<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Uhapšen je napadač koji je u Raleighu,</a> glavnom gradu Sjeverne Karoline ubio petero ljudi, među njima policajca koji nije bio u službi, saopćile su gradske vlasti. Vjeruje se da je osumnjičeni za napad tinejdžer, bijelac naoružan puškom, javio je dopisnik ABC Newsa. Nekoliko se mjesta napada povezuje s pucnjavom, dodaje se u izvještaju.

Na helikopterskoj snimci CNN-ove podružnice WRAL-TV-a vidi se desetak vozila hitne pomoći poredanih na cesti u šumovitom kraju. Guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper (Roy Cooper) rekao je da je razgovarao s gradonačelnicom Raleigha Meri En Boldvin (Mary-Ann Baldwin) i da je na mjesto događaja poslano pojačanje. Najmanje su četiri ranjene osobe primljene u bolnicu WakeMed, rekao je, ne otkrivajući pojedinosti o stanju žrtava.

Prvi pucnji čuli su se odmah nakon 17.00 sati (23.00 sata po srednjoevropskom vremenu) na šetalištu u tom gradu s 500 hiljada stanovnika. Novinske agencije su ranije bile izvijestile o šestero mrtvih.

Oko 49 hiljada ljudi je stradalo od vatrenog oružja u SAD-u 2021., a 45 hiljada u 2020. godini, što je više od 130 smrti na dan, od čega su više od polovice samoubistva.&nbsp;

Vjeruje se da je osumnjičeni za napad tinejdžer, bijelac naoružan puškom

Najmanje su četiri ranjene osobe primljene u bolnicu WakeMed

Pet osoba ubijeno u masovnoj pucnjavi u SAD

<a href="https://avaz.ba/tag/40/francuska">Francuska je nakon tehničkih prilagođavanja</a> plinovoda otpremila u Njemačku prve pošiljke prirodnog plina, saopćio je u četvrtak operator prijenosnog sistema GRTgaz.Plin sada teče direktno kroz spojnu točku između Francuske i Njemačke, navodi GRTgaz.
- U novoj energetskoj slici povezanoj s ratom u Ukrajini Francuska pokazuje solidarnost sa svojim njemačkim susjedom direktno mu isporučujući plin - ističu.

<h2>Francuska se manje oslanjala na rusku energiju</h2>

U početku će preko granice teći 31 gigavatsat plina dnevno, s maksimalnim kapacitetom od 100 gigavatsati dnevno.Budući da je taj plinovod izvorno bio namijenjen samo za isporuku plina iz Njemačke u Francusku, a ne obrnuto, bile su nužne izmjene, koje su napravljene zbog oštrog pada opskrbe ruskim plinom u Europi i iskazivanja europske solidarnosti u energetskoj sigurnosti, dodaje GRGgaz.Francuska se tradicionalno znatno manje oslanjala na rusku energiju nego Njemačka. Nakon što je Moskva počela smanjivati isporuke, Berlin je krenuo u potragu za drugim dobavljačima.

<h2>30 od 56 nuklearnih elektrana ne radi</h2>

Dogovoreno je da će Francuska zauzvrat od Njemačke dobivati struju iz Njemačke kako bi prebrodila kritične zimske mjesece.Trideset od 56 francuskih nuklearnih elektrana ne radi zbog održavanja, a mnoge imaju problema s korozijom na ključnim komponentama, što je izazvalo ozbiljne probleme budući da Francuska velik dio struje proizvodi u nuklearnim elektranama.Očekuje se da će u idućim sedmicama na mrežu ponovno biti uključeno 40 nuklearki, a do januara njih 46, rekao je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron). Planove bi još mogli omesti štrajkovi radnika elektrana.

U početku će preko granice teći 31 gigavatsat plina dnevno, s maksimalnim kapacitetom od 100 gigavatsati dnevno

Francuska pokrenula direktne isporuke plina Njemačkoj

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Jedanaestogodišnji dječak koji je spašen</a> iz ruševina zgrade u Mikolajivu preminuo je u bolnici, objavili su ukrajinski dužnosnici.

Vitalij Kim, šef vojne uprave oblasti Mikolajiv, rekao je da je dječak po imenu Artem doveden u regionalnu bolnicu i da je došlo do srčanog zastoja.
Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve objavila je da je dječak proveo šest sati pod ruševinama peterospratnice prije nego što je spašen rano jutros. Cijelo vrijeme je bio hrabar i slušao je savjete spasilaca, saopćili su iz Službe.

<blockquote class="twitter-tweet">«Кадри порятунку хлопчика, який опинився під завалами в результаті влучання ракети в житловий будинок у Миколаєві. Дякую нашим рятувальникам, які ризикують своїм життям заради інших🇺🇦», — Голова ДСНС України Сергій Крук. <a href="https://t.co/B5DQj5ys10">pic.twitter.com/B5DQj5ys10</a>— DSNS.GOV.UA (@SESU_UA) <a href="https://twitter.com/SESU_UA/status/1580472164490579968?ref_src=twsrc%5Etfw">October 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Cijelo vrijeme je bio hrabar i slušao je savjete spasilaca, saopćili su iz Službe

Umro dječak koji je spašen iz ruševina u Mikolajivu

Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj (Josep Borell) danas je upozorio Moskvu da će ruske snage biti "uništene" vojnim odgovorom Zapada ako predsjednik Vladimir Putin naredi korištenje nuklearnog oružja protiv Ukrajine, javlja AFP. - Putin kaže da ne blefira. On si ne može priuštiti blef i zato mora biti jasno da svi koji podržavaju Ukrajinu, odnosno Evropska unija, SAD i NATO, također ne blefiraju - rekao je Borelj na otvaranju Diplomatske akademije u Briselu.
- Svaki nuklearni udar protiv Ukrajine izazvat će odgovor. Ne nuklearni odgovor, ali tako silovit vojni odgovor da će ruska vojska biti uništena - rekao je šef diplomatije EU.
Podsjetimo, glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg jučer je rekao da će se Rusija suočiti s "teškim posljedicama" ako napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem.&nbsp;No NATO ipak nije zaprijetio korištenjem vlastitog nuklearnog arsenala u odgovoru na potencijalni nuklearni udar na Ukrajinu, koja nije članica NATO-a.

Ne nuklearni odgovor, ali tako silovit vojni odgovor da će ruska vojska biti uništena, rekao je šef diplomatije EU

Borelj: Zapad će uništiti rusku vojsku ako napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem

<a href="https://avaz.ba/tag/6316/liban">Predsjednik Libana Mišel Aun (Michel Aoun)</a> objavio je da je njegova zemlja prihvatila sporazum o morskoj granici s Izraelom, posredstvom Sjedinjenih Američkih Država, rekavši da su pregovori došli do pozitivnog kraja.

Aun je rekao da sporazum predstavlja historijsko postignuće kojim je Libanu vraćeno 860 kvadratnih kilometara morskog teritorija, no naglasio i da ta činjenica ne utire put normalizaciji odnosa s Izraelom.
- Ovaj indirektni sporazum odgovara zahtjevima Libana i čuva naša prava u cijelosti - kazao je Aun, koji je tim dogovorom htio okruniti svoj šestogodišnji mandat, koji završava 31. oktobra.

Liban je također ustrajao na tom sporazumu kao na mogućem načinu da se zemlja izvuče iz trogodišnjeg finansijskog kolapsa, zbog kojeg se u siromaštvu nalazi 80 posto stanovništva, a lokalna je valuta izgubila 95 posto svoje vrijednosti. - Nadam se da će kraj ovih pregovora biti obećavajući početak koji postavlja temelje za privredni oporavak koji je potreban Libanu - kazao je Aun.Američki savjetnik za energetsku sigurnost Amos Hohstajn (Hochstein), koji je bio posrednik sporazuma, nekoliko minuta nakon Aunovovog govora rekao je da se nada da će francuska kompanija TotalEnergies i italijanska multinacionalna energetska kompanija ENI početi pripreme za istraživanje ugljikovodika unutar nekoliko sedmica.Dvije su kompanije pobijedile na tenderu za istraživanje libanskih voda uz rusku kompaniju Novatek, koja se povukla prošlog mjeseca. Morski sporazum će otvoriti vrata za dodatna istraživanja obje strane, no on ne rješava dugoročni spor glede kopnene granice između Izraela i Libanona.

<h2>Sporazum još nije službeno stupio na snagu</h2>

Ipak, Aun je rekao da će garantovati stabilnost na obje strane granice. Njegova objava ne znači da je sporazum službeno stupio na snagu. Prema nacrtu teksta koji je vidio Reuters, do toga će doći kada Liban i Izrael pošalju pisma u Vašington, koji će potom objaviti da je dogovor važeći.Izrael i Liban bi zatim trebali poslati koordinate granice Ujedinjenim narodima kako bi one bile službeno priznate. Aun je rekao da bi idući korak bio održati pregovore sa susjednom Sirijom ne bi li se s njom riješio spor oko granice, a zatim raspraviti o morskoj granici s Kiprom.

Nadam se da će kraj ovih pregovora biti obećavajući početak koji postavlja temelje za privredni oporavak koji je potreban Libanu, kazao je Aun

Predsjednik Libana: Dogovorili smo se s Izraelom, vraćen nam je veliki dio mora

Komisija Predstavničkog doma američkog Kongresa koja istražuje nerede od 6. januara u američkom Kapitolu glasala je u četvrtak da pozove <a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa</a> (Trumpa) da svjedoči.

Odluka je donesena jednoglasno, sa devet glasova za, u cilju da prinudi Trampa da svjedoči, a zatraženo je i da dostavi tražene dokumente.

Uoči glasanja, odlazeća republikanska kongresmenka Liz Čejni (Cheney) rekla je da komisija "sada ima dovoljno informacija da odgovori na mnoga kritična pitanja koja postavlja Kongres", ali sada treba da čuje "centralnog igrača 6. januara".Ona je ukazala na više od 30 svjedoka koji su prethodno dovedeni da svjedoče koji su se pozivali na svoje pravo protiv samooptuživanja, od kojih su mnogi to učinili odgovarajući na pitanja o njihovoj interakciji s Trampom.- U jednom trenutku Ministarstvo pravde će možda otkriti činjenice koje ovi i drugi svjedoci trenutno kriju - rekla je ona.

Dodala je da je njihova dužnost prema njihovoj zemlji, djeci i Ustavu da traže odgovore direktno od čovjeka koji je sve to pokrenuo.- I svaki Amerikanac ima pravo na te odgovore. Dakle, djelujemo sada da zaštitimo našu zemlju - dodala je ona.Nije jasno hoće li se Tramp odazvati, a njegov bivši glavni strateg Stiv Benon (Steve Bannon) proglašen je krivim u julu po dvije optužbe za nepoštivanje Kongresa jer se nije pojavio pred komisijom i predao dokumentaciju koja je tražena.Po optužnici Benonu prijeti kazna do godinu dana zatvora i novčana od 100 do 100.000 dolara, a presuda mu je zakazana za 21. oktobar.

Odluka je donesena jednoglasno, sa devet glasova za, u cilju da prinudi Trampa da svjedoči, a zatraženo je i da dostavi tražene dokumente

Komisija koja istražuje nerede 6. januara u Kapitolu poziva Trampa da svjedoči

Vladimir Putin, predsjednik Rusije, može da vodi rat svuda i na svaki način, i želi da to znaju svi na Zapadu. Zato on ponovo diže u vazduh dijelove Кijeva, prijeti Ukrajini, Evropskoj uniji i NATO-u nuklearnom eskalacijom, dok istovremeno pojačava hibridni rat.
Tehnički, zapadne zemlje koje on napada ne mogu uvijek da dokažu da je Putin lično odgovoran za određeni čin agresije. To je u prirodi hibridnog ratovanja, koji namjerno briše granice između vojnih, tehnoloških, psiholoških i drugih vrsta borbe, zbog čega je teško otkriti počinioca. Ali stručnjaci uočavaju Putinov prepoznatljivi trag, piše "Blumberg", <a href="https://www.blic.rs/vesti/svet/da-li-putin-vec-napada-nato-zapad-broji-slucajeve-sumnjivih-sabotaza-iz-alijanse/43erwtc?fbclid=IwAR3QZJKoA2BrhIJ5aJCYnXPFP38BLz8mBQ6PKVvVRsCjjbxfs-81kw1v-yc">prenosi Blic.rs</a>.

<h2>Ucijena "energetskim izgladnjivanjem"</h2>

Tokom vikenda, željeznički saobraćaj u sjevernoj Njemačkoj je na nekoliko sati bio potpuno zaustavljen. Dva odvojena radio kabla, udaljena stotinama kilometara jedan od drugog, istovremeno su prekinuta (jedan je služio kao rezerva za drugi). Istrage su u toku ,ali konsenzus je da je ovo bila profesionalna i veoma sofisticirana sabotaža.

Taj prekid uslijedio je poslije sumnjivo koreografisanih eksplozija duboko pod Baltičkim morem prošle sedmice. Te detonacije oštetile su dva cjevovoda namijenjena za transport prirodnog gasa iz Rusije u Njemačku — koju Putin želi da ucijeni "energetskim izgladnjivanjem". Džinovski mjehur metana na Baltičkom moru podsjetio je cijeli Zapad da postoje stotine drugih ranjivih veza na dnu okeana, koje prenose sve, od gasa preko struje do internet podataka.

Sa svakim takvim činom sabotaže i provokacija — ove sedmice je bilo i sajber napada na nekoliko američkih aerodroma — u nekim zapadnim zemljama razvija se zanimljiva dinamika. Poznavaoci odmah ukazuju na Putina kao na najvjerovatnijeg počinioca. Ali drugi, odmah negiraju i izvlače kontrascenarije.

I to je ono što Putin želi, dodaje "Blumberg". Njemu su potrebni Amerikanci, Nijemci, Italijani, Mađari i drugi da bi se borili sa sopstvenim sunarodnicima. On želi da Zapad počne da vjeruje da ništa nije istina i da je sve moguće.

Na ovaj način, zna Putin, mnogi će ga se još više plašiti. Zapad se plaši da bi Putin mogao da baci nuklearno oružje, ali se također brine da bi mogao da ih ostavi bez struje, vode, telekomunikacija i bolnica. Кako je jedan vrh njemačke vojske rekao za novine, Zapad sada nije u potpunosti u miru, ali još nije u stvarnom ratu.

"Hibridni rat" je ideja strateške dvosmislenosti u borbi i stara je koliko i rat, a samim tim i čovječanstvo. Ali termin je skovao tek 2007. godine Frenk Hofman, američki vojni stručnjak, da bi opisao ono što je Putin već bio na dobrom putu da sprovede u praksu.
Isto važi i za takozvane "domene" rata. Prvobitno su to bili kopno i more, kasnije su im se pridružili vazduh, zatim svemir, a potom sajber prostor. Ove razlike su možda imale smisla za ministarstvima odbrane, kako bi svakom domenu mogla da dodjele službu — vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo.

Ali one su irelevantne za neprijatelja poput Putina, koji intuitivno miješa sva sredstva koja pruža fizički i psihološki univerzum da bi manipulisao i ucjenjivao svoje protivnike. Već je koristio migrante, ugljovodonike, pšenicu, novičok, mandžurijske kandidate, teorije zavjere i još mnogo toga.

Zapad mora očekivati da će više kablova biti presječeno i da će više cijevi eksplodirati, piše "Blumberg". Trebalo bi da se spremi na to da fabrike ostanu u mraku bez upozorenja, da se sateliti ponašaju čudno, navigacioni sistemi sruše i bankomati odbijaju PIN-ove. I svaki put će Putinovi "korisni idioti" — njegove marionete u zapadnoj politici i medijima — govoriti da on nije kriv.
NATO je 2016. godine izjavio da "hibridne akcije protiv jednog ili više saveznika mogu da dovedu do odluke da se pozove na Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora“. To je klauzula koja kaže da je napad na jednog člana Alijanse napad na sve.

To upozorenje je ove sedmice ponovio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, usred sumnji da je Moskva postavila eksploziv na podvodne gasovode.

- Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor - rekao je Stoltenberg prije sastanka ministara odbrane NATO-a u srijedu u Briselu.
Stoltenberg je rekao da su saveznici iz NATO-a pojačali sigurnost oko mogućih ciljeva nakon što je sjevernonjemačka željeznička mreža bila u prekidu tri sata nakon što su presječeni komunikacioni kablovi.
- Udvostručili smo naše prisustvo u Baltičkom i Sjevernom moru na više od 30 brodova, uz podršku pomorskih patrolnih aviona i podmorskih sposobnosti - rekao je on, prije nego što je obećao "dalje korake" za zaštitu zapadne infrastrukture.

Sajber i hibridni napadi poput sabotaže mogli bi biti dovoljni da pokrenu klauzulu o kolektivnoj odbrani iz Člana 5, rekao je Stoltenberg. To bi značilo da bi svaki od 30 članova Alijanse smatrao sabotažu napadom na njih.

- Nikada nećemo odustati od privilegije da tačno definišemo gdje je prag za Član 5. To će biti odluka koju ćemo donijeti kao saveznici uzimajući u obzir precizan kontekst - rekao je Stoltenberg.
Član 5 je ranije korišten samo jednom, nakon napada na Ameriku 11. septembra, i to bi pogoršalo tenzije koje je već zaoštrila Putinova eskalacija protiv Ukrajine.

On želi da Zapad počne da vjeruje da ništa nije istina i da je sve moguće

Zapad broji slučajeve sumnjivih sabotaža, sve oči uprte u Putina, a iz Alijanse upozoravaju: Ovo je povod za aktiviranje člana 5

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski</a> objavio je na društvenim mrežama da je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE) danas usvojila rezoluciju kojom označava režim u Rusiji kao "teroristički".


- Pozdravljam današnje usvajanje rezolucije PACE kojom se trenutni režim Ruske Federacije naziva terorističkim. Ovo je snažan signal svjetskoj zajednici i Rusiji da je kazna za zločine neizbježna - objavio je Zelenski na Twitteru.

<blockquote class="twitter-tweet">Grateful for the opportunity to address PACE today. For attention to 🇺🇦. Commend today’s adoption of the PACE resolution designating the current regime of the RF as terrorist. This is a powerful signal to the world community and Russia that punishment for crimes is inevitable!&mdash; Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1580542370491219969?ref_src=twsrc%5Etfw">October 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ukrajinski predsjednik se danas obratio u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PACE), te izjavio da je dijalog između Evropljana imao historijski važne rezultate.- Vidimo akcije koje su Evropu učinile jačom bez presedana. Nikada u historiji ujedinjena Evropa nije bila tako jaka kao danas. Dakle, fokusirajte se na sve što je potrebno da spriječimo ruske teroriste da nam unište živote - rekao je ukrajinski predsjednik.

- Zahvaljujući našem dijalogu imamo veoma važne programe podrške Ukrajini. Odbrambeni programi, finansijska podrška, programi podrške Ukrajincima, onima koji su morali da pobegnu iz domovine da bi se spasli od neprijateljstava - rekao je on.Naglasio je da se taj dijalog se mora nastaviti "kako bi Rusija kao država agresor, i svaki ruski ubica i koljač bili odgovorni za sve zločine ovog rata, za svaku manifestaciju njihovog terora".- Kada se stvore pravni mehanizmi, kada prorade, to će postati jedna od najmoćnijih garancija za dugoročni mir - rekao je Zelenski, te istakao da Evropa može odigrati “historijsku ulogu” u stvaranju specijalnog tribunala za agresiju Rusije na Ukrajinu.- Hajde da to uradimo. To će biti najbolji način da se zaštite principi međunarodnog prava - predložio je.

Nakon aplauza koji je uslijedio nakon govora, ukrajinskom predsejdniku se zahvalio predjsenik skupštine, Tiny Kox.“Aplauz koji ste upravo dobili pokazuje koliko cijenimo vašu hrabrost, vašu odlučnost, ali i vaše mudre riječi i mudrost koju ste podijelili s nama o tome kako da se okonča ovaj rat što je prije moguće i kako da vratite pravdu, nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje”, rekao je Kox.- Svi smatramo jednostranu agresiju Rusije napadom na multilateralnu saradnju koja ima za cilj da zaštiti sve naše građane u Evropi. Zato pokušavamo učiniti sve što je u našem mandatu da podržimo vašu zemlju i vaše građane u ovim najizazovnijim i najopasnijim vremenima - dodao je.Kako navodi Kyiv Independent, poslanik i član ukrajinske delegacije u PACE, Aleksij Hončarenko, rezolucija također navodi potrebu da se Ukrajini obezbijede sistemi protivvazdušne odbrane i da se uspostavi međunarodni tribunal za ruske zločine.

Ukrajinski predsjednik se danas obratio u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PACE), te izjavio da je dijalog između Evropljana imao historijski važne rezultate

Vijeće Evrope: Rusija je teroristička država

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope proglasila režim u Rusiji terorističkim

Velik dio rasprave u Vašingtonu i drugim zapadnim prijestolnicama posljednjih dana bio je usredotočen na navodnu prijetnju ruskog predsjednika Vladimira Putina da će <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini</a>, kao odgovor na izazove onome što on smatra temeljnim nacionalnim interesima Moskve, a što kao invaziju i teroriziranje civilnog stanovništva provodi u Ukrajini.

No, dok mnogi razmišljaju o jezivoj prijetnji ruskog raspoređivanja nuklearnog arsenala koji bi, kako upozoravaju neki, mogao dovesti do scenarija ponavljanja kubanske raketne krize, treba podsjetiti da globalna supersila može razoriti malu ili srednju silu i bez toga da pribjegne korištenju nuklearnih bombi, piše National Interest.
Samo korištenjem pune snage svog konvencionalnog oružja u Ukrajini, Moskva bi mogla natjerati Vašington u istu situaciju u kojoj se našao u doba SSSR-a nakon sovjetske invazije na Mađarsku 1956. godine, kada je zaključio da bi spašavanje žrtve agresije Kremlja zahtijevalo direktnu pomoć SAD-a u obliku vojne intervencije.
Suprotno kolektivnom historijskom sjećanju, pojedinačno najrazornije bombardovanje u ljudskoj historiji nisu detonacije atomskih bombi Sjedinjenih Američkih Država iznad Hirošime i Nagasakija u Japanu u Drugom svjetskom ratu, već veliki zračni napad zapaljivim bombama na Tokio američkih zračnih snaga tokom dvije noći u martu 1945. Taj je napad iza sebe ostavio 100.000 mrtvih japanskih civila i više od milion njih bez domova. Za usporedbu, atomsko bombardovanje Nagasakija rezultiralo je smrću između 40.000 i 80.000 ljudi.

<h2>Njemačka, Vijetnam, SR Jugoslavija i Kosovo</h2>

Mnogi napadi na vojne snage, kao i na civilno stanovništvo tokom Drugog svjetskog rata, uključujući njemačke bombardere i projektile koji su pogađali britanske gradove, te razorno bombardiranje Berlina, Drezdena i drugih njemačkih urbanih središta od strane američkih i britanskih zračnih snaga, bili su isto toliko, ako ne i više, destruktivniji od mogućeg udara taktičke nuklearne bombe.Sjedinjene Države i njihovi saveznici bacili su više od 7,5 miliona tona bombi na Sjeverni Vijetnam tokom Vijetnamskog rata. Iako je to dovelo Hanoi na mirovne pregovore 1972. godine, američka bombardiranja nisu uspjela prisiliti Sjeverne Vijetnamce na pokornost, a izazvala su užasne patnje civilnog stanovništva.S druge strane, kampanja zračnog bombardiranja koju je NATO proveo protiv Jugoslavije tijekom rata na Kosovu 1999., kao i korištenje projektila za napade na Beograd, označili su prekretnicu u tom ratu i prisilili su tadašnjeg lidere ondašnje SR Jugoslavije, Slobodana Miloševića, da pristane na mirovni sporazum, što je dovelo do njegovog konačnog pada, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/putin-moze-razoriti-ukrajinu-i-bez-nuklearnog-oruzja-sjetite-se-tokija-dresdena-milosevica-15261288">piše Jutarnji list.</a>Iz te perspektive, postavlja se pitanje zašto bi Putin upotrijebio nuklearno oružje prije nego što iskoristi svu moć zračnih snaga svoje zemlje i drugog konvencionalnog oružja, uključujući projektile, kako bi prisilio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pristane na dogovor koji bi osigurao ruske interese.Putin bi morao shvatiti kako je moguće da bombardiranje Kijeva, Lavova i drugih ukrajinskih urbanih središta neće baciti Ukrajince na koljena, na isti način na koji američko "tepih-bombardiranje" (bombardiranje većih područja različitim sredstvima, pri čemu nije cilj uništiti pojedine objekte, nego čitavo područje, a pri čemu se životi civila ne uzimaju obzir, već su ponekada oni eksplicitni cilj napada, op.a.) Hanoja nije dovelo do potpune predaje Sjevernog Vijetnama.Hrabrost Ukrajinaca na bojnom polju mogla bi navesti Putina da razmisli o mogućnosti da bi bili spremni boriti se do smrti.Ili bi možda, na isti način na koji je Milošević bio prisiljen pokoriti se zahtjevima Zapada nakon demoralizirajućih napada na Beograd i Prištinu, ukrajinski predsjednik bio pod pritiskom svojih ljudi da postigne dogovor s "ruskim đavlom".

<h2>Ima li smisla nacionalno samoubistvo?</h2>

Uostalom, pitanje je ima li uopće smisla da ukrajinski narod počini nacionalno samoubistvo kako bi spriječio Rusiju da okupira četiri pokrajine u istočnom dijelu zemlje.Ukrajina ne posjeduje nuklearno oružje, koje bi moglo ugroziti globalnu supersilu poput Rusije. Čak i po najgorem scenariju iz ruske perspektive, ukrajinske snage ne bi mogle ući u Moskvu i nametnuti Kremlju političko rješenje rata. Pitanje je samo hoće li Ukrajina imati vojne sposobnosti i političke volje prisiliti Putina da se povuče s okupiranih ukrajinskih teritorija.Štaviše, korištenje nuklearnog oružja po prvi put od 1945. godine riskantan je scenarij koji bi mogao potaknuti vojni odgovor Zapada i pokrenuti svjetski rat i moguću upotrebu strateškog nuklearnog oružja, a da ne spominje zaokret cijele međunarodne zajednice, uključujući Kinu i Indiju, protiv Rusije.Zapadni vojni stručnjaci pitaju se zašto Rusija, s više od 1500 borbenih aviona i velikim iskustvom u bombardiranju ciljeva u Siriji i Gruziji, nije iskoristila svoju veliku prednost nad Ukrajinom, svoje zračne snage, u borbama u Ukrajini.Neuspjeh Rusije da stekne zračnu nadmoć u Ukrajini može odražavati, kao što neki analitičari sugerišu, nedostatak iskustva u korištenju zračnih snaga kao strateškog alata ili - što je vjerovatnije - da su ruske zračne snage kočile svoje pune sposobnosti.Zaključak je da, iako bi ruske snage sigurno pretrpjele mnogo gubitaka kada bi pokrenule masovne zračne napade na Ukrajinu, cijena za Ukrajinu i njeno civilno stanovništvo bila bi velika.Putin je naredio niz raketnih napada na gradove širom Ukrajine u znak odmazde za eksploziju koja je pogodila ključni ruski most prema Krimu, koju je ruski vladar nazvao "terorističkim napadom". Ova vrst opsežnog zračnog udara na civile i kritičnu infrastrukturu uveliko je u skladu s ruskim ponašanjem u Čečeniji, Siriji i Gruziji, koje se temelji na korištenju velike vojne moći, a ne uzima u obzir učinak na ljudske živote.To Putinovo obećanje da će integrirati "braću i sestre" iz Ukrajine u Rusiju čini da izgleda kao ruganje. No, to također ponovno potvrđuje rusku vojnu nadmoć nad Ukrajincima i dovodi Zelenskog leđima prema zidu.

<h2>"Normalna" podrška možda nije održiva</h2>

Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i njegovi saradnici jasno su dali do znanja Moskvi da bi ruski napad na susjedne zemlje članice NATO-a izazvao direktan vojni odgovor te su poslali signale Kremlju da bi se eventualna upotreba taktičkih nuklearnih bombi pokazala skupom za Rusiju te joj se obila o glavu.Istovremeno, Amerikanci su pozvali Ukrajince da ne napadaju ciljeve unutar ruskog teritorija, ali Kremlj smatra da se ključni most koji povezuje Krim i Rusiju, zapravo nalazi na njihovom teritoriju.Pitanje je kakav bi bio američki odgovor ako i kada Rusija pokrene masivnu kampanju zračnog bombardiranja velikih urbanih središta, koja bi mogla rezultirati sve većim brojem civilnih žrtava uz snimke sve više smrti i razaranja koje se svakodnevno emitiraju na televizijskim ekranima i internetu.Treba imati na umu da su slične snimke civilnih žrtava u Bosni i Hercegovini i na Kosovu natjerale tadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) da proširi zapadnu vojnu intervenciju u ratovima na području bivše Jugoslavije, potezu kojem se on sam isprva protivio.Sličan pritisak mogao bi natjerati Bajdena da krene u smjeru direktne vojne intervencije u sukobu kako bi spasio živote ukrajinskih civila, primjera radi uspostavljanjem zone zabrane leta u Ukrajini.Drugim riječima, trenutno ‘normalno‘ pružanje vojne i ekonomske pomoći Ukrajini bez potrebe za raspoređivanjem američkih trupa možda neće biti dugoročno održivo u situaciji kada, kako se sada čini, nema znakova diplomatskog sporazuma na horizontu.No, kako rat u Ukrajini prijeti da eskalira budući da ukrajinske snage napadaju ciljeve unutar područja koje je nezakonito anektirala Moskva, to bi moglo izazvati razorniji ruski vojni odgovor, a Bajden i NATO saveznici mogli bi se naći u poziciji u kojoj im je jedini dostupan izbor, ukoliko žele zaštititi ukrajinski narod, direktna vojna intervencija u ratu.Ako se to dogodi, pa SAD počnu trpjeti gubitke u Ukrajini, a vojnici se vrate u Ameriku u crnim vrećama, to bi moglo imati velik utjecaj na javno mnijenje i Kongres, pogotovo zato što bi takva eskalacija potaknula strahove od svjetskog rata koji uključuje i korištenje nuklearnog oružja.

<h2>Poređenje s kubanskom krizom je intelektualna lijenost</h2>

Godine 1962. Sovjeti su na Kubu postavili nuklearno oružje koje je zaprijetilo američkom teritoriju i prisililo SAD da odgovore prijetnjom nuklearne odmazde. Kriza je završila kada je Moskva uklonila nuklearno oružje s otoka, a Vašington obećao povući svoje nuklearno oružje iz Turske. Uspoređivati ​​sadašnji rat u Ukrajini s Kubanskom raketnom krizom iz 1962. oblik je intelektualne lijenosti, ocjenjuje Nacional Interest. SAD i saveznici nisu prijetili Kremlju upotrebom nuklearnog oružja i insistirali su da neće direktno intervenisati u ratu korištenjem konvencionalnog oružja.Ta politika doista podsjeća na zapadni odgovor prilikom sovjetske invazije na Mađarsku 1956. godine ili, što se toga tiče - na nekom nivou - na američku politiku koja je uslijedila nakon sovjetske invazije na Afganistan 1979., po kojoj su Sjedinjene Države pružile vojnu pomoć tamošnjim gerilskim borcima. U oba slučaja bilo je jasno da Vašington neće ratovati s Rusijom ni konvencionalnim ni nuklearnim oružjem kako bi spasile Mađare ili Afganistance.Moguće je da je Putinova strategija sada prisiliti Bajdenovu administraciju, a u tom procesu i Kongres te američku javnost, kao i europske saveznike, da donesu odluku hoće li biti spremni riskirati direktan sukob s Rusijom u Ukrajini ili se povući i početi izvršavati pritisak na Ukrajinu da postigne dogovor s Moskvom.

Samo korištenjem pune snage svog konvencionalnog oružja u Ukrajini, Moskva bi mogla natjerati Vašington u istu situaciju u kojoj se našao u doba SSSR-a nakon sovjetske invazije na Mađarsku 1956. godine

Da li će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje?

Putin bi Zelenskog mogao prisiliti na pokoravanje istom metodom kojom je SAD izvršio pritisak na Miloševića

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajina</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija</a> saopćile su da je po 20 vojnika oslobođeno na obje strane u okviru razmjene zarobljenika, ukupno 40 vojnika. 

- Kao rezultat pregovaračkog procesa o razmjeni, danas je vraćeno 20 ruskih vojnika s teritorije Ukrajine pod kontrolom kijevskog režima – saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.
Vojnicima je pružena neophodna medicinska i psihološka pomoć i uskoro će biti prebačeni u medicinske ustanove radi liječenja i rehabilitacije.

Ukrajina je također saopćila da je 20 vojnika oslobođeno iz zatočeništva u Olenivki, na okupiranim teritorijama regija Zaporožje i Herson. Oni su sada podvrgnuti medicinskim pregledima.

- Sviju ćemo vratiti kućama – piše šef ureda ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak, na aplikacij poruka Telegram.
Relativna je rijetkost da Rusija javno govori o razmjeni zarobljenika. Posljednja razmjena zarobljenika između Rusije i Ukrajine, u kojoj je učestvovalo skoro 300 ljudi, organizirana je krajem septembra, prenosi AP.

Sviju ćemo vratiti kućama, piše šef ureda ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak

Rusija i Ukrajina razmijenile 40 ratnih zarobljenika

<a href="https://avaz.ba/tag/1080/emmanuel-macron">Francuski predsjednik Emanuel Makron</a> (Emmanuel Macron) na Twitteru je poručio: "Ne želimo svjetski rat".- Pomažemo Ukrajini da se odbrani na vlastitom teritoriju, ali nikad da napadne Rusiju. Vladimir Putin mora zaustaviti ovaj rat i poštovati teritorijalni integritet Ukrajine - dodao je Makron.Time se francuski predsjednik nadovezao na raniju izjavu u kojoj je utvrdio da Francuska neće upotrijebiti svoje nuklearno oružje čak ni u slučaju da Rusija iskoristi nuklearno oružje u Ukrajini.
- Naša doktrina počiva na temeljnim interesima nacije - rekao je za javni servis France 2 te dodao:- Oni su jasno definirani i ne bi bili direktno pogođeni da je, na primjer, došlo do balističkog nuklearnog napada u Ukrajini, u regiji.

<blockquote class="twitter-tweet">We do not want a World War.&mdash; Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) <a href="https://twitter.com/EmmanuelMacron/status/1580504648821387268?ref_src=twsrc%5Etfw">October 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pomažemo Ukrajini da se odbrani na vlastitom teritoriju, ali nikad da napadne Rusiju, kazao je

Emanuel Makron: Naša doktrina počiva na temeljnim interesima nacije

Makron: Ne želimo svjetski rat

<a href="https://avaz.ba/tag/29809/satelit">Firma Maxar Technologies objavila je nove satelitske snimke oštećenog</a> Krimskog mosta, koji povezuje poluotok Krim s Rusijom, a kojeg je Rusija anektirala 2014. godine. Snimci pokazuju popravke na željezničkoj pruzi mosta i na oštećenim dijelovima ceste, objasnili su iz Maxara.
- Mogu se vidjeti vozila (prvenstveno automobili i mali kamioni) kako putuju duž mosta. U blizini trajekt prevozi kamione preko Kerčkog tjescna. U blizini, nekoliko stotina teretnih kamiona (bilo je) parkirano sjeverozapadno od Krima u napuštenoj zračnoj luci, čekajući da budu prebačeni u Rusiju, poručuju iz Maxara.Snimke također prikazuju teretne kamione koji čekaju na trajektnom terminalu.

<blockquote class="twitter-tweet">In <a href="https://twitter.com/hashtag/Crimea?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Crimea</a>, today’s imagery shows repairs in progress on both the rail line of the Crimea Bridge as well as on damaged sections of the road/vehicle bridge span. Vehicles can be seen traveling along the bridge & nearby a ferry transporting trucks across the <a href="https://twitter.com/hashtag/KerchStrait?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#KerchStrait</a>. <a href="https://t.co/p4lhRHQZ0C">pic.twitter.com/p4lhRHQZ0C</a>— Maxar Technologies (@Maxar) <a href="https://twitter.com/Maxar/status/1580329998027984897?ref_src=twsrc%5Etfw">October 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podsjetimo, Krimski most oštećen je u subotu.&nbsp;Ruski predsjednik Vladimir Putin tu je akciju nazvao terorističkom, a Ukrajina nije preuzela odgovornost. Rusija je objavila detaljnu hronologiju napada na most, dok je ukrajinski časnik za tisak ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Jusov istragu nazvao glupošću.&nbsp;Most je dug 19 kilometara, a Putin ga je otvorio 2018. godine.

Snimke također prikazuju teretne kamione koji čekaju na trajektnom terminalu

Novi satelitski snimci oštećenog Krimskog mosta: Rusi ga popravljaju

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Osnivač Tesle i multimilijarder Ilon Mask (Elon Musk) na društvenoj mreži</a>, koju namjerava kupiti, nastavio je objavljivati sadržaj kojim izaziva pažnju svjetske javnosti.Naime, on je na Twitteru pozvao korisnike da kupe njegov parfem.- Molim vas, kupite moj parfem da bih mogao kupiti Twitter - poručio je Mask.Inače, naziv parfema je veoma neobičan i zanimljiv - "Spaljena kosa (Burnt Hair)". Razlog zašto je Mask napisao ovo na Twitteru jeste da bi zapravo mogao kupiti Twitter.

Moguće je da je ovo Mask ironično napisao, s obzirom da se on često zna šaliti na svoj račun i pisati razne šale.S obzirom na to da je poslovni list Forbes njegovo bogatstvo procijenio na čak 151 milijardu dolara, teško je povjerovati da najbogatiji čovjek na svijetu nema dovoljno novca za kupovinu Twittera, odnosno da mu je za to potreban novac od prodaje parfema.
Tvrdi da je već prodato 10.000 bočica parfema, a cijena jedne bočice je 100 dolara. Prema njegovim riječima, u nekoliko sati je prodajom parfema zaradio milion dolara.&nbsp;Mask je najprepoznatljiviji po kompanijama kojima upravlja, a to su Tesla - proizvođač električnih vozila, SpaceX - tehnološka kompanija i Boring - kompanija za izgradnju tunela. Međutim, nešto je manje poznato da ove tvornice proizvode i tekilu, kratke hlače, pa i bacač plamena.

Početkom oktobra ove godine, Mask je&nbsp;iznenadio cijeli svijet kada je objavio da ponovo namjerava kupiti Twitter, ponudivši 54,20 dolara po dionici.&nbsp;Ovo se desilo nakon nekoliko mjeseci kada je bio spreman platiti 44 milijarde dolara.Nedugo poslije, predomislio se, raskinuo ugovor o kupoprodaji i zbog toga ga je Twitter tužio te tražio od njega da kupovinu i izvrši. Suđenje u ovom slučaju u Sjedinjenim Američkim Državama bi trebalo početi 17. oktobra.
Mask je kao jedan od razloga za odustajanje od kupovine istakao to da je Twitter naveo netačan broj botova na ovoj društvenoj mreži.

&nbsp;On, kao i njegovi advokati, tvrde da je kompanija obmanjivala investitore tako što im je ustupala netačne podatke o dionicama.

Twitter je to negirao te poručio da su navedene konstatacije posljedica pogrešnog razumijevanja načina na koji se pronalaze botovi i lažni nalozi na ovoj društvenoj mreži. Naveli su da je Mask odustao od kupovine u trenutku kada su se počele snižavati cijene dionica Twittera.
Mask je tražio da se početak suđenja prolongira, ali je sud to odbio, jer je procijenio da bi se time Twitteru mogla nanijeti "nepopravljiva šteta", prenosi CNBC.

Tvrdi da je već prodato 10.000 bočica parfema, a cijena jedne bočice je 100 dolara

Mask poručio: Molim vas, kupite moj parfem da bih mogao kupiti Twitter

<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">Američka svemirska agencija NASA saopćila je da</a> je novi datum&nbsp;pokušaja lansiranja misije Artemis 1, 14. novembar.
Kako navode iz NASA-e, ona će pokušati lansirati svoju raketu SLS i letjelicu Orion na putovanje bez posade oko Mjeseca. Prozor za lansiranje će biti otvoren 69 minuta, a ukoliko NASA bude morala odustati od lansiranja, postoje i dva "rezervna" prozora, jedan 16., a drugi 19. novembra.

Podsjetimo, prvi pokušaj lansiranja je propao 29. avgusta zbog problema s motorom, a potom je nekoliko dana kasnije lansiranje onemogućeno zbog curenja goriva. NASA nije imala sreće ni u narednom prozoru krajem septembra te je vratila SLS i Orion u svoj objekt na sigurno zbog uragana Ian.

Pozitivno je to što sada NASA-i treba veoma malo vremena da pripremi SLS i Orion prije nego ih ponovo transportuje na lansirnu rampu. Inžinjeri će popraviti manja oštećenja na sistemu termalne zaštite, a također trebaju napuniti ili zamijeniti baterije rakete te sistema prekida leta.

Ako sve bude išlo prema planu, SLS i Orion će biti na lansirnoj rampi već 4. novembra.

Misija Artemis 1 je dio programa Artemis čiji je konačni cilj povratak ljudi na Mjesec. Tokom prve misije će SLS i Orion obaviti putovanje oko Mjeseca, druga misija će biti obavljena s posadom, a za treću je planirano slijetanje ljudi na lunarnu površinu.

Ako sve bude išlo prema planu, SLS i Orion će biti na lansirnoj rampi već 4. novembra

Artemis I je probni let u svemir bez posade

NASA odredila novi datum: 14. novembra će pokušati lansirati raketu SLS i kapsulu Orion

<a href="https://avaz.ba/tag/30/recep-tayyip-erdogan">Turski lider Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdoğan)</a> danas bi se trebao sastati sa svojim kolegom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.Sastanak je planiran u Kazahstanu na&nbsp;marginama regionalnog samita.
Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da bi turski predsjednik mogao predložiti ideje za mir, nagovještavajući da nas "očekuje vrlo zanimljiva i, nadam se, korisna rasprava".

- Sada mnogi govore da su Turci spremni izaći s drugim inicijativama u kontekstu rješavanja ukrajinskog sukoba. Postoje izvještaji u novinama da turska strana iznosi konkretna razmatranja u tom smislu, ne isključujem da će se Erdoan aktivno dotaknuti ove teme tijekom kontakta u Astani. Dakle, očekuje nas vrlo zanimljiva i, nadam se, korisna rasprava - rekao je on.

U Astani se održava šesti samit "Konferencije o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji", grupe od 27 zemalja Azije, a koju čine i Rusija, Iran, Kina, Pakistan, Izrael i Palestina.
Erdoan je jedan od rijetkih preostalih svjetskih lidera koji održava prisne odnose sa Putinom, iako je Turska osudila agresiju na Ukrajinu i pružila pomoć ovoj državi.

Zbog dobrih odnosa sa Ukrajinom i Rusijom, Turska se u nekoliko navarata nametnula kao posrednik, te je u Ankari održano nekoliko rundi mirovnih pregovora. 

Posredstvom Turske i UN-a postignut je sporazum o izvozu žita brodovima iz Ukrajine.

Zbog dobrih odnosa sa Ukrajinom i Rusijom, Turska se u nekoliko navarata nametnula kao posrednik, te je u Ankari održano nekoliko rundi mirovnih pregovora

Erdoan i Putin danas se sastaju u Kazahstanu

U požaru koji je izbio u autobusu, koji je prevozio pogođene <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Pakistan&amp;">poplavama u pakistanskoj provinciji Sindh</a>, poginulo je 18 osoba, među kojima osmero djece. Lokalni mediji su objavili da je u autobusu bilo 80 ljudi, a kretao se iz Karačija u Kharpur Natan Shah. Zapalio se u blizini grada Nuriabada. U autobusu su se nalazile osobe pogođene poplavama. Ima i povrijeđenih.
U toku je istraga o ovom događaju.

Pet osoba ubijeno u masovnoj pucnjavi u SAD

Francuska pokrenula direktne isporuke plina Njemačkoj

Umro dječak koji je spašen iz ruševina u Mikolajivu

Borelj: Zapad će uništiti rusku vojsku ako napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem

Predsjednik Libana: Dogovorili smo se s Izraelom, vraćen nam je veliki dio mora

Komisija koja istražuje nerede 6. januara u Kapitolu poziva Trampa da svjedoči

Zapad broji slučajeve sumnjivih sabotaža, sve oči uprte u Putina, a iz Alijanse upozoravaju: Ovo je povod za aktiviranje člana 5

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope proglasila režim u Rusiji terorističkim

Putin bi Zelenskog mogao prisiliti na pokoravanje istom metodom kojom je SAD izvršio pritisak na Miloševića

Rusija i Ukrajina razmijenile 40 ratnih zarobljenika

Makron: Ne želimo svjetski rat

Novi satelitski snimci oštećenog Krimskog mosta: Rusi ga popravljaju

Mask poručio: Molim vas, kupite moj parfem da bih mogao kupiti Twitter

NASA odredila novi datum: 14. novembra će pokušati lansirati raketu SLS i kapsulu Orion

Erdoan i Putin danas se sastaju u Kazahstanu

Pakistan: Zapalio se autobus, poginulo najmanje 18 osoba

Globus

Pet osoba ubijeno u masovnoj pucnjavi u SAD

Francuska pokrenula direktne isporuke plina Njemačkoj

Umro dječak koji je spašen iz ruševina u Mikolajivu

Borelj: Zapad će uništiti rusku vojsku ako napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem

Predsjednik Libana: Dogovorili smo se s Izraelom, vraćen nam je veliki dio mora

Komisija koja istražuje nerede 6. januara u Kapitolu poziva Trampa da svjedoči

Zapad broji slučajeve sumnjivih sabotaža, sve oči uprte u Putina, a iz Alijanse upozoravaju: Ovo je povod za aktiviranje člana 5

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope proglasila režim u Rusiji terorističkim

Putin bi Zelenskog mogao prisiliti na pokoravanje istom metodom kojom je SAD izvršio pritisak na Miloševića

Rusija i Ukrajina razmijenile 40 ratnih zarobljenika

Makron: Ne želimo svjetski rat

Novi satelitski snimci oštećenog Krimskog mosta: Rusi ga popravljaju

Mask poručio: Molim vas, kupite moj parfem da bih mogao kupiti Twitter

NASA odredila novi datum: 14. novembra će pokušati lansirati raketu SLS i kapsulu Orion

Erdoan i Putin danas se sastaju u Kazahstanu

Pakistan: Zapalio se autobus, poginulo najmanje 18 osoba