Kinesko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je građane te zemlje da napuste teritoriju Ukrajine, objavio je na Twitteru kineski državni Global Times.&nbsp;Građani Kine koji se nalaze u Ukrajini pozivaju se da "pojačaju mjere opreza i evakuišu se", a ambasada te zemlje spremna je pružiti pomoć u organizaciji odlaska, navodi se u izvještaju. Početkom sedmice predstavništvo Kine već je pozvalo sugrađane da ne borave na teritoriji Ukrajine osim ako to nije prijeko potrebno i da ga napuste pravovremeno kada budu u mogućnosti.

Građani Kine koji se nalaze u Ukrajini pozivaju se da "pojačaju mjere opreza i evakuišu se"

Ambasada spremna je pružiti pomoć u organizaciji odlaska

Kina pozvala svoje građane da napuste Ukrajinu

<a href="https://avaz.ba/tag/59/pucanjava">Neidentificirani naoružani napadači otvorili su vatru</a> u baru <a href="https://avaz.ba/tag/2197/meksiko">u meksičkom gradu Irapuatu</a> u subotu navečer, ubivši šest žena i pet muškaraca, objavile su lokalne vlasti. To je druga masovna pucnjava u državi Guanajuato u manje od mjesec dana.


Lokalni mediji navode da su i tri osobe ozlijeđene u napadu.
Gradska vlada je saopćila da sigurnosne snage pokušavaju pronaći napadače koji stoje iza napada koji se dogodio u četvrti Lupita na južnom rubu Irapuata.&nbsp;Motiv pucnjave još nije poznat.Guanajuato, glavno proizvodno središte i područje u kojem se izrađuju automobili mnogih vrhunskih svjetskih proizvođača, posljednjih je godina potreseno brutalnim sukobima između suparničkih narkobandi.
Prije nešto manje od mjesec dana naoružani napadači ubili su 10 ljudi u napadu u baru u gradu Tarimoru u Guanajuatu, oko 96 kilometara jugoistočno od Irapuata.
Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador preuzeo je dužnost krajem 2018. obećavši smanjiti rekordne nivoe nasilja bandi u Meksiku, ali se muči s obuzdavanjem krvoprolića.
Iako je broj ubistava donekle pao 2022., Lopez Obrador je na putu da predsjeda najnasilnijom administracijom u modernoj povijesti Meksika.

Lokalni mediji navode da su i tri osobe ozlijeđene u napadu

Ubijeno ubivši šest žena i pet muškaraca

U pucnjavi u meksičkom baru ubijeno 11 ljudi

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden) rekao je da su svjedočenje i video sa saslušanja Odbora 6. januara, na kojima su kongresni čelnici prikazani u napetim telefonskim razgovorima s dužnosnicima Pentagona i Bijele kuće za vrijeme napada na Kapitol, bili "poražavajući".

Bajden je razgovarao s novinarima tokom zaustavljanja u prodavaonici sladoleda u Oregonu dok je vodio kampanju za Tinu Kotek, koja se takmiči za guvernerku Oregona.&nbsp;- Mislim da su svjedočenje i video zapravo poražavajući i dao sam sve od sebe da ne komentiram - rekao je Bajden.
Kaže i da ne bi dalje komentirao rad Odbora 6. januara (nazvanog po datumu kada se dogodio napad) jer ne želi da ga se doživi kao da utječe na glavnog državnog odvjetnika, što, kako je rekao, ne čini.Neke od video snimaka potječu od porodice predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi koja je tog dana bila na Kapitolu. Jedna snimka prikazuje kalifornijskog demokrata u razgovoru s republikanskim potpredsjednikom Mikeom Penceom.
- Kad sam razgovarala s njim, rekla sam: "Tako se bojim za tebe što si još uvijek u Kapitolu" - rekla je Pelosi u subotu tokom govora na poljoprivrednom događaju u San Franciscu.Pence je odgovorio da tajna služba misli da će privući više pozornosti ako on i njegova pratnja napuste Kapitol, rekla je Pelosi.&nbsp;- Bog zna što bi se moglo dogoditi da je ta pratnja otišla tamo - dodala je.

Kaže i da ne bi dalje komentirao rad Odbora 6. januara jer ne želi da ga se doživi kao da utječe na glavnog državnog advokata, što, kako je rekao, ne čini

Bajden: Dao sam sve od sebe da ne komentiram

Bajden: Svjedočenje i video s napada na Kapitol su poražavajući

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski večeras je na Facebooku objavio novi video.- Ukupni gubici neprijatelja u smislu ubijenih ljudi približavaju se 65.000. Toliko građana Rusije dalo je živote za mogućnost da šačica ljudi u Kremlju ignorira stvarnost.&nbsp;A prema načinu na koji se ruska "pokobna operacija" nastavlja, možemo reći da čak 100.000 mrtvih ruskih građana neće potaknuti Kremlj da malo razmisli.Samo prave pobjede Ukrajine, samo prava obrana od strane slobodnog svijeta od ruskog terora i ucjena – zaštita sankcijama, zaštita uz pomoć Ukrajini – samo potpuno raseljavanje okupatora sa ukrajinske zemlje. Ne spominji agresivne sposobnosti terorističke države – sve ovo je put do mira.
Pa, još jednom ću podsjetiti građane Rusije, koji ne žele sudjelovati u ovom zločinačkom ratu, već koji su poslani u rat, na jednu mogućnost. Svi koji se predaju ukrajinskom zarobljeništvu spasit će svoje živote. Svako ko nastavi da se bori u ruskoj vojsci ili među plaćenicima nema takvu priliku.
Ukrajina će definitivno vratiti sve što joj pripada. Slava Ukrajini!

Ukrajina će definitivno vratiti sve što joj pripada

Zelenski:  Svi koji se predaju ukrajinskom zarobljeništvu spasit će svoje živote

Zelenski objavio novi video: U Donjecku i Luhansku je jako teško, ali držimo se

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Na društvenim mrežama večeras su objavljeni videosnimci iz Irana</a> na kojima se vidi dim koji se uzdiže iz zloglasnog zatvora Evin u Teheranu u kojem se nalaze politički zatvorenici, dok su odjekivali pucnjevi i čuo se alarm.&nbsp;BBC navodi kako je u zatvoru izbio veliki požar.

Jedan iranski sigurnosni dužnosnik rekao je da su nemiri koji su doveli do požara u zatvoru Evin završeni i da vatrogasci gase požar, izvijestila je službena novinska agencija IRNA.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Fire and gunfire erupts at Iran's Evin Prison, which is known to house political prisoners <a href="https://t.co/oJj5hBDHrM">pic.twitter.com/oJj5hBDHrM</a>— BNO News (@BNONews) <a href="https://twitter.com/BNONews/status/1581356358523179008?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Neimenovani dužnosnik rekao je da su se nemiri dogodili u dijelu zatvora u kojemu su "nasilnici", prenijela je IRNA, očito sugerirajući da politički zatvorenici - od kojih se mnogi tamo nalaze - nisu umiješani.

<blockquote class="twitter-tweet">A friend sent this video from Tehran. Evin Prison is on fire. The Charman Highway is shot down. “Please help.” Overwhelming anxiety about thousands of prisoners who are inside. Many of them prisoners of conscious. <a href="https://twitter.com/hashtag/MahsaAmini?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#MahsaAmini</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/IranProtests2022?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#IranProtests2022</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/%D9%85%D9%87%D8%B3%D8%A7_%D8%A7%D9%85%DB%8C%D9%86%DB%8C?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#مهسا_امینی</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Evin?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Evin</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Iran?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Iran</a> <a href="https://t.co/1aXY5nq0rm">pic.twitter.com/1aXY5nq0rm</a>— Omid Memarian (@Omid_M) <a href="https://twitter.com/Omid_M/status/1581371864424730624?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Jedan iranski sigurnosni dužnosnik rekao je da su nemiri koji su doveli do požara u zatvoru Evin završeni i da vatrogasci gase požar

Na društvenim mrežama večeras su objavljeni videosnimci

Veliki požar kod zloglasnog iranskog zatvora, odjekuju pucnjevi

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Ruski mediji javljaju o pokolju u ruskoj</a> vojnoj bazi u regiji Belgorod. Još uvijek nepoznate osobe otvorile su vatru na vojnike. 

Napad je potvrdilo i rusko ministarstvo obrane, koje navodi da je u napadu 11 ljudi ubijeno, a 15 ih je ranjeno. Ministarstvo obrane tvrdi da se radi o "terorističkom napadu".- Teroristi su otvorili vatru na osoblje postrojbe tokom obuke s dobrovoljcima koji su htjeli učestvovati u specijalnoj vojnoj operaciji. Teroristima je uzvraćena vatra i ubijeni su - stoji u saopćenju ruskog ministarstva koje prenosi ruska prorežimska agencija TASS.
Na licu mjesta je policija, koja istražuje napad, navodi TASS.

<blockquote class="twitter-tweet">Двое граждан одной из стран СНГ совершили теракт во время занятия по огневой подготовке на полигоне в Белгородской области, в результате 11 человек погибли, еще 15 ранены, сообщили в Минобороны России:<a href="https://t.co/dmgWH1xeJG">https://t.co/dmgWH1xeJG</a> <a href="https://t.co/WAPpBqgxWY">pic.twitter.com/WAPpBqgxWY</a>— ТАСС (@tass_agency) <a href="https://twitter.com/tass_agency/status/1581366242639720448?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na licu mjesta je policija, koja istražuje napad

Još uvijek nepoznate osobe otvorile su vatru na vojnike

Pokolj u ruskoj vojnoj bazi, najmanje 11 mrtvih

Veliki požar zahvatio je u subotu zgradu od 24 sprata u četvrti Kadikoy, u azijskom dijelu Istanbula, u Turske, Anadolija. Požar, čiji uzrok još uvijek nije poznat, zahvatio je zgradu u kvartu Fikirtepe u Kadikoyu. Počeo je na nižim spratovima, ali je brzo sa bočne strane zahvatio i gornje spratove zgrade.
Vatrogasne službe iz nekoliko istanbulskih četvrti su na terenu i rade na gašenju požara.
Stanari su evakuisani.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️<a href="https://twitter.com/hashtag/Istanbul?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Istanbul</a>, <a href="https://twitter.com/hashtag/Turkey?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Turkey</a>, skyscraper on fire. The fire broke out in a 24-storey building in Istanbul's Kadıköy district. There are a large number of firefighters on site. <a href="https://t.co/J81FtQehiE">pic.twitter.com/J81FtQehiE</a>— NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/1581362931442122752?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Vatrogasci gase požar, stanari zgrade su evakuisani

Vatrogasne službe iz nekoliko istanbulskih četvrti su na terenu i rade na gašenju požara

Gori stambena 24-spratnica u Istanbulu: Plamen zahvatio od prvog do posljednjeg sprata

Ilon Mask (Elon Musk), najbogatiji čovjek na svijetu i osnivač SpaceX-a, predomislio se u vezi nedavne odluke da više ne finansira internet Ukrajincima putem svog sistema Starlink.&nbsp;Objavio je to na Twitteru.

- Iako Starlink i dalje gubi novac, a druge kompanije dobivaju milijarde dolara poreznih obveznika, nastavit ćemo besplatno finansirati ukrajinsku vladu - napisao je Musk.

<blockquote class="twitter-tweet">The hell with it … even though Starlink is still losing money &amp; other companies are getting billions of taxpayer $, we’ll just keep funding Ukraine govt for free&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1581345747777179651?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podsjetimo, prema tvrdnjama ukrajinske vojske, tokom oslobađanja teritorija desio prekid u radu internetske mreže Starlink koja je u vlasništvu Maska i to je izazvalo ozbiljne probleme. 
 Ukazali su da je to za posljedicu u posljednjih nekoliko sedmica imalo ozbiljne prekide u komunikaciji. Uzrok prekida u radu nije poznat.Prekidi su prijavljeni na području četiri regije koje je Rusija prošli mjesec anektirala - Hersonu, Zaporožju, Donjecku i Lugansku. Pojedini mediji, među kojima je i utjecajni Financial Times, objavili su da je i u navedenim dijelovima Ukrajine u toku ozbiljna kontraofanziva ukrajinske vojske.

Iako Starlink i dalje gubi novac, a druge kompanije dobivaju milijarde dolara poreznih obveznika, nastavit ćemo besplatno finansirati ukrajinsku vladu

Elon Mask se predomislio: Nastavit ćemo plaćati internet Ukrajini

Tijelo dvanaestogodišnje djevojčice pronađeno je u koferu u Parizu sa vidljivim posjekotinama u predjelu vrata, javlja Sky News.

Njen otac bio je zabrinut jučer nakon što djevojčica nije došla kući iz škole.&nbsp;Majka je prijavila nestanak lokalnoj policijskoj stanici istog dana.&nbsp;Policija je pokrenula istragu nakon što su u podrumu porodične kuće pronađeni tragovi otmice.Na snimcima nadzornih kamera vidi se žena kako nosi kofer koji je kasnije nađen nekoliko ulica dalje sa lešom djevojčice.
Njeno lice bilo je pokriveno ljepljivom trakom i na vratu su bili tragovi sječiva. Francuski mediji prenose da su na tijelu djevojčice ispisani brojevi jedan i nula.
Policija je privela četiri osobe, uključujući muškarca beskućnika koji je pozvao policiju nakon što je otkrio kofer.
Prema izvještajima policije, tijelo djevojčice pronađeno je u koferu.

Njeno lice bilo je pokriveno ljepljivom trakom i na vratu su bili tragovi sječiva

U koferu pronađeno tijelo djevojčice

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je njegovoj zemlji potrebna vojska sposobna da djeluje kao sila odvraćanja i da obezbjedi mir u slučaju da turbulentna ekonomska situacija izazove rat u Evropi.


- Ne možemo zarivati glave u pjesak kao nojevi. Moramo da se suočimo sa realnošću. Ako se ovo nastavi, sankcije će potresti Evropu, ekonomija kontinenta će pasti na koljena, ljudi bi mogli da budu u opasnosti, a izgleda da se moramo pripremiti za dugotrajan rat - rekao je Orban.
On je dodao da je Mađarima potrebna "vojska odvraćanja spremna na udar i sposobna da garantuje mir".
- Oni koji nisu spremni da djeluju i nisu disciplinovani ne mogu biti uspješni. Oni koji nemaju vjeru neće imati za šta da se bore - rekao je Orban na ceremoniji polaganja zakletve vojnih regruta dobrovoljaca.
Orban je početkom godine rekao da će Mađarska poboljšati svoje vojne sposobnosti u narednoj deceniji jer samo moćna nacionalna armija može da obezbijedi sigurnost zemlje, dodajući da evropske nacije ne treba da se oslanjaju samo na SAD u pitanjima odbrane.

On je dodao da je Mađarima potrebna "vojska odvraćanja spremna na udar i sposobna da garantuje mir"

Orban: Potrebna vojska kao sila odvraćanja u slučaju sukoba

Rat u Ukrajini mogao bi se riješiti u roku od sedan dana, a to zavisi od Sjedinjenig Državama i Velike Britanije, rekao je bjeloruski diktator&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/6930/aleksandar-lukasenko">Aleksandar Lukašenko</a> u intervjuu za NBC, čije je izvatke danas citirala novinska agencija BelTA.“Sve zavisi od SAD-a i Velike Britanije, rekao je bjeloruski diktator.
"Ako sutra shvatite da trebamo sjesti za pregovarački stol i pronaći rješenje, vjerujte mi, pronaći ćemo rješenje u roku od sedam dana”, rekao je Lukašenko, a prenosi ruska prorežimska agencija TASS.

Sve zavisi od SAD-a i Velike Britanije, rekao je bjeloruski diktator

Lukašenko:  Možemo pronaći ćemo rješenje u roku od sedam dana

Lukašenko: Rat bi se mogao riješiti za sedam dana

Ministarstvo kulture i informacione politike Ukrajine saopćilo je da su <a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">ruske snage u Hersonu</a> ubile glavnog dirigenta Hersonskog muzičko-dramskog pozorišta Jurija Kerpatenka.

Kerpatenko je odbio da učestvuje u koncertu kojeg su okupatori zajedno sa saradnicima u filharmoniji planirali održati kako bi pokazali "poboljšanje mirnog života" u Hersonu.
- Nakon što je Jurij Kerpatenko odbio saradnju sa okupatorima, ruski vojnici su ga upucali u njegovom domu. Ovo je izvijestila novinarka Elena Vanina - stoji u objavi koju je ministarstvo napisalo na zvaničnoj Facebook stranici.

Kerpatenko je odbio da učestvuje u koncertu kojeg su okupatori zajedno sa saradnicima u filharmoniji planirali održati kako bi pokazali "poboljšanje mirnog života" u Hersonu

Rusi ubili glavnog dirigenta pozorišta u Hersonu

Ukrajinsko ministarstvo obrane otkrilo je identitet pilota poznatijeg kao "Duh Vinice", poznatog po rušenju iranskih dronova kamikaza, koje Rusi sve češće koriste u napadima na Ukrajinu.
O "Duhu Vinice" se u proteklim sedmicama pričalo sve više nakon izvještaja o ruskim gubicima na ukrajinskom nebu. Danas je ukrajinsko Ministarstvo obrane objavilo fotografiju pilota kojeg su nazvali "ubicom Shaheda (naziv za iranske dronove kamikaze, op.a.)".
- Ovo je pilot koji brani nebo iznad Vinice. Dosad je oborio pet 'Shaheda' i dva projektila. Ime ovog heroja je Vadim - navodi se u objavi ukrajinskog Ministarstva obrane na Twitteru.

<blockquote class="twitter-tweet">Shahed killer. This is the 🇺🇦 pilot who is defending the skies over Vinnytsia. He has already shot down 5 &quot;shaheds&quot; and 2 missiles. The hero&#39;s name is Vadym. <a href="https://t.co/iFZGxZsQqf">pic.twitter.com/iFZGxZsQqf</a>&mdash; Defense of Ukraine (@DefenceU) <a href="https://twitter.com/DefenceU/status/1581259144631554049?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

O "Duhu Vinice" se u proteklim sedmicama pričalo sve više nakon izvještaja o ruskim gubicima na ukrajinskom nebu

Ovo je pilot koji brani nebo iznad Vinice

Ukrajina otkrila identitet "ubice dronova kamikaza"

Norveška policija jučer je uhapsila ruskog državljana na aerodromu u arktičkom gradu Tromsu te ga optužila jer je dronom snimao važne instalacije. Radi se o drugom takvom hapšenju ove sedmice.
Policija je, javlja Sky News, zaplijenila dron, više memorijskih kartica i veliku količinu fotografske opreme od 51-godišnjeg muškarca. Muškarac je priznao da je koristio dron u Norveškoj, što je po zakonu o sankcijama zabranjeno ruskim državljanima i kompanijama.
- Među zaplijenjenim materijalom kojeg smo pregledali, vidjeli smo fotografije aerodroma u Kirkenesu i fotografije helikopera Bell naših obramnenih snaga - rekao je tužitelj Jacob Bergh. U slučaj se uključila i norveška policijska sigurnosna služba (PST), rekao je Berg. Policija je od suda zatražila da se uhapšenog muškarca zadrži u pritvoru na četiri sedmice.Uhapšeni muškarac policiji je rekao da je u Norvešku ušao dan prije nego što je uhapšen na graničnom prijelazu Storskog te je išao prema arktičkom arhipelagu Svalbard.

. Policija je od suda zatražila da se uhapšenog muškarca zadrži u pritvoru na četiri sedmice

Rus dronom u Norveškoj snimao aerodrom i vojni helikopter, uhapšen je

Ruske pogranične pokrajine optužuju Ukrajinu za gađanje meta poput dalekovoda i spremnika s gorivom otkako je Moskva započela invaziju na Ukrajinu 24. februara. Kijev nije odmah komentirao slučaj.

<blockquote class="twitter-tweet">On the afternoon of October 15, the sounds of explosions and columns of black smoke were recorded in Belgorod. Later, the governor of the Belgorod region confirmed the shelling. According to him, one of the shells hit an oil depot in the Belgorod district. 1/2 <a href="https://t.co/OLo7Ovb1sO">pic.twitter.com/OLo7Ovb1sO</a>— Hromadske Int. (@Hromadske) <a href="https://twitter.com/Hromadske/status/1581265075687809024?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Imamo još jedno granatiranje. Jedna od granata je pogodila naftni terminal u okrugu Belgorod. Hitne službe se već bore s požarom. Ne postoji opasnost od širenja požara - objavio je guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov na društvenim mrežama zajedno s fotografijama plamena i crnog dima.Lokalna hitna služba je rekla da se jedan od 10 spremnika s preostalim dizelskim gorivom zapalio, objavila je novinska agencija TASS. Gladkov je kasnije rekao da je požar ugašen.Ruski funkcioneri su u četvrtak rekli da su ukrajinske granate uništile skladište streljiva i pogodile školu, stambenu zgradu i trafostanicu u Belgorodskoj oblasti.
Gladkov je kazao da je nekoliko dana za redom granatirana i carinarnica, na koju je u subotu palo 14 granata, no niko nije povrijeđen.

Imamo još jedno granatiranje. Jedna od granata je pogodila naftni terminal u okrugu Belgorod - objavili su Rusi

Ukrajinci pogodili skladište goriva

Skoro osam mjeseci nakon <a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">početka Putinove</a> invazije na Ukrajinu, građani u ključnim zemljama zapadnog saveza ne pokazuju sklonosti prema ustupcima Rusiji koji bi mogli dovesti do konačnog sporazuma o okončanju borbi, pokazuje veliko istraživanje.

<a href="https://avaz.ba/tag/28125/zapad">Veliki projekt YouGov-Cambridgea</a>, koji je istraživao javno mnijenje u 25 najvećih svjetskih zemalja, također je ustanovio snažnu potporu za održavanje, a često i pooštravanje i širenje vojnih i ekonomskih mjera protiv Moskve, piše The Guardian.No, iako je anketa pokazala da su ispitanici u većini zapadnih zemalja beskompromisno raspoloženi, više zemalja diljem svijeta - uključujući i neke na zapadu - bile su bitno ambivalentnije ili čak suosjećajne prema Rusiji.
- Ako Putin računa na slabljenje zapadne odlučnosti, ovo istraživanje donosi loše vijesti za njegovu vojnu kampanju, ali oko toga nema međunarodnog konsenzusa - rekao je Joel Rogers de Waal, akademski direktor YouGova.
Anketa provedena između 24. avgusta i 22. septembra pokazuje da među 13 zapadnih ili anglofonih zemalja - Francuska, Njemačka, Švedska, Danska, Španjolska, Italija, Grčka, Mađarska, Poljska, Velika Britanija, SAD, Australija i Kanada - "glavna skupina" od 10 zemalja podržava postojeće privredne sankcije Rusiji. Grčka, Mađarska i Italija misle drukčije.

Među preostalih 10 zemalja, potpora sankcijama kretala se od niskih 57 ili 58 posto u Francuskoj i Njemačkoj, preko 60, 62 i 65 u Kanadi, SAD-u i Poljskoj, do visokih od više od 70 posto u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Danskoj.

U tih istih 10 zemalja, značajan broj - 62 u Poljskoj, 57 u Švedskoj, 50 u Velikoj Britaniji, 40-50 posto u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u - također smatra da postojeće sankcije nisu dovoljno oštre i da ih treba ojačati.
Mnogi zapadni birači bili su spremni platiti cijenu sankcija. Oko polovice ili više - 66 posto u Danskoj, 63 posto u Velikoj Britaniji - čak i ako bi njihovi životni troškovi malo porasli. Podrška pada ako sankcije znače veliko povećanje troškova, ali ne više od 10 postotnih bodova.
U vojnom smislu postoji znatno odobravanje pomoći NATO-a ukrajinskim snagama, uključujući opskrbu oružjem, obavještajne podatke i obuku izvan zemlje; kibernetičko i informacijsko ratovanje usmjereno protiv ruske vlade; pa čak i za vojne savjetnike unutar Ukrajine (sve dok ostaju izvan borbi).

Većina u svih 10 ključnih zapadnih zemalja također je bila za primjenu nenasilnih mjera "hibridnog ratovanja", kao što je ciljanje ruskih medija alternativnim informacijama - ali bilo je malo temeljne zapadne podrške (30-40 posto u većini zemalja, a samo 20 u Njemačkoj) za izravnu vojnu intervenciju NATO-a.

- Unatoč javnoj raspravi o opasnostima globalne nuklearne katastrofe zbog rata, mnogi zapadni birači neustrašivi su u svom uvjerenju da bi NATO trebao nastaviti podržavati ukrajinske ratne napore - rekao je Rogers de Waal.
Što je možda najintrigantnije, većina zapadnih ispitanika pokazala je malo apetita za kompromis s Kremljom oko toga kako bi sukob mogao završiti.
U anketi je postavljeno pitanje o prihvaćanju raznih ustupaka Moskvi - ukidanje sankcija, ruski suverenitet nad Krimom, neovisnost Donjecka i Luhanska i jamstvo da Ukrajina neće ući u NATO - ako Rusija pristane na prekid neprijateljstava i odustane od svih, većine, nekih ili nikakvih teritorijalnih dobitaka u Ukrajini.
- Zapanjujuće je koliko je niska potpora za davanje ustupaka Rusiji u bilo kojem od tih scenarija - rekao je Rogers de Waal za The Guardian.
Samo 13 posto ispitanika u Francuskoj, na primjer, podržalo je priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom ako Moskva ne odustane od ostalog ukrajinskog teritorija, ali postotak nije bio jako različit (17 posto) ni ako se Rusija potpuno povuče iz ostatka Ukrajine. U Njemačkoj su odgovarajuće brojke bile 20 za "sve" i 17 za "ništa"; u Švedskoj 13 i 10, u Španiji 18 i 16posto; Poljska 12 i 11, Velika Britanija 10 i 6 i SAD 15 i 13 posto.

Tri evropske zemlje bile su dosljedne iznimke. Na pitanje čini li NATO previše da pomogne Ukrajini, samo 7 posto u Danskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji odgovorilo je potvrdno - ali brojke u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj bile su 22 posto, 23 i 31.
S 37 i 32 posto, podrška u Grčkoj i Mađarskoj za zadržavanje sankcija Rusiji bila je upola manja nego u nekim zapadnim zemljama, dok je jedva petina ispitanika u Grčkoj i Mađarskoj poduprla slanje teškog naoružanja NATO-a Ukrajini, naspram 44 u Francuskoj, 57 u Velikoj Britaniji i 65 posto u Poljskoj. Italija je često bila između Mađarske i Grčke s jedne strane i središnjeg zapadnog bloka s druge strane.
Isto tako, Grčka, Mađarska i Italija bile su značajno sklonije ustupcima Rusiji - na primjer 31 posto ispitanika u Grčkoj, 28 u Mađarskoj i 23 u Italiji bilo je za priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom čak i ako Rusija ne odustane od ostalih ukrajinskih teritorija, naspram 8 u Danskoj i 6 posto u Velikoj Britaniji.

<h2>Jedva 20 posto ljudi vjeruje ruskoj verziji opravdanja za rat</h2>

U istih 10 ključnih zapadnih zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Švedsku i Poljsku, jedva 20 posto ispitanika reklo je da vjeruje ruskoj verziji kako je invazija imala za cilj zaštititi etničke Ruse od genocida.
Slično mali broj prihvatio je još jedan ruski argument, da je Ukrajina pala pod utjecaj nacizma. Nešto više ispitanika, ali općenito manje od 25 posto, vjeruje tvrdnji Moskve da je Zapad pokušao iskoristiti Ukrajinu kao bazu za prijetnju Rusiji.
Među temeljnih 10 zemalja, zapadno gledište da je Rusija izvršila invaziju jer Putin nije smatrao Ukrajinu suverenom i legitimnom zemljom te da je rat bio vođen ruskim imperijalizmom i željom da se poveća globalni utjecaj Rusije poduprlo je 65 posto do 79 posto ispitanika. Međutim, ponovno su Grčka, Mađarska i u manjoj mjeri Italija bile značajne iznimke u Europi, s 43 Grka koji vjeruju da je Kijev u rukama nacističkih simpatizera, a 41 Mađara kaže da je Zapad pokušao ugroziti Rusiju iz Ukrajine.
Nekoliko zemalja na Bliskom istoku i u Africi, uključujući Tursku, odražavalo je slična uvjerenja, iako je svih 25 zemalja širom svijeta pokazalo snažnu, općenito većinsku podršku stajalištu da iza rata stoji ruski imperijalizam.

<h2>Većina krivi Rusiju, manjina Zapad</h2>

Na ključno pitanje je li Rusija kriva više od Zapada, odgovori su uglavnom slijedili isti obrazac, s velikom većinom u jezgri zapadnog saveza (78 u Švedskoj, Danskoj i Velikoj Britaniji) koja je okrivila Rusiju, a sukladno tome vrlo niskim brojkama (4 u Poljskoj, 6 u Španiji, 7 posto u Francuskoj) onih koji okrivljuju Zapad.
U Grčkoj i Mađarskoj, međutim, samo 37 i 35 posto anketiranih smatra da je Rusija više kriva, iako su ti postoci još uvijek veći od onih koji prstom upiru na Zapad.
Izvan zapadnih zemalja brojke koje govore da Rusija snosi odgovornost za početak rata također su niže: 23 posto u Egiptu, 26 u Turskoj, 34 u Tajlandu, 44 u Nigeriji.&nbsp;No, simbolično je da od svih 25 ispitanih zemalja samo u Saudijskoj Arabiji, Indiji i Indoneziji više ispitanika (24, 28 i 26) vjeruje da Zapad snosi veću krivnju za rat u Ukrajini nego Rusija (23, 27 i 15 posto).

YouGov-Cambridgea sproveo istraživanje u 25 najvećih svjetskih zemalja

Mnogi zapadni birači bili su spremni platiti cijenu sankcija

Kina pozvala svoje građane da napuste Ukrajinu

U pucnjavi u meksičkom baru ubijeno 11 ljudi

Bajden: Svjedočenje i video s napada na Kapitol su poražavajući

Zelenski objavio novi video: U Donjecku i Luhansku je jako teško, ali držimo se

Veliki požar kod zloglasnog iranskog zatvora, odjekuju pucnjevi

Pokolj u ruskoj vojnoj bazi, najmanje 11 mrtvih

Gori stambena 24-spratnica u Istanbulu: Plamen zahvatio od prvog do posljednjeg sprata

Elon Mask se predomislio: Nastavit ćemo plaćati internet Ukrajini

U koferu pronađeno tijelo djevojčice

Orban: Potrebna vojska kao sila odvraćanja u slučaju sukoba

Lukašenko: Rat bi se mogao riješiti za sedam dana

Rusi ubili glavnog dirigenta pozorišta u Hersonu

Ukrajina otkrila identitet "ubice dronova kamikaza"

Rus dronom u Norveškoj snimao aerodrom i vojni helikopter, uhapšen je

Ukrajinci pogodili skladište goriva

Ljudi na Zapadu nisu raspoloženi za ustupke Rusiji: Ovo je loša vijest za Putina

Globus

Kina pozvala svoje građane da napuste Ukrajinu

U pucnjavi u meksičkom baru ubijeno 11 ljudi

Bajden: Svjedočenje i video s napada na Kapitol su poražavajući

Zelenski objavio novi video: U Donjecku i Luhansku je jako teško, ali držimo se

Veliki požar kod zloglasnog iranskog zatvora, odjekuju pucnjevi

Pokolj u ruskoj vojnoj bazi, najmanje 11 mrtvih

Gori stambena 24-spratnica u Istanbulu: Plamen zahvatio od prvog do posljednjeg sprata

Elon Mask se predomislio: Nastavit ćemo plaćati internet Ukrajini

U koferu pronađeno tijelo djevojčice

Orban: Potrebna vojska kao sila odvraćanja u slučaju sukoba

Lukašenko: Rat bi se mogao riješiti za sedam dana

Rusi ubili glavnog dirigenta pozorišta u Hersonu

Ukrajina otkrila identitet "ubice dronova kamikaza"

Rus dronom u Norveškoj snimao aerodrom i vojni helikopter, uhapšen je

Ukrajinci pogodili skladište goriva

Ljudi na Zapadu nisu raspoloženi za ustupke Rusiji: Ovo je loša vijest za Putina