Kvasi Kvarteng (Kwasi Kwarteng),&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Velika%20Britanija&amp;">ministar finansija Velike Britanije</a>, smijenjen u trenutku kada se premijerka Liz Tras (Truss) sprema da "preokrene" mini-budžet.

Ovu informaciju je na Twitteru potvrdio i sam Kvarteng.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://t.co/4nvtyGWCoA">pic.twitter.com/4nvtyGWCoA</a>&mdash; Kwasi Kwarteng (@KwasiKwarteng) <a href="https://twitter.com/KwasiKwarteng/status/1580892129630777346?ref_src=twsrc%5Etfw">October 14, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Britansko finansijsko tržište je pod pritiskom od 23. septembra kada je Kvarteng najavio smanjenje poreza za 45 milijardi funti (50 milijardi dolara), ne navodeći kako će ono biti plaćeno.

Institut za fiskalne studije objavio je da ta strategija zahtijeva smanjenje potrošnje od 62 milijarde funti ili povećanje poreza kako bi se zaustavio rast javnog duga, što je obeshrabrujući prijedlog nakon više od 10 godina zatezanja državnih rashoda.

On je smijenjen u trenutku kada se premijerka Liz Tras sprema da "preokrene" mini-budžet

Smijenjen ministar finansija Velike Britanije

<a href="https://avaz.ba/tag/1883/saudijska-arabija">Ljekari u bolnici u Taifu</a>, u Saudijskoj Arabiji, uspješno su 50-godišnjem pacijentu odstranili tumor s mozga. 

On je u bolnicu dovezen s nervnim grćevima i jakom glavoboljom. Nakon pregleda i urađenog snimanja poprečnog presjeka mozga pokazalo se prisustvo tumorske mase sa velikom šupljinom koja pritiska moždano tkivo u lijevom frontalnom dijelu mozga.
Nakon detaljnih pregleda medicinski tim na čelu sa specijalistom za mozak dr. Muhammadom Suleimanom uradili su hitnu operaciju koja je trajala više od dva sata, a tokom koje je uklonjen tumor mozga.
Prema riječima ljekara to je bila precizna i osjetljiva operacija jer se tumor na mozgu nalazio u blizini područja koje je odgovorno za govor i kretanje. Pacijent je trenutno pod sedativima.

Pacijent je trenutno pod sedativima

Uspjeh ljekara u Taifu: Pacijentu uspješno odstranili tumor s mozga

<a href="https://avaz.ba/tag/62905/volodymyr-zelensky">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) izjavio je da će ova</a> zemlja sigurno pobjediti. Naime, on se oglasio na Facebooku, napisavši da 14. oktobra slave&nbsp;dan branilaca i branilaca Ukrajine.- Dan je onih koji se bore.&nbsp;Ovo je dan onoga za što se zalažemo.&nbsp;Ovo je dan pobjede koju ćemo dobiti.&nbsp;14. oktobra kažemo hvala.&nbsp;Hvala svima koji su se u prošlosti borili za Ukrajinu. I svima koji se sada bore za nju. Svima koji su tada pobijedili. I svima koji su sada dužni pobijediti - rekao je Zelenski.&nbsp;Dodao je da će pobijediti na način koji donosi uspjeh u borbi mnogih generacija njihovog naroda. Ljudi koji su oduvijek željeli najviše od svega - slobodu. Za sebe. I za njihovu djecu.
- Sretan Dan branilaca Ukrajine!&nbsp;Sretan blagdan Pokrova Presvete Djevice!&nbsp;Sretan Dan ukrajinskih kozaka!&nbsp;Slava svim našim herojima! Slava svima koji se bore, rade i pomažu! Slava Ukrajini - poručuje predsjendik Ukrajine.&nbsp;

Poručio je da 14. oktobra obilježavaju Dan branilaca Ukrajine. Istakao je da je ovo dan onih koji se bore.- Ovo je Dan onoga za što se borimo.&nbsp;Ovo je Dan kakvu ćemo pobjedu ostvariti.&nbsp;14. oktobra izražavamo zahvalnost.&nbsp;Zahvalnost svima koji su se u prošlosti borili za Ukrajinu. I svima koji se sada za to bore. Svima koji su tada pobijedili. I svima koji će sada definitivno pobijediti.&nbsp;Pobjeda na taj način da će borbu mnogih generacija naših ljudi okruniti uspjehom. Ljudi koji su uvijek najviše željeli jedno - slobodu. Za sebe. I za njihovu djecu - rekao je Zelenski.&nbsp;

Hvala svima koji su se u prošlosti borili za Ukrajinu, poručio je Zelenski

Zelenski: Ovo je dan pobjede koju ćemo dobiti

<a href="https://avaz.ba/tag/8112/bjelorusija">Ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei izjavio je da je ova zemlja svojim sigurnosnim snagama dala široke ovlasti da</a> spriječe ili odgovore na provokacije susjednih zemalja.- Šef naše zemlje održao je niz sastanaka s agencijama za provođenje zakona i uveden je režim protivterorističke operacije - rekao je Makei za list Izvestija. Bilo je informacija da neke susjedne države planiraju provokacije na, uglavnom, zauzimanje određenih dijelova teritorija Bjelorusije.
Režim protuterorističke operacije daje sigurnosnim snagama široka prava, uključujući pritvaranja radi provjere identiteta, zabranu kretanja, prisluškivanje i kontrolu svih komunikacija te nesmetan ulazak agenata u bilo koji prostor.Inače, pažnju Ukrajine i Zapada privukla je burna vojna aktivnost&nbsp;kao potencijalni znak da bi Lukašenko mogao angažirati svoju vojsku kao podršku ruskim slabašnim ratnim naporima u Ukrajini.

Inače, pažnju Ukrajine i Zapada privukla je burna vojna aktivnost kao potencijalni znak da bi Lukašenko mogao angažirati svoju vojsku kao podršku ruskim slabašnim ratnim naporima u Ukrajini

Bjeloruski ministar: Uveden je režim protivterorističke organizacije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zemljotres&amp;">Zemljotres jačine 5 stepeni po Rihteru</a> pogodio je danas Irkutsku oblast u Rusiji, nedaleko od Bajkalskog jezera, javila je republička centrala Ministarstva za vanredne situacije te zemlje, prenosi Tass.Potres se dogodio na 33 kilometra zapadno od sela Posolskoje.

<blockquote class="twitter-tweet">⚡️⚡️ Breaking: Video of earthquakes on Lake Baikal, Siberia - <a href="https://twitter.com/hashtag/Russia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Russia</a>, north of Mongolia border This morning residents of the Irkutsk region felt a strong <a href="https://twitter.com/hashtag/earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#earthquake</a> The tremors were felt by residents of the Irkutsk region and Buryatia. No Severe damage Local media report <a href="https://t.co/TylrG4xegq">pic.twitter.com/TylrG4xegq</a>&mdash; OsintTv📺 (@OsintTv) <a href="https://twitter.com/OsintTv/status/1580774113370439680?ref_src=twsrc%5Etfw">October 14, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kancelarija gradonačelnika Ulan Udea je izvijestila da su mobilne grupe počele da pregledaju zgrade i stambene objekte, ali da za sada nema podataka o šteti ili povrijeđenima.

Potres se dogodio na 33 kilometra zapadno od sela Posolskoje

Za sada nema podataka o šteti ili povrijeđenima

Jak zemljotres pogodio Rusiju

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">Videosnimak napada drona kamikaze na ukrajinske snage na "osovini Nikolajev - Krivoj Rog"</a> objavilo je Ministarstvo odbrane Rusije,&nbsp;očigledno misleći na oblast Herson gdje ukrajinska vojska oslobađa svoj teritorij.To su snimili&nbsp;nadzorni dronovi.Prikazano je pogađanje ukrajinskih tenkova, artiljerije, oklopnog vozila HMMWV američke proizvodnje te jednog automobila.

Rusi su najvjerovatnije koristili Lancent dronove kamikaze koje je proizvela podružnica koncerna Kalašnjikov pod nazivom Zala Aero. Dron nosi bojevu glavu tešku 5 kilograma te može ostati u zraku duže od sat vremena.&nbsp;Poboljšani Lancet ima veća prednja i manja repna krila, dok je prethodni model imao simetrična X krila.Ukrajina je oslobodila gotovo 1.200 kvadratnih kilometara teritorija u svojoj južnoj regiji Herson od pokretanja protuofanzive protiv ruskih trupa krajem avgusta, saopćeno je iz ukrajinskog ministarstva odbrane.

Dron nosi bojevu glavu tešku 5 kilograma te može ostati u zraku duže od sat vremena

Video / Napad drona kamikaze na ukrajinske snage

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Američke federalne vlasti istražuju milijardera i osnivača Tesle Ilona Maska (Elona Muska) zbog</a> njegovog ugovora o preuzimanju kompanije Twitter vrijednog 44 milijarde dolara, objavila je kompanija u sudskom podnesku.

Iako u podnesku stoji da je Mask pod istragom, nije navedeno što je točan fokus istrage i koja je savezna tijela provode, piše <a href="https://www.reuters.com/markets/deals/elon-musk-under-federal-investigation-tied-twitter-deal-twitter-court-filing-2022-10-13/">Reuters</a>.
Twitter, koji je tužio Maska u julu kako bi ga prisilio da sklopi ugovor, rekao je da su se odvjetnici izvršnog direktora Tesle pozvali na "istražnu povjerljivost" kada su odbili predati dokumente koje su tražili.

Ljetos su Maskovi odvjetnici dali "dnevnik privilegija" identificirajući dokumente koji se trebaju zadržati, objavio je Twitter. Dnevnik se pozivao na mailove od 13. maja upućene američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burzu (SEC) i prezentaciju poslanu Saveznoj komisiji za trgovinu (FTC).

Sudski podnesak, u kojem se od sutkinje iz Delavera (Delawarea) Ketlin MekKormik (Kathaleen McCormick) traži da naredi Maskovim advokatima da dostave dokumente, predan je sudu 6. oktobra. To je bilo istog dana kada je sutkinja pauzirala parnicu između Maska i Twittera nakon što je milijarder promijenio smjer te rekao da će nastaviti s dogovorom.
Aleks Spiro (Alex), Maskov advokat, rekao je za Reuters da je Twitterova prijava sudu bila "pogrešno usmjeravanje" i ustvrdio da je "rukovodstvo Twittera pod saveznom istragom".&nbsp;

Twitter je odbio komentirati Spirovu izjavu. Također je odbio komentirati Reutersove upite o istragama Maska.

SEC nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom, a FTC je odbio komentirati. SEC je doveo u pitanje Maskove komentare o akviziciji Twittera, uključujući i to je li udio od devet posto kasno objavljen i zašto je to pokazalo da je namjeravao biti pasivni dioničar.

Mask je kasnije naznačio da je bio aktivni investitor.

Sutkinja MekKormik je Masku dala rok do 28. oktobra da zaključi akviziciju. Ako se dogovor ne sklopi do tada, suđenje će biti određeno za novembar.

Ako se dogovor ne sklopi do tada, suđenje će biti određeno za novembar

Twitter tvrdi: Ilon Mask pod federalnom istragom

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Emanuel%20Makron&amp;">Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron)</a> suočio se s kritikama unutar NATO saveza jer je izjavio da neće odgovoriti nuklearnim oružjem ako Rusija iskoristi nuklearni arsenal protiv Ukrajine ili "regiona", što je prekinulo standardnu stratešku ​​politiku.

U intervjuu za France 2, Makron je rekao da nuklearna doktrina Francuske počiva na "temeljnim interesima nacije", koji "ne bi bili direktno pogođeni ako bi, na primjer, došlo do balističkog nuklearnog napada na Ukrajinu ili u region".

Rijetko je da lideri zemalja koje posjeduju nuklearno oružje eksplicitno kažu kada će se takvo oružje koristiti zbog decenijama stare teorije odvraćanja kroz stratešku dvosmislenost, a kako ne bi pružili protivnicima priliku za razvoj potencijalnog plana za moguće napade.
- Predsjednik Francuske govori za sebe. Mislim da je naš izbor osuda Putinove retorike, ali i priprema. Ne bih to baš komentirala sa "da" ili "ne" - rekla je Kasja Olgrin (Ollengren), ministrica odbrane Nizozemske.

Francuska je jedna od tri članice NATO-a koje posjeduju nuklearno naoružanje i ključni dio zapadnog odvraćanja Rusije. Makronove riječi su iznenadile mnoge dok je govorio uoči sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu koji je dijelom bio posvećen diskusijama o nuklearnom planiranju.

Odmah sinoć, Makron je pokušao objasniti svoje stajalište.
- Ne želimo svjetski rat. Pomažemo Ukrajini da se odupre na svom tlu, bez namjere da napadnemo Rusiju. Vladimir Putin mora zaustaviti ovaj rat i poštovati teritorijalni integritet Ukrajine - istakao je francuski predsjednik.

Pomažemo Ukrajini da se odupre na svom tlu, bez namjere da napadnemo Rusiju, istakao je Makron

Makron: Francuska neće koristiti nuklearno oružje

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">U posljednja tri dana, proruske snage su taktički napredovale prema centru grada</a> Bakhmut u Donjeckoj oblasti, piše Ministarstvo odbrane Velike Britanije na Twitteru.Elementi 2. armijskog korpusa, proruske milicije regije Lugansk, vjerovatno su napredovali u sela Opitine (Opytine) i Ivangrad južno od grada.Od početka jula bilo je nekoliko, ako ih uopće ima, drugih naselja koje su zauzele regularne ruske ili separatističke snage.Međutim, snage predvođene privatnom vojnom kompanijom Vagner (Wagner) Group postigle su neke lokalizirane dobitke u Donbasu: Vagner (Wagner) je vjerovatno i dalje u velikoj mjeri uključen u borbe u Bakhmutu.

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 14 October 2022 Find out more about the UK government's response: <a href="https://t.co/ZWBawudl8j">https://t.co/ZWBawudl8j</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/nHC771PHQo">pic.twitter.com/nHC771PHQo</a>— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1580790468471771136?ref_src=twsrc%5Etfw">October 14, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Rusija vjerovatno smatra da je zauzimanje Bakhmuta preliminarni korak za napredovanje na gradsko područje Kramatorsk-Sloviansk, koje je najznačajniji centar stanovništva Donjecke oblasti koji drži Ukrajina.

Rusija nastavlja da goni ofanzivne operacije u centralnom Donbasu i veoma sporo napreduje.
Međutim, njen ukupni operativni dizajn narušen je ukrajinskim pritiskom na njegove sjeverne i južne bokove, te velikim nedostatkom municije i ljudstva.

Od početka jula bilo je nekoliko, ako ih uopće ima, drugih naselja koje su zauzele regularne ruske ili separatističke snage

Britanci izvještavaju: Rusija sporo napreduje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Odbor koji istražuje napad na Kapitol</a> objavio je dosad neobjavljenu snimku na kojoj visoka američka dužnosnica Nensi Pelosi (Nancy) i drugi zastupnici u žurbi pozivaju ministarstvo odbrane i osoblje Bijele kuće tražeći pomoć dok Trampove pristalice na silu ulaze u zgradu.

Na snimci se vidi Pelosi, demokratska predsjednica Zastupničkog doma, napeta ali hladne glave, koju su zaštitari sklonili na sigurno 6. januara 2021.- Mora biti načina da ljudi zadrže osjećaj sigurnosti i povjerenja koji im daje činjenica da država funkcionira i da možemo birati predsjednika Sjedinjenih Država - rekla je.&nbsp;

Toga dana zastupnici su sudjelovali na sjednici u Kongresu u Vašingtonu na kojoj su trebali potvrditi pobjedu demokrate Džoa Bajdena (Joe Biden) na predsjedničkim izborima 2020. No mnoštvo pristalica Donalda Trampa, koji je tvrdio da su izbori "namješteni", protestovalo je ispred Kapitola.

<blockquote class="twitter-tweet">Take 7 minutes to watch House Speaker Nancy Pelosi, Senate Majority Leader Chuck Schumer, Senate Minority Leader Mitch McConnell and others respond to the Capitol insurrection in previously unseen footage. <a href="https://t.co/qFDdLSuMmM">pic.twitter.com/qFDdLSuMmM</a>&mdash; The Recount (@therecount) <a href="https://twitter.com/therecount/status/1580638348573540355?ref_src=twsrc%5Etfw">October 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dio njih je na silu ušao u zgradu, gdje je nastao haos, što je zgranulo svjetsku javnost. Na snimci je Pelosi nemalo iznenađena dok je obavještavaju da su zastupnici počeli stavljati gas maske. Demokratski senator Čak Šumer (Chuck Schumer), vidljivo bijesan, kaže zatim da će "nazvati j... ministra" odbrane.

<h2>"Razbijaju prozore, kažu da je neko pogođen hicem"</h2>

- Možete li poslati i Nacionalnu gardu Marilanda? - pita Kristofera Milera (Christopher Miller), tadašnjeg privremenog ministra odbrane. Zatim naziva privremenog ministra pravosuđa Džefrija Rozena (Jeffrey Rosen).&nbsp;- Zašto ne kažete predsjedniku da ih pozove da napuste Kapitol, gospodine ministre pravosuđa, u okviru vaše dužnosti održavanja reda? - upitao je.

Nensi Pelosi pak na snimci naziva guvernera Virdžinije Ralfa Northema (Ralpha Northama) dok prati situaciju na televiziji.- Halo, guverneru, ovdje Nensi (...) Razbijaju prozore, kažu da je neko pogođen hicem, ovo je upravo strašno, a događa se na poticaj predsjednika SAD-a - kaže mu.
Dvoje demokrata u jednom trenutku razgovaraju s republikanskim čelnicima o tome kako dobiti pomoć. U video koji je objavljen u četvrtak montirane su snimke razjarenog mnoštva i pristaša predsjednika Trampa koji trče hodnicima Kongresa.&nbsp;- Dovedite nam je! - dere se prosvjednica, očito misleći na Nensi Pelosi.

Na snimci se vidi Pelosi, demokratska predsjednica Zastupničkog doma, napeta ali hladne glave, koju su zaštitari sklonili na sigurno 6. januara 2021.

Toga dana zastupnici su sudjelovali na sjednici u Kongresu u Vašingtonu

Objavljena dosad neviđena snimka napada Trampovih pristalica na Kapitol

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajinsko Ministarstvo reintegracije privremeno okupiranih teritorija objavilo je podatke o oslobodilačkim</a> akcijama u proteklom mjesecu.&nbsp;Ukrajinska vojska oslobodila je 502 naselja u oblasti Harkov, 75 u južnom dijelu oblasti Herson, 43 u oblasti Donjeck i sedam u oblasti Lugansk. Ukupno su, dakle, Ukrajinci u proteklih mjesec dana oslobodili 627 naselja, što su iz stožera za reintegraciju nazvali "značajnim povećanjem".

Koordinacijski stožer za deokupirana područja objavio je da će pokušati što prije obnoviti život na oslobođenim teritorijima, ali i da će pomoći u evakuaciji svih stanovnika koji se ondje ne žele zadržati. Objavljeno je da je stožer uspio pokrenuti razminiranje, opskrbu energijom, plinom i vodom, primanje humanitarne pomoći, lijekova, hrane i higijenskih proizvoda.&nbsp;Organizirana je dostava pitke vode i hljeba.


Iz koordinacijskog stožera su objavili da će život na deokupiranim područjima ove zime biti izuzetno težak jer u nekim mjestima još uvijek nema struje, vode i grijanja, a neke dijelove teritorija još uvijek treba razminirati.&nbsp;

Najavljeno je da će se s normalnim životom na tim područjima moći nastaviti u proljeće sljedeće godine.

Samo iz oblasti Harkov je od deokupacije evakuirano više od 20 hiljada civila, uglavnom žena, djece i starijih osoba.&nbsp;- Vlasti čine sve da pomognu svakoj zajednici i svakom čovjeku oslobođenom od okupacije. A ljudi se trude da se što prije reintegriraju. Spremni su sami obnoviti svoja sela i gradove. Naši građani na oslobođenim teritorijima su složni: Ukrajina je bila, jest i bit će ovdje - rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk.
&nbsp;

Ukrajina je bila, jest i bit će ovdje, rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk

Ukrajinski vojnici sjede na oklopnom vozilu dok voze cestom između Iziuma i Lymana u Ukrajini, utorak 4. oktobra 2022.

Ukrajinci tvrde: Oslobodili smo 627 naselja u mjesec dana

<a href="https://avaz.ba/tag/660/sjeverna-koreja">Sjeverna Koreja danas je u ranim satima po lokalnom</a> vremenu ispalila još jedan balistički projektil u more, objavili su iz Južne Koreje te dodali da su u blizini granice dvije zemlje letjeli i sjevernokorejski borbeni avioni.&nbsp;Tu su informaciju potvrdile i japanske vlasti, a prema izračunu CNN-a, ovo je 27. test projektila koji je Sjeverna Koreja provela ove godine.Ranije ove sedmice državni mediji Sjeverne Koreje saopćili su da nikad učestalijim ispaljivanjem projektila pokazuju spremnost za nuklearni napad na Južnu Koreju. Vjeruje se da Kim Jong-Un želi zastrašiti svoje neprijatelje te im pokazati da je ozbiljna nuklearna prijetnja, a to radi s ciljem da se ukinu ekonomske sankcije nametnute njegovoj državi.

Sjevernokorejska novinska agencija ( KCNA) prenijela je izjave čelnika države nakon lansiranja projektila u četvrtak.&nbsp;- Naše nuklearne snage još jednom su dokazale da su u potpunosti spremne za pravi rat i stavljanje neprijatelja pod kontrolu - poručio je Kim Jong-Un.

Američka vojska objavila je da surađuje sa saveznicima nakon novog lansiranja, ali priopćila je da ono nije opasnost za američke vojnike u regiji ili američke saveznike.&nbsp;

- Američka obaveza da brani Južnu Koreju i Japan ostaje neupitna - objavilo američko zapovjedništvo na Indo-pacifiku.

U Seulu su sjevernokorejsko lansiranje nazvali "ozbiljnom provokacijom".&nbsp;Projektili su ispaljeni s istočne obale Sjeverne Koreje.&nbsp;Dužnosnici u Seulu smatraju kako bi pojačana aktivnost u sjevernokorejskim balističkim lansiranjima mogla ukazivati da se Sjeverna Koreja priprema za nuklearni pokus, prvi od 2017. godine.&nbsp;

U Seulu su sjevernokorejsko lansiranje nazvali "ozbiljnom provokacijom"

TV ekran prikazuje sliku vojne vježbe Sjeverne Koreje tokom informativnog programa na željezničkoj stanici u Seulu

Sjeverna Koreja ispalila projektil, Kim Jong-Un: Spremni smo za pravi rat

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Turska&amp;">Turski parlament usvojio je u četvrtak sporne izmjene</a> zakona o štampi i društvenim mrežama, čiji je cilj, kako navode, borba protiv lažnih vijesti i dezinformacija.

Kritičari strahuju da će se, kako se spremaju izbori, ta mjera koristiti za dalje suzbijanje društvenih mreža i nezavisnog izvještavanja.
Zakon od 40 članova odobren je glasovima vladajuće stranke predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i njenih nacionalističkih saveznika u parlamentu.

Glasanje je uslijedilo nakon burnih sjednica u parlamentu, na kojima su opozicioni zastupnici pljeskali i vikali u pokušaju da ometu postupak, držali natpise koji osuđuju ono što su nazvali "zakonom o cenzuri", a jedan poslanik je čekićem razbio telefon.

Najkontroverznija odredba, član 29, predviđa kaznu do tri godine zatvora za širenje informacija koje su "suprotne istini" o domaćoj i međunarodnoj sigurnosti Turske, javnom redu i zdravlju u cilju izazivanja "brige, straha i panike javnosti".
Opozicija kaže da je cilj ovog članka da ućutka kritičare vlasti uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora zakazanih za juni. Upozoravaju da bi korisnici društvenih mreža mogli biti zatvoreni zbog objavljivanja ili dijeljenja informacija koje vlada smatra lažnim vijestima.
- Oni koji kažu: "Postoji siromaštvo", otići će u zatvor. Oni koji kažu: "Postoji korupcija", otići će u zatvor - rekao je Engin Altaj (Altay), viši poslanik iz glavne opozicione Republikanske narodne partije.
Erdoan se zalagao za zakon za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, rekavši da su lažne vijesti i rastući "digitalni fašizam" prijetnja nacionalnoj i globalnoj sigurnosti. Njegova Partija pravde i razvoja i nacionalistički saveznici kažu da dezinformacije onemogućavaju ljudima pristup istini, potkopavajući slobodu izražavanja.
Ali, tekst članka je toliko nejasan da opozicione stranke kažu da bi ga vlada mogla zloupotrijebiti i dovesti do samocenzure u redakcijama. Republikanska narodna partija saopštila je da će tražiti poništenje zakona pred Ustavnim sudom.

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope pozvala je u srijedu Tursku da ne usvoji zakon. Rečeno je da bi planovi za kriminalizaciju širenja "lažnih ili obmanjujućih informacija" "nanijeli nepopravljivu štetu ostvarivanju slobode govora prije izbora".

Ustavni eksperti te organizacije, Venecijanska komisija, izrazili su zabrinutost u hitnom mišljenju objavljenom prošle sedmice u kojem se upozorava na "zastrašujući efekat, rizik od autocenzure".
Zakon također ažurira nekoliko klauzula kontroverznih turskih propisa o društvenim mrežama koji su usvojeni 2020. godine, a zahtijevaju od Facebooka i Twittera da uklone sadržaj ili se suoče sa zabranama reklama i smanjenjem dosega.
Također se zahtijeva od ovih kompanija da imenuju predstavnika u Turskoj koji će se baviti pritužbama. Novi amandman sada zahtijeva da predstavnik bude turski državljanin sa prebivalištem u Turskoj.
- Twitter i druge kompanije moraće da urade ono što vlada želi ili da rizikuju zatvaranje - rekao je advokat Kerem Altiparmak na Twitteru.&nbsp;- Mogućnost održavanja izbora bez ove platforme (Twittera) veća je nego ikada prije.

Stotine hiljada domena i linkova već je blokirano u Turskoj.

S obzirom da vlada kontroliše većinu novinskih kuća, mnogi u Turskoj su se okrenuli društvenim mrežama kao što su YouTube i Twitter za nezavisne vijesti.
U srijedu je poslanik Burak Erbaj (Erbay), član Republikanske narodne partije, udario i razbio pametni telefon dok se obraćao parlamentu, rekavši da će gašenje društvenih mreža učiniti telefone zastarjelim.
Ostale promjene su uključivanje digitalnih informativnih stranica u zakon o štampi koji je ranije pokrivao elektronske i štampane medije, širu podobnost za novinarske kartice osim novinara koje odobrava Erdoganova Direkcija za komunikacije, i odredbe o oglašavanju.
Turska je ocijenjena kao "neslobodna" u 2021. na indexu slobodne interneta koju provodi Freedom House. Reporteri bez granica svrstali su Tursku na 149. mjesto od 180 zemalja u svom Svjetskom indeksu slobode medija.

Najkontroverznija odredba, član 29, predviđa kaznu do tri godine zatvora za širenje informacija koje su "suprotne istini" o domaćoj i međunarodnoj sigurnosti Turske, javnom redu i zdravlju u cilju izazivanja "brige, straha i panike javnosti"

Parlament Turske usvojio sporni zakon o borbi protiv dezinformacija

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%8Cipovi&amp;">Godinama su čipovi ključni za fukcionisanje</a> svih elektroničkih uređaja, od frižidera do balističkih projektila, ali su tek nedavno su došli u fokus svjetske javnosti.&nbsp;Vašington je demonstrirao moć američke industrije čipova 2018. godine kada je Ministarstvo trgovine Donalda Trampa (Trump) zabranilo kineskoj telekomunikacijskoj firmi ZTE da kupuje čipove dizajnirane u SAD. Ove su mjere umalo dovele tu kompaniju do gašenja.

No čipovi su počeli dominirati naslovnicama tek početkom 2021. godine kada je zbog posljedica pandemije došlo do svjetske nestašice poluprovodnika, koja je potaknula inflaciju i uzrokovala nestašice robe, od automobila do mobilnih telefona.Kris Miler (Chris Miller), ekspert za pitanje nestašice čipova i profesor na Tufts Univerzitetu govori kako je jedan od razloga za pobjedu u Hladnom ratu upravo bila tehnološka nadmoć SAD čiji su oslonac bili poluprovodnici.
- Od najranijih dana Hladnog rata, Pentagon je posvećen primjeni kompjuterske snage u odbrambenim sistemima. Prva veća primjena čipova bila je u sistemima za navođenje projektila, ali danas se koriste u svemu, od komunikacija preko senzora do sredstava za elektronsko ratovanje - ističe Miler.
Danas se većina čipova proizvodi na Tajvanu, a Miler ističe kako je TSMC, najveća svjetska kompanija za proizvodnju poluprovodnika to postigla zahvaljujući velikom obimu proizvodnje i "izuzetnom preciznošću i kvalitetom". Dodaje ukoliko bi se zbog eventualnog rata prekinula proizvodnja na Tajvanu "šteta bi se mjerila u stotinama milijardi dolara".

Kina na sve načine pokušava dostići nivo proizvodnje sa Tajvana no kako ističe Miler i dalje su daleko iza njih, ali i iza SAD i Južne Koreje.

- Osim toga, sva proizvodnja čipova u Kini danas se oslanja na mašine uvezene iz inostranstva, uglavnom iz SAD, Nizozemske i Japana - dodaje Miler.
Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) ima namjeru da prebaci većinu proizvodnje na tlo SAD a Miler podsjeća kako je 90 posto svjetske proizvodnje na Tajvanu te da bi diversifikacija proizvodnje bila dobra za svjetsku ekonomiju.
- To je izuzetno pametan potez iz ove perspektive. To objašnjava zašto SAD, Japan i Evropa pokušavaju ojačati svoj položaj u lancu opskrbe poluprovodnika - zaključuje Miler.

Američki predsjednik Džo Bajden ima namjeru da prebaci većinu proizvodnje na tlo SAD

Vašington je demonstrirao moć američke industrije čipova 2018. godine

Nestašica kompjuterskih čipova: Svjetski problem

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Australija&amp;">Velike poplave pogodile su Australiju proteklih dana</a>, a tokom zadnja 24 sata u dijelovima Viktorije, druge najmnogoljudnije savezne države, palo je i do tri puta više kiše nego što je prosjek za cijeli oktobar.&nbsp;Poplavljeno je najmanje 500 domova, jedna osoba je poginula, a jedna je nestala.Australski premijer Daniel Endrjus (Andrews) izjavio je kako će se broj poplavljenih domova sigurno povećati te je nazvao ovu nepogodu jednom od najgorih poplava u državi zadnjih desetljeća.&nbsp;- Ovo je tek počelo i bit će s nama poprilično dugo - poručio je Endrjus pa dodao:

- Ovo je vrlo, vrlo velika poplava i daleko je od kraja. Pravi izazov stvara nam neprestani rast vodostaja, a sve više domova i zajednica je poplavljeno i odvojeno.
Hiljade ljudi iz Melburna i njegove okolice, ali i Novog Južnog Velsa moraju se evakuirati. Jaka kiša najavljena je i za nadolazeće dane, a poplave su pogodile i otok Tasmaniju, gdje nisu poznate tačne brojke zahvaćenih domova i ljudi, no također je naređena evakuacija u pojedinim dijelovima.

Poplavljeno je najmanje 500 domova, jedna osoba je poginula, a jedna je nestala

Hiljade ljudi iz Melburna i njegove okolice, ali i Novog Južnog Velsa moraju se evakuirati

Velike poplave u Australiji: Hiljade ljudi se evakuiraju

Sateliti koje je SpaceX, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ilon%20Mask&amp;">kompanija Ilona Maska (Elon Musk)</a>, poslala u Ukrajinu od velike su pomoći u komunikaciji odbrambenim snagama. Starlink uređaji omogućili su im da ostanu u kontaktu jer su uobičajene telefonske i internet mreže uništene tokom rata.

Ipak, pomoći SpaceX-a mogao bi doći kraj, saznaje CNN. Ilon Mask je prošle sedmice na Twitteru objavio kako je ta operacija koštala SpaceX 80 miliona dolara, a do kraja godine će prijeći i iznos od 100 miliona dolara. CNN piše kako je došao u posjed dokumenata u kojim SpaceX stoga traži da Pentagon preuzme finansiranje Starlink satelita u Ukrajini.

Prema procjenama SpaceX-a, trošak satelita u Ukrajini bi kroz idućih 12 mjeseci bio i veći od 400 miliona dolara.&nbsp;- Više nismo u poziciji da doniramo nove terminale Ukrajine niti da finansiramo ove postojeće na neodređeni period - navodno piše u pismu koje je SpaceX poslao.

<h2>Pojavili se problemi sa satelitima</h2>

Problemi sa satelitima SpaceX-a pojavili su se krajem septembra.&nbsp;Anonimni izvori tvrde da je dobar dio ukrajinskih trupa izgubio mogućnost komunikacije, što je označeno "katastrofičnim" te je usporilo napredak ukrajinske vojske. Mask to nije htio komentirati, poručivši da je ono što se događa na bojištu tajna.

Smijenjen ministar finansija Velike Britanije

Uspjeh ljekara u Taifu: Pacijentu uspješno odstranili tumor s mozga

Zelenski: Ovo je dan pobjede koju ćemo dobiti

Bjeloruski ministar: Uveden je režim protivterorističke organizacije

Jak zemljotres pogodio Rusiju

Video / Napad drona kamikaze na ukrajinske snage

Twitter tvrdi: Ilon Mask pod federalnom istragom

Makron: Francuska neće koristiti nuklearno oružje

Britanci izvještavaju: Rusija sporo napreduje

Objavljena dosad neviđena snimka napada Trampovih pristalica na Kapitol

Ukrajinci tvrde: Oslobodili smo 627 naselja u mjesec dana

Sjeverna Koreja ispalila projektil, Kim Jong-Un: Spremni smo za pravi rat

Parlament Turske usvojio sporni zakon o borbi protiv dezinformacija

Nestašica kompjuterskih čipova: Svjetski problem

Velike poplave u Australiji: Hiljade ljudi se evakuiraju

CNN: SpaceX poručio da više ne može plaćati satelite u Ukrajini, želi pomoć Pentagona

Globus

Smijenjen ministar finansija Velike Britanije

Uspjeh ljekara u Taifu: Pacijentu uspješno odstranili tumor s mozga

Zelenski: Ovo je dan pobjede koju ćemo dobiti

Bjeloruski ministar: Uveden je režim protivterorističke organizacije

Jak zemljotres pogodio Rusiju

Video / Napad drona kamikaze na ukrajinske snage

Twitter tvrdi: Ilon Mask pod federalnom istragom

Makron: Francuska neće koristiti nuklearno oružje

Britanci izvještavaju: Rusija sporo napreduje

Objavljena dosad neviđena snimka napada Trampovih pristalica na Kapitol

Ukrajinci tvrde: Oslobodili smo 627 naselja u mjesec dana

Sjeverna Koreja ispalila projektil, Kim Jong-Un: Spremni smo za pravi rat

Parlament Turske usvojio sporni zakon o borbi protiv dezinformacija

Nestašica kompjuterskih čipova: Svjetski problem

Velike poplave u Australiji: Hiljade ljudi se evakuiraju

CNN: SpaceX poručio da više ne može plaćati satelite u Ukrajini, želi pomoć Pentagona