<a href="https://avaz.ba/tag/6094/rim">Zastupnici oba doma novoizabranog italijanskog</a>&nbsp;parlamenta trebali bi se danas prvi put sastati u Rimu.

Prvi zadatak zastupnika na uvodnim sjednicama je izbor predsjedavajućeg. Desna koalicija predvođena pobjednicom izbora Đorđom Meloni (Giorgijom) ima većinu i u Zastupničkom domu s ukupno 400 parlamentaraca i u manjem Senatu s 206 senatora.
Osim Melonine krajnje desne stranke Braća Italije, savez uključuje i krajnje desnu populističku stranku Liga te konzervativnu Forza Italia. Unutar te koalicije, Braća Italije imaju više članova parlamenta nego Liga i Forza Italia zajedno.

Procedura izbora predsjednika Doma mogla bi trajati i nakon četvrtka. Potom će biti poznati i lideri klubova zastupnika, ali možda ne prije vikenda. Zajedno sa stranačkim čelnicima potom će otići do predsjednika Sergija Matarele (Mattarelle) koji od tada može službeno imenovati mandatara koji će sastavljati vladu. Vjerojatno će se odlučiti za Meloni, koja je na čelu najveće parlamentarne stranke.
Meloni je tražila brži tempo u tekućem procesu formiranja vlade.&nbsp;- Mislim da ne možemo gubiti vrijeme, situacija u Italiji nije laka - rekla je u srijedu u Rimu.

Talijanski mediji danima špekuliraju o imenovanjima u vladi. Desničarski savez nedavno se sastao u vilama Silvija Berloskonija (Berlusconija) u Rimu i sjevernoj Italiji na konzultacijama. Prema medijskim izvještajima, stranke su se posvađale oko imenovanja u važno ministarstvo finansija. Liga i Forza Italia, koji na izborima 25. septembra nisu prošli onako kako su očekivali, bore se za važna mjesta i uticaj u budućoj vladi.
U Meloninoj Braći Italije premalo ljudi ima iskustva u upravljanju, zbog čega stranka želi popuniti važna ministarstva vanjskim stručnjacima.

Prvi zadatak zastupnika na uvodnim sjednicama je izbor predsjedavajućeg

Đorđa Meloni, buduća premijerka Italije

Novi italijanski parlament spreman za prvu sjednicu

<a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Protuzračne projektile AMRAAM&nbsp;Velika Britanija će poslati</a>&nbsp;Ukrajini kako bi joj pomogla u odbrani njenog neba od ruskih napada, najavio je britanski ministar odbrane Ben Voles (Wallace).&nbsp;AMRAAM je prvi britanski raketni sistem doniran Ukrajini koji može oboriti krstareće projektile.
Nove rakete protuzračne odbrane trebale bi pomoći u zaštiti ukrajinske infrastrukture nakon što je Moskva ove sedmice pokrenula val smrtonosnih raketnih i bespilotnih napada na gradove i elektrane u zemlji.
Velika Britanija i njezini saveznici u G7 nakon toga su ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove snage optužili za ratne zločine te obećali da će "nastaviti pružati finansijsku, humanitarnu, vojnu, diplomatsku i pravnu podršku i čvrsto stajati uz Ukrajinu sve dok to bude trebalo."

Promjena strategije Kremlja na napade na civilna područja i infrastrukturu došla je kao odmazda za eksploziju koja je oštetila strateški i simbolički važan Krimski most, koji povezuje Rusiju s anektiranim poluotokom Krimom.Velika Britanija i druge zapadne vlade isporučuju nove sisteme oružja Ukrajini ili se spremaju pružiti dodatnu pomoć. Rakete AMRAAM bit će isporučene sljedećih sedmica kako bi se koristile s protuzračnim odbrambenim sistemima NASAMS koji su obećale Sjedinjene Američke Države, saopćilo je britansko ministarstvo odbrane.
Najnoviji paket britanske opreme također uključuje stotine drugih projektila protuzračne odbrane i bespilotnih letjelica, kao i daljnjih 18 topničkih haubica.
- Posljednji neselektivni napadi Rusije na civilna područja u Ukrajini zahtijevaju daljnju podršku onima koji žele odbraniti svoju naciju. Stoga sam danas odobrio opskrbu Ukrajine protuzračnim projektilima AMRAAM - rekao je Voles.

- Ovo oružje pomoći će Ukrajini da odbrani svoje nebo od napada i ojača svoju ukupnu proturaketnu odbranu zajedno s američkim NASAMS-ima - dodao je Voles.
Ministri odbrane NATO-a razgovarali su u srijedu u Briselu (Bruxellesu) o dodatnoj podršci Ukrajini, a daljnji razgovori trebali bi se održati u četvrtak. Britanija će također dati 10 miliona funti u paket finansiranja vojnog saveza za pomoć u pružanju humanitarne pomoći Ukrajini, uključujući zimsku odjeću, skloništa, generatore, kamione s gorivom i kola hitne pomoći.
Ujedinjeno Kraljevstvo je ranije opskrbljivalo Kijev raznim oružjem, uključujući lanser protutenkovskih projektila NLAW, koji se smatrao ključnim u početnoj odbrani od invazije Moskve.

Posljednji neselektivni napadi Rusije na civilna područja u Ukrajini zahtijevaju daljnju podršku onima koji žele odbraniti svoju naciju, rekao je Voles

Voles: Velika Britanija će Ukrajini poslati protuzračne projektile AMRAAM

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Vojni zvaničnici Ukrajine oglasili su se povodom</a> napada Rusije i kazali da su "kamikaza" dronovi pogodili ciljeve u kijevskoj regiji. Gradonačelnik Mikolajeva Oleksandar Senkević kazao je da je ovaj grad bio meta masovnog bombardovanja protekle noći.

- Napadnuta je jedna od regionalnih zajednica. Prvi izvještaji ukazuju na napad dronom kamikazom. Spasilačke ekipe su reagovale - stoji u izvještaju kijevske regionale vojne uprave u objavi na Telegramu.
Dok ne prestane da se oglašava sirena za zračnu uzbunu, stanovnici su dužni ostati u svojim skloništima.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">⚡️ Russian forces strike Kyiv Oblast with kamikaze drones. Kyiv Oblast Governor Oleksiy Kuleba reported early on Oct. 13 that Russian forces targeted one of the communities in Kyiv Oblast with kamikaze drones.&mdash; The Kyiv Independent (@KyivIndependent) <a href="https://twitter.com/KyivIndependent/status/1580390490155147264?ref_src=twsrc%5Etfw">October 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zamjenik šefa predsjedničkog ureda Kirilo Timošenko potvrdio je informacije o napadima.Senkević je kazao kako je njegov grad bio pod jakim bombardovanjem u toku noći, a da je pogođena i jedna peterospratnica.
- Nakon prve noći, Mikolajev je bio masovno granatiran. Pogođena je stambena peterospratnica. Dva gornja sprata potpuno su uništena, a ostatak pod ruševinama. Spasioci rade na licu mjesta - napisao je Senkević.

Dok ne prestane da se oglašava sirena za zračnu uzbunu, stanovnici su dužni ostati u svojim skloništima

Muškarac nosi svoj bicikl pored raketnog kratera ispod pješačkog mosta, nakon raketnog napada u ponedjeljak u centru Kijeva

Ponovo pogođen Kijev: Grad bio meta masovnog bombardovanja

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Nakon što su se početkom oktobra povukle oko 20 km</a>&nbsp;na sjeveru od sektora Herson, ruske snage vjerovatno pokušavaju da konsoliduju novu liniju fronta zapadno od sela Milove (Mylove).Teške borbe se nastavljaju duž ove linije, posebno na zapadnom kraju gdje ukrajinsko napredovanje znači da ruski blok više nije zaštićen rijekom Inhulets. Većina ruskih trupa na ovoj liniji fronta i dalje su manje snage VDV (vazdušno-desantne) jedinice.

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 13 October 2022 Find out more about the UK government's response: <a href="https://t.co/FZVE8WGrqG">https://t.co/FZVE8WGrqG</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/Z7N8K3PYkA">pic.twitter.com/Z7N8K3PYkA</a>— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1580431253077364736?ref_src=twsrc%5Etfw">October 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Proteklih dana ruske okupacione vlasti su vjerovatno naredile pripreme za evakuaciju dijela civila iz Hersona.&nbsp;Vjerovatno je da oni predviđaju da će se borbe proširiti i na sam grad Herson.

Teške borbe se nastavljaju duž ove linije, posebno na zapadnom kraju gdje ukrajinsko napredovanje znači da ruski blok više nije zaštićen rijekom Inhulets

Volonteri rade na čišćenju ruševina na mjestu gdje je nekoliko kuća uništeno nakon ruskog napada na stambeno područje u Zaporožju

Britanski obavještajci: Rusi pokušavaju osnažiti novu liniju fronta

<a href="https://avaz.ba/tag/4572/dolar">Na valutnim tržištima vrijednost dolara je prema</a> korpi valuta blago pala nakon tri dana rasta. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 113,27 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,43 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 146,20 na 146,85 jena, novi najviši nivo od 1998. godine. Zbog toga su japanske vlasti ponovno, kao i prije nekoliko sedmica, zaprijetile intervencijom na tržištu.
Američka je valuta blago ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9705 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9710 dolara. Cijene se nafte, pak, stabilno kreću na jučerašnjim nivoima , kada su pale oko 2 posto. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,14 posto, na 92,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,05 posto, na 87,25 dolara.

Na azijskim su berzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Vol Stritu (Wall Streetu) dan prije, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama uoči izvještaja o inflaciji u SAD-u, koje bi moglo utjecati na smjer tržišta. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,5 posto i kreće se blizu najniže razine u dvije i pol godine. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 1 i 1,2 posto. U Šangaju i Australiji porasle su, pak, oko 0,2 posto.
Azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,10 posto, dok je S&amp;P 500 skliznuo 0,33 posto, a Nasdaq indeks 0,09 posto. Jučer objavljeni zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke nije donio nikakvih iznenađenja.
Pokazao je da se lideri Feda slažu da treba voditi restriktivnu monetarnu politiku kako bi se inflacija spustila s najviših nivoa u 40 godina.

- U posljednjim istupima svi čelnici Feda jednodušno ističu predanost Feda u suzbijanju inflacije i zadržavanju smjera. Tržište shvaća da će Fed nastaviti podizati kamatne stope. Pitanje je, međutim, kada će doći do usporavanja tempa podizanja kamata s 0,75 na 0,50 ili 0,25 postotnih bodova - kaže Kvinsi Krosbi (Quincy Krosby), strateginja u firmi LPL Financial. Procjenjuje se da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova. Ulagači se plaše da će agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda izazvati recesiju u najvećem svjetskom gospodarstvu.
U četvrtak će u fokusu ulagača biti izvještaj o potrošačkim cijenama u SAD-u u rujnu. Očekuje se da će inflacija blago skliznuti na 8,1 posto na godišnjem nivou, dok bi temeljna stopa inflacije, iz koje su izuzete cijene hrane i energije, mogla porasti sa 6,3 na 6,5 posto.
Jučer je objavljeno da su u posljednjih 12 mjeseci do septembra proizvođačke cijene porasle 8,5 posto, nešto više od očekivanih 8,4 posto. Ipak, to je manji rast u odnosu na avgustu, kada su proizvođačke cijene porasle 8,7 posto.

Pokazao je da se lideri Feda slažu da treba voditi restriktivnu monetarnu politiku kako bi se inflacija spustila s najviših nivoa u 40 godina

Dolar blago oslabio: Cijene nafte stabilne

<a href="https://avaz.ba/tag/660/sjeverna-koreja">Lider Sjeverne Koreje Kim Jong Un nadgledao je lansiranje dviju strateških krstarećih raketa dugog dometa</a>, saopćili su danas državni mediji.&nbsp;nazvavši to testom za potvrdu pouzdanosti i djelovanja nuklearnog oružja.&nbsp;Probno lansiranje provedeno je jučer i imalo je za cilj "poboljšati borbenu učinkovitost i snagu" krstarećih projektila raspoređenih u Korejskoj narodnoj vojsci "za djelovanje taktičkog nuklearnog oružja", objavila je državna novinska agencija KCNA.
Naglašavajući da je probno lansiranje još jedno jasno upozorenje njezinim "neprijateljima", vođa Kim Jong Un rekao je kako zemlja "treba nastaviti širiti operativnu sferu strateških nuklearnih oružanih snaga kako bi u bilo kojem trenutku odlučno odvratila bilo koju vojnu ili ratnu krizu te potpuno preuzela inicijativu u tome", navodi KCNA.

U ponedjeljak je KCNA saopćila kako je Kim tokom posljednja dvije sedmice provodio taktičke nuklearne vježbe usmjerene prema Južnoj Koreji u znak prosvjeda protiv nedavno održanih zajedničkih pomorskih vježbi južnokorejskih i američkih snaga u kojima je sudjelovao nosač aviona.KCNA je saopćila kako su dva projektila, probno ispaljena tokom jučerašnjeg dana, letjela 10.234 sekunde i "jasno pogodila metu udaljenu dvije tisuće kilometara". Glasnogovornik američkog Stejt Departmenta (State Departmenta) odbio je komentirati lansiranja i rekao kako je Washington i dalje usredotočen na blisku koordinaciju sa svojim saveznicima i partnerima kako bi se suočio s prijetnjama koje predstavlja Sjeverna Koreja.
Sjeverna Koreja prvi je put testirala "stratešku" krstareću raketu u septembru 2021., za koju su analitičari u to vrijeme rekli kako je to vjerojatno njihovo prvo takvo oružje s nuklearnom sposobnošću. Jučerašnje testiranje potvrđuje tu nuklearnu ulogu i da je operativno, iako je nejasno može li Sjeverna Koreja napraviti bojeve glave koje su dovoljno male za krstareću raketu.

Krstareće rakete su među brojnim manjim oružjem koje je Sjeverna Koreja nedavno razvila za nisko letenje i manevriranje s ciljem boljeg izbjegavanja obrane od projektila. Kim je prošle godine rekao kako je razvoj manjih bojevih glava glavni cilj.

Sjevernokorejske krstareće rakete obično izazivaju manji interes od balističkih raketa jer nisu izričito zabranjene rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Krstareće rakete i balističke rakete kratkog dometa, koje mogu biti naoružane konvencionalnim ili nuklearnim bojevim glavama, posebno su destabilizirajuće u slučaju sukoba jer može biti nejasno koju vrstu bojeve glave nose, kažu analitičari.
- Sjevernokorejske krstareće rakete, zračne snage i taktički nuklearni uređaji vjerojatno su puno manje sposobni nego što propaganda sugerira. Međutim, bila bi pogreška odbaciti nedavno sjevernokorejsko testiranje oružja kao hvalisanje ili zveckanje oružjem - rekao je profesor na Sveučilištu Ewha u Seulu Lif-Erik Easli (Leif-Eric Easley).

Administracija američkog predsjednika Džo Bajdena (Joea Bidena) objavila je jučer dugo odgađanu strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj se Sjeverna Koreja spominje samo jednom, naglašavajući kako SAD imaju ograničene mogućnosti da obuzdaju njezin nuklearni i raketni program.

Daniel Rasel (Russel), glavni američki diplomat za istočnu Aziju pod bivšim predsjednikom Barackom Obamom, rekao je kako je to zapanjujuće "ne samo zato što se olako prolazi pored stalne i egzistencijalne prijetnje, već i zato što se strategiju oblikuje kao 'traženje održive diplomacije prema denuklearizaciji', kada je Sjeverna Koreja tako uvjerljivo pokazala svoje potpuno odbijanje pregovora".

Međutim, bila bi pogreška odbaciti nedavno sjevernokorejsko testiranje oružja kao hvalisanje ili zveckanje oružjem, rekao je profesor Easli

Sjeverna Koreja vježbala ispaljivanje projektila koji mogu nositi nuklearno oružje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Poljska&amp;">Poljski ministar za evropska pitanja</a> Konrad Šimanski podnio je danas ostavku u jeku krhkih odnosa Vlade u Varšavi sa Evropskom unijom i unutrašnjih tenzija, javlja AP.

Šimanski je novinarima rekao da su pokušajima da se riješe glavne nesuglasice Poljske sa EU stale na put razne prepreke, kako u Poljskoj tako i u Briselu.

- Mislim da bi novo otvaranje, koje će biti u formi nove osobe, moglo da pomogne. Ubijeđen sam da će moj nasljednik imati isto iskustvo, profesionalizam i posvećenost, i da će nastaviti sa slijedi politiku u skladu sa interesima Poljske u Evropskoj uniji - rekao je Šimanski.

Šimanski, koji je bio na funkciji ministara za evropska pitanja od 2019. godine, rekao je da, iako se "vlade mijenjaju, Poljska je jedna zemlja" i dodao da političke promjene ne bi trebalo da utiču na njene interese i položaj u Evropi. 
Odlazak Konrada Šimanskog protumačen je kao slabljenje tima premijera Mateuša Moravjeckog koji pokušava da smiri tenzije unutar Vlade, izazvane energetskom krizom i rastućim troškovima života, navodi AP.

Brisel je kritikovao poljsku desno orijentisanu Vladu najviše zbog nepoštovanja vladavine prava i demokratije, što je dovelo do zamrzavanja fondova EU za oporavak Poljske od pandemije koronavirusa.

Predsjednik Andžej Duda zvanično je prihvatio ostavku Šimanskog.

Predsjednik Andžej Duda zvanično je prihvatio ostavku

Poljski ministar za evropska pitanja podnio ostavku

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Generalna%20skup%C5%A1tina%20UN-a&amp;">Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN)</a> usvojila je danas rezoluciju kojom se osuđuje ruska ilegalna aneksija ukrajinskih regiona, a za usvajanje rezolucije su glasale 143 države.&nbsp;Među državama koje su glasale "za" rezoluciju je i Bosna i Hercegovina.

Glasanje na Generalnoj skupštini od 193 člana održano je nakon što je svjetsko tijelo u ponedjeljak sazvalo hitnu sjednicu na kojoj se raspravljalo o "nezakonitim" referendumima za rusku aneksiju dijelova istočne Ukrajine, Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona.

Protiv rezolucije glasalo je pet zemalja, Rusija, Venecuela, Sjeverna Koreja, Bjelorusija i Sirija, dok su 33 zemlje bile uzdržane, među kojima Kina i Indija.

Rezolucijom Generalne skupštine UN-a pozivaju se sve države i međunarodne organizacije da ne priznaju bilo kakvu promjenu statusa četiri regiona u istočnoj Ukrajini i zahtijeva da Rusija odmah i bezuslovno poništi svoje odluke.

Rezolucijom Generalne skupštine UN-a pozivaju se sve države i međunarodne organizacije da ne priznaju bilo kakvu promjenu statusa četiri regiona u istočnoj Ukrajini

Generalna skupština UN-a: BiH osudila rusku aneksiju ukrajinskih regiona

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Generalna%20skup%C5%A1tina%20UN-a&amp;">Generalna skupština Ujedinjenih naroda</a> osudila je ruski pokušaj nezakonite aneksije četiri djelomično okupirane ukrajinske regije i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez. Tri četvrtine Generalne skupštine, ukupno 143 zemlje, uključujući i BiH, glasale su za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) rekao je kako je glasanje poslalo "jasnu poruku" Rusiji. ž- Svima su jasni ulozi ovog sukoba, a svijet je kao odgovor poslao jasnu poruku, Rusija ne može izbrisati suverenu državu s karte. Ne može granice mijenjati silom i ne može si uzeti teritorij druge zemlje - rekao je Bajden.

Američki državni tajnik Entoni (Antony) Blinken rekao je da je glasanje pokazalo međunarodno jedinstvo protiv Rusije i ponovio da SAD nikada neće priznati "lažne" referendume. Glasanje je "snažan podsjetnik da ogromna većina nacija stoji uz Ukrajinu, brani Povelju UN-a i odlučno se protivi ratu Rusije protiv Ukrajine i njenog naroda", rekao je Blinken.

<h2>Četiri zemlje, uz Rusiju, glasale protiv rezolucije</h2>

Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije - Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Za osudu ruske aneksije glasala je i Srbija, zemlja koja tradicionalno podržava Rusiju. Još 35 zemalja bilo je suzdržano pri glasanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.

Prošlog sedmice Vladimir Putin je potpisao zakone o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, dovršavajući tako aneksiju okupiranih teritorija Ukrajine usprkos protestima iz cijelog svijeta. Aneksija je uslijedila nakon tzv. "referenduma" u Donjecku, Luhansku, Hersonu i Zaporižji, koje su Ukrajina i Zapad odbacili kao lažne.
S Krimom, koji je Rusija anektirala 2014., ukupno potraživanje Putina iznosi više od 22 posto ukrajinskog teritorija, iako tačne granice četiriju regija koje on pripaja još uvijek nisu konačno razjašnjene.

Rusija ne može izbrisati suverenu državu s karte, istakao je Bajden

Bajden: Svijet je Rusiji poslao jasnu poruku

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Rusija je danas ispalila</a> više projektila na ukrajinski grad Mikolajiv, izvijestili su dužnosnici, nakon što je Opća skupština Ujedinjenih naroda osudila pokušaj Moskve da anektira četiri ukrajinska područja, a saveznici Kijeva dali dodatnu vojnu pomoć.

- Pogođena je stambena zgrada od pet spratova, dva gornja sprata potpuno su uništena, a ostatak je pod ruševinama. Spasioci rade na licu mjesta - rekao je gradonačelnik Oleksandr Senkevič u objavi na društvenim mrežama, dodajući da je južni grad "masovno granatiran". Mikolajiv, središte brodogradnje i luka na rijeci Južni Bug kod Crnog mora, tokom rata trpio je teška ruska bombardiranja.
U Njujorku, tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine - 143 zemlje - glasalo je u srijedu za rezoluciju koja je potez Moskve nazvala nezakonitim, produbljujući međunarodnu izolaciju Rusije. Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije - Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Suzdržano je bilo 35 zemalja, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na Twitteru kako je zahvalan državama koje su podržale "historijsku rezoluciju" UN-ove Opće skupštine.&nbsp;- Svijet je rekao svoje, ruski pokušaj aneksije je bezvrijedan i nikada ga slobodne nacije neće priznati - napisao je.

U Briselu se više od 50 zapadnih zemalja sastalo kako bi obećalo dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, posebno oružje za protuzračnu odbranu, nakon teških napada koje je ove sedmice naredio ruski predsjednik Vladimir Putin kao odgovor na eksploziju na mostu na Krimu.Obećanja saveznika uključivala su najavu Francuske da će isporučiti radarske i protuzračne odbrambene sisteme Ukrajini u nadolazećim sedmicama. Britanija je obećala projektile za protuzračnu odbranu, a Kanada je rekla da će, među ostalim, osigurati topničke projektile.

<h2>Od ponedjeljka ubijeno najmanje 26 osoba</h2>

Na sastanku Obrambene kontaktne grupe za Ukrajinu u Briselu, američki ministar obrane Lojd Austin (Lloyd) rekao je da su posljednji napadi Rusije razotkrili njezinu "zloću i okrutnost". Najmanje 26 ljudi ubijeno je od ponedjeljka u ruskim raketnim napadima širom Ukrajine.

- Ukrajina je dobila na zamahu od septembra s izvanrednim dobicima, ali trebat će joj više pomoći. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo bili sigurni da imaju ono što je potrebno da budu učinkoviti - rekao je Austin novinarima.

Dva gornja sprata potpuno su uništena, a ostatak je pod ruševinama, saopćio je gradonačelnik Oleksandr Senkevič

Mikolajiv: Pogođena je stambena zgrada od pet spratova

Rusija raketirala Mikolajiv: Pogođena stambena zgrada, spasioci na terenu

<a href="https://avaz.ba/tag/30/recep-tayyip-erdogan">Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan)</a> sastao se danas s kazahstanskim kolegom Kasimom Tokajevom (Kasssym-Jomart Tokayev) u AStani.&nbsp;Nakon sastanka je poručio da će Turska nastaviti podržavati stabilnost, mir, suverenitet i teritorijalni integritet bratskog Kazahstana, prenijela je Anadolija. Ranije je najavljeno da će Erdoan u Astani prisustvovati&nbsp;4. sastanku Vijeća za stratešku saradnju na visokom nivou Turske i Kazahstana, a osim tuga učestvovat će na šestom samitu Konferencije o interakciji i mjerama za izgradnju povjerenja u Aziji.Zanimljivo da su dva predsjednika pauzu iskoristila i za sportske aktivnosti, pa su Tokajev i Erdoan zaigrali stoni tenis. Fotografije su objavljene na društvenim mrežama, a sudeći prema njima predsjednici dvije zemlje su uživali u partiji stonog tenisa.Inače, Erdoan će se u narednim danima, kako je najavljeno, u glavnom gradu Kazahstana sastati i sa Vladimirom Putinom.

<blockquote class="twitter-tweet">(VIDEO) Turkish President Recep Tayyip Erdogan plays table tennis with his Kazakh counterpart Kassym-Jomart Tokayev in Astana <a href="https://t.co/jrL7ve5Are">pic.twitter.com/jrL7ve5Are</a>&mdash; ANADOLU AGENCY (@anadoluagency) <a href="https://twitter.com/anadoluagency/status/1580244394732818432?ref_src=twsrc%5Etfw">October 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Turski predsjednik će se u narednim danima, kako je najavljeno, u glavnom gradu Kazahstana sastati i sa Vladimirom Putinom

Erdoan i Tokajev pauzu između sastanaka iskoristili da zaigraju stoni tenis

<a href="https://avaz.ba/tag/40/francuska">Francuska će isporučiti radarske i protivzračne sisteme Ukrajini</a> u narednim sedmicama, prvenstveno da bi pomogla toj zemlji u odbrani od dronova, izjavio je večeras francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron).

Makron u intervjuu televiziji "Frans 2" nije otkrio detalje o tipu naoružanja niti je precizirao o kojoj količini je riječ.
Pariz je ranije isporučio Ukrajini protivavionske rakete "Mistral", koje se ispaljuju sa ramena.&nbsp;Francuski predsjednik je dodao da Pariz radi sa Danskom na slanju dodatnih haubica tipa "cezar" u okviru vojne pomoći Kijevu.

<blockquote class="twitter-tweet">⚡️🇫🇷 President Emmanuel Macron has announced that France is looking to deliver air defense systems to Ukraine, including radars and missiles, in the coming weeks.&mdash; KyivPost (@KyivPost) <a href="https://twitter.com/KyivPost/status/1580303446275633152?ref_src=twsrc%5Etfw">October 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pariz je ranije isporučio Ukrajini protivavionske rakete "Mistral", koje se ispaljuju sa ramena

Makron: Nije precizirao o kojem oružju je riječ

Makron: Šaljemo Ukrajini radarske i protivzračne sisteme

<a href="https://avaz.ba/tag/131374/volodimir-zelensky">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky)</a> se oglasio na Twitteru nakon što je usvojena rezolucija Generalne skupštine UN-a kojom se osuđuje ruska ilegalna aneksija ukrajinskih region i zahvalio svim zemljama koje podržale njeno usvajanje.- Zahvaljujem svakoj od 143 države koje su podržale historijska rezoluciju UN-a pod nazivom Teritorijalni integritet Ukrajine: Obrana načela Povelje UN-a. Svijet je rekao svoje. Ruski pokušaj aneksije je bezvrijedan i nikad ga slobodne nacije neće priznati. Ukrajina će vratiti svu svoju zemlju - poručio je Zelenski.Generalna skupština UN-a osudila je ruski pokušaj nezakonite aneksije četiriju djelomično okupiranih ukrajinskih regija i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez. 
Za rezoluciju kojom se osuđuje ruska ilegalna aneksija ukrajinskih regiona su glasale 143 države, 33 zemlje su bile suzdržane, a još četiri su, uz Rusiju, bile protiv ove rezolucije.

<blockquote class="twitter-tweet">Grateful to 143 states that supported historic <a href="https://twitter.com/hashtag/UNGA?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#UNGA</a> resolution "Territorial integrity of Ukraine: defending the principles of the UN Charter". The world had its say - RF’s attempt at annexation is worthless & will never be recognized by free nations. 🇺🇦 will return all its lands <a href="https://t.co/FupYPfZz8M">pic.twitter.com/FupYPfZz8M</a>— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1580295103088066560?ref_src=twsrc%5Etfw">October 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za usvajanje rezolucije kojom se osuđuje ruska ilegalna aneksija ukrajinskih regiona su glasale 143 države

Zelenski: Zahvalio zemljama koje su podržale rezoluciju

Zelenski: Ovo je historijska odluka UN-a, svijet je rekao svoje

<a href="https://avaz.ba/tag/44372/generalna-skupstina-un-a">Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN)</a> usvojila je danas rezoluciju kojom se osuđuje ruska ilegalna aneksija ukrajinskih regiona, a za usvajanje rezolucije su glasale 143 države, javlja Anadolu Agency (AA).

Glasanje na Generalnoj skupštini od 193 člana održano je nakon što je svjetsko tijelo u ponedjeljak sazvalo hitnu sjednicu na kojoj se raspravljalo o "nezakonitim" referendumima za rusku aneksiju dijelova istočne Ukrajine, Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona.
Protiv rezolucije glasalo je pet zemalja, Rusija, Venecuela, Sjeverna Koreja, Bjelorusija i Sirija, dok su 33 zemlje bile uzdržane, među kojima Kina i Indija.
Rezolucijom Generalne skupštine UN-a pozivaju se sve države i međunarodne organizacije da ne priznaju bilo kakvu promjenu statusa četiri regiona u istočnoj Ukrajini i zahtijeva da Rusija odmah i bezuslovno poništi svoje odluke.

Suzdržane su bile 33 zemlje, među kojima Kina i Indija

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska aneksija Ukrajine, pet država bilo protiv

<a href="https://avaz.ba/tag/128269/alicia-kearns">Ališa Kerns (Alicia Kearns), konzervativna zastupnica u parlamentu Velike Britanije i velika prijateljica Bosne i Hercegovine</a>, izabrana je za predsjedavajuću Komiteta za vanjske poslove jednog od najmoćnijih komiteta u britanskom parlamentu.U utrci za prestižnu funkciju pobijedila je Sir Ijana Dankana Smita (Ian Duncan Smith) koji iza sebe ima karijeru dugu 30 godina, a kako piše BBC, ovo je drugi put zaredom da je za predsjedavajućeg pobijedio zastupnik koji nije dobro poznat. Tako je Tom Tugendhat 2017. pobijedio, a nakon njegovog odlaska su otvoreni izbori u kojima je slavila Kerns.Podsjetimo, Ališa Kerns je aktivno radila na promociji Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji, a upravo njenom zaslugom se nekoliko puta raspravljalo o našoj zemlji u Zastupničkom domu britanskog parlamenta. Također, Kerns je tokom mandata bivšeg premijera Borisa Džonsona (Johnson) lobirala za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i sličnim političarima koji su ugrožavali mir i sigurnost u BiH.

<blockquote class="twitter-tweet">Conservative MP Alicia Kearns elected as chair of Foreign Affairs Committee, the first woman to hold the post<a href="https://t.co/gHzZFkkA1j">https://t.co/gHzZFkkA1j</a>— BBC Politics (@BBCPolitics) <a href="https://twitter.com/BBCPolitics/status/1580259508793667585?ref_src=twsrc%5Etfw">October 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kerns je tokom mandata bivšeg premijera Borisa Džonsona lobirala za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i sličnim političarima koji su ugrožavali mir i sigurnost u BiH

Ališa Kerns imenovana za predsjedavajuću Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Američki multimilijarder i osnivač Tesle Ilon Mask (Elon Musk)</a> odlučio se okušati i u parfimeriji, a njegov parfem "Spaljena kosa" za samo nekoliko sati zaradio je milion dolara.On se tokom dana redovno oglašavao na Twitteru, gdje je naveo da je već prodao 10.000 bočica svog parfema. Otvoreno se zapitao zašto i ranije nije pokušao ovako nešto.- S imenom kao što je moje, ulazak u posao s mirisima je bio neizbježan, zašto sam se uopće borio protiv toga toliko dugo - napisao je Mask.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">10,000 bottles of Burnt Hair sold!— Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1580056291082280960?ref_src=twsrc%5Etfw">October 12, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zbog dobrog "debija" u svijetu parfimerije, Mask je odlučio promijeniti i opis svog Twitter naloga. Tako da vlasniku Tesle i osnivaču SpaceX-a piše da je prodavač parfema.

Inače, Mask je parfem prvi put počeo reklamirati u septembru.

Novi italijanski parlament spreman za prvu sjednicu

Voles: Velika Britanija će Ukrajini poslati protuzračne projektile AMRAAM

Ponovo pogođen Kijev: Grad bio meta masovnog bombardovanja

Britanski obavještajci: Rusi pokušavaju osnažiti novu liniju fronta

Dolar blago oslabio: Cijene nafte stabilne

Sjeverna Koreja vježbala ispaljivanje projektila koji mogu nositi nuklearno oružje

Poljski ministar za evropska pitanja podnio ostavku

Generalna skupština UN-a: BiH osudila rusku aneksiju ukrajinskih regiona

Bajden: Svijet je Rusiji poslao jasnu poruku

Rusija raketirala Mikolajiv: Pogođena stambena zgrada, spasioci na terenu

Erdoan i Tokajev pauzu između sastanaka iskoristili da zaigraju stoni tenis

Makron: Šaljemo Ukrajini radarske i protivzračne sisteme

Zelenski: Ovo je historijska odluka UN-a, svijet je rekao svoje

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska aneksija Ukrajine, pet država bilo protiv

Ališa Kerns imenovana za predsjedavajuću Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije

Ilon Mask se okušao u parfimeriji: Njegov parfem "Spaljena kosa" za samo nekoliko sati zaradio milion dolara

Globus

Novi italijanski parlament spreman za prvu sjednicu

Voles: Velika Britanija će Ukrajini poslati protuzračne projektile AMRAAM

Ponovo pogođen Kijev: Grad bio meta masovnog bombardovanja

Britanski obavještajci: Rusi pokušavaju osnažiti novu liniju fronta

Dolar blago oslabio: Cijene nafte stabilne

Sjeverna Koreja vježbala ispaljivanje projektila koji mogu nositi nuklearno oružje

Poljski ministar za evropska pitanja podnio ostavku

Generalna skupština UN-a: BiH osudila rusku aneksiju ukrajinskih regiona

Bajden: Svijet je Rusiji poslao jasnu poruku

Rusija raketirala Mikolajiv: Pogođena stambena zgrada, spasioci na terenu

Erdoan i Tokajev pauzu između sastanaka iskoristili da zaigraju stoni tenis

Makron: Šaljemo Ukrajini radarske i protivzračne sisteme

Zelenski: Ovo je historijska odluka UN-a, svijet je rekao svoje

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska aneksija Ukrajine, pet država bilo protiv

Ališa Kerns imenovana za predsjedavajuću Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije

Ilon Mask se okušao u parfimeriji: Njegov parfem "Spaljena kosa" za samo nekoliko sati zaradio milion dolara