik naučnika i čine neobjašnjivo, objašnjivo."Najava učesnika studije dolazi usred obnovljenog interesovanja za NLO-e. U junu 2021., ured američkog direktora Nacionalne obavještajne službe objavio je dugo očekivani izvještaj u kojem se ispituju neidentifikovani zračni fenomeni, ali nikakvi "čvrsti zaključci" nisu mogli biti doneseni o više od 140 slučajeva.
Ipak, savezni zvaničnici nastavljaju da nadziru UAP-ove jer se na njih gleda kao na potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti, kaže predstavnik Andre Karson (André Carson), D-Indiana. Ministarstvo odbrane je u novembru 2021. godine stvorilo Identifikaciju i sinhronizaciju vazdušnih objekata za praćenje i analizu NLO-a, a u maju je Kongres održao prvo javno slušanje o NLO-ima u više od 50 godina.Dok se NLO-i obično povezuju sa vanzemaljcima, NASA ne misli da su te pojave "vanzemaljskog porijekla". Ali agencija kaže da zapažanja otežavaju donošenje naučnih zaključaka.

Istraživanje nepoznatog u svemiru i atmosferi je srce onoga što smo mi u NASA-i, rekao je Tomas Zurbuhen

NASA formirala tim za proučavanje neidentificiranih letećih objekata

<a href="https://avaz.ba/tag/2040/spanija">Luksuznu jahtu povezanu s bivšim šefom KGB-a i sankcioniranim</a> šefom ruske odbrambene grupe Rostec, vlasti Španije su premjestile.To se dogodilo nakon&nbsp;&nbsp;što je brodogradilište u kojem je bila usidrena prestalo dobivati novac za njezine popravke, rekao je izvor iz ministarstva prometa novinskoj agenciji Reuters.
- Jahta duga 85 metara koju su Španjolci procijenili na 140 miliona dolara, prebačena je u obližnju marinu prošlog mjeseca - rekao je izvor za Reuters dodajući da su se vlasti suočile s logističkim izazovima upravljajući brodovima koji su zadržani širom Evrope zbog sankcija uvedenih Putinovim saveznicima.
Španija je u martu zaplijenila jahtu Valerie, što znači da se ona ne može koristiti ili prodati.
Jahta je povezana sa Sergejem Čemezovim, saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je policijski izvor. Jahta je službeno u vlasništvu Čemezove pokćerke, Anastazije Ignatove.Valerie je sada usidrena u obližnjoj marini Marina Vela, a ime joj je promijenjeno u Meridian A.
Prošlog ljeta na jahti su boravili glumac Ben Aflek (Affleck) i pjevačica Dženifer Lopez (Jennifer) . Slavni par je na njoj proslavio Dženiferin 52. rođendan u St. Tropezu u julu prošle godine.

Valerie je sada usidrena u obližnjoj marini Marina Vela, a ime joj je promijenjeno u Meridian A

Premještena zaplijenjena ruska jahta: Niko ne plaća za nju

Ukrajinska vojnikinja koja se prošle sedmice vratila kući nakon velike razmjene zarobljenika opisala je torturu koju su ona i druge žene prošle tijekom šest mjeseci u ruskom zarobljeništvu.Identificirana samo kao Hanna O. kako bi zaštitila porodicu koja se nalazi na teritoriju pod ruskom okupacijom, ispričala je ukrajinskoj državnoj novinskoj agenciji Ukrinform o svojim iskustvima sa suzama u očima.

- Tretirali su nas kao životinje... Čak se ni životinje tako ne ponašaju - rekla je 26-godišnjakinja, piše Business Insider.

<h2>Hanna je bila među vojnicima iz čeličane u Mariupolju</h2>

Hana ima 26 godina i bila je jedna od 108 žena, uključujući 12 civila, koje su u ponedjeljak oslobođene iz ruskog zarobljeništva u jednoj od najvećih razmjena u ratu. Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da je to prva razmjena zarobljenih žena od početka rata u februaru.
Hanna je zarobljena dok je služila u Mariupolju kao dio ukrajinske 36. brigade marinaca, izvijestio je Ukrinform. Bila je među ukrajinskim vojnicima koji su se predali u maju nakon što su sedmicama bili zarobljeni u čeličani Azovstal u Mariupolju dok su je ruske snage opkolile i bombardirale. Sljedećih šest mjeseci provela je u zarobljeništvu.
 &nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Another large-scale POWs swap was carried out today. Extremely emotional and really special: we freed 108 women from captivity. Mothers and daughters. Their relatives have been waiting for them to come back. 37 Azovstal evacuees, 11 officers, 85 privates and NCOs. <a href="https://t.co/6wIjS2ouJe">pic.twitter.com/6wIjS2ouJe</a>&mdash; Andriy Yermak (@AndriyYermak) <a href="https://twitter.com/AndriyYermak/status/1582039753922203649?ref_src=twsrc%5Etfw">October 17, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>"Tukli su nas i mučili strujom"</h2>

- Tukli su djevojke, mučili su nas strujom. To je najlakše... Neke djevojke su vješali. O hrani uopće ne želim ni govoriti jer je bila kisela, ni psima ne daju takvu hranu. Ženama koje su tetovirane htjeli su odsjeći ruke i tetovaže, opariti ih kipućom vodom... Mučili su me jer sam vojnikinja, što postojim i govorim ukrajinski. San o povratku kući je jedino što me održavalo na životu - rekla je 26-godišnjakinja za Ukrinform. Hannina priča nadovezuje se na sve veći broj izvještaja iz prve ruke o mučenju civila i pripadnika vojske u ruskom zarobljeništvu. Prema Ženevskim konvencijama mučenje se smatra ratnim zločinom. Pojavilo se više priča otkako je Ukrajina napredovala na teritorijima pod ruskom kontrolom.
Istražitelji koje su angažirali Ujedinjeni narodi zaključili su u septembru da su ruske snage počinile niz ratnih zločina, uključujući mučenje i silovanje, protiv vojnika, civila, pa čak i djece. Također su pronašli dokaze o prisilnim deportacijama, što također može biti ratni zločin.
Riječ je o izvješćima u kojima stoji da su ruske snage odvodile ukrajinsku djecu u Rusiju protiv njihove volje kako bi ih odgojili kao Ruse.

Tretirali su nas kao životinje... Čak se ni životinje tako ne ponašaju - rekla je 26-godišnjakinja

Ukrajinka opisala mučenje u ruskom zarobljeništvu: Tukli su nas, neke i vješali

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Francuska&amp;">Manji tornado jučer je opustošio dio sjeverne Francuske</a> u blizini Kalea i oštetio desetine domova, javlja Sky news Jedna osoba je zadobila lakše tjelesne povrede zbog tornada, izvijestile su lokalne vlasti.&nbsp;Snimak manjeg tornada podijeljen na društvenim mrežama prikazuje ogroman crni oblak koji se kovitla u obliku tornada iznad neba u opštini Bjikur.
"Mini tornado" zahvatio je dio Francuske dok se zemlja priprema za više oluja koje trebaju da uslijede nakon neuobičajeno toplog vremena, prenosi Index.hr.

<blockquote class="twitter-tweet">🚨TORNADE confirmée ! Première vidéo du phénomène impactant la commune de Buhicourt dans le Pas-De-Calais. D’importants dégâts sont signalés. <a href="https://twitter.com/hashtag/France?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#France</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/orages?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#orages</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Tornade?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Tornade</a> Credit: Robin G. <a href="https://t.co/89wAGa15w2">pic.twitter.com/89wAGa15w2</a>&mdash; Nahel Belgherze (@WxNB_) <a href="https://twitter.com/WxNB_/status/1584236376030990337?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Oštećeno je oko 50 kuća, pa su dvije porodice morale biti preseljene. Zbog tornada se srušila poljoprivredna zgrada u opštini Mori.

Također, nestalo je struje u dvije pogođene opštine. Tornado je srušio krov s crkve u Bjikuru i uništio kuće, javlja francuska novinska služba BFM-TV.

<blockquote class="twitter-tweet">🚨Nouvelles images des importants dégâts à Bihucourt (Pas-de-Calais) ! Une TORNADE de forte intensité à durement touché la commune en fin d’après-midi. <a href="https://twitter.com/hashtag/France?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#France</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/orages?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#orages</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Tornade?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Tornade</a> Credit: Anthony Choquet <a href="https://t.co/OrL9uvegqF">pic.twitter.com/OrL9uvegqF</a>&mdash; Nahel Belgherze (@WxNB_) <a href="https://twitter.com/WxNB_/status/1584241304799969285?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Žak Bilant, predstavnik za Pa-de-Kale, posjetio je grad Bapom zajedno s vatrogascima i policijom.

- Situacija je pod kontrolom, policija će osigurati prisutnost tokom cijele noći u pogođenim opštinama - saopštile su sinoć lokalne vlasti.

<blockquote class="twitter-tweet">⚠️ Nouvelle vidéo des dégâts engendrées par le passage d’une possible <a href="https://twitter.com/hashtag/tornade?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#tornade</a> sur la commune de Buhicourt (Pas-de-Calais). Plusieurs toitures arrachées, dont celle de l’église du village. <a href="https://twitter.com/hashtag/orages?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#orages</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/MSGU?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#MSGU</a> <a href="https://twitter.com/KeraunosObs?ref_src=twsrc%5Etfw">@KeraunosObs</a> Credit: Météo Nord-Pas de Calais <a href="https://t.co/ThlW2Hr5ZM">pic.twitter.com/ThlW2Hr5ZM</a>&mdash; Nahel Belgherze (@WxNB_) <a href="https://twitter.com/WxNB_/status/1584234647222816769?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Istok i sjever Francuske pretrpjeli su jake oluje. Nekoliko opština u Pa-de-Kaleu pogođeno je tornadom, uzrokujući značajnu štetu. Pokažimo solidarnost stanovnicima stradalih opština - napisao je na Twitteru francuski ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin.

Lokalne vlasti u Pa-de-Kaleu savjetovale su ljudima da ostanu kod kuće i ne obavljaju radove i popravke na krovovima. Ljudi su također upozoreni da ne diraju otpale električne žice.

Ljudi su također upozoreni da ne diraju otpale električne žice

Istok i sjever Francuske pretrpjeli su jake oluje

Tornado pogodio dio Francuske: Vjetar oštetio kuće, u nevremenu srušena i zgrada

Dok se Evropljani pripremaju za energetske nestašice, zaposleni u jednoj fabrici na jugoistoku Francuske dobili su novu zimsku odjeću.
Sen Goben, francuska građevinska grupa, naručila je ekstra tople kapute i rukavice za zaposlene u svom skladištu u alpskom gradu Šamberium, nakon što su oni pristali da smanje grijanje ove godine.&nbsp;Kako bi smanjili potrošnju gasa, temperature će biti oko 8 stepeni, umjesto uobičajenih 15.- To će biti kao da rade na otvorenom, stoga moramo da ih opremimo za rad u takvim uslovima - kazao je Benoi Diribarn, potpredsjednik proizvodnje.Smanjivanje grijanja nije pitanje samo uštede za mnoge evropske industrijske kompanije dok se pipremaju za tešku zimu. U trenutku kada cijene energenata probijaju rekorde poslije ruske invazije na Ukrajinu, to je postalo pitanje opstanka.
Evropska industrijska baza zapošljava oko 35 miliona ljudi ili oko 15 posto radne populacije. Vodeći industrijalisti bloka upozorili su ranije ovog mjeseca na potencijalno razoran ekonomski utjecaj energetske krize.
- Rast cijena energenata trenutno izaziva alarmantan pad konkurentnosti evropskih industrijskih energetskih potrošača", navodi se u pismu koje je sa Okruglog stola za industriju upućeno Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, i Šarlu Mišelu predsjedniku Evropskog savjeta. Bez hitne akcije za ograničavanje cijena za kompanije koje koriste veliki količine energije, "šteta će biti nepopravljiva".
Spolja, evropske industrijske kompanije djeluju smireno - govore o mjerama štednje energije koje uvode i o smanjenju drugih troškova.

Dok se neke okreću uglju i drugim fosilnim gorivima kako bi pregurale zimu, drugi optimistično pričaju o zelenoj revoluciji koju je kriza ubrzala.

Međutim, već postoje dokazi da velike kompanije smanjuju proizvodnju u određenim sektorima zbog energetske nestašice, čak i prije zime. Izvršni direktori u sektorima počev od hemikalija do vještačkih đubriva i keramike upozoravaju da su suočeni sa rizikom da izgube trajni udio u tržištu i mogli bi biti primorani da dio proizvodnje presele u druge djelove svijeta koje mogu ponuditi jeftiniju i pouzdaniju energiju.
Zvona za uzbunu oglasila su se i među evropskim političarima.&nbsp;- Rizikujemo masovnu deindustrijalizaciju evropskog kontinenta - kazao je Aleksander de Kro, premijer Belgije.

U međuvremenu, kompanije u sektorima počev od čelika do hemikalija, keramike do proizvodnje papira, đubriva do automobila utrkuju se da smanje potrošnju kako bi smanjili troškove razornih računa za energiju i pripremile se za nestašicu gasa tokom zime, ukoliko vlade uvedu restrikcije.
Mnogi pronalaze inovativne načine da smanje potrošnju energije. Francuski proizvođač automobila Reno, na primjer, racionalizuje postupak održavanja temperature boje - što je proces koji čini do 40 odsto njegove potražnje za gasom.
Takve inovacije bi mogle rezultirati efikasnijim fabrikama i procesima u budućnosti. Ali prije toga, te kompanije treba da preguraju zimu.
One koje su to mogle povećale su cijene. Fabrika hemikalija Lankses u Kelnu, koja proizvodi osnovne hemikalije i aktivne sastojke za farmecautsko tržište, povećala je osnovnu cijenu za 35 posto kada je cijena energije počela da raste.
Međutim, povećanje cijena neće riješiti problem nestašice gasa. Grupa DS Smit koja se bavi proizvodnjom papira i pakovanja naredila je svojim fabrikama da smanje potrošnju za 15 posto, što je dobrovoljno smanjenje koje su u julu dogovorile članice EU.&nbsp;Mašine koje nisu upotrebljavane u periodu između procesa proizvodnje sada će biti isključene, a grijanje smanjeno.&nbsp;- Ako budemo ovako radili i smanjili temperaturu sa 20 na 18,5 stepeni značajno ćemo smanjiti potrošnju gasa - kazao je Majls Roberts izvršni direktor.

Valeo, francuski snabdjevač automobilske industrije, zatražio je od fabrika da smanje potrošnju energije za 20 posto, uz mjere kao što su zaustavljanje proizvodnje tokom vikenda i smanjenje temperature tokom nedjelje. Solvej, belgijska hemijska kompanija, navela je da organizuje svoje fabrike da rade na 30 posto manje gasa koristeći alternativnu energiju i mobilne kotlove na dizel gorivo.
Gas je najvažniji izvor energije u evropskim industrijskim kompanijama. Međutim, gas je također i važna sirovina, koja se koristi u industrijama za proizvodnju hemikalija i vještačkih đubriva. Ukupno, industrija konzumira oko 27-28 posto ukupnih zaliha bloka, kazala je Anuk Onore, zamjenica direktora programa za istraživanja gasa na Oksfordovom institutu za energetske studije.
Međutim, ni najmanje nije jednostavno isključiti to gorivo iz velikog broja industrijskih procesa. Oko 60 posto industrijske potrošnje gasa koristi se u procesima koji iziskuju visoku temperaturu od 500 stepeni Celzijusa i više poput proizvodnje stakla, cementa ili keramike.&nbsp;- Za procese na nižim temperaturama, ima više opcija za upotrebu obnovljive energije ili pumpi za grijanje - kazao je Onore.

<h2>Povratak na ugalj i smanjena proizvodnja</h2>

Iz tog razloga neke kompanije se okreću fosilnim gorivima, što bi moglo unazaditi planove zelene energetske tranzicije u EU. Bajer, njemačka farmaceutska i biotehnološka kompanija 2019. godine najavila je planove o potpunom prelasku na obnovljivu energiju. Ali sada je ponovo vratila ugalj u upotrebu "za svaki slučaj" ukoliko ne bude mogla da ispuni proizvodne potrebe.
Proizvođač automobila Folksvagen za elektrane u Volfsbergu, njihovoj najvećoj lokaciji, koristi ugalj za naredne dvije zime, umjesto prelaska na gas kao što je planirano.
Čak i za industrijske procese kojima je potrebna niža temperatura, alternative su slabe u ovom trenutku. Ljetna suša je smanjila kapacitete hodroenergije, dok ostarjeli francuski nuklearni reaktori nisu u stanju da ispune potražnju usljed problema sa održavanjem.
Stoga, pojedine industrije suočene sa razornim cijenama energenata i smanjenom potražnjom potrošača odlučile su da je najbolji način da izađu na kraj sa problemima tako što će smanjiti proizvodnju.
Analitičari u investicionoj banci Džefriz procjenjuju da je skoro 10 posto evropskih kapaciteta sirovog čelika stavljeno van pogona posljednjih mjeseci.&nbsp;ArcelorMItal, najveća evropska željezara, očekuje da proizvodnja iz evropskih kapaciteta ovog kvartala bude za 17 posto manja u odnosu na prošlu godinu.
Tijelo za trgovinu metalima Eurometauk objavilo je da su sve topionice cinka u EU morale da prekinu ili čak potpuno zaustave rad, dok je blok izgubio 50 posto primarne proizvodnje aluminija. Dodaje se i da je oko 27 posto proizvodnje silicija i legura gvožđa je također zatvoreno, a 40 posto peći.
Sektor vještačkih đubriva, koji se oslanja na gas kao na sirovinu za stvaranje amonijaka također je pogođen, a 70 posto kapaciteta je van pogona, saopćeno je iz Fertilajzers Jurop. Goldman Saks procjenjuje da je 40 posto evropske hemijske industrije "izloženo riziku stalne racionalizacije" ukoliko cijene energenata ne počnu da padaju.
- Sa brzim rastom cijena energenata, konstantno preispitujemo stepene proizvodnje širom Evrope - navela je njemačka grupa Kovestro.
Ista priča se odvija i u industrijama plastike, keramike i ostalih grana koje iziskuju puno energije. Iz firme Konsaltansi procjenjuju da svega pet sektora predstavlja oko 81 posto evropske industrijske potražnje za gasom: hemikalije, metali poput željeza i čelika, nemetalni mineralni proizvodi poput cementa i stakla, rafiniranje, papir i štampa.
U pojedinim od ovih sektora, privremena zatvaranja ne samo da su skupa, često ih je skoro nemoguće primijeniti bez trajnog oštećenja opreme.
Diribarn, iz kompanije Sen Goben, kazao je da je potencijal za energetske rezove ograničen u fabrikama stakla te kompanije, gdje peći moraju biti uključene kako bi se spriječilo ukrućivanje stakla.&nbsp;- Ne možete smanjiti potrošnju za 30 posto jer to znači da ćete morati da zatvorite a to bi škodilo fabrici. Za ponovno otvaranje potrebno vam je šest mjeseci do godine.
Francuski proizvođač stakla Ark internešnal je morao da učini upravo to. U uobičajenim uslovima peći u ovoj fabrici na sjeveru Francuske treba da rade 24 sata dnevno, što je predstavlja polovinu energetske potrošnje cijele kompanije. Sada je kompanija van pogona stavila dvije od devet fabrika, i produžila period održavanja za još dvije, nakon što su se računi za gas skoro učetvorostručili ove godine.
Kompaniju je također pogodio i pad potražnje za određenim proizvodima, kazao je Nikolas Hodler, izvršni direktor. Kao rezultat toga skoro trećina zaposlenih radi svega tri dana nedjeljno.

Veliki broj zatvaranja pokreće bojazni da kriza otvara vrata rivalima koji imaju manje energetske troškove.&nbsp;- Smanjenje ili obustava izvoza, mada privremena, rizikuje da se pretvori i trajni gubitak udjela u tržištu", kazao je Đovani Savorani, predsjednik Konfindustrija keramika, trgovinskog tijela keramičke industrije u Italiji koja na godišnjem nivou obrne 7,5 milijardi eura.
- Ukoliko njemačka hemijska industrija propadne, tri nedjelje kasnije svaki lanac snabdijevanja u Evropi će biti u problemu - kazao je Marko Mensink generalni direktor Sefika.Evropski proizvođači se već duže vrijeme žale na konkurentski zaostatak koji proizilazi iz izdijeljenog energetskog tržišta bloka. Tokom deset godina do 2020, evropske cijene gasa su u prosjeku bile dva ili tri puta veće nego u SAD, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju.
Taj jaz se produbio za skoro deset puta od kako je Rusija počela da smanjuje snabdijevanje.
- Mogu da uvoze vještačka đubriva po pola cijene od onoga koliko je nama potrebno da ga proizvedemo - kazao je Džejkob Hansen iz grupe Fertilajzers Jurop.
Sefik, evropsko tijelo za trgovinu hemijskom industrijom, ističe da je od marta ove godine Evropa prvi put postala neto uvoznik hemikalija i po obimu i po vrijednosti.&nbsp;- Ovo je ozbiljno zabrinjavajuće - kazao Marko Mensink, generalni direktor.&nbsp;- Mi smo jednostavno preskupi na globalnoj osnovi zbog troškova energije.U pokušaju da se ne predaju pred konkurencijom, pojedine kompanije koriste njihove fabrike izvan Evrope koje imaju manje troškova.
Ilham Kadri, izvršna direktorica belgijskog Solveja, kazala je da bi ta grupa mogla pojačati proizvodnju energetski intenzivnijih proizvoda na tržištima koja iziskuju manje troškove.
- Tražimo načine da utvrdimo prioritetne proizvode - kazala je.&nbsp;- Mi smo globalna kompanija i možemo upotrijebiti sredstva izvan Evrope kako bi kompenzovali smanjenja.
Jedan italijanski biznismen kaže da kombinacija visokih troškova energije i evropskog nameta na ugljenik primorava da se preispita gdje proizvoditi čelik po cijeni od 800 eura po toni.&nbsp;- Cijena gasa je ranije imala utjecaj od 40 eura (po toni), a sada je porasla na 400 eura - kazao je on.&nbsp;- Ako na to dodamo porez na ugljenik, ukupan utjecaj troškova energije je 600 eura. Za nas ima mnogo više smisla da preselimo proizvodnju u Aziju.
Kompanije za pakovanje Smurfit kapa i DS Smit obje su se okrenule fabrikama u Sjevernoj Americi u potrazi za zalihama.&nbsp;- Više sirovine uzimamo u SAD nego što je to prije bio slučaj - kazao je Roberts iz DS Smita.&nbsp;- Za proizvodnju papira potrebna je velika količina energije. U SAD to je mnogo pristupačnije a energetski troškovi su značajno manji.

<h2>Oni koji odu teško da će se vratiti</h2>

Eksperti upozoravaju da što su duže kompanije primorane da premještaju proizvodnju iz Evrope, raste rizik da je dio proizvodnje nikada neće vratiti. Onore iz Okfordskog instituta za energetske studije kazala je da se to dešavalo i ranije.
- Kada su evropske cijene gasa bile na relativno visokom nivou u periodu između 2010-2014. godine, bilježili smo premještanja u regione sa nižim cijenama - poput Bliskog istoka, sjeverne Afrike i SAD", kazala je ona.&nbsp;- Industrijska potražnja za gasom nikada se nije vratila na stepen prije finansijske krize.&nbsp;Jednom kada su investicione odluke donijete... teško je tražiti od kompanija da se vrate - kazao je Matijas Beringer, član menadžmenta u Bajeru.Proizvođači roba sa nižom maržom, kojima je gas neophodan, kao što je industrija đubriva, mogli bi biti među prvim žrtvama, rekao je Trevor Hauzer iz Rodijuma.
- Ekonomija proizvodnje đubriva zasnovanih na prirodnom gasu u Evropi će biti siromašna još dugo vremena - kazao je on.
Prijetnja je naročito akutna u centralnoj i istočnoj Evropi, gdje se mnoge zemlje u velikoj mjeri oslanjaju na ruski gas. Od ukupno 45 miliona tona evropske proizvodnje đubriva, samo Poljska proizvodi šest miliona, kazali su izvori iz industrije. Svih pet fabrika u toj zemlji su van pogona. Još tri miliona tona kapaciteta su van pogona u Mađarskoj, Rumuniji i Hrvatskoj. Na istoku Evrope, oko 20 posto evropskih kapaciteta je zatvoreno.
Proizvođač đubriva Nitrogenmuvek, sa sjedištem u Mađarskoj, među onima je koji su morali da smanje proizvodnju. Zoltan Bige, glavni zvaničnik za strategiju, upozorava da bi posljedice smanjenja kapaciteta ove zime mogle biti razorne. "Ukoliko na ljeto ne bude proizvodnje, neće biti zaliha - kazao je on.&nbsp;- Širom Evrope nema zaliha koje će biti dostupne na proljeće kada počne da raste potražnja.
Trajni utjecaj zatvaranja širom Evrope neće biti poznat još niz mjeseci.
Ali smanjenje proizvodnje hemikalija, čelika i drugih kritičnih, osnovnih proizvoda već zabrinjava one u lancu vrijednosti.
Kompanije kao što su Volvo i Bejer počele su da prave zalihe djelova i materijala za slučaj da njihovi snabdjevači budu u nevolji.&nbsp;

<h2>Domino efekat ako propadnu giganti</h2>

- Ukoliko njemačka hemijska industrija propadne, tri nedjelje kasnije svaki lanac snabdijevanja u Evropi će biti u problemu - kazao je Mensink iz Sefika.
Njemačka dominacija u lancu snabdijevanja sa industrijskim gigantima poput BASF-a, znači da su čak i kompanije koje se nalaze u drugim državama izložene rizicima ukoliko u toj zemlji dođe do restrikcija upotrebe gasa.
- Ukoliko Njemačka ne bude mogla da snabdijeva to će imati domino efekt širom Evrope - kazao je Dibarne iz Sen Gobena.
Njemačke kompanije, koje predstavljaju oko 27 posto industrijske proizvodnje po vrijednosti, su na prvim linijama fronta. Na početku ove godine, preko 50 posto njemačkog uvoza gasa dolazilo je iz Rusije, a industrija predstavlja više od trećine te potražnje.
Njemačka vlada je nedavno predstavila paket podrške vrijedan 200 milijardi eura kako bi nadoknadile visoke energetske troškove za domaćinstva i preduzeća. Međutim, njemački proizvođači poput željezare Tisenkrup ne odbacuju mogućnost drastične akcije ako se kriza nastavi.
Grupacija je već premjestila proizvodnju iz dvije svoje fabrike na svoju vodeću lokaciju u Duizburgu, koja radi na sopstvenoj energetskoj mreži i manje se oslanja na prirodni gas. Kompanija kaže da je takođe spremna da zatvori pojedinačna postrojenja ako računi za energiju nastave da rastu.
- Cijena gasa i struje... predstavlja egzistencijalnu prijetnju energetski intenzivnim industrijama kao što je industrija čelika - saopćeno je iz Tisenkrupa.
Druge zemlje možda nemaju njemački industrijski uticaj, ali njihove ekonomije - i zaposlenost - se još više oslanjaju na proizvodnju.

OECD procjenjuje da je u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Finskoj i sjevernoj Italiji najviše ljudi zaposleno u ranjivim sektorima koji zavise od gasa.
Sve ove zemlje pokušavaju da pomognu njihovim industrijama i građanima dok vrijeme postaje sve hladnije a raste potražnja za energijom. Međutim, mnoge kompanije već gledaju mimo zime i predviđaju još teže uslove.
"U 2022. godini stigle su ključne količine iz ruskih izvora", kazao je Bige iz Nitrogenmuveka. "Ako sve to nestane, onda to daje prilično pesimističnu sliku za sljedeću zimu (2023/4). Udio novih izvora gasa će se povećati, ali infrastruktura je daleko od toga da to sustigne".
Hodler iz Arka je kazao da će prostor za povećanje cijena sljedeće godine također biti ograničen. "Pravo pitanje je da li ćemo 2023. godine vidjeti značajno povećanje troškova energije", kazao on. "Nećemo moći da prenesemo sve te dodatne troškove na naše kupce, a da ne vidimo značajan uticaj na količinu".
Međutim, ima onih koji vjeruju da će rezultat krize biti snažnija, zelenija industrijska baza. Kompanije kao što su Sen Goben, Solvej i Smurfit kapa saopštile su za "Fajnenšl tajms" da sve ubrzavaju planove za energetsku tranziciju koji su postojali i prije ruske invazije. Toni Smurfit, izvršni direktor kompanije Smurfit kapa, kazao je da njegova kompanija po sadašnjim planovima "troši tri puta više".
Dakle ima razloga za optimizam. "Ovo će ubrzati zelenu revoluciju. Prije 50 godina nisu postojale opcije za zelenu energiju, a sada su ovdje. Mislim da će ovo Evropu učiniti zelenom".

Dok se neke okreću uglju i drugim fosilnim gorivima kako bi pregurale zimu, drugi optimistično pričaju o zelenoj revoluciji koju je kriza ubrzala

Zaposleni u jednoj fabrici na jugoistoku Francuske dobili su novu zimsku odjeću

Hoće li energetska kriza zdrobiti evropsku industriju?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vladimir%20Putin&amp;">Bogatstvo predsjednika Rusije Vladimira Putina</a>&nbsp;procjenjuje se na nevjerovatnih 70 milijardi dolara.

Tokom svoje karijere, koja uključuje i dužnosti predsjednika i premijera Rusije, stekao je vrlo kontroverznu međunarodnu reputaciju. Na primjer, najbogatiji čovjek na svijetu Džef Bezos vrijedi 171 milijardu dolara. Donald Tramp ima nekih dvije milijarde dolara, a predsjednik SAD Džo Bajden tek devet miliona dolara. Sve to svjedoči o ogromnoj Putinovoj moći. Ali on za sebe tvrdi da je siromašan.
Vladimir Putin rođen je 7. oktobra 1952. u Lenjingradu, Sovjetski Savez (današnji Sankt Peterburg). Njegova majka Marija bila je radnica u fabrici, a otac Vladimir Spiridonovič bio je vojni obveznik u sovjetskoj mornarici.
Putin je studirao pravo na Lenjingradskom državnom univerzitetu, a diplomirao je 1975. Dok je bio na univerzitetu upoznao je Anatolija Sobčaka, koautora ruskog ustava. Imao je veliki uticaj na Putinovu karijeru, piše Slobodna Dalmacija.&nbsp;Prema zvaničnim informacijama, Putinova godišnja predsjednička plata iznosi 187.000 dolara. Putin je 2012. prijavio prihod od samo 113.000 dolara. Također tvrdi da ima relativno skromnu neto vrijednost koja se sastoji od 180.000 dolara na štednom računu, nekoliko automobila ruske proizvodnje i parcele od 1.500 kvadratnih metara u predgrađu Moskve.

Putinova bivša supruga Ljudmila kontroliše bankovne račune ukupne vrijednosti 260.000 dolara. Ukupno su tvrdili da njihova neto vrijednost iznosi manje od 500.000 dolara, piše portal Celebritynetworth.

Tokom svoje vladavine, mnogi ruski insajderi i stručnjaci vjeruju da je Putin iskoristio svoju moć da učini nešto više od poboljšanja života običnog ruskog građanina.
Dok su mnoge industrije koje su prethodno bile u državnom vlasništvu privatizovane, Putin je navodno iskoristio svoju moć kako bi stekao velike tajne vlasničke udjele u nekoliko kompanija vrijednih više milijardi dolara.
Njegovi najglasniji kritičari tvrde da je Putin iskoristio svoju moć kako bi stekao 4,5 posto vlasničkog udjela u Gazpromu, 37 posto udjela u naftnoj kompaniji Surgutneftegas i 50 posto udjela u švicarskom Gunvoru.
Samo Gazprom ima više od 150 milijardi dolara prihoda godišnje, Gunvor ima 80 milijardi dolara, a Surgutneftegas više od 20 milijardi dolara. Koristeći njihovu najnoviju tržišnu kapitalizaciju, Putinovi kombinovani vlasnički udjeli dali bi mu ličnu neto vrijednost od 70 milijardi dolara.
Nakon što je stekao diplomu prava, Putinova karijera u politici započela je 16-godišnjim radom u KGB-u. Obučavao se u 401. školi KGB-a u Okhti, u Lenjingradu.
Nakon što je radio na praćenju stranaca i konzularnih službenika u Lenjingradu, poslat je u Moskvu na dalje usavršavanje u Institutu Crvenog barjaka "Jurij Andropov" 1984. Nakon toga, pod prikrivenim identitetom prevodioca, služio je u Drezdenu, u Istočnoj Njemačkoj, od 1985. do 1990. godine.
Preselio se u Lenjingrad nakon pada komunističke istočnonjemačke vlade, ponovno se povezavši s Anatolijem Sobčakom, dok je bio na svom radnom mjestu na odjeljenju za međunarodne odnose Lenjingradskog državnog univerziteta.
Putin tvrdi da je drugog dana pokušaja državnog udara protiv tadašnjeg predsjednika Mihaila Gorbačova 1991. dao ostavku u KGB-u jer se navodno nije slagao s onim što se dogodilo i nije više želio da bude dio obavještajne operacije nove postpučiste operacije.
Sobčak, njegov bivši profesor, ubrzo je postao gradonačelnik Lenjingrada, a Putin je postavljen na čelo Odbora za vanjske odnose Kancelarije gradonačelnika.
Odatle je nastavio da gradi svoju političku karijeru kroz razne političke i državne funkcije. U julu 1998. tadašnji predsjednik Boris Jeljcin imenovao je Putina direktorom Federalne sigurnosne službe (FSB), koja je nasljednik KGB-a i primarne obavještajne i sigurnosne organizacije Ruske Federacije.
Njega je Jeljcin 9. avgusta 1999. imenovao vršiocem dužnosti premijera vlade Ruske Federacije, a kasnije tog dana Putin je pristao da se kandiduje za predsjednika nakon što je Jeljcin izjavio da želi da vidi Putina kao svog nasljednika, piše Celebritynetworth.

Nedaleko od turističkog grada Gelendžika, na obali Crnog mora, nikla je nevjerovatna palata od 18.000 kvadrata, okružena borovom šumom.

Počeli su da je grade prije nekoliko godina, a Putin je, kažu nezavisni izvori, bio tajni naručilac. Velelepno zdanje na vrhu litice okruženo je kompleksom prepunim popratnih sadržaja, a prilaz dvorcu budno čuvaju pripadnici ruskih tajnih službi i granične policije.
Riječ je, tvrdi utamničeni ruski opozicionar Aleksej Navaljni, o dverima vrijednim više od milijardu dolara, koje su mitom ruskih oligarha izgrađene za "modernog ruskog cara" – Vladimira Putina.
Ekstravagantna palata izgrađena je po uzoru na ljetnjikovce ruskih careva iz 18. vijeka, s masivnim stubovima i kamenim lukovima, temeljima optočenim crnim kamenom, velikim dvorištem i pripadajućim parkom.
Cijelo imanje prostire se na 16 hektara guste i zaštićene šume, koja se sjekla bez dozvole kako bi se omogućila gradnja palate i povezanih zgrada i terena.Palata je okružena ogradom od kovanog gvožđa s pozlatama – na glavnim vratima je zlatni dvoglavi orao. Ispred palate je brižno uređeni, formalni vrt, s besprijekorno podrezanom živicom, pažljivo oblikovanim krošnjama, fontanom i ogradama od bijelog kamena.
Put u vrtu vodi do dva velika heliodroma uz travnati brežuljak, u kojem se navodno skriva klizalište za hokej. Tunel u stijeni vodi od palate na vrhu rta do obližnje plaže, zatvorene za javnost, pisao je Jutarnji list.
Nedaleko od glavnog zdanja su dva luksuzna vinograda, a na jednom je antička pravoslavna crkva, navodno prenesena kamen po kamen iz Grčke i restaurirana na novoj lokaciji.
Uz vinograde su uređene i vinarije, prostrane kuće i farma kamenica. Ti vinogradi se prostiru na više od 300 hektara. U sklopu glavnog kompleksa palate je i pravoslavna crkva – veliko zdanje sa zelenim crjepovima, za koje Navaljni tvrdi da je "najtajnija i najbolje čuvana građevina u Rusiji".

<h2>Privatno pozorište, saune, luksuzni bazen...</h2>

Unutrašnjost luksuzno opremljene palate brižno se skriva od očiju javnosti, ali nekoliko fotografija ipak je procurilo, a otkrivaju monumentalnu glavnu halu, ukrašenu brojnim freskama i sveprisutnom pozlatom.

Originalni nacrti palate otkrivaju da se u njenoj unutrašnjosti skriva kazino, privatno pozorište za elitne goste, luksuzni bazen okružen korintskim stubovima, saune, turska kupatila, privatni bar optočen mermerom, sobe za masažu, apartmani za ljekare, poslugu, upravitelje, tjelohranitelje i važne goste.
Za svakodnevnu zabavu, u palati je i trkalište za električne automobile, soba s fliperima i arkadnim mašinama, zatamnjena soba za pušenje nargile s pozornicom i šipkom za striptiz.
Na raspolaganju je i velika gimnastička dvorana sa strunjačama za džudo. U palati je i biblioteka sa sobom za čitanje i sobom za slušanje muzike.
Uz desetak luksuznih spavaćih soba za zvaničnike i prijatelje, u palati je i glavna spavaća soba, koja se prostire na čak 260 kvadrata, a njome dominira ogromni krevet sa stubovima.
Unutrašnjost palate svuda je optočena zlatom, a namještena je luksuznim italijanskim komadima namještaja dostupnim samo najbogatijim kupcima.
Prema dokumentima o nabavkama koje je Navaljni dobavio, riječ je o tržišnim markama koje svoje kataloge šalju isključivo na zahtjev osoba za koje znaju da sebi mogu da priušte njihovu ponudu.
Komad namještaja koji sigurno upada u oči jeste italijanski kožni kauč, vrijedan oko 225.000 eura, i to je samo jedan od 47 kauča naručenih palatu, od čega većina vrijedi između 16.000 i 23.000 eura. Svaki posebno. Jedan od upečatljivijih dijelova namještaja je i masivni sto sa skrivenim ugrađenim barom, vrijedan 45.000 eura.
Pokraj same palate, čije unutrašnje uređenje podsjeća na posljednje dane ruske carske porodice, na širem kompleksu imanja je još nekoliko građevina posebne namjene. Osim spomenutih heliodroma, klizališta za hokej i pravoslavne crkve, na imanju je i velika futuristička zgrada sa staklenikom na krovu. Nedaleko je i "čajdžinica" od 2.500 kvadrata, kao i antički uređeni amfiteatar – vjerovatno za izvođenje predstava na otvorenom.

Predsjednik Rusije za sebe tvrdi da je siromašan

Otkriveno koliko je "težak" Vladimir Putin: Šta je prijavio, a koliko je zaista bogat?

Avion Korean Aira promašio je pistu dok je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Filipini&amp;">po lošem vremenu slijetao u centralnim Filipinima</a>, no među 173 putnika nema povrijeđenih, navode vlasti. 

Incident se dogodio na otoku Maktan u centralnoj pokrajini Cebu kasno u nedjelju.

11 članova posade i 162 putnika na letu Korean Aira KE631 koristili su tobogane za hitne slučajeve kako bi pobjegli iz oštećenog aviona, rekli su dužnosnici i avionska kompanija.

- Svi putnici su na sigurnom i pod nadzorom su osoblja - objavila je filipinska uprava za civilno zrakoplovstvo.
Avion je ostao zaglavljen u travi na kraju piste na međunarodnom aerodromu Mactan Cebu, zbog čega je aerodrom zatvorena.

Nos aviona je teško oštećen. Avion je ležao nagnut prema naprijed na travnatoj površini, prednji kotač nije bio vidljiv, a na vratima su bili postavljeni tobogani za slučaj opasnosti, prenijela je novinska agencija Associated Press.

Otkazani su deseci letova za i iz pokrajine Cebu, uključujući one glavnog prijevoznika Philippine Airlinesa, koji je prvobitno najavio više od 50 otkazanih domaćih letova.
Airbus A330 iz Incheona u Južnoj Koreji pokušao je sletjeti dva puta prije nego što je u trećem pokušaju preletio pistu, stoji u saopćenju Korean Air Lines Co.

- Putnici su prepraćeni u tri lokalna hotela i dogovara se alternativni let - rekao je avionski prijevoznik o letu KE361. 

- Trenutno utvrđujemo uzrok incidenta - navodi se.
Predsjednik Korean Aira Woo Kee-hong objavio je pismo izvinjenja u vezi s letom na web stranici avionske kompanije, napominjući da će se provesti temeljita istraga s lokalnim zračnim vlastima i korejskim vlastima kako bi se utvrdio uzrok.

11 članova posade i 162 putnika na letu Korean Aira KE631 koristili su tobogane za hitne slučajeve kako bi pobjegli iz oštećenog aviona

Avion Korean Aira promašio pistu na Filipinima

Bivši američki predsjednik Donald Tramp (Trump) najavio je na sebi karakterističan način da će se možda kandidirati na predsjedničkim izborima koji će se u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) održati 2024. godine, javlja Anadolija.
- Natjecao sam se dva puta. Oba puta s​​​​​​​am pobijedio. Drugi put sam prošao mnogo bolje nego prvi. Sada da bih ponovo učinio našu zemlju uspješnom, sigurnom i slavnom, vjerovatno ću to morati učiniti ponovo - rekao je Tramp na mitingu u Teksasu.
Kazao je i da su birači koji su ga 2016. godine izabrali za predsjednika SAD-a, sada jači nego ikada.
- Tiha većina se vratila jača nego ikada ranije... Moji sugrađani, ovo nevjerovatno putovanje na kojem smo zajedno tek je počelo“, poručio je Trump.
Njegove izjave uslijedile su nekoliko sati nakon što je aktuelni američki predsjednik SAD-a Džo Bajden (Joe Biden) kazao da još nije objavio, ali da namjerava da se ponovo kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Džo Bajden još nije objavio, ali namjerava da se ponovo kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine

Tramp: Najavio na sebi karakterističan način da će se možda kandidirati na predsjedničkim izborima

Tramp najavio moguću kandidaturu na izborima 2024.

Rusija nastavlja koristiti iranske dronove protiv ciljeva širom Ukrajine, iako su ukrajinski napori da poraze bespilotne letjelice Shahed-136 sve uspješniji, <a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">objavilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva</a>. - Ove bespilotne letjelice su spore, bučne i lete na malim visinama, zbog čega je usamljenim letjelicama lako gađati konvencionalnu protuzračnu obranu. Rusija vjerojatno troši velik broj iranskih bespilotnih letjelica Shahed-136 kako bi probila sve učinkovitiju ukrajinsku protuzračnu obranu. Vjerojatno ih koristi kao zamjenu za precizno oružje dugog dometa proizvedeno koje postaje sve oskudnije - navedeno je u izvještaju.

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 24 October 2022 Find out more about the UK government's response: <a href="https://t.co/jVDRARAQjJ">https://t.co/jVDRARAQjJ</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/rWoxv4qHni">pic.twitter.com/rWoxv4qHni</a>— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1584402620260573185?ref_src=twsrc%5Etfw">October 24, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ove bespilotne letjelice su spore, bučne i lete na malim visinama

Ministarstvo odbrane: Rusija nastavlja koristiti iranske dronove protiv ciljeva širom Ukrajine

Ko je Riši Sunak, budući premijer Velike Britanije: Ima punca milijardera i uspješan je političar indijskog porijekla

Riši Sunak će biti novi premijer Velike Britanije

IOM: Više od 40.000 afričkih migranata stiglo u Jemen u ovoj godini

Šojgu razgovarao s kolegama iz SAD, Francuske, Britanije i Turske: Evo što zapravo stoji iza poziva

Brazilski političar bacao granate na policiju

Sjeverna i Južna Koreja razmijenile pucnje upozorenja

Zastrašujuće izjave ruskog novinara o ukrajinskoj djeci: "Trebalo ih je utopiti u rijeci"

NASA formirala tim za proučavanje neidentificiranih letećih objekata

Premještena zaplijenjena ruska jahta: Niko ne plaća za nju

Ukrajinka opisala mučenje u ruskom zarobljeništvu: Tukli su nas, neke i vješali

Tornado pogodio dio Francuske: Vjetar oštetio kuće, u nevremenu srušena i zgrada

Hoće li energetska kriza zdrobiti evropsku industriju?

Otkriveno koliko je "težak" Vladimir Putin: Šta je prijavio, a koliko je zaista bogat?

Avion Korean Aira promašio pistu na Filipinima

Tramp najavio moguću kandidaturu na izborima 2024.

Britanski obavještajci: Do 85 posto ruskih napada bespilotnim letjelicama je presretnuto

Globus

Ko je Riši Sunak, budući premijer Velike Britanije: Ima punca milijardera i uspješan je političar indijskog porijekla

Riši Sunak će biti novi premijer Velike Britanije

IOM: Više od 40.000 afričkih migranata stiglo u Jemen u ovoj godini

Šojgu razgovarao s kolegama iz SAD, Francuske, Britanije i Turske: Evo što zapravo stoji iza poziva

Brazilski političar bacao granate na policiju

Sjeverna i Južna Koreja razmijenile pucnje upozorenja

Zastrašujuće izjave ruskog novinara o ukrajinskoj djeci: "Trebalo ih je utopiti u rijeci"

NASA formirala tim za proučavanje neidentificiranih letećih objekata

Premještena zaplijenjena ruska jahta: Niko ne plaća za nju

Ukrajinka opisala mučenje u ruskom zarobljeništvu: Tukli su nas, neke i vješali

Tornado pogodio dio Francuske: Vjetar oštetio kuće, u nevremenu srušena i zgrada

Hoće li energetska kriza zdrobiti evropsku industriju?

Otkriveno koliko je "težak" Vladimir Putin: Šta je prijavio, a koliko je zaista bogat?

Avion Korean Aira promašio pistu na Filipinima

Tramp najavio moguću kandidaturu na izborima 2024.

Britanski obavještajci: Do 85 posto ruskih napada bespilotnim letjelicama je presretnuto