<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zelenski&amp;">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski</a> ponovno je u utorak osudio referendum koji su proruske vlasti provele u četiri ukrajinske pokrajine nazvavši ga farsom te izjavio da će Ukrajina braniti svoje ljude koji žive pod okupacijom.&nbsp;- Ova farsa na okupiranim područjima ne može se nazvati čak ni imitacijom referenduma - rekao je Zelenski u svom noćnom videoobraćanju.
Proruske vlasti četiri ukrajinske pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripojenju Rusiji izjasnilo 96 posto birača.

Zelenski je rekao kako će Ukrajina braniti svoje ljude koji još uvijek žive pod okupacijom u četiri područja u kojima su održan referendum, u regijama Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona te u dijelovima regije Harkiv koji je još uvijek pod okupacijom.

Ne iznoseći detalje, najavio je dobre vijesti koje će uskoro stići s fronta.
- Napredujemo i oslobodit ćemo našu zemlju - rekao je.

Ne iznoseći detalje, najavio je dobre vijesti koje će uskoro stići s fronta

Zelenski: Referendum je farsa, branit ćemo svoje ljude koji žive pod okupacijom

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kuba&amp;">Kuba je potpuno bez struje</a> nakon što je uragan Ian pogodio zapadni dio otoka, objavila je kubanska vlada.

Dvije su osobe poginule, a zgrade su oštećene širom zemlje.
- Električni sistem doživio je potpuni kolaps - rekli su dužnosnici, nakon što jednu od glavnih elektrana ne mogu vratiti u pogon.

Na kubanskoj državnoj televiziji čelnik uprave za električnu energiju objavio da je došlo do nestanka struje na cijelom otoku kao rezultat kvara nacionalnog električnog sistema, ostavljajući 11 miliona ljudi u mraku.

Novinar državne novinske agencije izvijestio je da se termoelektrana Antonio Guiteras nije mogla sinhronizirati. Sa sjedištem u Matanzasu, 100 km istočno od glavnog grada Havane, Antonio Guiteras je najvažnije energetsko postrojenje na Kubi.

<h2>"Bilo je apokaliptično, prava katastrofa"</h2>

Vlasnik poznatog proizvođača cigara Finca Robaina na društvenim je mrežama objavio fotografije pustoši koju je uragan napravio na farmama duhana.

- Bilo je apokaliptično, prava katastrofa - napisao je Hiroči (Hirochi) Robaina.

<blockquote class="twitter-tweet">&quot;La Finca Robaina, en San Juan y Martínez, Pinar del Río, es un desastre&quot;. ✍️📷 Hirochi Robaina <a href="https://t.co/5s0K0YrpSF">pic.twitter.com/5s0K0YrpSF</a>&mdash; Qva en Directo (@en_qva) <a href="https://twitter.com/en_qva/status/1574779660856066052?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Majelin (Mayelin) Suarez, stanovnica mjesta Pinar del Rija, rekla je da joj je ponedjeljak navečer, kada je pogodila oluja, bila najmračnija u životu.

- Skoro smo ostali bez krova na kući -&nbsp;rekla je za Reuters.&nbsp;- Moja kćerka, suprug i ja smo ga svezali konopcem da ne odleti - prenosi BBC.Kubanski predsjednik Miguel Diaz Canel posjetio je taj dio Kube i obećao da će se izdići iznad nedaća, tvitalo je kubansko predsjedništvo.

<h2>Uragan treće kategorije sada prijeti Floridi</h2>

Stanovnici floridske obale Meksičkog zaljeva napuštaju svoje domove prije dolaska uragana Ian koji je na putu prema Floridi i očekuje se da će udariti o obalu u srijedu navečer, uz razorne vjetrove od 200 kilometara na sat i obilne oborine.

Više od 2,5 miliona stanovnika Floride je pod naredbama o evakuaciji ili upozorenjima a prema procjeni Nacionalnog centra za uragane Ian bi najvjerovatnije trebao stići do obale južno od Tampe, u blizini Sarasote, gdje su kilometri pješčanih plaža i brojna odmarališta, omiljena među penzionerima i turistima.

Sa sjedištem u Matanzasu, 100 km istočno od glavnog grada Havane, Antonio Guiteras je najvažnije energetsko postrojenje na Kubi

Uragan poharao Kubu: Dvije osobe poginule, cijeli otok u totalnom mraku

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Njema%C4%8Dka&amp;">Sve više ljudi u Njemačkoj</a> nije raspoloženo da radi i na posao ide samo zato što mora, pokazali su rezultati jedne ankete. Skoro polovina zaposlenih, njih 48 posto, želi preći na skraćeno radno vrijeme u dogovoru s poslodavcem.

Čak 56 posto izjavilo je da je spremno odmah dati otkaz na poslu – ali ne može jer su prisiljeni raditi iz finansijskih razloga.

Podaci su rezultat godišnjeg istraživanja instituta YouGov, a objavio ih je HDI, ugovorno tijelo za osiguranje. U junu i julu ispitan je 3.891 zaposlenik stariji od 15 godina.

Prije pandemije, 2019., samo je 41 posto ispitanika reklo da bi prestalo raditi da ima dovoljno novca.
Više od tri četvrtine njih reklo je da podržava uvođenje četverodnevne radne sedmice u svojoj kompaniji, ali velika većina uz primjerenu platu.
Predanost poslu opada posebno među mladim zaposlenicima: 58 posto mlađih od 25 godina kaže da ne mogu zamisliti život bez posla, u usporedbi s 69 posto prije dvije godine.
HDI osiguranje i Savezna agencija za zapošljavanje vide rezultate kao znak brzih promjena na tržištu rada.

<h2>1,9 miliona slobodnih radnih mjesta</h2>

- Nije iznenađenje da se zahtjevi kompanija i očekivanja zaposlenika u vezi s njihovim radnim mjestima i svakodnevnim životom brzo mijenjaju - rekao je Torston Vitake (Thorsten Withake), voditelj agencije za zapošljavanje za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju.

- Prema rezultatima našeg istraživanja, posebno mladi zaposlenici u Njemačkoj žele više slobode na radnom mjestu - istakao je direktor HDI osiguranja Christopher Lohmann.
Očekivanja zaposlenika su u sukobu sa zahtjevima tržišta rada. Prema podacima Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja, u drugom tromjesečju ove godine bilo je 1,9 miliona slobodnih radnih mjesta, više nego u bilo kojem trenutku od početka istraživanja.
Kadrovska situacija u zdravstvenim i skrbničkim ustanovama je napeta, no puno je slobodnih radnih mjesta i u obrtništvu i informatičkoj industriji.

Više od tri četvrtine njih reklo je da podržava uvođenje četverodnevne radne sedmice u svojoj kompaniji, ali velika većina uz primjerenu platu

Prije pandemije, 2019., samo je 41 posto ispitanika reklo da bi prestalo raditi da ima dovoljno novca

Istraživanje u Njemačkoj: Čak 56 posto ispitanika izjavilo da je spremno odmah dati otkaz

Poljska i Norveška su svečano <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Plinovod&amp;">otvorile novi baltički plinovod</a> koji je izgrađen kao prijeko potrebna alternativa ruskim plinovodima.&nbsp;Na svečanosti u Poljskoj, norveški ministar energetike Terje Asland rekao je da je otvaranje baltičkog plinovoda "prekretnica na važnom putu prema evropskoj nezavisnosti".
Plinovod dug 850 kilometara povezuje Poljsku s danskim kopnom, a zatim s Norveškom, drugim najvećim dobavljačem plina u EU nakon Rusije. Omogućuje Poljskoj da po prvi put direktno crpi plin iz norveških nalazišta.

Poljski predsjednik Andrzej Duda nazvao je novi plinovod "poljskim snom".

- Baltički plinovod će nam omogućiti diversifikaciju opskrbe plinom, ojačati suverenitet naše zemlje i učiniti nas nezavisnim od Rusije - dodao je Duda.
Projekat je odobren 2019. godine, ali su zbog ekoloških razloga danska regulatorna tijela zaustavila izgradnju prošle godine. Nova dozvola izdana je u martu, nekoliko dana nakon što je Rusija napala Ukrajinu.

Pritisak da se izbjegne oslanjanje na rusku energiju pojačan je nakon što su otkrivena misteriozna curenja na plinovodu Sjeverni tok.

Očekuje se da će Baltički plinovod, za koji se procjenjuje da je koštao 2,3 milijarde dolara, dosegnuti puni kapacitet 2023. godine.

Na svečanosti u Poljskoj, norveški ministar energetike Terje Asland rekao je da je otvaranje baltičkog plinovoda "prekretnica na važnom putu prema evropskoj nezavisnosti"

Svečano otvoren novi baltički plinovod

<a href="https://avaz.ba/tag/101649/antony-blinken">Američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony)</a> izjavio je u utorak da Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici nikad neće priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija i da će njegova zemlja pomoći Evropi u energetskoj krizi.

Rusija i vlasti na okupiranim ukrajinskim područjima objavili su da su se stanovnici na "referendumima" u velikom postotku izjasnili za pripajanje Rusiji. Blinken je ponovio da će Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici uvesti nove i oštre sankcije Rusiji.- Važno je podsjetiti što se ovdje događa. Rusija je napala Ukrajinu, okupirala njene teritorije i provodi zločinačku akciju na tim teritorijima prisiljavajući tamošnje stanovnike na odlazak.&nbsp;Neke osobe su preseljene a neke su "jednostavno nestale - rekao je blinken i dodao:- Zatim onamo dovode Ruse, postavljaju fantomske vlade i organiziraju referendume manipulirajući rezultatima i viču da ti teritoriji pripadaju Rusiji.Naglasio je da će SAD pomoći Ukrajini da "vrati" ta područja.

Rusija je napala Ukrajinu, okupirala njene teritorije i provodi zločinačku akciju na tim teritorijima prisiljavajući tamošnje stanovnike na odlazak, navodi on

Blinken: SAD će pomoći Ukrajini da "vrati" ta područja

Blinken: SAD i saveznici neće priznati ruske referendume

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio djelimičnu mobilizaciju</a> veliki broj Rusa pokušava pobjeći iz zemlje. I dok Rusi bježe iz dvoje domovine, Putin se u sočiju sastao sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom (Alexander Lukashenko).Na službenoj stranici Kremlja je obavljen video susreta Putina i Lukašenka, a na njemu se vidi kako ruski predsjednik nervozno lupka nogom, dok je Lukašenko objašnjavao šta se događa na granicama. Lukašenko je uvjeravao Putina da će pobijediti u ratu u Ukrajini.- Naš smjer je ispravan, naša misija je ispravna. Mi ćemo pobijediti. Nemamo drugog izbora. Mi kao Slaveni ne bismo tolerirali poniženje - kazao je Lukašenko i dodao:- Recimo da 30.000 ili 50.000 ljudi pobjegne. Ako bi ostali, bi li bili naši ljudi? Neka bježe. Ne znam što mislite o tome, ali nisam bio previše zabrinut 2020. godine kada su ljudi otišli.

<blockquote class="twitter-tweet">Putin&#39;s now getting lectured by Lukashenko what to do when tens of thousands of your people are fleeing the country: &quot;Let them run ... I never worried about it. They&#39;re asking to come back ... You just have to decide what to do with them&quot; <a href="https://t.co/2jAqq0P5jD">pic.twitter.com/2jAqq0P5jD</a>&mdash; Alec Luhn (@ASLuhn) <a href="https://twitter.com/ASLuhn/status/1574320268310446081?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naš smjer je ispravan, naša misija je ispravna. Mi ćemo pobijediti. Nemamo drugog izbora, naveo je bjeloruski predsjednik

Zanimljiv sastanak: Lukašenko pričao Putinu o Rusima koji bježe, pogledajte reakciju ruskog predsjednika

<a href="https://avaz.ba/tag/27812/filippo-grandi">Filipo Grandi (Filippo) je odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN)</a> ponovo postavljen na poziciju UN-ovog visokog komesara za izbjeglice, javlja Anadolu Agency (AA). U saopćenju UN-a navedeno je kako je Generalna skupština, nakon konsultacija sa zemljama članicama, donijela odluku o produženju mandata Grandiju, koji je isticao do 1. jula 2023. godine, do 31. decembra 2025. godine.
Navedeno je i kako je Grandi kazao da iz ličnih razlog želi drugi mandat ograničiti na 2,5 godine. Italijanski diplomata rođen je 1957. godine, a humanitarnim radom počeo se baviti 1990.-ih.&nbsp;Radio je za nekoliko UN-ovih agencija, a 2005. je imenovan za pomoćnika generalnog komesara UN-ove agencije za palestinske izbjeglice.Od 2010. do 2014. godine obavljao je dužnost generalnog komesara agencije.&nbsp;Na poziciju UN-ovog visokog komesara za izbjeglice postavljen je 2016. godine.

Na poziciju UN-ovog visokog komesara za izbjeglice postavljen je 2016. godine

Grandi: Humanitarnim radom se počeo baviti 1900-ih

Filipo Grandi ponovo imenovan na poziciju UN-ovog visokog komesara za izbjeglice

Nakon referenduma koji je održan <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">u četiri okupirane ukrajinske regije</a> Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk ruska agencija TASS je prenijela izjave stranih posmatrača, kako oni navode, iz Njemačke, Mozambika i neimenovanog posmatrača iz BiH.- Kritikovanje sa zapada postoji samo iz razloga zato što im se referendum ne sviđa iz političkih razloga - rekao je za TASS posmatrač iz RS-a.U izvještaju se piše da su prisustvovali i posmatrači iz Bugarske, Centralnoafričke Republike, Francuske i Srbije.Novinar RTRS-a Danijel Simić je podijelio fotografiju uz opis "Brojimo sitno", dok je iza njega stajao natpis Izborne komisije Hersonske oblasti.Podsjećamo, Milorad Dodik je prilikom sastanka sa Putinom najavio da je moguće da će predstavnici iz RS-a biti poslani na referendume da ih nadziru.

<blockquote class="twitter-tweet">Бројимо ситно. <a href="https://t.co/7CkD0mvYar">pic.twitter.com/7CkD0mvYar</a>&mdash; Дани(ј)ел Симић (@cumuh) <a href="https://twitter.com/cumuh/status/1574758301350465541?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Novinar RTRS-a Danijel Simić je podijelio fotografiju uz opis "Brojimo sitno", dok je iza njega stajao natpis Izborne komisije Hersonske oblasti

Referendum u Ukrajini pratili i posmatrači iz RS-a

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Aleksandar i njegova Svetlana su iz Rusije stigli na dvosedmični odmor u Crnu Goru</a>. Planirali su da se vrate kući, ali je onda ruski predsjednik Vladimir Putin naredio djelimičnu mobilizaciju.Zbog toga Aleksandar (30), koji se inače bavi hortikulturom, ne želi rizikovati da bude poslan u rat, te se zbog toga ne planira vratiti u Rusiju.- Ovo nije naš rat. napadamo naše komšije, braću, pokušavamo da okupiramo teritorije koje nisu naše. Definitivno se neću boriti za to, a kamoli da umrem zbog toga - rekao je Aleksandar.

Iz Kremlja je objavljeno da će 300.000 biti pozvano, da da će pozivi stići onim koj iimaju vojno iskustvo i vitalne vještine. No, brojni Rusi su se pobunili jer su u mobilizaciju pozvani i ljudi bez vojnog iskustva.

Zbog toga su desetine hiljada ljudi, većinom muškaraca, našli se u kilometarskim kolonama na graničnim prijelazima. Neki su brzo pokupovali avionske karte i otišli prema zapadnim zemljama. Aleksandar navodi kako se plaši da će otići još mnogo ljudi osim ako ruske vlasti ne zatvore granice. 
Baš kao i Aleksandar, ni Maksim (48), doktor, ne želi da se vrati u Rusiju. Vijest o djelimičnoj mobilizaciji ga ja je zatekla tokom odmora u Crnoj Gori.
- Mnoge moje kolege dobile su poziv da se jave. Neki su čak i stariji od mene, i ne tako zdravi da bi se borili - rekao je Maksim. 
Aleksandrova supruga Svetlana je rekla da će otići u Rusiju po jednoipogodišnju kćerku, ali i kako bi pokušala prodati imovinu, nakon čega bi se vratila u Crnu Goru.&nbsp;

Ovo nije naš rat. napadamo naše komšije, braću, pokušavamo da okupiramo teritorije koje nisu naše, rekao je Aleksandar

Rusima se odmor u Crnoj Gori pretvorio u bjekstvo od mobilizacije

<a href="https://avaz.ba/tag/132828/odessa">Britanski odbrambeni analitičar i profesor Majkl Klark (Michael Clarke) rekao je da je Odesa</a>, strateški važan grad u kojem se nalazi velika luka, napadnut oružjem koje se do sada malo koristilo.On je naveo kako se ruske zračne snage bore da dođu do grada. Navodi kako Moskvi ponestaje preciznih projektila, pa su umjesto toga posegnuli za jeftinim iranskim bespilotnim letjelicama koje nisu baš sofisticirane i lebde iznad mete prije nego što bombardiraju.&nbsp;Klark ocjenjuje kako iranske bespilotne letjelice nisu posebno moćne, ali predstavljaju problem. Dodao je kako se one koriste za napade na civilne centre.&nbsp;U međuvremenu Ukrajina dobiva više sistema protivzračne odbrane iz Sjedinjenih Američkih Država i Norveške, pa Klark navodi kako to dovodi do novog novog zračnog rata bespilotnih letjelica i zemaljskih projektila.

<blockquote class="twitter-tweet">What impact will Russia's 'mobilisation' have on the war in Ukraine? Security and defence analyst Michael Clarke says "undoubtedly" Russia is planning a "big offensive for after the winter".<a href="https://t.co/Ur433ETXSw">https://t.co/Ur433ETXSw</a> 📺 Sky 501, Virgin 602, Freeview 233, YT <a href="https://t.co/d8d3sF6I1L">pic.twitter.com/d8d3sF6I1L</a>— Sky News (@SkyNews) <a href="https://twitter.com/SkyNews/status/1574437263219490817?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Navodi kako Moskvi ponestaje preciznih projektila, pa su umjesto toga posegnuli za jeftinim iranskim bespilotnim letjelicama koje nisu baš sofisticirane i lebde iznad mete prije nego što bombardiraju

Britanski vojni analitičar tvrdi: Na ukrajinskom nebu počinje nova faza rata

Proruske vlasti četiri ukrajinske pokrajine pod kontrolom Rusije objavile su da se prema prvim rezultatima <a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">referenduma za pripajanje Rusiji</a> izjasnilo 96 posto birača, javljaju ruske agencije.

Vlasti svake od četire regije - Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporožje - potvrdile su da se "za" pripojenje Rusiji izjasnilo između 96 i 98 posto birača na referendumima, koje je međunarodna zajednica nazvala "lakrdijom". Podaci o tako visokom izjašnjavanju za aneksiju temelje se na 20 do 27 posto glasova, javljaju agencije Ria Novosti, Tass i Interfax, prenosi agencija AFP.

Ovo su rezultati po regijama: 97 posto u Hersonu, 98 posto u Zaporožju, 98 posto u Donjecku i 98 posto u Lugansku.Utorak je bio završni dan referenduma u četiri navedene regije istoka Ukrajine koje je međunarodna zajednica, posebno zapadne zemlje, nazvala kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava bez minimuma demokratskih standarda.Zapadni mediji procjenjivali su da će podrška pridruživanju Rusiji iznositi oko 80 do 90 posto. Potom bi separatisti trebali podnijeti službeni zahtjev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije.

Kremlj je dao do znanja da bi se to moglo dogoditi brzo.Ruske snage uglavnom kontroliraju teritorij četire regije, koje čine oko 15 posto Ukrajine ili otprilike područje veličine Portugala, dok je Krim, anektiran 2014., veličine Belgije. Ruski parlament Duma mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.

Potom bi separatisti trebali podnijeti službeni zahtjev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije

Poznati prvi rezultati referenduma o aneksiji u četiri ukrajinske regije

<a href="https://avaz.ba/tag/5497/gruzija">Nikita je do Gruzije putovao dva dana</a> i jedan je od hiljada Rusa koji je htio izbjeći mobilizaciju u rat u Ukrajini. Novi val ruskih emigranata koji pristiže u tu kavkasku zemlju čine vojno sposobni muškarci koji dolaze u kolonama automobila dugim dvadesetak kilometara, biciklima, a neki i pješače kilometrima do graničnog prijelaza.- Nemam izbora nego pobjeći iz Rusije - rekao je Nikita za AFP stojeći s gruzijske strane graničnog prijelaza Kazbegi koji se nalazi u uskom stjenovitom klancu.
- Zašto bih uopšte morao ići u taj ludi rat?, upitao je taj 23-godišnjak.&nbsp;- Nisam topovsko meso. Nisam ubojica - naglasio je, dok mu je iznad glave, visoko na vedrom nebu, kružio sup. Kao i većina muškaraca koji su razgovarali s AFP-om, odbio je reći svoje prezime bojeći se osvete.
Denis (38) je rekao: "Naš predsjednik želi nas sve uvući u bratoubilački rat, koji je proglasio posve nelegitimno”.
- Želim pobjeći - rekao je kiselim osmijehom. "Za mene ovo nije lijep odmor u Gruziji, ovo je emigracija".

<h2>"Mobilizacija je kap koja je prelila čašu"</h2>

Aleksandar Sudakov, 32-godišnji menadžer, rekao je da je "mobilizacija za njega kap koja je prelila čašu" nakon dvadeset godina života pod sve autoritarnijim Putinom.- Ukrajinci su naša braća, ne razumijem kako bih mogao ići onamo ubijati ih ili biti ubijen”, dodao je.Rekao je da je Gruzija glavna destinacija onima koji bježe pred mobilizacijom jer Rusi mogu ući u zemlju i ostati do godinu dana bez vize. Rekao je da će razmisliti o tome da zatraži azil u nekoj zemlji Evropske unije kada mu se pridruže supruga i novorođeni sin, koje je ostavio u rodnom Sankt Peterburgu.Priliv imigranata iz Rusije izazvao je podijeljene osjećaje u Gruziji u kojoj su još svježa sjećanja na rusku invaziju 2008. godine.Gruzija je nakon petodnevnog rata ostala podijeljena, s ruskim postrojbama stacioniranima u dvjema separatističkim regijama koje je Kremlj priznao kao nezavisne nakon što je dogovoren prekid vatre uz posredovanje EU.

Gotovo 50.000 Rusa pobjeglo je u Gruziju u prva četiri mjeseca rata, objavio je u junu gruzijski ured za statistiku. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara. Još ih je gotovo 40.000 u istom razdoblju pobjeglo u Armeniju, drugu popularnu destinaciju za koju Rusima ne trebaju vize.Ruske vlasti u subotu su prvi put priznale da značajan broj ljudi napušta zemlju.Lokalno ministarstvo unutrašnjih poslova u ruskoj regiji koja graniči s Gruzijom objavilo je da se na cesti stvorila kolona od oko 2300 automobila koji čekaju da dođu do granice.Nikita je rekao da je za saobraćajnu gužvu kriva "neobuzdana korupcija". Rekao je da policija periodično zaustavlja saobraćaj i umjetno stvara zastoj "kako bi iznudila novac od očajnih ljudi".- Sada treba do tri dana da se prijeđe 20 kilometara do gruzijske granice, ali ako policiju podmitite, tada je u pitanju samo nekoliko sati, ispratit će vas do granice - rekao je, dodajući da zna da su neki ljudi platili stotine američkih dolara.Aleksandar je rekao da je platio policiji 1200 američkih dolara i opet mu je trebalo gotovo 30 sati da stigne do gruzijske granice.

Nikita je rekao da je ovo samo početak masovnog egzodusa.- Slijedit će milioni, niko ne želi ići u taj rat - čak ni oni Rusi koji su zatrovani vladinom propagandom i sviđa im se ideja da Rusija ponovno postane dominanta u postsovjetskom prostoru". Igor (32) je jedan od takvih.- Ja sam patriota, podržavam Putina i posebnu "vojnu operaciju" u Ukrajini - rekao je taj 32-godišnji IT stručnjak. "Ali lično ne mogu ići u rat jer jedini zarađujem u porodici i imam krvavu hipoteku".Rekao je da planira raditi na daljinu za rusku IT kompaniju iz Gruzije, ali će se morati vratiti u Rusiju kada mu za šest mjeseci istekne pasoš: "Bit ću živ još šest mjeseci, do marta, to je sve što sigurno znam".

Priliv imigranata iz Rusije izazvao je podijeljene osjećaje u Gruziji u kojoj su još svježa sjećanja na rusku invaziju 2008. godine

Rusi masovno bježe u Gruziju: "Nisam ubica"

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Američka obalna straža primijetila</a> je blizu otoka na Aljasci kineski i ruski pomorski konvoj, uključujući krstaricu s navođenim projektilima i razarač.

Dva druga broda kineske mornarice i tri broda ruske mornarice uočeni su u Beringovom moru u jednoj formaciji od 138 km od otoka Kiska, piše Sky News. Brod sa sjedištem u Honoluluu pratio je brodove prije nego što su razbili formaciju i razišli se. Zračnu podršku iz postaje obalne straže u Kodiaku pružao je C-130.

- Iako je postrojba djelovala u skladu s međunarodnim pravilima i normama, moramo osigurati da nema smetnji za američke interese u pomorskom okruženju oko Aljaske - rekao je Nejtan Mur (Nathan Moore), zapovjednik Sedamnaeste oblasti američke obalne straže.Incident se dogodio mjesec dana nakon što je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio na kinesko zanimanje za Arktik i sve veću vojnu izgradnju Rusije tamo.

<h2>Saradnja Pekinga i Moskve na Arktiku</h2>

Rekao je da je Rusija uspostavila novo Arktičko zapovjedništvo i otvorila stotine novih i bivših arktičkih vojnih lokacija iz sovjetske ere, uključujući dubokovodne luke i aerodrome.

- Kina se proglasila državom "blizu Arktika" i planira izgraditi najveći ledolomac na svijetu. Peking i Moskva također su se obvezali intenzivirati saradnju na Arktiku. To je dio produbljivanja strateškog partnerstva koje dovodi u pitanje naše vrijednosti i interese - rekao je Stoltenberg tokom posjeta sjeveru Kanade.
Ovo nije prvi put da su brodovi kineske mornarice doplovili blizu voda Aljaske. U septembru 2021. obalna straža u Beringovom moru i sjevernom Tihom oceanu naišla je na kineske brodove oko 80 km od Aleutskih otoka.

Dva druga broda kineske mornarice i tri broda ruske mornarice uočeni su u Beringovom moru u jednoj formaciji od 138 km od otoka Kiska

Primijećen ruski i kineski pomorski konvoj

Amerikanci uočili ruske i kineske ratne brodove kod otoka na Aljasci

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Turska&amp;">Turski ministar unutrašnjih poslova</a> Sulejman Sojlu (Suleyman Soylu) potvrdio je u utorak ujutru da je jedan policajac ubijen, dok je drugi povrijeđen u terorističkom napadu na policijsku stanicu u provinciji Mersin.&nbsp; Nakon napada u okrugu Mezitli, policija je poduzela opsežne mjere obezbjeđenja na mjestu događaja.&nbsp;Video snimak sa sigurnosnih kamera pokazuje kako dvije teroristkinje napadaju policijsku stanicu koristeći jurišne puške.Teroristkinje, koje su ranjene u pucnjavi, izvršile su samoubistvo detonirajući eksploziv skriven u ruksacima nakon što su shvatile da ne mogu pobjeći.
Turski ministar Sojlu je potvrdio da je riječ o članovima terorističke grupe PKK.
PKK je separatistička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Tokom višedecenijske terorističke kampanje protiv Turske teroristi PKK-a ubili su najmanje 40.000 ljudi.

Turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu potvrdio je da su napad izvršili članovi terorističke grupe PKK

Turska: U napadu na policijsku stanicu ubijen policajac, drugi ranjen

Pristalica bivšeg predsjednika Brazila Luiza Inacija Lule da Silve, a sada kandidata na predsjedničkim izborima, izboden je nožem do smrti u baru u gradu Kaskavel, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Brazil&amp;">saopštila je brazilska policija</a>.

Prema riječima očevidaca, a kako prenosi list O Povo, jedan čovjek je u subotu ušao u bar i pitao prisutne ko će od njih glasati za Da Silvu na izborima 2. oktobra.

Jedan gost je kazao "Ja ću", pa je napadnut nožem i izboden. Umro je u bolnici istog dana.

Zvaničnik lokalne policije potvrdio je ovaj izvještaj, uz molbu da mu se ime ne spominje.
Prethodno je policija saopštila da je gost ubijen nakon "političke rasprave" i dodala da je osumnjičeni za ubistvo, star 59 godina, u bjekstvu.
Da Silva, ljevičar koji je upravljao Brazilom od 2003. do 2010. godine, kao predsjednički kandidat je u doslovno svim ispitivanjima javnog mnjenja u vođstvu nad sadašnjim predsjednikom, desničarom Žairom Bolsonarom, koji tvrdi da ankete ne govore istinu i poziva se na mogućnost izborne krađe koja bi ga lišila predsjedničke funkcije.

Tokom napete predsjedničke kampanje, jedan pristalica Bolsonara ubio je lokalnog zvaničnika Da Silvine Radničke partije u gradu Foz de Iguacu.

Oba predsjednička kandidata nose neprobojne prsluke u javnim nastupima.
Bolsonaro je 2018. godine jedva izbjegao smrt kada ga je nožem izbo mentalno oboljeli čovjek.

Osumnjičeni za ubistvo, star 59 godina, je u bjekstvu

Zvaničnik lokalne policije potvrdio je ovaj izvještaj

Ubio čovjeka zbog politike: Ušao u bar i pitao ko će glasati za Da Silvu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Kremlj je priznao da su napravili greške</a> prilikom mobilizacije rezervista ruske vojske za borbu u Ukrajini, a više izvještaja govori da su pozivani ljudi bez vojnog iskustva, prestari ili invalidi.Prošlosedmični dekret o mobilizaciji već je izazvao široke proteste, mnogi su uhapšeni, a s obzirom na to da je pozivanje vojnika počelo brojni muškarci bježe iz države.Portparol ruskog predsjednik Dmitrij Peskov je rekao da "postoje slučajevi kada je uredba prekršena", ali je dodao da će sve greške biti ispravljene. On je kazao i da u nekim regijama "guverneri aktivno rade na popravljanju situacije".
Brojni vojni eksperti na Zapadu i Ukrajini kažu da Putinova odluka da pozove rezerviste pokazuje da ruske trupe ne uspijevaju na bojnom polju u Ukrajini, više od sedam mjeseci nakon što je Moskva započela invaziju.

Zelenski: Referendum je farsa, branit ćemo svoje ljude koji žive pod okupacijom

Uragan poharao Kubu: Dvije osobe poginule, cijeli otok u totalnom mraku

Istraživanje u Njemačkoj: Čak 56 posto ispitanika izjavilo da je spremno odmah dati otkaz

Svečano otvoren novi baltički plinovod

Blinken: SAD i saveznici neće priznati ruske referendume

Zanimljiv sastanak: Lukašenko pričao Putinu o Rusima koji bježe, pogledajte reakciju ruskog predsjednika

Filipo Grandi ponovo imenovan na poziciju UN-ovog visokog komesara za izbjeglice

Referendum u Ukrajini pratili i posmatrači iz RS-a

Rusima se odmor u Crnoj Gori pretvorio u bjekstvo od mobilizacije

Britanski vojni analitičar tvrdi: Na ukrajinskom nebu počinje nova faza rata

Poznati prvi rezultati referenduma o aneksiji u četiri ukrajinske regije

Rusi masovno bježe u Gruziju: "Nisam ubica"

Amerikanci uočili ruske i kineske ratne brodove kod otoka na Aljasci

Turska: U napadu na policijsku stanicu ubijen policajac, drugi ranjen

Ubio čovjeka zbog politike: Ušao u bar i pitao ko će glasati za Da Silvu

Kremlj priznao: Bilo je grešaka prilikom mobilizacije, sve zbog pritiska javnosti

Globus

Zelenski: Referendum je farsa, branit ćemo svoje ljude koji žive pod okupacijom

Uragan poharao Kubu: Dvije osobe poginule, cijeli otok u totalnom mraku

Istraživanje u Njemačkoj: Čak 56 posto ispitanika izjavilo da je spremno odmah dati otkaz

Svečano otvoren novi baltički plinovod

Blinken: SAD i saveznici neće priznati ruske referendume

Zanimljiv sastanak: Lukašenko pričao Putinu o Rusima koji bježe, pogledajte reakciju ruskog predsjednika

Filipo Grandi ponovo imenovan na poziciju UN-ovog visokog komesara za izbjeglice

Referendum u Ukrajini pratili i posmatrači iz RS-a

Rusima se odmor u Crnoj Gori pretvorio u bjekstvo od mobilizacije

Britanski vojni analitičar tvrdi: Na ukrajinskom nebu počinje nova faza rata

Poznati prvi rezultati referenduma o aneksiji u četiri ukrajinske regije

Rusi masovno bježe u Gruziju: "Nisam ubica"

Amerikanci uočili ruske i kineske ratne brodove kod otoka na Aljasci

Turska: U napadu na policijsku stanicu ubijen policajac, drugi ranjen

Ubio čovjeka zbog politike: Ušao u bar i pitao ko će glasati za Da Silvu

Kremlj priznao: Bilo je grešaka prilikom mobilizacije, sve zbog pritiska javnosti