Bakingemska palača saopćila je jučer da će ceremonija krunisanja kralja Čarlsa Trećeg biti održana 6. maja sljedeće godine. Novi britanski monarh biće krunisan u Vestminsterskoj opatiji u prisustvu najvišeg državnog vrha.

Iako zvaničan protokol krunisanja još uvijek nije objavljen, stručnjaci su pokušali da predvide šta će se sve dešavati tog dana koji će ući u historiju Velike Britanije.

Tog dana, kralj će u pratnji svoje supruge putovati od Bakingemske palate do Vestminsterske opatije. Vjeruje se da će ovo kratko putovanje obaviti u zlatnim kočijama, koje kraljevska porodica koristi u specijalnim prilikama kao što su ceremonija krunisanja, ili proslava jubileja. Tokom krunisanja njegove majke Elizabete Druge, više od milion ljudi doputovalo je u London kako bi ispratili ceremoniju.


Cijeli događaj prenosit će se na televiziji uživo, a očekuje se da će prisustvovati između 2.000 i 8.000 zvanica koji će morati da budu svečano obučeni.&nbsp;Ako je suditi po prošloj ceremoniji, očekuje se da će trajati između jednog i tri sata.Stručnjaci spekulišu da je odluka o organizovanju manje raskošne ceremonije donijeta zbog trenutke krize.
- Kralj je pokazao da je veoma osetljiv na trenutnu ekonomsku situaciju. Mislim da kada pogledate kakvo je bilo prethodno krunisanje, da je to bio zaista veliki poduhvat, jer je u salu smješteno 8.250 osoba - kaže Bob Moris, viši naučni saradnik na Kraljevskom Univerzitetu u Londonu.
Očekuje se da će se nakon ceremonije kralj i kraljica pojaviti na balkonu Bakingemske palače gdje će pozdraviti okupljene, isto kao što su to 70 godina ranije uradili kraljica Eizabeta i princ Filip.

Ceremonija krunisanja sastojat će se od šest dijelova- priznanja, zakletve, miropomazanja, investiture, ustoličenja i omaža.

Tokom ceremonije priznavanja kralj će se okrenuti ka sve četiri strane svijeta kako bi se prikazao cijelom narodu. Nadbiskup će ga tada proglasiti kraljem, a ovaj ritual datira još iz anglosaksonskog perioda.
Druga na redu je zakletva, kojom se kralj zaklinje da će vladati u skladu sa zakonom, da će biti pravedan i da će nastaviti da održava Englesku crkvu.
Tokom miropomazanja, nadbiskup će dati blagoslov kralju Čarlsu, a zatim će ga pomazati uljem. Kralj će skinuti svoj ogrtač, a zatim će sesti na stolicu kralja Edvarda.
Investitura je zapravo zvaničan proces krunisanja. Njemu će tada biti stavljena kruna na glavu, kugla, kraljevski prsten, skiptar i štap.

Njemu će kruna biti stavljena na glavu dok sjedi na stolici kralja Edvarda, a zatim će svi prisutni uzviknuti "Bože čuvaj kralja".
Nakon toga slijedi ustoličenje kada će kralj biti postavljen na prijesto koji je na višem nivou od onog na kom sjede arhiepiskopi, episkopi i drugo sveštenstvo.
Završna faza cereonije poznata je kao omaž.&nbsp;Tada će nadbiskup, princ od Velsa i drugi prinčevi odati počast kralju ljubeći mu ruku.Tokom ove ceremonije biće krunisana i njegova supruga Kamila. Ovo pravilo se odnosi samo na supruge kraljeva, dok u slučaju muških partnera ono ne važi.
Uoči proslave platinastog jubileja kraljice ELizabete, ona je saopštila da će Kamila postati kraljica supruga kada njen sin postane kralj.

Stručnjaci su pokušali da predvide šta će se sve dešavati

Počinju pripreme za krunisanje Čarlsa III: Ceremonija se sastoji od šest dijelova

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija je saopćila da je protestovala</a> japanskoj ambasadi u srijedu zbog zajedničkih američko-japanskih vojnih vjeržbi u ovoj sedmici tokom kojih su ispaljivani projektili iz američkog raketnog sistema HIMARS u blizini ruskih granica.

- Smatramo vojne vježbe koje su održane u blizini naših granica izazovom obezbjeđenju sigurnosti u regiji dalekog istoka naše zemlje i insistiramo na trenutnom prekidu takvih akcija - navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova u saopćenju.

- Japanska strana također je upozorena na neizbježnost mjera primjerenog odgovora u cilju blokiranja vojnih prijetnji Rusiji - dodaje ministarstvo, ne pojašnjavajući dodatno.

HIMARS je isti raketni sistem kojim Sjedinjene Države snabdijevaju Ukrajinu, koji je Kijev primijenio u praksi napadajući ruske komandne položaje i linije snabdijevanja.

Japan se pridružio zapadnim zemljama u uvođenju sankcija Rusiji u odgovoru na njenu invaziju na Ukrajinu 24. februara. Odnosi su se dodatno pogoršali u proteklim sedmicama kada je Rusija protjerala japanskog konzula zbog navodne špijunaže i Tokio je odgovorio istom mjerom, prenosi Reuters.

Japanska strana također je upozorena na neizbježnost mjera primjerenog odgovora

Rusija uručila protest Japanu zbog zajedničkih američko-japanskih vojnih vježbi

<a href="https://avaz.ba/tag/11299/mohammed-bin-salman">Saudijski princ Mohamed bin Salman prošle sedmice je</a> odlučio da sreže proizvodnju nafte u sklopu kartela OPEC+, te je time izravno pomogao Rusiji, što je izazvalo bijes Sjedinjenih Američkih Država.Džo Bajden (Joe Biden) je u intervjuu za CNN izjavio da će Saudijska Arabija platiti svoju odluku.&nbsp;- Bit će nekih posljedica zbog toga što su učinili s Rusijom. Neću ulaziti u to što ću razmatrati i što imam na umu. No, bit će posljedica - poručio je Bajden za CNN. Inače, kompletna administracija američkog predsjednika žestoko je lobirala u proteklim mjesecima protiv odluke o rezanju proizvodnje u sklopu kartela OPEC+, koji uključuje većinu zaljevskih zemalja, Rusiju, Venecuelu, ali ne i SAD, zbog čega Vašington nema utjecaj na ovu odluku.

U namjeri da osigura pristup saudijskim energentima u svjetlu sankcija Zapada prema Rusiji, Bajden je posjetio Rijad gdje se sastao sa Bin Salmanom. No, Rijad nije uzvratio Vašingtonu ispunjavanje želja o proizvodnji nafte. Umjesto toga, Rijad je odlučio gledati vlastiti interes - smanjit će proizvodnju te tako stabilizirati cijene na višoj razini, a isto tako i dovesti do manjih viškova u slučaju vrlo izgledne globalne recesije.

Čini se da je saudijski princ smatrao da će Rijad proći bez posljedica jer je jedan od ključnih sigurnosnih partnera Vašingtona na Bliskom istoku, a uz to je i jedan od najvećih svjetskih kupaca američkog oružja. Međutim, kako stvari stoje Mohamed bin Salman se preračunao.
Diplomatsku frontu protiv Saudijske Arabije otvorio je američki senator Robert Menendez, koji je pozvao na zamrzavanje isporuke oružja i na prekid sigurnosne asaradnje, navodeći da je princ Mohamed pomogao osigurati Putinov rat kroz karter OPEC+.
Njegove stavove ponovili su i senator Ričard Blumental (Richard Blumenthal) i zastupnik Donjeg doma Ro Kana (Khanna), koji su u kolumni za "Politico" naveli da je Rijad potkopao napore Vašingtona da zaustavi cijene goriva, kao i to da je pomogao finansirati Putinov rat na Ukrajinu.
Inače, jučer se u Sankt Peterburgu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sastao predsjednik UAE Mohamed bin Zajed Al Nahijan (Zayed Al Nahyan).

Čini se da je saudijski princ smatrao da će Rijad proći bez posljedica jer je jedan od ključnih sigurnosnih partnera Vašingtona na Bliskom istoku, a uz to je i jedan od najvećih svjetskih kupaca američkog oružja

Bajden: Išao i u posjetu Rijadu u namjeri da osigura pristup saudijskim energentima

Saudijski princ zabio nož u leđa Bajdenu zbog Putina: Amerikanci najavljuju osvetu

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> sastat će se s katarskim emirom, šejhom Tamim bin Hamad al-Thanijem, u Kazahstanu, saopćio je u srijedu savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov novinarima.

- To će biti njihov prvi susret licem u lice nakon izbijanja pandemije, tako da je to veoma bitno. Posjednji put kada smo se sastali s emirom bio je u Dušanbeu u 2019. godini - izjavio je Ušakov.

- Osim političke, trgovinske i ekonomske sfere, izdvojio bih saradnju na energetrskom tržištu, saradnju između Rusije i Katara unutar okvira Foruma zemalja izvoznica gasa. O tome će također biti raspravljano među našim čelnicima - kazao je on, prenosi Reuters.

Razgovarat će i o izvozu gasa

Putin i katarski emir al-Thani sastaju se u Kazahstanu

Ruska federalna služba bezbjednosti (FSB) optužila je Glavnu obavještajnu upravu Ministarstva odbrane Ukrajine da stoji iza eksplozije na Krimskom mostu, koja se dogodila 8. oktobra ove godine. Kako je navedeno u saopštenju, privedeno je pet državljana Rusije, tri državljana Ukrajine i Jermenije u vezi sa napadom.
FSB je objavio fotografije osumnjičenih za napad.

<blockquote class="twitter-tweet">The FSB announced that it had detained eight suspects in the <a href="https://twitter.com/hashtag/CrimeanBridge?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#CrimeanBridge</a> bombing case, reports Meduza. The <a href="https://twitter.com/hashtag/Russian?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Russian</a> authorities blame Kirill Budanov, head of the Main Intelligence Directorate of the <a href="https://twitter.com/hashtag/Ukrainian?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ukrainian</a> Defense Ministry for the attack. <a href="https://t.co/Ne1aNRglqc">pic.twitter.com/Ne1aNRglqc</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/1580077349550559233?ref_src=twsrc%5Etfw">October 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Objavljeni su i snimci, na kojima je navodno prikazano kako je pripreman napad.FSB je saopćio da je zajedno sa Istražnim komitetom Ruske Federacije utvrđeno da je organizator terorističkog napada na Krimski most glavno obavještajno odjeljenje Ministarstva odbrane Ukrajine, njegov šef Kiril Budanov, zaposleni i agenti.
Kako su naveli, eksplozivna naprava je kamuflirana u rolnama polietilenskom folijom na 22 palete ukupne težine preko 22 tone, a iz luke Odesa je poslana u bugarski grad Ruse početkom avgusta. U prijevozu tereta učestvovali su državljani Ukrajine, Gruzije i jedan državljanin Jermenije. Privedeno je pet državljana Rusije, tri državljana Ukrajine i Jermenije, koji su učestvovali u pripremi zločina.

FSB tvrdi da je eksploziv koji je doveo do urušavanja dijela mosta poslat iz Odese preko Bugarske, Gruzije i Jermenije.

- Utvrđeno je da je organizator terorističkog napada na Krimski most bila Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine, njen načelnik Kiril Budanov, zaposleni i agenti, upućeni iz morske luke Odesa, prenosi RIA.
U izvještaju se ističe da su državljani Ukrajine Tsiurkalo Mihail Vladimirovič, Kovač Denis Olegovič, Solomko Roman Ivanovič, građani Gruzije Inosaridze Sandro, broker po imenu Levan i jermenski državljanin bili "uključeni u organizovanje transporta tereta iz Bugarske u luku Poti u Gruziji, a zatim u Jermeniju Terčanjan Artur".
- Prema podacima FSB-a, od 29. septembra do 3. oktobra u Jerevanu, na terminalu Transalliance, teret je ocarinjen prema pravilima EAEU i zamijenjena su dokumenta, nakon čega je teret poslala GU AR GROUP LLC (Jermenija, Alaverdi), a primalac LLC "Leader" (Moskva). Teret je 4. oktobra kamionom DAF, registrovanim u Gruziji, prešao rusko-gruzijsku granicu na kontrolnom punktu Gornji Lars i 6. oktobra je isporučen i istovaren u veleprodajnoj bazi Armavir - dodaje se u saopštenju.Kako navodi FSB, "kontrolu kretanja tereta duž cijele rute i kontakte sa učesnicima vršio je službenik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane, predstavljajući se kao Ivan Ivanovič, koji je za koordinaciju koristio i virtuelni anonimni broj kupljen na internetu i Andrejčenko Sergej Vladimirovič, stanovnik grada Kremenčuga, registrovan kao državljanin Ukrajine.
- U ovom trenutku, pet državljana Rusije, tri državljana Ukrajine i Jermenije, koji su učestvovali u pripremi zločina, privedeni su u okviru krivičnog postupka - navodi se u saopštenju FSB.

FSB tvrdi da je eksploziv koji je doveo do urušavanja dijela mosta poslat iz Odese preko Bugarske, Gruzije i Jermenije

FSB je objavio fotografije osumnjičenih za napad

Rusi objavili snimak pripreme napada na Krimski most: Među osumnjičenima i Ivan Ivanovič

Evropski proizvođači oružja pozvali su <a href="https://avaz.ba/tag/172/evropska-unija">Evropsku uniju</a> da pomogne u koordinaciji nabavke oružja dok se bore da povećaju proizvodnju kako bi zadovoljili rastuću potražnju za rat u Ukrajini.

Na sastanku uoči samita <a href="https://avaz.ba/tag/606/brisel">ministara odbrane NATO-a u Briselu</a>, rukovodioci vojnih kompanija su kazali da je njihova industrija bila pripremljena za to da države EU troše manje na odbranu, a ne više, nakon decenija mira u Evropi, prenio je Rojters.
<a href="https://avaz.ba/tag/14284/jans-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> rekao je da je alijansa započela dijalog sa vojnom industrijom i saveznicima o tome kako da se poveća proizvodnja i popune zalihe oružja. On je na konferenciji za novinare rekao da će ministri odbrane donijeti odluke o povećanju zaliha. Do smanjenja zaliha je došlo s razlogom kako bi se pružila podrška Ukrajini, ali je sada potrebno da se poveća proizvodnja kako bi se osigurao kapacitet samih saveznika i da bi se nastavila podrška Ukrajini "na duge staze", piše Rojters.

<h2>Dramatično povećanje potražnje EU</h2>

Šef NATO-a je rekao da očekuje da ministri donesu odluku o ambicioznijim ciljevima koji bi industriji obezbijedili dugoročnu potražnju koja joj je potrebna za ulaganje u nove kapacitete i da razmotre zajedničke kupovine.

"Politiko" piše da su napori Evrope da obnovi svoje vojske suočene sa hroničnim problemom nedovoljnog finansiranja, razotkrili mirnodopsku odbrambenu industriju koja nije opremljena da obezbijedi oružje za ruske prijetnje koje se gomilaju u blizini.
- Jednostavno rečeno, u Evropi nema dovoljno metaka, oružja i visokotehnoloških sistema koji bi odgovorili zahtjevima EU i opasnostima koje su pred nama. A potražnja je velika - od izbijanja rata u februaru, zemlje EU su se obavezale da će potrošiti više od 230 milijardi eura na modernizaciju svog arsenala - navodi briselski portal.
Nikola Šamusi, izvršni direktor francuskog proizvođača oružja "Nekster" (Nexter), rekao je za Rojters da industrija mora da odgovori na dramatično povećanje potražnje EU za vojnom opremom, dok su proizvodni kapaciteti projektovani za mirnodopsko vrijeme. On je dodao da postoji veoma važna potražnja za artiljerijskim kapacitetima u Evropi.
"Neskter" dizajnira i proizvodi vojna vozila za francuske i međunarodne oružane snage. Sada je dio francusko-njemačkog KNDS-a, koji je 50 odsto u vlasništvu francuske države, a 50 posto u vlasništvu Krauss-Maffei Wegmann.

EU kupuje opremu i zalihe za ukrajinsku vojsku, uključujući smrtonosno oružje koje bi, kako je saopštila, trebalo da se koristi u odbrambene svrhe. Lideri Evropske unije su se prošlog petka saglasili da daju više finansijske i vojne pomoći Ukrajini. Glavni diplomata bloka Žozep Borel rekao je da će se o konkretnim prijedlozima povodom te teme razgovarati ovog mjeseca.

Dan nakon što su pljuštale rakete na ukrajinske gradove, uključujući Kijev, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je od lidera Grupe sedam (G7) država tražio dodatne kapacitete vazdušne odbrane kako bi zaustavili Rusiju.
- Kada Ukrajina dobije dovoljnu količinu modernih i efikasnih sistema vazdušne odbrane, ključni element ruskog terora, raketni napadi, neće više djelovati - rekao je jučer Zelenski.&nbsp;On se zahvalio njemačkom kancelaru Olafu Šolcu što je ubrzao isporuku sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T i američkom predsjedniku Džou Bajdenu na isporukama sistema PVO.
- Neposredna posljedica (ruske invazije na Ukrajinu) za nas je da se od nas traži da uradimo više, da radimo brže, da isporučujemo većim tempom i da sve to uradimo sada - rekao je Erik Beranžer, šef panevropskog proizvođača raketa MBDA, koji je u vlasništvu kompanija "Airbus", "BAE Systems" i "Leonardo".

"Politiko" piše da evropski bezbjednosni izazov predstavlja tipičan problem EU, a to je da uspjeh zavisi od usklađivanja sopstvenih interesa 27 država članica. Neki smatraju da će se sukobi samo pogoršavati ako u tome ne uspiju.

- U Evropi je rat, svakog dana ginu stotine, ne samo vojnici, već i žene i djeca - rekao je Riho Teras, član Evropskog parlamenta i bivši komandant vojnih snaga Estonije.&nbsp;Šamusi iz "Nekstera" je pozvao lidere EU da izbjegavaju situaciju u kojoj će svaka država članica slijediti sopstveni program.
- Naprotiv, na ovaj izazov se mora odgovoriti na evropskom nivou - dodao je i pozvao na jačanje vojnih kapaciteta uz bolju, efikasniju saradnju.
Rukovodioci su kazali da im je hitno potrebno više osoblja. Šamusi je pozvao EU da pomogne u uspostavljanju "rezervoara ljudi" i predložio da se ponovo pozovu oni koji su otišli ​​u prijevremenu penziju i da se traži pomoć stručnjaka iz drugih kompanija.
"Politiko" piše da mnoge moćne evropske države također nastoje da osiguraju da kontinent ne mora da zavisi od američke vojske ili moćne vojne industrije SAD u odbrani svojih granica.

Direktor Evropske agencije za odbranu Jirži Šedivi kaže da od američkih kolega dobijaju savjet da ulažu u sopstvene strateške kapacitete jer može doći vrijeme kada SAD mogu biti potpuno zauzete negdje drugo u Azijsko-pacifičkom regionu, kada neće biti u mogućnosti sa pomognu Evropi.

Briselski portal dodaje da mnogi evropski ugovori i dalje idu u inostranstvo u države kao što su SAD, pa čak i Južna Koreja.
- Kao kompanija, sada ulažemo stotine miliona kako bismo bili sigurni da možemo da zadovoljimo potražnju - rekao je Mikael Johanson, izvršni direktor švedske vojne firme "Saab", čiji su raketni bacači NLAW bili od ključnog značaja za Ukrajinu.
Evropsko jačanje bezbjednosti je dio globalnog trenda u kojem vojni izdaci stalno rastu nakon što je Rusija pripojila Krim 2014, kaže Lusi Bero-Sudro iz Stokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira. Na globalnom nivou, potrošnja za odbranu sada je premašila dva biliona dolara.
"Politiko" piše da su potrebe Evrope brojne - vojske nastoje da poboljšaju komunikacione kapacitete, ojačaju sposobnosti mobilnosti i unaprijede obavještajne i izviđačke alate. U isto vrijeme, evropski regioni se suočavaju sa različitim ranjivostima koje zahtijevaju različite strategije i opremu, bilo da se radi o kopnu, moru, vazduhu ili sajber prostoru.
Za složenije kupovine mogu biti potrebne godine da se proizvedu u Evropi, a neko napredno oružje je takođe dostupno samo u inostranstvu.
- Problem evropske odbrambene industrije je u tome što je navikla da proizvodi složeno oružje u veoma malim serijama tokom dugog vremenskog perioda, što odgovara mirnodopskoj situaciji", rekao je David Hour, finansijski direktor najvećeg proizvođača oružja u Češkoj Republici, "Čehoslovačka grupa" (CSG). "Međutim, bezbjednosno okruženje se promijenilo, potrebne su milijarde investicija".

Ministri odbrane će donijeti odluke o povećanju zaliha

Stoltenberg: Alijansa započela dijalog sa vojnom industrijom i saveznicima

Evropska vojna industrija ne može da odgovori na potražnju

Ambasador Izraela u Berlinu Ron Prosor oštro je kritikovao ponašanje člana ultradesne partije Alternativa za Njemačku jer je, kako izgleda, igrao na Memorijalu žrtvama holokausta u toj zemlji.

Prosor je objavio na Twitteru da je ultradesni političar Holger Vinterštajn (Winterstein) osramotio sebe i svoju partiju.

Na fotografiji postavljenoj na društvenim mrežama vidi se kako Vinterštajn pozira raširenih ruku na jednoj od kamenih ploča, dijelu memorijala za više od šest miliona Jevreja koje su nacisti i njihovi saveznici ubili u holokaustu u Drugom svjetskom ratu.

<blockquote class="twitter-tweet">Herr Winterstein, alle sehen Ihnen beim Tanzen zu, während Sie Schande über sich und Ihre Partei bringen. Genießen Sie Ihre beschämende Minute des Ruhms, denn Ihr Name wird bald vergessen sein. Die geheiligten Seelen, derer am Denkmal gedacht wird, werden nie vergessen werden. <a href="https://t.co/0na1Hkm6O5">https://t.co/0na1Hkm6O5</a>— Ambassador Ron Prosor (@Ron_Prosor) <a href="https://twitter.com/Ron_Prosor/status/1579472882652303361?ref_src=twsrc%5Etfw">October 10, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Njemački mediji su objavili da je Vinterštajn fotografisan poslije protesta koji je u subotu organizovala partija Alternativa za Njemačku (AfD).

Ta partija je ponašanje Vinterštajna, koji predstavlja državu Tiringiju, ocijenila kao "ekstremno nepoštovanje" i najavila da će preduzeti mjere protiv njega.
Lider AfD Bjern Heke je 2018. godine Memorijal holokausta označio "spomenikom sramote" i pozvao Njemačku da za 180 stepeni izmijeni sjećanje o svojoj prošlosti.
Partijski tribunal je u to vrijeme odbio nastojanja da se on izbaci iz stranke.

Na fotografiji postavljenoj na društvenim mrežama vidi se kako Vinterštajn pozira raširenih ruku na jednoj od kamenih ploča

Ambasador Izraela u Berlinu: Ultradesni njemački političar Vinterštajn osramotio sebe i svoju partiju

Federalna služba bezbjednosti (FSB) Rusije saopštila je danas da je u Moskovskoj oblasti uhapsila agenta Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) koji je pripremao terorističke napade sa dva prenosna protivvazdušna raketna sistema Igla, prenosi Tas.

- FSB zaustavila je pripremu diverzantskih i terorističkih akata specijalnih službi Ukrajine upotrebom visokopreciznog oružja u Podmoskovlju - saopšteno je.
Navodi se da je priveden ukrajinski državljanin rođen 1972, koji je po zadatku SBU, sakrio u automobilu dva sistema "Igla", prevezao ih iz Kijeva preko Estonije u Rusiju, kako bi "pripremio terorističke napade".
- On se pokajao i sarađuje sa istragom - navela je FSB.
FSB je, saopštila i da je spriječila "teroristički napad" na transportnom terminalu u Brajnsku, gradu na granici sa Ukrajinom.

FSB zaustavila je pripremu diverzantskih i terorističkih akata specijalnih službi Ukrajine upotrebom visokopreciznog oružja u Podmoskovlju - saopšteno je

Ruska FSB tvrdi: Spriječili smo ukrajinski teroristički napad u Podmoskovlju

Ukrajinski zvaničnici saopćili su u srijedu da je otkrivena masovna grobnica u ukrajinskom gradu Limanu u Donjeckoj oblasti, javlja Anadolu Agency (AA). Prema riječima zvaničnika, u gradu su ekshumirana tijela 55 ljudi.
Među pronađenim tijelima je i jednogodišnja beba. Tijela, koja su ekshumirana na groblju Maslyakivka, nakon preliminarnog pregleda ekipa sudske medicine, stavljena su u vreće i poslana u bolnicu radi utvrđivanja uzroka smrti.
Ranije ovog mjeseca, ukrajinske snage su nakon teških borbi ponovo zauzele strateški važan grad Liman, koji je bio u rukama ruskih snaga oko četiri mjeseca. Liman je željezničko čvorište u regiji Donjeck.

Tijela, koja su ekshumirana na groblju Maslyakivka, nakon preliminarnog pregleda ekipa sudske medicine, stavljena su u vreće i poslana u bolnicu radi utvrđivanja uzroka smrti

Prema riječima zvaničnika, u gradu su ekshumirana tijela 55 ljudi

Ukrajina tvrdi: U Limanu pronađena masovna grobnica

Federalna sigurnosna služba Rusije saopćila je da je uhapšeno osam od ukupno 12 osumnjičenih za nedavnu eksploziju na Kerčkom mostu na Krimu, javlja Anadolija. U saopćenju se navodi da je prvoosumnjičeni za organiziranje napada na Krimski most Kiril Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe.
- Eksploziv korišten u napadu poslat je iz Odese preko Bugarske, Gruzije i Armenije i sakriven u rolni kamere - navela je ruska služba.
Snažna eksplozija na Kerčkom mostu odjeknula je u subotu ujutro, a riječ je o strateški važnom mostu kojeg je Rusija izgradila nakon što je anektirala Krim 2014. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je u nedjelju ukrajinske obavještajne službe da su izvršile, kako je rekao, teroristički napad na Kerčki most.

Prvoosumnjičeni za organiziranje napada na Krimski most je Kiril Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe

Eksploziv korišten u napadu poslat je iz Odese preko Bugarske, Gruzije i Armenije

Uhapšeno osam osumnjičenih za eksploziju na Krimskom mostu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">U Ukrajinu su iz Sjedinjenih Američkih Država</a> stigla još četiri HIMARS-a, artiljerijska raketna sistema visoke mobilnosti koji su još poznati kao moćni američki raketni bacači.Tu informaciju je na Twitteru potvrdio Oleksi Reznikov, ministar odbrane Ukrajine.- Stigla su četiri dodatna HIMARS-a naših američkih partnera. Zahvaljujem Džou Bajdenu, Lojdu Austinu i američkom narodu - naveo je Reznikov.

<blockquote class="twitter-tweet">4 additional HIMARS from our 🇺🇲 partners have arrived! I thank <a href="https://twitter.com/POTUS?ref_src=twsrc%5Etfw">@POTUS</a> Joe Biden <a href="https://twitter.com/SecDef?ref_src=twsrc%5Etfw">@SecDef</a> Lloyd Austin III &amp; the American people. HIMARS time:good time for Ukrainians and bad time for the occupiers. Great news on the eve of <a href="https://twitter.com/hashtag/Ramstein?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ramstein</a> 6, where I’m going tomorrow. There will be more.&mdash; Oleksii Reznikov (@oleksiireznikov) <a href="https://twitter.com/oleksiireznikov/status/1579935298225831937?ref_src=twsrc%5Etfw">October 11, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zatim je prokomentarisao šta zapravo ovo naoružanje znači za Ukrajinu.

- Ovo su dobra vremena za Ukrajince, a loša za okupatore. Sjajne vijesti uoči Ramsteina 6 na koji idem sutra. Bit će ih još - zaključio je ukrajinski ministar odbrane.

Ovo su dobra vremena za Ukrajince, a loša za okupatore, istakao je Reznikov

Stigla su četiri dodatna HIMARS-a u Ukrajinu

SAD isporučio Ukrajini još četiri HIMARS-a

Organizacija za ljudska prava OVD-Info izvijestila je da je&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Moskva&amp;">direktor škole u Moskvi kontaktirao Ministarstvo unutrašnjih poslova</a> o 10-godišnjoj učenici petog razreda koja je koristila žuto-plavu profilnu fotografiju (boje zastava Ukrajine) dok je slala poruke svojim kolegama iz razreda.&nbsp;Kao odgovor, policija je "izvukla" djevojčicu iz škole i odvela nju i njenu majku na ispitivanje.&nbsp;

<h2>Policija došla po djevojčicu u školu</h2>

Majka djevojčice o incidentu je obavijestila je organizaciju za ljudska prava OVD-Info. Grupa za ljudska prava nije objavila imena majke ili djeteta.

Direktor škole je 29. septembra uputio žalbu Ministarstvu unutrašnjih poslova. U njemu je zatražio od ministarstva da "ispita životne uslove porodice i uspostavi uzročno-posljedičnu vezu za ponašanje djeteta te njen građanski položaj". Direktor je također zatražio od policije da "utječe na odgojno-obrazovni položaj majke".
Policija je 5. oktobra oko 10:00 sati došla po djevojčicu u školu, kaže njena majka. Dok je žena bila na putu prema školi, policija i inspektor za maloljetničke slučajeve pitali su učenicu petog razreda radi li njena majka, šta radi i kako porodica provodi slobodno vrijeme. Zatim je policija odvela djevojčicu u stanicu, a naknadno su tamo doveli i njenu majku.

- Pred uplakanim djetetom sigurnosne snage grubo su udaljile majku iz škole - navodi OVD-Info.

U stanici su policija i službe za skrbništvo nad djecom tri sata ispitivale majku i kćer. Djelimično ih je zanimalo zašto je djevojka odabrala profilnu fotografiju s plavom i žutom bojom. Zaposlenici Centra za borbu protiv ekstremizma također su pretražili majčinu historiju pretraživanja na mobitelu.
- Nakon nekog vremena policija se pojavila u porodičnoj kući i, ne predočivši nikakve dokumente, pretražila historiju dopisivanja i pregledanja na porodičnim telefonima i prijenosnim računarima - rekla je majka djevojčice. Inspektor za maloljetničke slučajeve nedavno je obavijestio ženu da će njena porodica biti stavljena u "preventivni registar", <a href="https://meduza.io/en/feature/2022/10/09/police-arrest-fifth-grader-during-class">piše Meduza.</a>

Majka djevojčice o incidentu je obavijestila je organizaciju za ljudska prava OVD-Info

Policija je "izvukla" djevojčicu iz škole i odvela nju i njenu majku na ispitivanje

Moskva: Policija uhapsila djevojčicu zbog žuto-plave profilne fotografije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Moldavija&amp;">Ministar odbrane Moldavije Anatolij Nosatin</a>, izjavio je da će u zemlji biti proglašena djelomična mobilizacija u slučaju opasnosti po sigurnost zemlje.&nbsp;

- Opća mobilizacija je vrlo složen scenarij i ne objavljuje se svaki put kada se situacija promijeni. Nadam se da nećemo doći do takvog scenarija - rekao je Nosatin za "Pro TV".

Dodao je kako je potrebna detaljna analiza, a u slučaju da je zaista potrebno, izvršit će se i djelomična mobilizacija radi pripreme i povećanja sposobnosti Oružanih snaga za odgovor na prijetnje.
Nosatin je naveo da se trenutno u moldavskoj vojsci nalazi oko 6.000 vojnika, a oružje je uglavnom iz sovjetskog perioda.

<h2>Mogućnost zatvaranja zračnog prostora</h2>

Ministar je istakao da Moldavija nema protuzračne sisteme i da vojska može pratiti samo projektile koji se nalaze na teritoriju Moldavije, ali, dodao je, "nacionalna vojska može kupiti sisteme "Patriot"
Ministarstvo odbrane Moldavije tvrdilo je ranije da su tri rakete lansirane s brodova u Crnom moru jučer letjele iznad zemlje.
Ambasador Rusije u Kišinjevu Oleg Vasnetsov pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije. Vlasti su također razmatrale mogućnost zatvaranja zračnog prostora.

Nosatin je naveo da se trenutno u moldavskoj vojsci nalazi oko 6.000 vojnika, a oružje je uglavnom iz sovjetskog perioda

Opća mobilizacija je vrlo složen scenarij

Moldavija razmatra mogućnost djelimične mobilizacije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Institut%20za%20rat&amp;">Institut za rat objavio je kako Rusija</a> vjerovatno izvlači streljivo i drugi materijal iz bjeloruskih skladišnih baza, što je aktivnost nespojiva s planiranjem velikog ruskog i bjeloruskog kopnenog napada na Ukrajinu. Glavna vojna obavještajna uprava Ukrajine jučer je izvijestila da je voz s 492 tone streljiva iz grada Gomela stigao na željezničku stanicu Kirovskaja na Krimu, no nije poznato kada tačno.

Objavili su također da Bjelorusija planira poslati dodatnih 13 vozova s oružjem, opremom, streljivom i drugim neodređenim materijalom iz pet različitih bjeloruskih baza na željezničke postaje Kamenska i Marčevo u Rostovskoj oblasti. Geolokacijom je, piše institut, utvrđeno da najmanje dva bjeloruska voza prevoze tenkove T-72 i vojne kamione Ural u Minsku i lansere raketa zemlja-zrak Tor-M2 u Oršu.

- Kretanje bjeloruske opreme u Rusiju pokazuje da ruske i bjeloruske snage vjerovatno neće uspostaviti područja okupljanja u Bjelorusiji. Bjeloruska oprema i opskrba Krimu i Rostovskoj oblasti pokazuju da su ruske snage manje uvjerene u sigurnost ruskih kopnenih komunikacijskih linija koje prolaze kroz sjevernu i zapadnu Lugansku oblast s obzirom na tamošnju ukrajinsku protuofanzivu - stoji u analizi instituta.

<h2>Nema formiranja vojnih grupa u Bjelorusiji</h2>

Ukrajina, poručuju, nije uočila nikakvo formiranje vojnih grupa u Bjelorusiji te je malo vjerovatno da će Rusija i Bjelorusija napasti Ukrajinu s bjeloruskog teritorija.

- Neovisno o tome, Bjelorusija materijalno podržava Rusiju i pruža njezinim vojnicima utočišta iz kojih mogu napasti Ukrajinu. Ruske snage u ponedjeljak pogodile su Kijev bespilotnim letjelicama Shahed-136 lansiranim s bjeloruskog teritorija - poručuju iz instituta.
Ukrajina je također izjavila da je Rusija prije dva dana rasporedila 32 drona Shahed-136 u Bjelorusiji te da će ih rasporediti još osam do petka, zaključuje institut.

Objavili su također da Bjelorusija planira poslati dodatnih 13 vozova s oružjem, opremom, streljivom i drugim neodređenim materijalom iz pet različitih bjeloruskih baza na željezničke postaje Kamenska i Marčevo u Rostovskoj oblasti

Ukrajina nije uočila nikakvo formiranje vojnih grupa u Bjelorusiji

Institut za rat: Rusija vozovima prebacuje oružje iz bjeloruskih skladišta

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Raketiranje koje je Rusija pokrenula</a> u ponedjeljak širom Ukrajine omogućila je da se svi gradovi u zemlji osjećaju bližima ratu nego što su bili mjesecima, piše CNN u analizi pod naslovom: "Putinovo pokazivanje snage na ukrajinskom nebu odvraća pažnju od znakova slabosti na tlu."- Bila je to drugačija razina sile od Moskve, ali možda ne i velika promjena u njihovoj strategiji iz dva razloga - nastavlja CNN.

<h2>"Prvo, ponedjeljak je možda bio izraz vojne moći, a ne dugoročne promjene taktike"</h2>

- Prvo, malo je vjerojatno da mogu izdržati ovakvo raketirati tokom duljeg vremena. S prekidima su ispaljivali projekte na ciljeve iz sedmice u sedmicu širom Ukrajine. Nejasno je koliko su dronova dobili od Irana, ali i to je ograničeno i pokazuje da su zalihe iscrpljene. Ponedjeljak je možda više bio izraz vojne moći, a ne dugoročne promjene taktike.

Treba zapamtiti da Moskva od početka rata nije imala apsolutno nikakvih rezervi prilikom gađanja civilnih ciljeva ili infrastrukture. Zaporožje je prošle sedmice više puta pogođeno projektilima, koji su udarili u stambene zgrade i ubile i ranile više desetaka ljudi.
Ranije tokom rata pogođeni su porodilište i pozorište pretvoreno u sklonište s natpisom "djeca" u Mariupolju. Ponedjeljak nije bio moralna promjena Rusije. Radili su ono što su radili tokom cijelog rata na većoj, široj razini - piše CNN.

<h2>"Drugo, raketiranje nije djelovalo"</h2>

- Drugo, nije baš djelovalo. S obzirom na količinu iskorištenih projektila, šteta na ukrajinskoj infrastrukturi bila je daleko od katastrofalne. Kijev je pretrpio užasne stvari i teror kakav nije vidio mjesecima. Uništena je energetska infrastruktura i izgubljeni su civilni životi, ali je Bijela kuća obećala naprednu protuzračnu odbranu. Posjetili smo mjesto u Dnjepru, gdje je cesta asfaltirana već u utorak ujutro - navodi analitičar CNN-a Nik Pejton Valš (Nick Paton Walsh).

Koja je poenta, pita se CNN.&nbsp;- Poruka koju je Moskva poslala Ukrajini nije velika promjena u odnosu na proteklih sedam mjeseci pokolja. Rat je došao u ukrajinske gradove koji su se osjećali sigurnije. Ali je ponovno ujedinio ukrajinske saveznike i ubrzao dolazak protuzračne obrane - objavio je CNN.
- Poruka koju je poslao vjerovatno je bila uspješna samo na jednom mjestu: u zemlji. Putin je pod intenzivnim pritiskom. S njime se otvoreno ne slažu i kritiziraju način vođenja rata otkako je katastrofalno izvršena djelomična mobilizacija iznenada uvukla desetke hiljada dodatnih ruskih porodica u rat.
Njegove trupe povlače se na tri odvojene fronte. Ne uspijevaju se opskrbiti, a sada je izložen većem riziku u smislu Krimskog mosta, koji je vrlo ranjiv.

<h2>Kritičari su odjednom zadovoljni napretkom rata</h2>

- Kritičari su šokirali govoreći o ratu, poput čečenskog vođe Ramzana Kadirova. Odjednom su bili zadovoljni napretkom rata. Glasnogovornici Kremlja slavili su napade na društvenim mrežama. Ružno, ali osjećali su da su konačno potaknuli strah koji Moskva nije mogla prizvati sedmicama.

Strah je bitan dio ruske vojne strategije zbog kojih se njihova jeftina i glomazna vojska u posljednjem desetljeću čini gotovo svemoćnom. Bez toga zapeli su u slabim zalihama goriva, prestravljenim vojnicima i nedostatkom strategije - nastavlja BBC.

<h2>Rusija se pokazala nesposobnom precizno pogađati ciljeve</h2>

- Čini se da je ukrajinska protuzračna odbrana obavila razuman posao presretajući nove ruske projektile. Zapadna pomoć vjerovatno će poboljšati učinkovitost. Rusija se pokazala nesposobnom precizno pogađati ciljeve. Ponekad promaši i ne zna šta se zapravo događa.

Učinak raketiranja na rusko stanovništvo vjerovatno će također biti kratkotrajan. Još uvijek gube teritorij i vojnike, ne mogu opremiti one koje su natjerali u rat. To su problemi koji će se osjetiti u sve više ruskih domova.
Raketiranje označava glasnu i divlju promjenu zbog novog ruskog zapovjednika Sergeja Surovikina, čovjeka čija je karijera obilježena neselektivnim bombardiranjem sirijskih civila i brutalnim drugim čečenskim ratom - objavio je BBC.

<h2>Čak su i u Putinovoj glavi prijetnje bile manje oštre</h2>

- Malo je vjerovatno da je užas od ponedjeljka nešto što Rusija može ponoviti ili da ima inteligenciju učiniti učinkovitim koliko i skupim. Ovo pruža jeziv, ali očajnički trenutak predaha za Kremlj, kojem je ratni narativ sedmicama diktirala Ukrajina. Svejedno, to je znak očaja.

Čak su i u Putinovoj glavi prijetnje bile manje oštre. Rekao je da će ubuduće na napade biti odgovoreno na isti način. Bilo je slabije od nuklearne bombe, a nije bilo obećanja da će se napad nastaviti. Čak i u kratkom trenutku teroriziranja Ukrajine, Putin je govorio iz slabije pozicije, sad s nekoliko desetaka projektila manje u zalihama - zaključuje CNN analizu.

Malo je vjerovatno da je užas od ponedjeljka nešto što Rusija može ponoviti, istakli su

Strah je bitan dio ruske vojne strategije

CNN: Putinovo pokazivanje snage na nebu odvraća pažnju od slabosti na tlu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bajden&amp;">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> rekao je da sumnja da će ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebiti taktičko nuklearno oružje dok Ukrajina moli za brzo povećanje zapadne vojne pomoći za odbranu od raketnih napada na svoje gradove.Ruski predsjednik, pod domaćim pritiskom da pojača rat jer su njegove snage izgubile osvojeni teritorij od početka septembra, naredio je raketne napade u ponedjeljak kao odgovor na ukrajinski napad na ruski most prema anektiranom Krimu prošlog vikenda.

<h2>"Racionalan glumac koji se značajno preračunao"</h2>

Posljednjih sedmica Moskva je krenula u aneksiju novih dijelova Ukrajine nakon referenduma koji su naširoko osuđivani kao nezakoniti, mobilizirala je stotine hiljada Rusa u borbu i opetovano prijetila korištenjem nuklearnog oružja, izazivajući uzbunu na Zapadu. 

Putin je "racionalan glumac koji se značajno preračunao", rekao je Bajden u intervjuu za CNN.
Na pitanje koliko realno vjeruje da bi bilo da Putin upotrijebi taktičko nuklearno oružje, Bajden je odgovorio:&nbsp;- Pa, mislim da neće.
Evropski diplomat rekao je da NATO razmatra sazivanje virtualnog samita saveza kako bi se razmotrio njegov odgovor na nuklearne prijetnje Rusije, aneksiju ukrajinskog teritorija i mobilizaciju trupa.
NATO nije primijetio nikakvu promjenu u nuklearnom stavu Rusije nakon prijetnji, rekao je glavni sekretar Jens Stoltenberg novinarima u utorak u Briselu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da očekuje pozitivan odgovor zapadnih saveznika u Briselu u srijedu na njegove zahtjeve za brzim povećanjem vojne pomoći jer su gradovi u zemlji suočeni s više ruskih raketnih napada.

Nakon baražne paljbe ruskih projektila u ponedjeljak, Zelenski je u utorak apelovao na čelnike Grupe sedam zemalja za povećanje sposobnosti protuzračne odbrane. G7 je obećao da će podržavati Kijev "koliko god bude potrebno".
Koalicija od 50-ak zemalja predvođena SAD, poznata kao Kontaktna grupa za odbranu Ukrajine, sastat će se u danas u Briselu na marginama sastanka ministara odbrane NATO-a.
- Očekujem od naših partnera napredak u pitanjima protuzračne i proturaketne odbrane i dogovore o novim isporukama različitog oružja i municije od vitalnog značaja za nas - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju u utorak.
Ukrajinska vojska saopćila je u utorak navečer da su ruski raketni napadi oštetili više od 10 gradova, uključujući Lavov, Bakhmut, Avdivku i Zaporožje. Sirene za zračnu uzbunu zavijale su ranije širom zemlje drugi dan.

Počinju pripreme za krunisanje Čarlsa III: Ceremonija se sastoji od šest dijelova

Rusija uručila protest Japanu zbog zajedničkih američko-japanskih vojnih vježbi

Saudijski princ zabio nož u leđa Bajdenu zbog Putina: Amerikanci najavljuju osvetu

Putin i katarski emir al-Thani sastaju se u Kazahstanu

Rusi objavili snimak pripreme napada na Krimski most: Među osumnjičenima i Ivan Ivanovič

Evropska vojna industrija ne može da odgovori na potražnju

Ambasador Izraela u Berlinu: Ultradesni njemački političar Vinterštajn osramotio sebe i svoju partiju

Ruska FSB tvrdi: Spriječili smo ukrajinski teroristički napad u Podmoskovlju

Ukrajina tvrdi: U Limanu pronađena masovna grobnica

Uhapšeno osam osumnjičenih za eksploziju na Krimskom mostu

SAD isporučio Ukrajini još četiri HIMARS-a

Moskva: Policija uhapsila djevojčicu zbog žuto-plave profilne fotografije

Moldavija razmatra mogućnost djelimične mobilizacije

Institut za rat: Rusija vozovima prebacuje oružje iz bjeloruskih skladišta

CNN: Putinovo pokazivanje snage na nebu odvraća pažnju od slabosti na tlu

Bajden: Putin je racionalni glumac koji se preračunao

Globus

Počinju pripreme za krunisanje Čarlsa III: Ceremonija se sastoji od šest dijelova

Rusija uručila protest Japanu zbog zajedničkih američko-japanskih vojnih vježbi

Saudijski princ zabio nož u leđa Bajdenu zbog Putina: Amerikanci najavljuju osvetu

Putin i katarski emir al-Thani sastaju se u Kazahstanu

Rusi objavili snimak pripreme napada na Krimski most: Među osumnjičenima i Ivan Ivanovič

Evropska vojna industrija ne može da odgovori na potražnju

Ambasador Izraela u Berlinu: Ultradesni njemački političar Vinterštajn osramotio sebe i svoju partiju

Ruska FSB tvrdi: Spriječili smo ukrajinski teroristički napad u Podmoskovlju

Ukrajina tvrdi: U Limanu pronađena masovna grobnica

Uhapšeno osam osumnjičenih za eksploziju na Krimskom mostu

SAD isporučio Ukrajini još četiri HIMARS-a

Moskva: Policija uhapsila djevojčicu zbog žuto-plave profilne fotografije

Moldavija razmatra mogućnost djelimične mobilizacije

Institut za rat: Rusija vozovima prebacuje oružje iz bjeloruskih skladišta

CNN: Putinovo pokazivanje snage na nebu odvraća pažnju od slabosti na tlu

Bajden: Putin je racionalni glumac koji se preračunao