Njemački kancelar&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/85964/olaf-scholz">Olaf Šolc (Scholz)</a> danas je pozvao na proširenu Evropsku uniju, rekavši okupljenim evropskim socijaldemokratima da će EU tako moći ostvariti više utjecaja u globalnim pitanjima.

Šolc je, otkako je preuzeo kancelarsku funkciju, jednim od temelja svoje vanjske politike učinio pitanje proširenja Europske unije na balkanske i druge zemlje.To je pitanje postalo hitnije zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja je kandidatkinja za članstvo u Uniji postala početkom ovog ljeta.
- Evropska unija s 27, 30, 36 država, tada s više od 500 milijuna slobodnih i jednakih građana, može imati još veću težinu u svijetu - rekao je Šolx na kongresu Stranke europskih socijalista u Berlinu. Unija trenutno ima 27 država članica.
- Predan sam proširenju EU. To da se Unija nastavi širiti prema istoku jest situacija u kojoj svi mi dobivamo, kazao je Šolc.

Šolc je, otkako je preuzeo kancelarsku funkciju, jednim od temelja svoje vanjske politike učinio pitanje proširenja Europske unije na balkanske i druge zemlje

Njemački kancelar: Proširimo EU, tako ćemo imati više utjecaja

Ukrajinski Kyiv Independent piše kako su ukrajinske snage pokrenule novu veliku ofenzivu kod Hersona.Ukrajinski medij se poziva i na Kirila Stremusova, proruskog čelnika okupacijske uprave u Hersonu, koji je kazao da ukrajinska vojska pokušava pokrenuti napad kod sela Dudčani.
Također, o ukrajinskoj ofenzivi piše i više proruskih vojnih blogera. No, Ukrajina još ništa nije potvrdila.

<blockquote class="twitter-tweet">⚡️Occupation government: Ukrainian troops launch offensive in Kherson Oblast. Kirill Stremousov, a deputy head of the Russian illegal occupation government in Kherson Oblast, said that the Ukrainian military is trying to launch an offensive near the village of Dudchany.— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) <a href="https://twitter.com/KyivIndependent/status/1581258209657905156?ref_src=twsrc%5Etfw">October 15, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

O ukrajinskoj ofanzivi piše i više proruskih vojnih blogera. No, Ukrajina još ništa nije potvrdila

Ukrajina krenula u novu ofanzivu kod Hersona

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden)</a> odobrio je novi paket pomoći Ukrajini vrijedan 725 miliona dolara, koji ima za cilj jačanje odbrane zemlje od ruskih napada, saopćila je Bijela kuća.

Ministarstvo odbrane SAD nakon predsjedničkog odobrenja saopćilo je u petak da novi paket sigurnosne pomoći uključuje između ostalog dodatnu municiju za raketne sisteme visoke mobilnosti (HIMARS), 23.000 artiljerijske municije kalibra 155 mm, 500 precizno vođenih artiljerijskih projektila od 155 mm, 5.000 metaka od 155 mm daljinskih sistema protivoklopnih mina (RAAM), 5.000 komada protivtenkovskog naoružanja, brze protivradarske rakete HARM, kao i preko 200 višenamjenskih i visokomobilnih vozila.
Nova pomoć sadrži i malokalibarsko oružje i više od dva miliona komada municije za malokalibarsko oružje, kao i sanitetski materijal, saopštilo je američko ministarstvo.
Ova najava uslijedila je nakon okupljanja ministara odbrane iz skoro 50 zemalja u Kontakt grupi za odbranu Ukrajine u Briselu ove nedjelje, kada su se lideri obavezali da će pružiti dodatnu bezbjednosnu pomoć.
Ukupna bezbjednosna pomoć koju su SAD uputile Kijevu, otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara sa novim paketom dostiže više od 17,5 milijardi dolara.

Nova pomoć sadrži i malokalibarsko oružje i više od dva miliona komada municije za malokalibarsko oružje, kao i sanitetski materijal, saopštilo je američko ministarstvo

Bajden: Ukupna pomoć od  17,5 milijardi dolara

Bajden odobrio novu vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 725 miliona dolara

<a href="https://avaz.ba/tag/6930/aleksandar-lukasenko">Sukob u Ukrajini može</a> se završiti u roku od sedam dana, sve zavisi od pozicije Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, izjavio je Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije.- Ako shvatite i složite se da sutra treba da se sjedne za pregovarački sto i da se dogovori, vjerujte mi, u roku od sedam dana ćemo se dogovoriti - rekao je Lukašenko.On je istakao da je rat uvijek loš.

<h2>Niti smo koga ubijali u Ukrajini, niti ćemo</h2>

- Nedavno sam rekao da je svijet sada preokupiran problemom i traži odgovor na pitanje ko je kriv. Kasnije ćemo utvrditi ko je kriv. Hajde da zaustavimo rat i da se dogovorimo, a onda ćemo rješavati ko je u pravu, a ko nije - poručio je Lukašenko.

Dodao je i da Bjelorusija ne namjerava da se miješa u sukob na teritoriji Ukrajine, pogotovo što to ne traži ni Rusija, izjavio je Lukašenko.
- Niti smo koga ubijali u Ukrajini, niti ćemo. Prvo, niko od nas ne traži da učestvujemo u operaciji, u ovom slučaju Rusija, i mi ne namjeravamo da se tamo miješamo. Uvijek smo govorili i govorimo o tome, ali nas, očigledno, ne žele saslušati i čuti - rekao je Lukašenko u intervjuu za američki "NBC".
On je dodao da Bjelorusija na svaki mogući način podržava Rusiju.

<h2>Dajemo utočište izbjeglicama iz Ukrajine</h2>

- Naša podrška je u tome da ne budu narušene naše granice sa Poljskom i Litvanijom i da se ruske trupe ne napadnu s leđa preko Bjelorusije. U početku je bilo tako. Danas se naše učešće (u specijalnoj operaciji) svodi na to da liječimo Ruse i Ukrajince, hranimo Ruse i Ukrajince i u velikoj mjeri dajemo utočište izbjeglicama iz Ukrajine. Dnevno nam dolazi po 400-500 ljudi. Tretiramo ih potpuno ravnopravno. Eto, to je naše učešće - rekao je on.

Ranije je Lukašenko izjavio da je Poljska glavni inicijator upotrebe nuklearnog oružja, te da ona provocira SAD na akcije.

Hajde da zaustavimo rat i da se dogovorimo, a onda ćemo rješavati ko je u pravu, a ko nije

Lukašenko: Može se završiti za sedam dana

Službe za spašavanje došle su do tijela posljednjeg radnika nakon eksplozije u rudniku na sjeveru Turkiye, čime je broj mrtvih povećan na 41, potvrdio je predsjednik Republike Turkiye Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), javlja Anadolija. Erdoan je danas u poslijepodnevnim satima stigao u Amasru, u sjevernom turskom gradu Bartinu, gdje se nalazi rudnik u kojem je jučer došlo do eksplozije i tragedije. Erdogan je obišao mjesto nesreće, gdje dobio i posljednje informacije.
- Naš prioritet bila je potraga za 41. radnikom. Njegovo tijelo je pronađeno, čime je broj poginulih povećan na 41 - rekao je Erdoan, izrazivši poruke saučešća porodicama i rahmet pred duše poginulih rudara.

- Radimo na tome i dajemo sve od sebe da rudarske nesreće zakopamo u povijest koristeći sve mogućnosti tehnologije - kazao je Erdoan.
Dodao je kako će upravna i sudska istraga pokazati kako je došlo do eksplozije i ko je odgovoran, ako ga je bilo.
- Ne želimo više susretati se s nedostacima ili nepotrebnim rizicima u našim rudnicima - poručio je Erdoan.
Ministar unutrašnjih poslova Turkiye Suleyman Soylu danas ranije je naveo da je u bolnicama 11 povrijeđenih, te kako je spašeno 58 rudara.
Do eksplozije je došlo 300 metara ispod zemlje u rudniku uglja u crnomorskoj priobalnoj provinciji Bartin jučer u 18.15 po lokalnom vremenu (15.15 GMT).

Ne želimo više susretati se s nedostacima ili nepotrebnim rizicima u našim rudnicima, poručio je Erdoan

Erdoan je danas u poslijepodnevnim satima stigao u Amasru

Erdoan: U rudarskoj nesreći poginuo 41 radnik

<a href="https://avaz.ba/tag/7158/litvanija">Kada je Rusija 24. februara</a>ove godine napala Ukrajinu, geopolitičari su se odmah zagledali u Vištitis, mirni i uspavani gradić na jugozapadu Litvanije, piše Al Jazeera.

Vištitis se nalazi odmah do granice Litvanije i Kalinjingradske oblasti, eksklave Rusije koja pored Litvanije graniči još i s Poljskom. Kalinjingradska oblast važno je vojno središte i mjesto gdje Rusija navodno drži svoje nuklearno oružje.
Žitelji Vištitisa iz svojih kuća mogu vidjeti ruske graničare.&nbsp;- Kupamo se u jezeru koje je od ograde s bodljikavom žicom udaljeno 10 ili koliko metara. Ponekad mogu čuti kako ruski graničari puštaju muziku. Kada se to dogodi, organiziramo roštilj i plešemo - rekla je radnica u fabrici Irina Skučas.

Irina i njen suprug Gediminas Skučas s Rusima se odlično slažu već 20-tak godina.&nbsp;- Rusi nam nisu napravili ništa. Međutim, otkad je zatvorena granica s Rusijom, više ne dobivamo jeftini građevinski materijal. Primjerice, šarafi i čavli koje zabijamo u zidove i na koje vješamo produžne kablove sada su tri puta skuplji jer dolaze iz drugih evropskih zemalja, a ne iz Rusije - rekla je Skučas za Al Jazeeru. Vištitis se nalazi na sjeverozapadnom vrhu prevlake Suvałki, slabo naseljenog, ali strateški važnog uskog pojasa između Poljske i Litvanije koji Bjelorusiju spaja s Kalinjingradskom oblasti.
Stručnjaci su taj grad prozvali najopasnijim mjestom na Zemlji. Lokalci, koji se prilično dobro sjećaju sovjetskih vremena, takve tvrdnje drže - smiješnima.&nbsp;- Sve strane koriste takav zapaljiv jezik. Jednostavno ljudi poput nas to vide potpuno drukčije. Oni kažu da smo u ratu, ali to nije stvarnost koju mi ovdje vidimo - rekao je za Al Jazeeru Gediminas Skučas.Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, Litvanija joj je nametnula sankcije i zatvorila svoje granice prema Rusiji. Vojska se priprema za bilo kakav ruski napad.&nbsp;- Moramo početi razmišljati kao da smo u ratu - rekao je prošle subote Arvidas Anušauskas, litvanski ministar odbrane.&nbsp;Litvanske snage za brze reakcije, jedinica osnovana 2014. godine koju čine dvije bojne, nalaze se u stanju pripravnosti otkad je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu.
Unatoč tome, 24-godišnja Neringa Kilmelite, žiteljica južnog vrha prevlake Suvałki na situaciju gleda slično kao i bračni par Skučas. Kilmelite živi u selu Kapčiamiestis koje se nalazi odmah do granice Litvanije i Bjelorusije. To se mjesto našlo usred migrantske krize koja je izbila na litvansko-bjeloruskoj granici.&nbsp;- Ovdje živite iz dana u dan, bez planiranja. To je litavanski mentalitet. U Alitosu, mjestu gdje sam živjela prije, svakog sam dana viđala oklopna vozila. Bila su dio naše svakodnevice - rekla je Kilmelite, koja se u Kapčiamiestis vratila kako bi rodila sina Jorisa.

Mnogi su se njeni prijatelji zbog rata u Ukrajini pridružili vojsci ili milicijama poput Litvanskog saveza strijelaca. Savez je ove godine zaprimio više hiljada molbi za pristup. Jedan je volonter Al Jazeeri rekao da se na ulaz u Savez čeka dvije i pol godine. Litva je 2015. nakon ruske aneksije Krima ponovno uvela vojnu obvezu. Unovačeni trenutno prolaze obuku u Rukli u središnjoj Litvi. Ta je brigada osnovana nakon samita Sjevernoatlantskog saveza koji se krajem juna održao u Madridu u Španiji.&nbsp;Baltičke su se zemlje na tom susretu dogovorile da će se pripremiti za momentalno odvraćanje bilo kakvog napada. Vaidotas Urbelis, direktor za politiku u Ministarstvu odbrane Litvanije, rekao je za Al Jazeeru da litvanska vojska svake godine unovači 4.000 vojnika.&nbsp;

Kupamo se u jezeru koje je od ograde s bodljikavom žicom udaljeno 10 ili koliko metara

Vištitis se nalazi na granice Litvanije i Kalinjingradske oblasti,

Litvanski "uspavani gradić" prozvali najopasnijim mjestom na svijetu: "Rat? Slušamo i ne vjerujemo..."

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vjosa%20Osmani&amp;">Predsjednica Kosova Vjosa Osmani</a> izrazila je saučešče porodicama žrtava rudarske nesreće u Turskoj.&nbsp; Osmani je u ime Kosova izrazila najdublje saučešće porodicama žrtava tragične eksplozije u rudniku u Bartinu.
- Naše misli su sa njihovim najmilijima, povrijeđenima i narodom Turske u ovom teškom trenutku - napisala je Osmani na Twiteru.
Najmanje 40 radnika poginulo je u eksploziji u rudniku uglja na sjeveru Turske. Do eksplozije je došlo 300 metara ispod zemlje u rudniku uglja u crnomorskoj priobalnoj provinciji Bartin jučer u 18.15 po lokalnom vremenu.

Naše misli su sa njihovim najmilijima, povrijeđenima i narodom Turske u ovom teškom trenutku, napisala je Osmani na Twiteru

Vjosa Osmani izrazila saučešće povodom nesreće u turskom rudniku

<a href="https://avaz.ba/tag/10500/sefik-dzaferovic">Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović</a> uputio je telegram saučešća i solidarnosti predsjedniku Republike Turske Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan), javlja Anadolu Agency (AA). - Poštovani predsjedniče Erdoan, sa snažnom uznemirenošću sam primio vijest o nesreći u rudniku u Bartinu, u kojoj je poginulo najmanje 40 rudara, a više povrijeđeno. Molim vas da porodicama poginulih prenesete izraze mog iskrenog saučešća, a vama i turskom narodu iskazujem solidarnost u ime Bosne i Hercegovine i svoje lično ime - rekao je Džaferović.
Izrazio je čvrsto uvjerenje i nadu da će, zahvaljujući hrabrosti i sposobnosti turskih spasilačkih službi, životi i zdravlje povrijeđenih biti spašeni, a njima lično poželio brz oporavak.
- U mislima i molitvama smo uz vas. Primite moje bratske pozdrave - poručio je Džaferović.
Najmanje 40 radnika poginulo je u eksploziji u rudniku uglja na sjeveru Turske. Do eksplozije je došlo 300 metara ispod zemlje u rudniku uglja u crnomorskoj priobalnoj provinciji Bartin jučer u 18.15 po lokalnom vremenu.

Molim vas da porodicama poginulih prenesete izraze mog iskrenog saučešća, a vama i turskom narodu iskazujem solidarnost u ime Bosne i Hercegovine i svoje lično ime, naveo je Džaferović

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović

Džaferović uputio telegram saučešća Erdoanu: U mislima i molitvama smo uz vas

Ministarstvo odbrane Bjelorusije saopćilo je da je u Bjelorusiju došla prva grupa ruskih vojnika u okviru regionalne zajedničke vojne jedinice osnovane sa <a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusijom</a>, javlja Anadolu Agency (AA). U saopćenju, u kojem se navodi da je prva grupa ruskog vojnog konvoja stigla do Bjelorusije, navedeno je "vojnici su srdačno dočekani s hljebom i soli".
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko objavio je 10. septembra da je postignut dogovor sa Rusijom o formiranju zajedničke regionalne vojne jedinice.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko objavio je 10. septembra da je postignut dogovor sa Rusijom o formiranju zajedničke regionalne vojne jedinice

Prvi ruski vojnici stigli u Bjelorusiju, "srdačno dočekani s hljebom i soli"

Razorni rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine posustaje. Sada je na čelu novi general - kojeg prati reputacija brutalnosti, <a href="https://edition.cnn.com/2022/10/15/europe/russian-general-surovikin-profile-intl-cmd/index.html">piše CNN</a>.Nakon što je Ukrajina nedavno povratila više teritorije nego što je ruska vojska zauzela u posljednjih šest mjeseci, rusko Ministarstvo odbrane prošle subote je imenovalo <a href="https://avaz.ba/tag/145237/sergej-surovikin">Sergeja Surovikina</a> za svog novog generalnog komandanta za operacije u ratu.Prije svega, on je prethodno igrao ključnu ulogu u ruskim operacijama u Siriji – tokom kojih su ruski borbeni avioni izazvali široka razaranja u područjima pod kontrolom pobunjenika – kao vrhovni komandant ruskih zračno-kosmičkih snaga.
CNN je razgovarao sa bivšim poručnikom ruskog zrakoplovstva, Glebom Irisovim, koji je služio pod njim u Siriji.

Rekao je da je Surovikin bio "veoma blizak Putinovom režimu" i "nikada nije imao nikakve političke ambicije, pa je uvijek izvršavao plan upravo onako kako je vlada željela".

Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Surovikinovo imenovanje promijeniti način na koji ruske snage vode rat, ali da to govori o Putinovom nezadovoljstvu prethodnim komandnim operacijama. Također, djelimično, vjerovatno je zamišljeno da "umiri" nacionalističku i proratnu bazu unutar same Rusije, kaže Mejson Klark, voditelj tima za Rusiju u Institutu za proučavanje rata (ISW).
Čečenski lider Ramzan Kadirov, koji je pozvao Rusiju da "preduzme drastičnije mjere" ​uključujući upotrebu "nuklearnog oružja niskog učinka" u Ukrajini nakon nedavnih neuspjeha, pozdravio je imenovanje Surovikina, koji je prvi put služio u Afganistanu u 1980-ih prije nego što je zapovijedao jedinicom u Drugom čečenskom ratu ​2004. Pohvale od Kadirova, koji je ključni Putinov saveznik, možda su značajne, jer je on sam poznat po slamanju svih oblika neslaganja.

- Ja lično poznajem Sergeja jako dobro skoro 15 godina. Definitivno mogu reći da je pravi general i ratnik, iskusan, svojeglav i predvidljiv komandant koji uvijek stavlja patriotizam, čast i poštovanje iznad svega. Grupa ujedinjene vojske sada je u sigurnim rukama - objavio je Kadirov na društvenim mrežama, nakon vijesti o imenovanju Surovikina prošle subote.
Irisov, Surovikinov bivši podređeni, napustio je petogodišnju karijeru u oružanim snagama nakon boravka u Siriji jer su njegovi politički stavovi bili u suprotnosti s onim što je doživio.
- Naravno, razumijete ko je u pravu, a ko nije. Bio sam svjedok mnogim stvarima, dok sam bio unutar sistema - rekao je Irisov.

Irisov je tada započeo ono za šta se nadao da će biti početak karijere međunarodnog novinara, kao vojni reporter ruske državne novinske agencije TASS. Njegova supruga je tamo radila i on je tada smatrao da je to bila "jedina glavna informativna agencija" koja je pokušala da ​pristrasno pokriva vijesti, uz "neku mogućnost slobode govora", rekao je.

- Sve se promijenilo 24. februara 2022. godine, kada je počela Putinova invazija na Ukrajinu i TASS je dobio naređenja od službe sigurnosti FSB i ministarstva odbrane "da će svi biti krivično gonjeni ako ne sprovedu propagandnu šemu" - rekao je Irisov.

Imao je porodicu u Kijevu, skrivajući se u skloništima za bombe, a za CNN je rekao da zna da "ništa ne može opravdati ovaj rat". Također je iz svojih vojnih kontakata znao da je već u prvim danima rata bilo mnogo žrtava.

- Za mene je to bilo očigledno od početka. Pokušao sam da objasnim ljudima da će ovaj rat dovesti do kolapsa Rusije... bit će to velika tragedija ne samo za Ukrajince već i za Rusiju - prisjetio se Irisov.
On je pobjegao iz Moskve sa svojom trudnom ženom i malim djetetom 8. marta 2022. godine, nakon što se suprotstavio invaziji. Dao je otkaz u TASS-u i potpisao peticije i otvoreno pismo protiv rata, rekao je za CNN. Nakon putovanja u Jermeniju, Gruziju, Tursku i konačno Meksiko, gdje su kontaktirali američku ambasadu da traže pomoć, sada rade na započinjanju novog života u Zapadnoj Virdžiniji.

Dok je služio u zračnoj bazi Latakija u Siriji 2019. i 2020., kaže da je radio na sigurnosti avijacije i kontroli vazdušnog saobraćaja, koordinirajući letove sa civilnim avio kompanijama Damaska. Kaže da je viđao Surovikina nekoliko puta tokom nekih misija i razgovarao sa visokim oficirima pod njegovom komandom.

- Mnoge je ljude jako naljutio – mrzili su ga - rekao je Irisov, opisujući kako "direktnog" generala nisu voljeli u štabu zbog načina na koji je pokušao da svoje pješadijsko iskustvo implementira u zračne snage.
Irisov kaže da razumije da je Surovikin imao jake veze s privatnom vojnom kompanijom Wagner Group, odobrenom od Kremlja, koja djeluje u Siriji.

<h2>Žestoko izgrdio podređenog da se na kraju ubio</h2>

Kremlj negira bilo kakve veze s Wagnerom i insistira da su privatne vojne kompanije ilegalne u Rusiji.
Surovikin, čija je vojna karijera započela 1983. godine, u najmanju ruku ima šarenu historiju.
Godine 2004., prema izvještajima ruskih medija i najmanje dva "think tanka", on je tako žestoko izgrdio podređenog da se na kraju podređeni ubio.
A knjiga istraživačkog centra "Jamestown" fondacije sa sjedištem u Vašington DC kaže da su tokom neuspješnog pokušaja puča protiv bivšeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova u avgustu 1991., vojnici pod Surovikinovim komandom ubili tri demonstranta, što je dovelo do toga da je Surovikin proveo najmanje šest mjeseci u zatvoru.

CNN se obratio ruskom Ministarstvu odbrane zbog komentara o Surovikinovom imenovanju i u vezi s optužbama o njegovom oštrom vodstvu.
U izvještaju iz 2020. godine, "Human Rights Watch" ga je oslovio kao "nekoga ko bi mogao snositi komandnu odgovornost" za desetine zračnih i kopnenih napada na civilne objekte i infrastrukturu kršeći zakone rata" tokom ofanzive na Idlib 2019-2020., Sirija. U napadima je ubijeno najmanje 1.600 civila i raseljeno oko 1,4 miliona ljudi, navodi HRW, koji se poziva na podatke UN-a.
Tokom svog boravka u Siriji, sada 56-godišnjaku je dodijeljena titula heroja Ruske Federacije.

U februaru ove godine, Surovikin je sankcionisan od Evropske unije u svojstvu šefa Zrakoplovnih snaga "za aktivnu podršku i sprovođenje akcija i politika koje podrivaju i ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, kao i stabilnost ili sigurnost u Ukrajini."
Irisov vjeruje da postoje tri razloga zašto je sada postavljen na čelo Ukrajine.
- Njegova bliskost s vladom i Putinom, njegovo međubransko iskustvo i sa pješadijom i u zračnim snagama i njegovo iskustvo od ljeta komandujući ruskim snagama u južnim ukrajinskim regijama Hersona, Zaporožja i Krima. To su oblasti koje Putin pokušava da kontroliše "po svaku cijenu" - rekao je Irisov.

Samo dva dana nakon Surovikinovog imenovanja u subotu, Rusija je započela svoje najteže bombardovanje Ukrajine od prvih dana rata.

Surovikin je "više upoznat s krstarećim projektilima, možda je iskoristio svoje veze i iskustvo da organizira ovaj lanac razornih napada", rekao je Irisov, pozivajući se na izvještaje da su krstareće rakete bile među oružjem koje je Rusija upotrijebila u ovom najnovijem talasu napada.
Ali Klark (Clark), iz ISW-a, sugerira da je generalovo unaprijeđenje "više uokvirivanje da bi se ubrizgala nova krv u ruski komandni sistem" i "navukao ovo tvrdo nacionalističko lice".
- Njegovo imenovanje "dobilo je široku pohvalu od raznih ruskih vojnih blogera, kao i od Jevgenija (Prigožina), koji je finansijer Wagner grupe" - rekao je Klark.

On vjeruje da je ovo što se sada dešava odraz onoga što se dogodilo u aprilu, kada je drugi komandant, Aleksandar Dvornikov, imenovan za generalnog komandanta operacija u Ukrajini.
- Slično, on je prije toga bio komandant jedne od grupacija ruskih snaga i imao je neku vrstu reputacije u Siriji, poput Surovikina po brutalnosti, zbog čega je dobio ime "mesar iz Alepa" - rekao je Klark.
Dvornikov je u to vrijeme također viđen kao komandant "koji će preokrenuti stvari u Ukrajini i obaviti posao", dodao je.
- Ali pojedinačni komandant neće moći da promijeni koliko je ruska komanda i kontrola zapetljana u ovom trenutku rata, ili nizak moral ruskih snaga - rekao je.

Andrea Kendal-Tejlor (Kendall-Taylor), direktorica Transatlantskog sigurnosnog programa u Centru za novu američku sigurnost, također je rekla za CNN ove sedmice da Surovikinovo imenovanje "odražava prevlast mnogih tvrdolinijaških glasova unutar Rusije pozivajući Putina da izvrši promjene i dovede nekoga ko bi bio voljan da izvrši ove nemilosrdne napade."

Klark obrazlaže da je "iz onoga što smo vidjeli, vrlo vjerovatno da je Putin uključen u donošenje odluka do vrlo taktičkog nivoa i u nekim slučajevima zaobilazeći više ruske vojne oficire kako bi direktno stupio u interakciju na bojnom polju."
Surovikin je lično potpisao ostavku Irisova iz ratnog zrakoplovstva, kaže on. Sada, Irisov ga vidi da bude zadužen za operacije u Putinovom brutalnom ratu u Ukrajini – ali još nije jasno kakav će uticaj general imati ili može imati.
Prema Klarku, "nema dobre opcije Kremlja ako Surovikin ne nastupi ili ako Putin odluči da i on nije dorastao zadatku. Nema mnogo drugih visokih ruskih oficira i to će samo dovesti do dalje degradacije ruskih ratnih napora."

Igrao ključnu ulogu u ruskim operacijama u Siriji – tokom kojih su ruski borbeni avioni izazvali široka razaranja u područjima pod kontrolom pobunjenika, njegov dolazak pozdravio i Kadirov

Ko je Sergej Surovikin, novi ruski komandant u Ukrajini: Kažu da je brutalan, blizak Putinu, povezuju ga i s Wagner grupom

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Si%20%C4%90inping&amp;">Kada je Si Đinping (Xi Jinping) došao na vlast 2012. godine</a>, naslijedio je zemlju koja je bila na raskršću i djelovala kao neuzastavljiva sila, piše CNN.
Tek što je bila pretekla Japan kao druga po veličini svjetska ekonomija, Kina je bila zemlja koja još uvijek uživa u sjaju blistavih Ljetnjih olimpijskih igara u Pekingu 2008.
Ali duboko unutar visokih zidina Žongnanhaia, rukovodstva u kojem je Si proveo vrijeme kao dijete u posjeti svom pokojnom ocu Si Žongkunu, liberalno nastrojenom potpredsjedniku, novi lider Kine vidio je zemlju u krizi.
Korupcija je mučila Komunističku partiju i podstakla narodno nezadovoljstvo, narušavajući legitimitet režima koji je Sijev otac pomogao da dođe na vlast.
Potjera za bogatstvom tokom decenija ekonomskih reformi stvorila je zjapeći jaz u klasama, izdubila zvaničnu socijalističku ideologiju, podstakla krizu vjere. I dok je arapsko proljeće srušilo diktatore na Bliskom istoku, uspon društvenih medija u Kini ponudio je rijedak prostor za javno neslaganje, pojačavajući pozive na socijalnu pravdu i političke promjene, piše CNN.
Si Đinping se suočio sa ovim izazovom podignute glave. Rođen kao "princ", potomak revolucionarnih heroja koji su osnovali komunističku Kinu – kineski lider je sebe vidio kao spasioca, kome je partija povjerena da je odvrati od prijetnji njenom opstanku.
Međutim, umjesto da prati reformističke korake svog oca, ona je izabrao put totalne kontrole. Kombinirajući staru "autoritarnu knjigu" i novu tehnologiju nadzora, on je eliminirao svoje rivale, pooštrio stisak na ekonomiji i učinio stranku sveprisutnom u Kini – ugrađujući sopstveni kult ličnosti u svakodnevni život.
Na ključnom kongresu Komunističke partije, koji počinje u nedjelju, Si bi trebalo da "zacementira" treći mandat.&nbsp; Ali dok se Si bori sa oštrim ekonomskim padom, rastućom frustracijom zbog njegove beskompromisne nulte kovid strategije i rastućim tenzijama sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, osjećaj krize koji je opkoljavao njegov uspon na vlast nastavio je da ga proganja i sprema se da oblikuje njegovu vladavinu u godinama, ako ne i decenijama, koje dolaze.

Si je izbliza vidio krizu stranke tokom svog uspona na vrh 2012. godine, kada je senzacionalni skandal oborio istaknutog političkog rivala i zaprijetio da poremeti primopredaju rukovodstva. Bo Ksilai, harizmatični vođa mega grada Čongkinga, borio se za unapređenje u najviše rukovodstvo kada je njegov šef policije pokušao da prebjegne u američki konzulat, optužujući Boa da pokušava da prikrije ubistvo britanskog biznismena koje je počinila njegova žena.
Partijski lideri su se svađali oko toga kako da se nose sa posljedicama. Na kraju, Bo je bio pod istragom i izbačen je iz stranke sedmicama prije petogodišnje smjene vlasti. Bo i njegova žena su danas u zatvoru, gdje služe doživotne kazne.
Kako je napredovao u užurbanim obalnim provincijama tokom kineske reforme i otvaranja, Si je primijetio da lokalne korupcije ne nedostaje. Ali očigledna zloupotreba moći i duboki rascjepi u samom vrhu rukovodstva otkriveni u Boovom skandalu vjerovatno su pogoršali Sijev osjećaj opasnosti za opstanak stranke.
- Naša partija se suočava sa velikim izazovima i postoje mnogi problemi unutar partije koji treba da budu riješeni, pogotovo korupcija - rekao je Si u svom prvom govoru, nekoliko sati nakon što je proglašen za lidera partije.
U roku od nekoliko nedelja, pokrenuo je najbrutalniji i najdugotrajniji "rat protiv ucjenjivača" koji je partija ikada vidjela. Sveobuhvatne čistke nisu bile usmjerene samo na korumpirane, već i na Sijeve političke neprijatelje, uključujući moćne lidere koji su bili optuženi da su planirali državni udar sa Boom da bi preuzeli vlast.
- Vlada, vojska, društvo, škole... Istog, zapad, sjever, jug i centar, partija ih sve vodi - rekao je.

Kažnjavanje je donijelo disciplinu, lojalnost i kulturu straha, ugušilo opoziciju dok je Si uzimao vlast u svoje ruke. Sebe je označio kao moćnog čovjeka, izbjegavajući kolektivnu vladavinu za koju se tvrdilo da je pogoršala frakcionizam pod njegovim uporedivo slabim prethodnikom Hu Đintaom.
Za samo četiri godine, Si se potvrdio kao "jezgro partijskog rukovodstva", zahtijevajući od njenih 96 miliona članova da "ujedine svoje razmišljanje, snagu volje i akciju" oko njega.
- Si misli da je jedini instrument kojim može da vlada Kinom kod kuće i ostvariti dobitke u inostranstvu ujedinjena, jaka i moćna Komunistička partija. Zato je njegova misija da ojača stranku pod njegovom vlašću - rekao je Mekgregor i dodao da je Si ojačao i sebe i stranku zbog sebe.
Oni najviše razočarani traže izlaz. "Filozofija bjekstava" postala je popularna riječ u Kini, koja zagovara emigraciju kako bi se izbjeglo ono što neki vide kao osiguranu budućnost pod Sijevom vladavinom.
Si je u više navrata rekao da Kina raste, a da je Zapad u padu – što je ubjeđenje ojačano političkom polarizacijom Amerike i njegovo uvjerenje da joj je superiorni politički model Kine omogućio da se bori protiv kovida bolje od zapadnih demokratija. Ali sve veći broj sljedbenika "filozofije bjekstva" je potpuno odbacivanje tog narativa, što pokazuje da mnogi Kinezi nemaju povjerenja u njegovo obećanje da će Kinu ponovo učiniti velikom.

<h2>Pokazuje zube Zapadu, blizak je sa Rusijom</h2>

U osnovi Sijevog Kineskog sna leži gorak osjećaj negodovanja prema Zapadu, ukorijenjen u nacionalističkom narativu da je Kina, prije nego što je partija preuzela vlast, pretrpjela "vijekovno poniženje" od strane stranih sila i da je bila napadnuta, posječena, okupirana i oslabljena. Posljednjih godina, američke mjere za suprotstavljanje rastućem uticaju Kine samo su pojačale njen osjećaj da je pod opsadom zapadnih sila, rekao je Mekgregor.
- To u Kini ima snažan odjek. Mislim da Si to razumije i namjerava da to iskoristi za svoje ciljeve - rekao je on.
Si je već pokazao snažan prezir prema stranim kritikama Kine.
- Postoje neki stranci punih stomaka koji nemaju ništa bolje da rade nego da upiru prstom u nas. Kina ne izvozi revoluciju, glad ili siromaštvo. Niti vam Kina zadaje glavobolje. Šta još hoćete? - rekao je Si članovima kineske zajednice u Meksiku tokom posjete kao potpredsjednik 2009. godine.
Ali Sijevo najoštrije upozorenje Zapadu stiglo je prošlog ljeta, kada je predsjedavao velikom proslavom obilježavanja stogodišnjice stranke.
Stojeći na vrhu Tjenanmena, ili Kapije nebeskog mira, visokog ulaza u palatu Zabranjenog grada carske Kine, Si je izjavio da kineska nacija više neće biti "maltretirana, ugnjetavana ili potčinjena" od stranih sila.
- Svako ko se usudi da pokuša, vidjet će da su mu glave krvave razbijene o veliki čelični zid koji je iskovalo preko 1,4 milijarde Kineza - rekao je on uz gromoglasan aplauz gomile.

<h2>Na Sija gledaju kao na agresivca</h2>

Otkako je došao na vlast, Si je upozoravao na "infiltraciju" zapadnih vrijednosti kao što su demokratija, sloboda medija i nezavisno pravosuđe. Ugušio je strane nevladine organizacije, crkve, zapadnjačke filmove i udžbenike – sve se smatralo neprikladanim stranim uticajem. Si je krenuo i u agresivnu spoljnu politiku.
- Si Đinping misli da je ovo trenutak za Kinu. I da bi iskoristio taj trenutak, mora da bude uporan i da rizikuje - rekao je Mekgregor.
Pod Sijem, Kina se otvoreno takmičila za globalni uticaj sa Sjedinjenim Državama, koristeći svoju ekonomsku moć da bi stekla geopolitički uticaj. Njene veze sa Zapadom su najteže od masakra na Trgu Tjenanmen 1989. godine, a dodatno su pogoršane prećutnom podrškom Pekinga Moskvi nakon invazije na Ukrajinu.
Si i njegov ruski kolega Vladimir Putin neprijateljski su nastrojeni i sumnjičavi kada su u pitanju Sjedinjene Američke Države, i vjeruju da im je jedini cilj da obuzdaju Kinu i Rusiju.
Također dijele i viziju novog svjetskog poretka, koji bolje odgovara interesima njihovih nacija i kojim više ne dominira Zapad.
Ali ostaje da se vidi koliko je zemalja spremno da podrži tu alternativnu perspektivu.
Stavovi o Kini postali su negativniji tokom Sijeve vladavine u mnogim naprednim ekonomijama, a u nekim su nepovoljni stavovi dostigli rekordne vrijednosti posljednjih godina.
Sveobuhvatne tvrdnje Pekinga o suverenitetu također su antagonizirale mnoge njegove susjede u regionu. Kina je izgradila i militarizovala ostrva u Južnom kineskom moru, podigla vojne tenzije zbog spornog lanca ostrva sa Japanom i upustila se u krvave pogranične sukobe sa Indijom. Također je pojačalo vojno zastrašivanje Tajvana, samoupravne demokratije za koju je Si obećao da će se "ponovno ujediniti" sa kopnom.
Sa svoje strane, SAD su se probudile u konkurenciji sa Kinom i rade sa saveznicima i istomišljenicima na preduzimanju niza mjera protiv Pekinga u vezi sa geopolitikom, trgovinom i tehnologijom.
To teško međunarodno okruženje, zajedno sa strategijom nultog kovida i ekonomskim preprekama, predstavlja veliki izazov za Sija u godinama koje dolaze.
Ali sljedeće sedmice, partijski kongres će se baviti proslavljanjem Sijeve pobjede. Prema najnovijoj zvaničnoj historiji stranke, Si je "doveo Kinu bliže centru svhetske scene nego što je ikada bila".
Mao je možda osnovao komunističku Kinu. Ali, prema narativu stranke, Si Đinping je taj koji će dovesti zemlju do njenog ponovnog rođenja kao nove globalne supersile. Ukoliko u tome uspije, imat će ogroman uticaj na svijet.

Kombinirajući staru "autoritarnu knjigu" i novu tehnologiju nadzora, on je eliminirao svoje rivale

Za jedne diktator, za druge spasilac: Kako su krize u Kini oblikovale Si Đinpinga?

Iran kritizirao Europsku uniju zbog njezina stava prema prosvjedima u zemlji u telefonskom razgovoru s dužnosnikom EU te zanijekao izvješća o prodaji oružja Rusiji, objavila je agencija dpa.

- Nemiri, podmetanje požara i terorističke operacije više nemaju veze s mirnim protestima - rekao je iranski ministar vanjskih poslova Hosein Amirabdolahian u telefonskom razgovoru s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku Džozep Borelj (Josepom Borrellom).

Iranski šef diplomacije nazvao je policijske operacije protiv protesta apsolutno legitimnima i upozorio da EU ne bi trebala koristiti ove incidente kao izgovor za pritisak na Iran.

<h2>EU planira uvesti sankcije Iranu</h2>

Prema medijskim izvješćima, EU planira u ponedjeljak uvesti sankcije Iranu zbog gušenja prosvjeda. Teheran je upozorio EU na primjerenu reakciju u ovom slučaju. Čak se govori o prekidu diplomatskih odnosa i protjerivanju veleposlanika EU. Prosvjedi širom zemlje izbili su zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini 16. rujna. Mladu Kurdkinju privela je policija za ćudoređe jer njezina marama navodno nije bila u skladu sa strogim propisima o javnom odijevanju za žene. Amirabdolahian je također zanijekao da Iran isporučuje oružje Rusiji i da aktivno sudjeluje u vojnom sukobu u Ukrajini.
- S Rusijom vojno surađujemo, ali ne isporučujemo oružje - rekao je Amirabdolahian u telefonskom razgovoru, prema iranskim izvorima. Teheran uporno niječe izvješća o isporuci i korištenju iranskih bespilotnih letjelica u sukobu u Ukrajini iako ih je ruska strana potvrdila.

Nemiri, podmetanje požara i terorističke operacije više nemaju veze s mirnim protestima - rekao je iranski ministar vanjskih poslova Hosein Amirabdolahian

Iran negira da isporučuje oružje Rusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/98292/emomali-rahmon">Emomali Rahmon</a>, predsjednik Tadžikistana, tokom samita Srednje Azije i Rusije u kazahstanskoj Astani poručio je Vladimiru Putinu da Rusija prestane tretirati zemlje Srednje Azije kao da su i dalje dio Sovjetskog Saveza.

– Nas nema 100 ili 200 miliona. Ali želimo da nas poštuju. Koji smo dogovor prekršili? Jesmo li vas možda na kriv način pozdravili? Uvijek smo poštovali interese našeg glavnog strateškog partnera, Rusije.&nbsp;Želimo da nas poštuju. Vladimire Vladimiroviču, molim vas da ne donosite politike gdje se prema zemljama srednje Azije ponaša kao da su dio Sovjetskog saveza - poručio je Rahmon Putinu.

Ponovio je da su uvijek najviše poštovali Rusiju.

- Ali, i mi želimo respekt! Pa, ko smo mi?! Aboridžini? Ma dajte... - zaključio je Rahmon.

Želimo da nas poštuju, koji smo dogovor prekršili, jesmo li vas možda na kriv način pozdravili, upitao je Rahmon

Predsjednik Tadžikistana odbrusio Putinu: "Ko smo mi, Aboridžini, ma dajte..."

Najmanje 40 radnika poginulo <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Turska&amp;">je u eksploziji u rudniku uglja na sjeveru Turske</a>, potvrdio je u subotu turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu.&nbsp;
- Imamo 40 poginulih. U bolnicama je 11 povrijeđenih, među kojima šest u gradskoj bolnici Cam i Sakura, a tri u državnoj bolnici Bartin, dvoje u privatnoj bolnici. Jedna povrijeđena osoba je puštena iz bolnice - rekao je Sojlu koji je na mjestu nesreće.

Sojlu je dodao kako je spašeno 58 rudara od ukupno 110.

- Imamo neizvjesnosti oko jednog od naših rudara, potraga i spašavanje je trenutno u toku - dodao je Sojlu.
Do eksplozije je došlo 300 metara ispod zemlje u rudniku uglja u crnomorskoj priobalnoj provinciji Bartin jučer u 18.15 po lokalnom vremenu.&nbsp;

U bolnicama je 11 povrijeđenih, među kojima šest u gradskoj bolnici Cam i Sakura, a tri u državnoj bolnici Bartin, dvoje u privatnoj bolnici

Nesreća u rudniku u Turskoj: Poginulo najmanje 40 radnika

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bajden&amp;">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> pozvao je iranske čelnike da ne poduzimaju nasilne akcije protiv protestanata u zemlji koji već sedmicama protestuju nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini sredinom septembra. Mahsu Amini privela je policija za moral u Teheranu zbog kršenja strogih državnih propisa o odijevanju žena.

Bajden je u kalifornijskom gradu Irvineu u petak rekao da je "zapanjen" masovnim protestima u Iranu i naglasio da SAD stoji uz "hrabre žene" te zemlje.&nbsp;- Iran mora zaustaviti nasilje nad vlastitim građanima koji samo koriste svoja temeljna prava.&nbsp;Zaprepastilo me što se probudilo u Iranu. I probudilo se nešto za što mislim da se neće stišati još dugo, dugo vremena - rekao je Bajden.

Bajden je rekao da žene i muškarci trebaju imati pravo na slobodu izražavanja i okupljanja.- Žene su u cijelom svijetu progonjene na razne načine. Ali trebale bi moći oblačiti, za ime Boga, ono što žele. Niko im ne bi trebao govoriti šta da oblače - dodao je.

Od smrti Mahse Amini protesti protiv iranskog vodstva se održavaju u cijeloj zemlji i u inostranstvu, a posebno protiv obveznog nošenja marama. Snage sigurnosti odgovorile su snažnom akcijom pri čemu su deseci navodno ubijeni i mnogi povrijeđeni.

Iran mora zaustaviti nasilje nad vlastitim građanima koji samo koriste svoja temeljna prava, istakao je Bajden

Bajden: Žene su u cijelom svijetu progonjene na razne načine

Bajden: Zaprepastilo me ovo što se probudilo u Iranu

Iako se nuklearna kriza ne smatra izglednim scenarijem, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zapad&amp;">zemlje Zapada pripremaju "dobro promišljene planove"</a> za sprječavanje panike unutar svojih teritorija ako Rusija upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, piše Guardian. Anonimni dužnosnik sa Zapada izjavio je da se priprema za širok spektar scenarija kako bi se umirio dio populacije koji strahuje od eskalacije nuklearnih sukoba.

Ukrajinci su tokom prošlog mjeseca ostvarili velike napretke na bojištu, na što je Vladimir Putin odgovorio da će braniti ruski teritorij "svim mogućim sredstvima".- Putinovi komentari oko upotrebi nuklearnog oružja su vrlo neodgovorni. Nijedna druga država ne govori o upotrebi nuklearnog oružja u i oko Ukrajine, tako da ovo ne smatramo nuklearnom krizom - izjavio je ranije spomenuti dužnosnik i dodao:
- Putin mora znati da bi upotreba nuklearnih oružja prekinula tabu koji se zadržao od 1945. te da bi to dovelo do teških posljedica za Rusiju, ali i za sve ostale.

<h2>Prvobitni odgovor Zapada ne bi bio nuklearno oružje?</h2>

I dok je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Salivan (Jake Sullivan) krajem avgusta izjavio da bi ruska detonacija nuklearne bombe imala "katastrofične posljedice", nema javnog konsenzusa kako bi zapadne zemlje na to reagirale. Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je da Francuska ne bi uzvratila na jednak način.&nbsp;Dužnosnik koji je razgovarao s medijima nije se dao navući da odgovori na to pitanje, no očekuje se da bi prvobitni odgovor ne bi uključivao nuklearno oružje, kako bi se spriječila brza eskalacija sukoba.

<h2>Stručnjaci vjeruju da Putin blefira</h2>

Ranije ove sedmice, Džeremi (Jeremy) Fleming, šef britanske GCHQ špijunske službe, izjavio je da ne vidi nijedan znak da se Rusija sprema na korištenje nuklearnih oružja u Ukrajini.

Stručnjaci također većinom dijele to mišljenje te smatraju da Putin blefira s prijetnjama nuklearnim oružjem te da planira izazvati strah i nesigurnost Zapada, kako bi spriječio da se NATO pakt priključi ratu na ukrajinskoj strani.

Njemački kancelar: Proširimo EU, tako ćemo imati više utjecaja

Ukrajina krenula u novu ofanzivu kod Hersona

Bajden odobrio novu vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 725 miliona dolara

Lukašenko: Može se završiti za sedam dana

Erdoan: U rudarskoj nesreći poginuo 41 radnik

Litvanski "uspavani gradić" prozvali najopasnijim mjestom na svijetu: "Rat? Slušamo i ne vjerujemo..."

Vjosa Osmani izrazila saučešće povodom nesreće u turskom rudniku

Džaferović uputio telegram saučešća Erdoanu: U mislima i molitvama smo uz vas

Prvi ruski vojnici stigli u Bjelorusiju, "srdačno dočekani s hljebom i soli"

Ko je Sergej Surovikin, novi ruski komandant u Ukrajini: Kažu da je brutalan, blizak Putinu, povezuju ga i s Wagner grupom

Za jedne diktator, za druge spasilac: Kako su krize u Kini oblikovale Si Đinpinga?

Iran negira da isporučuje oružje Rusiji

Predsjednik Tadžikistana odbrusio Putinu: "Ko smo mi, Aboridžini, ma dajte..."

Nesreća u rudniku u Turskoj: Poginulo najmanje 40 radnika

Bajden: Zaprepastilo me ovo što se probudilo u Iranu

Guardian: Zapad priprema planove za sprječavanje panike ako Rusi bace nuklearnu bombu

Globus

Njemački kancelar: Proširimo EU, tako ćemo imati više utjecaja

Ukrajina krenula u novu ofanzivu kod Hersona

Bajden odobrio novu vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 725 miliona dolara

Lukašenko: Može se završiti za sedam dana

Erdoan: U rudarskoj nesreći poginuo 41 radnik

Litvanski "uspavani gradić" prozvali najopasnijim mjestom na svijetu: "Rat? Slušamo i ne vjerujemo..."

Vjosa Osmani izrazila saučešće povodom nesreće u turskom rudniku

Džaferović uputio telegram saučešća Erdoanu: U mislima i molitvama smo uz vas

Prvi ruski vojnici stigli u Bjelorusiju, "srdačno dočekani s hljebom i soli"

Ko je Sergej Surovikin, novi ruski komandant u Ukrajini: Kažu da je brutalan, blizak Putinu, povezuju ga i s Wagner grupom

Za jedne diktator, za druge spasilac: Kako su krize u Kini oblikovale Si Đinpinga?

Iran negira da isporučuje oružje Rusiji

Predsjednik Tadžikistana odbrusio Putinu: "Ko smo mi, Aboridžini, ma dajte..."

Nesreća u rudniku u Turskoj: Poginulo najmanje 40 radnika

Bajden: Zaprepastilo me ovo što se probudilo u Iranu

Guardian: Zapad priprema planove za sprječavanje panike ako Rusi bace nuklearnu bombu