<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Japan&amp;">Japan je uveo stroge mjere bezbjednosti</a> u Tokiju za današnju državnu sahranu ubijenog bivšeg premijera Šinzo Abea, kojoj će prisustvovati mnogobrojne strane zvanice.
Policijska uprava sprovodi najviše bezbjednosne mjere, ekvivalentne onima u vrijeme Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Tokiju prošle godine, kao i kada je car Naruhito stupio na prestol 2019. godine.

Broj policijskog prisustva premašit će 18.000 ljudi koji su bili mobilisani u maju za bezbjednost sastanka zemalja "Kvad" u Tokiju, sa liderima Japana, Sjedinjenih Država, Australije i Indije.

Policijski izvor je naveo da policija preduzima dodatne mjere predostrožnosti kako bi osigurala da nema praznine u bezbjednosti, s obzirom na to da je Abe upucan uprkos prisustvu policije 8. jula. Pošto će široka područja Metropoliten autoputa i putevi oko tog mjesta biti zatvoreni, vlada traži od građana da koriste javni prevoz.
Policija će biti postavljanja duž ulica, a bit će pojačani sistemi za uzbunu na lokacijama na kojima se okuplja mnogo ljudi i prikupljane informacija kako bi se preduzele mjere predostrožnosti protiv eventualnog terorističkog napada.

Kako je saopćila vlada, dvije lokacije na kojima će šira javnost polagati cvijeće bit će postavljena u parku u blizini Nipon Budokan hale u Tokiju, mjesta održavanja velikih događaja, prenio je Kjodo.

Državna sahrana bivšeg premijera koju finansira država počet će u 14 sati po lokalnom vremenu, a vlasti se suočavaju sa sve većim kritikama, jer se očekuje da će koštati oko 11,6 miliona dolara novca poreskih obveznika, pri čemu se veliki dio pripisuje troškovima bezbjednosti.
Održane su i demonstracije uoči državne sahrane, a učesnici protesta su rekli da održavanje događaja vrši pritisak na ljude da žale za smrću bivšeg lidera koji izaziva podjele.

Policijska uprava sprovodi najviše bezbjednosne mjere, ekvivalentne onima u vrijeme Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Tokiju prošle godine

Broj policijskog prisustva premašit će 18.000 ljudi

Državna sahrana Šinza Abea: Protesti širom Tokija, na snazi stroge mjere bezbjednosti

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Ruska sigurnosna služba FSB optužila je jučer</a> japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao doći do tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju. 

FSB je uhapsio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio "oštar protest" zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu u utorak vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno.

<h2>Tvrde da je htio doći do tajnih informacija o sankcijama</h2>

Konzul Tatsunori proglašen je personom non grata nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.

Povjerljive informacije uključivale su i onu o saradnji Rusije s neimenovanom zemljom u azijsko-pacifičkoj regiji, navela je ruska sigurnosna služba, a konzul je za njih dao "novčanu nagradu".

<h2>Japan: Vezali su mu ruke i stavili povez preko očiju </h2>

Moskva je diplomatskim kanalima protestovala kod japanske vlade zbog konzulovih postupaka, dodao je FSB.&nbsp;Ruske su se vlasti pri hapšenju poslužile "zastrašivanjem", vezavši konzulu ruke i stavivši mu povez preko očiju, što predstavlja "očiglednu povredu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima", ustvrdio je glasnogovornik japanske vlade.
- Pritvoreni konzul nije napravio ništa protuzakonito - naglasio je Matsuno, dodavši da je zamjenik japanskog ministra vanjskih poslova ruskom ambasadoru rekao da Tokio "mora poduzeti ekvivalentne korake", zatraživši od Moskve službenu ispriku.
Konzul nije imao nikakvih zdravstvenih problema i napustit će Rusiju do srijede, dodao je japanski dužnosnik.&nbsp;

Moskva je diplomatskim kanalima protestovala kod japanske vlade zbog konzulovih postupaka, dodao je FSB

FSB je uhapsio konzula Motokija Tatsunorija

Ruski FSB uhapsio japanskog diplomatu i držao ga satima

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Wall%20Street&amp;">Na Wall Streetu su jučer berzovni indeksi</a> pali peti trgovinski dan zaredom, pri čemu je i Dow Jones zaronio u područje "medvjeda" jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamatnih stopa američke centralne banke gurnuti ekonomiju u recesiju.

Dow Jones skliznuo je 1,11 posto, na 29.260 bodova, dok je S&amp;P 500 oslabio 1,03 posto, na 3.655 bodova, a Nasdaq indeks 0,60 posto, na 10.802 boda. Nakon što su u petak S&amp;P 500 i Nasdaq indeks zaronili u područje "medvjeda", 20 posto ispod svoje rekordne razine, jučer im se u tom području pridružio i Dow Jones.

Pad tih indeksa pet dana zaredom posljedica je strahovanja ulagača da će agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda gurnuti ekonomiju u recesiju. Prošle sedmice Fed je već treći put u nizu povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

A čelnici Feda poručili su i da će dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših nivoa u više od 40 godina. No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast ekonomije i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda.

<h2>Amerika je tehnički već u recesiji</h2>

Tehnički je američka ekonomija već uronila u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja pala na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka. Na tržištu se ovih dana najviše nagađa koliko bi Fed još mogao podići kamate.

- Ulagači su upravo bacili peškir u ring. Velika je nesigurnost po pitanju koliko će još Fed povećati kamate? Do 4,6 ili čak 5 posto? Kada će u 2023. godini taj proces završiti? - objašnjava situaciju na tržištu Džejk Dolarhajd (Jake Dollarhide), direktor u kompaniji Longbow Asset Management.
I na većini evropskih berzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,03 posto, na 7.020 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,46 posto, na 12.227 bodova, a pariški CAC 0,24 posto, na 5.769 bodova.

Prošle sedmice Fed je već treći put u nizu povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto

I na većini evropskih berzi cijene su dionica jučer pale

Pad na Wall Streetu petu sedmicu zaredom

Satelitske slike koje je u nedjelju objavio Maxar Technologies pokazuju duge kolone&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gruzija&amp;">na ruskoj strani granice s Gruzijom</a>. Iz Maxara kažu da slike prikazuju saobraćajnu kolonu od oko 16 kilometara sjeverno od graničnog prijelaza i dodaju da se "saobraćajna gužva vjerovatno nastavila dalje prema sjeveru snimljenog područja".CNN je ranije u ponedjeljak izvijestio da slike i videi s graničnog prijelaza između Rusije i Gruzije koji se šire društvenim mrežama pokazuju duge kolone kroz planinski prijevoj.&nbsp;Snimka dronom s tog područja u ponedjeljak sugerira da su stotine vozila okupljene na ruskoj strani, a svjedoci kažu da ljudi čekaju i do 48 sati da prijeđu u Gruziju.

Nekoliko videa prikazuje dodatne ruske sigurnosne snage kako stižu na granicu u oklopnom transporteru.Redovi su se stvorili na prijelazu Verkhnii Lars iz Sjeverne Osetije u Gruziju i drugim graničnim prijelazima otkako je predsjednik Vladimir Putin prošle sedmice objavio djelomičnu mobilizaciju.
Videozapisi pokazuju neke porodice i mnoge same muškarce među onima koji čekaju prijelaz na Verknii Lars. Stotine ljudi približavaju se prijelazu pješice, vukući kofere.
Usred iznenadnog priljeva, opoziciona političarka u Gruziji Nona Mamulashvili za CNN je rekla kako su "gurali vladu da uvede vize i/ili zatvori granice."Trenutno se ipak čini da je granica još uvijek otvorena.

<h2>Udvostručio se broj Rusa koji bježe u Finsku</h2>

Broj Rusa koji su u nedjelju ušli u Finsku preko kopnene granice s Rusijom udvostručio se u odnosu na prethodnu sedmicu, objavila je finska granična straža.

U nedjelju je 8.314 Rusa ušlo u Finsku preko finsko-ruske kopnene granice – dvostruko više nego sedmicu prije, tvitao je Meti Pitkaniti (Matti Pitkäniitty), šef međunarodnih poslova granične straže.

<blockquote class="twitter-tweet">Situation 26.9.2022 at 09.00 Finnish time Yesterday 8 314 Russians entered Finland via Finnish Russian land border. Double the number than week before. During Saturday and Sunday total of 16 886 Russians arrived. Many in transit to other countries. Sunday 5 068 Russians exited.— Matti Pitkäniitty (@MPitkaniitty) <a href="https://twitter.com/MPitkaniitty/status/1574296594106703875?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U ponedjeljak navečer je Pitkaniti napisao kako je saobraćaj na granici i dalje pojačan te da je 80 posto Rusa koji prelaze granicu u tranzitu prema drugim zemljama Šengena.

<blockquote class="twitter-tweet">Situation 26.9,2022 at 21.00 Finnish time Border traffic stays at elevated level. Chief of the Finnish Border Guard stated that up to 80% of arriving Russians are in transit to other (Schengen) countries At the moment I follow number of asylum seekers and illegal border crossings— Matti Pitkäniitty (@MPitkaniitty) <a href="https://twitter.com/MPitkaniitty/status/1574472103373541381?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Pratimo broj tražitelja azila i ilegalnih prelazaka granice - napisao je.

Uključujući brojke od subote, ukupno je stiglo 16.886 Rusa, a "mnogi su bili u tranzitu u druge zemlje", dodao je.
Nakon što je Kremlj objavio "djelomičnu mobilizaciju", Rusija je doživjela proteste širom zemlje i egzodus građana koji su napustili zemlju.
Prošle srijede, finski ministar obrane Anti Kaikonen (Antti Kaikkonen) rekao je da zemlja pomno prati situaciju.
Finska i Rusija dijele kopnenu granicu koja se proteže na 1.340 kilometara, a postoji nekoliko dostupnih graničnih prijelaza.

Stotine ljudi približavaju se prijelazu pješice, vukući kofere

Kilometarske kolone na granici Rusije i Gruzije

Bijeg iz Rusije: Kolona 16 kilometara na granici s Gruzijom, hiljade prelaze i u Finsku

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Velika%20Britanija&amp;">Britanska Laburistička stranka zabilježila</a> je u anketi najveće vodstvo u odnosu na vladajuću Konzervativnu stranku u više od 20 godina, a glavni je razlog vladin prijedlog o smanjenju poreza bogatima, piše The Times.

Ministar finansija Kvasi Kvarteg (Kwasi Kwarteng) predstavio je prošle sedmice plan koji predviđa najveće sniženje poreza u historiji, ukidanje limita za bonuse bankara i veliko zaduživanje, uzvitlavši prašinu na tržištima i pritisnuvši tečaj funte.
Ni građani nisu zadovoljni, ako je suditi po anketi YouGova.

Tako je udio ispitanika koji podržavaju opozicione laburiste u anketi čak 17 bodova veći od onog konzervativaca, što je najveća razlika od 2001. godine i mandata Tonija Blera (Tony Blair), piše The Times.

Najavljeno sniženje poreza izazvalo je veliki otpor, čak i među konzervativcima, pokazala je anketa, pa tako samo 19 posto ispitanika smatra da je Kvartengov prijedlog budžeta "pravedan", najmanje otkada je YouGov počeo postavljati to pitanje 2010., primjećuje londonski list.
Šef laburista Keir Starmer planira danas napasti plan premijerke Liz Tras (Truss) za ekonomiju i poručiti da će laburisti, umjesto da snižavaju poreze bogatima, otvarati radna mjesta, poboljšati obrazovanje radnika i uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama, najavljuje Reuters.

Šef laburista Keir Starmer planira danas napasti plan premijerke Liz Tras za ekonomiju

Britanska vlada želi manje poreze za bogate, konzervativcima jako pala popularnost

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%8Ce%C5%A1ka&amp;">Češka vlada privremeno će obnoviti kontrolu</a> granice sa Slovačkom zbog pojačanih nezakonitih migracija, izjavio je sinoć ministar unutrašnjih poslova.

Ove je godine granicu nezakonito prešlo 1.200 posto više ljudi, većinom iz Sirije, izjavio je na konferenciji za novinare ministar Vit Rakusan.

- To što gledamo ove godine još nismo imali prilike vidjeti. Od početka 2022. policija je pritvorila 11 hiljada ilegalnih migranata - rekao je Rakusan.

- Posrijedi su tranzitne migracije, velika većina tih ljudi želi u Njemačku. To je izazvalo nervozu i na njemačkoj strani granice - dodao je češki ministar. Provjere će krenuti u četvrtak i u prvoj će fazi trajati 10 dana, pojasnio je Rakusan, dodavši da su susjede obavijestili o odluci. 
I Češka i njene susjede članice su šengenske zone. Procjenjuje se da se u Češkoj smjestilo oko 300 hiljada ratnih izbjeglica iz Ukrajine koji nisu uključeni u podatke o nezakonitim migracijama, napominje Reuters.

Ove je godine granicu nezakonito prešlo 1.200 posto više ljudi, većinom iz Sirije, izjavio je na konferenciji za novinare ministar Vit Rakusan

Posrijedi su tranzitne migracije, velika većina tih ljudi želi u Njemačku

Češka zbog migranata vraća provjere na granici sa Slovačkom

Danske vlasti upozorile su sinoć brodove da izbjegavaju vode oko otoka Bornholm u Baltičkom moru zbog curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok 2, a <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sjeverni%20tok%201&amp;">pad pritiska utvrđen je i u Sjevernom toku 1.</a> 

Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku preko Baltičkog mora, ali Berlin je blokirao izdavanje dozvole za rad zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Operater plinovoda izvijestio je da je u noći s nedjelje na ponedjeljak pritisak u dijelu plinovoda pod morem pao sa 105 na sedam bara, vjerovatno zbog curenja plina. U plinovodu je bilo nešto plina unatoč tome što nije proradio.

- Dispečer Sjevernog toka 2 na prijelazu na kopno primijetio je nagli pad pritiska na Liniji A plinovoda Sjeverni tok 2 - izvijestila je kompanija u saopćenju, dodavši da je pokrenuta istraga i da su obavijestili nadležne vlasti Danske, Njemačke, Švedske, Finske i Rusije.

Danski regulator za energiju izvijestio je sinoć o curenju plina iz cjevovoda, a agencija za pomorski saobraćaj poručila je brodovima da izbjegavaju vode u polumjeru od pet nautičkih milja (devet kilometara) od otoka Bornholm. 
Oko plinovoda uspostavljena je zona "jer je opasan za brodski promet", poručile su danske vlasti.

Pritisak je pao i u Sjevernom toku 1, objavio je u ponedjeljak operater na internetskoj stranici. "Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdili razlozi", dodali su, ne navodeći dodatne informacije.

Rusija je još u junu znatno smanjila isporuke Sjevernim tokom 1, a u avgustu potpuno ih je obustavila zbog, kako tvrde, blokade turbine opreme koju je poslala na servis u Siemens Energy.
Čelnik njemačkog regulatora za mreže Klaus Mjuler (Mueller) napisao je na Twitteru da pad pritiska na oba cjevovoda "dodatno potkrepljuje ocjenu njemačkog regulatora za mreže da je situacija napeta".
Trenutno se ne zna zašto je pritisak pao, dodao je Mjuler, dodavši da problemi sa cjevovodom ne utječu na opskrbu Njemačke i da je nivo zaliha trenutno oko 91 posto.

Operater plinovoda izvijestio je da je u noći s nedjelje na ponedjeljak pritisak u dijelu plinovoda pod morem pao sa 105 na sedam bara

U plinovodu je bilo nešto plina unatoč tome što nije proradio

Danska tvrdi: Plin iz Sjevernog toka 2 curi u Baltičko more

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=NASA&amp;">NASA je uspješno sudarila</a> "DART" letjelicu sa asteroidom "Dimorfos".Opservatorije širom svijeta aktivno posmatraju da li je sudar uspio da promijeni kretanje asteroida, uključujući NASA-ine svemirske teleskope "Džejms Veb" i "Habl".
Ukoliko se ispostavi da jeste, to će biti prvi put da je čovječanstvo uspješno pomjerilo putanju nekog nebeskog tijela.
NASA kaže da je ovim sudarom počela nova era za čovječanstvo.

<blockquote class="twitter-tweet">IMPACT SUCCESS! Watch from <a href="https://twitter.com/hashtag/DARTMIssion?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#DARTMIssion</a>’s DRACO Camera, as the vending machine-sized spacecraft successfully collides with asteroid Dimorphos, which is the size of a football stadium and poses no threat to Earth. <a href="https://t.co/7bXipPkjWD">pic.twitter.com/7bXipPkjWD</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1574539270987173903?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Počela je nova era za čovječanstvo. Era u kojoj imamo sposobnost da se zaštitimo od nečega poput udara asteroida u našu planetu. Kakva nevjerovatna stvar. To nikada ranije nije bilo moguće - navodi NASA.

DART je NASA-ina svemirska letjelica predviđena za test dvostrukog preusmjeravanja asteroida. Osmišljena je tako da udari asteroid kao test otklanjanja opasnosti po planetu Zemlju.

Demonstracija skretanja asteroida u orbiti je ključni test koji NASA i druge agencije žele da izvrše prije nego što se stvori bilo kakva stvarna potreba i opasnost po Zemlju, prenosi Danas.

DART misija je NASA-ina demonstracija kinetičke tehnologije udarca, koja utiče na asteroid da bi prilagodio njegovu brzinu i putanju.Letjelica je lansirana raketom "SpaceKs Falcon 9" iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji.

DART je NASA-ina svemirska letjelica predviđena za test dvostrukog preusmjeravanja asteroida

NASA kaže da je ovim sudarom počela nova era za čovječanstvo

Nova era za čovječanstvo: NASA-ina letjelica pobijedila asteroid

<a href="https://avaz.ba/tag/1953/kuba">Kubanci su velikom većinom odobrili</a> homoseksualne brakove i usvajanje na nedjeljnom referendumu koji je podržala vlada koja je također povećala prava žena, saopćila je u ponedjeljak nacionalna izborna komisija.

Više od 3,9 miliona birača glasalo je za ratifikaciju kodeksa (66,9 posto), dok se 1,95 miliona protivilo ratifikaciji (33 posto), izjavila je u ponedjeljak predsjednica komisije Alina Balseiro Gutierrez na državnoj televiziji.
- Pravda je izvršena - napisao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel u tvitu.
"Porodični zakonik" od 100 stranica legalizira istospolne brakove i građanske zajednice, dozvoljava istopolnim parovima da usvajaju djecu i promoviše ravnopravno podjelu domaćih prava i odgovornosti između muškaraca i žena.&nbsp;Preliminarni rezultati izborne komisije pokazali su da je na nedjeljnom referendumu učestvovalo 74 posto od 8,4 miliona Kubanaca sa pravom glasa.Ne postoje nezavisni posmatrači kubanskih izbora, iako građani mogu da posmatraju prebrojavanje na svojim mjestima. Činilo se da se raštrkani lokalni izvještaji o prebrojavanju okruga na društvenim mrežama poklapaju sa zvaničnim rezultatima.

"Porodični zakonik" od 100 stranica legalizira istospolne brakove i građanske zajednice, dozvoljava istopolnim parovima da usvajaju djecu i promoviše ravnopravno podjelu domaćih prava i odgovornosti između muškaraca i žena

Kubanci na referendumu podržali istospolne brakove

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajina je otkrila još dvije masovne grobnice</a> u kojima se nalaze tijela stotina ljudi u gradu Izjumu na sjeveroistoku zemlje, koji je Kijev ovog mjeseca oslobodio od ruskih snaga, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Zelenski je dao svoj komentar u intervjuu za CBS, u kojem je također pozvao na kontinuirani pritisak sankcija na Rusiju, čije su trupe ovog mjeseca razbijene na sjeveroistoku Ukrajine u munjevitoj kontraofanzivi.

Ruske vlasti nisu odmah komentarisale tvrdnju Zelenskog o otkriću još dvije grobnice. Moskva redovno poriče da je počinila zločine u ratu u Ukrajini ili da je ciljala civile, prenosi Reuters.- Danas sam dobio više informacija. Pronašli su još dvije masovne grobnice, velike grobnice sa stotinama ljudi. Govorimo o malom gradu Izjumu - rekao je Zelenski.

<h2>Prošle sedmice evakuisane Izjumu</h2>

Nakon višemjesečne ruske okupacije, ukrajinske vlasti su ranije ovog mjeseca otkrile veliku grobnicu pored groblja u šumovitom području u Izjumu i pokrenule istragu o okolnostima smrti.Prošle sedmice su završili ekshumaciju tijela 436 ljudi. Čini se da je većina njih umrla nasilnom smrću, a postoje preliminarne indicije da je njih 30 bilo mučeno, rekao je regionalni guverner.

Zelenski je dao svoj komentar u intervjuu za CBS, u kojem je također pozvao na kontinuirani pritisak sankcija na Rusiju, čije su trupe ovog mjeseca razbijene na sjeveroistoku Ukrajine u munjevitoj kontraofanzivi

Masovna grobnica koja je pronađena prošle godine

Još dvije masovne grobnice otkrivene u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> ugostit će francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) u Bijeloj kući u državnu posjetu 1. decembra.Ovo je rekla glasnogovornica Karin Žan-Pijer (Karine Jean-Pierre).

- Blisko sarađujemo sa Francuskom na čitavom nizu globalnih izazova... uključujući rat u Ukrajini - rekla je ona, dodajući da Bajden smatra Macrona "bliskim i cijenjenim partnerom", prenosi Reuters.

Blisko sarađujemo sa Francuskom na čitavom nizu globalnih izazova... uključujući rat u Ukrajini - rekla je Karin Žan-Pijer, dodajući da Bajden smatra Macrona "bliskim i cijenjenim partnerom",

Makron u posjeti SAD-u 1. decembra

<a href="https://avaz.ba/tag/113271/ned-price">Portparol State Departmenta Ned Prajs (Price)</a> poručio je da su SAD&nbsp;&nbsp;sankcionisale Dianu Kajmaković, državnu tužiteljicu u Državnom tužilaštvu Bosne i Hercegovine (BiH), zbog toga što je odgovorna ili je saučesnik, ili da je direktno ili indirektno uključena u korupciju u vezi sa zapadnim Balkanom, kao i da je odgovorna za, saučesnik ili direktno ili indirektno angažovana u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.&nbsp;- Njena zloupotreba položaja državnog tužioca kako bi pomogla kriminalcima, uključujući trgovce drogom, u izbjegavanju pravde simbol je endemske korupcije u javnim institucijama BiH i predstavlja sistem u kojem ljudi na vlasti stavljaju vlastitu ličnu i političku korist ispred potreba građana - poručio je Ned Prajs.Program sankcija Sjedinjenih Država za zapadni Balkan usmjeren je na pojedince i kompanije koje potkopavaju ili ugrožavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma. BiH se suočava sa svojom najozbiljnijom političkom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje iskorištavaju mreže pokroviteljstva kako bi zadržale moć i bogatstvo.&nbsp;Štaviše, pravosudni sistem u zemlji je sve više zarobljen i pod kontrolom političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.&nbsp;Sjedinjene Američke Države će nastaviti koristiti sve organe koji su im na raspolaganju kako bi promovirali odgovornost za one koji se bave koruptivnim aktivnostima ili potkopavaju demokratske procese i institucije BiH - naveo je Ned Prajs.

Program sankcija Sjedinjenih Država za zapadni Balkan usmjeren je na pojedince i kompanije koje potkopavaju ili ugrožavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog mira

Ned Prajs: SAD će nastaviti koristiti sve organe koji su im na raspolaganju

Portparol State Departmenta o sankcijama Kajmaković: Pravosudni sistem je sve više zarobljen i pod kontrolom političkih stranaka

Vladimir Putin dodijelio je rusko državljanstvo <a href="https://avaz.ba/tag/29634/edward-snowden">Edvardu Snoudenu (Edward Snowden)</a>. Putin je potpisao dekret kojim se Snoudenu nudi državljanstvo, čime je postao jedan od 75 stranih državljana kojima je Rusija ponudila državljanstvo.

Dekret je objavljen na stranici ruske vlade.Zviždač je poznat po odavanju strogo povjerljivih podataka iz američke Nacionalne sigurnosne agencije 2013. godine, kada je tamo bio zaposlenik.Vlasti su godinama željele da se Snouden vrati u Sjedinjene Američke Države kako bi se suočio sa suđenjem za optužbe za špijunažu.

Zviždač je poznat po odavanju strogo povjerljivih podataka iz američke Nacionalne sigurnosne agencije 2013. godine, kada je tamo bio zaposlenik

Ponuđeno rusko državljanstvo Edvardu Snoudenu

Putin dao rusko državljanstvo Edvardu Snoudenu

Desničarski savez pobjednik je prijevremenih izbora u Italiji, a lider “Italijanske braće”, bivša novinarka Đorđa Meloni buduća je premijerka Italije. Šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Internacionalnog Burch univerziteta u Sarajevu Alija Kožljak kaže da su ovakve nacionalističke vlade prijetnja procesu proširenja EU i prijetnja državama poput BiH da ubrzaju svoj evropski put.

- U slučaju Italije znamo da je buduća premijerka imala neke situacije, poput fotografisanja pored karte etnički podijeljene BiH, ili koketiranja kojima je generalno podržavala države bazirane na etničkoj pripadnosti. Samim tim, Milorad Dodik će lakše naći sagovornika u nekome poput nove italijanske premijerke. Međutim, ja ne bih unaprijed davao sud. Možda je ovo upozorenje da nađemo pravi odgovor i argumente za razgovor sa budućom premijerkom. Dakle, ne bih je unaprijed osuđivao, već bih radije energiju usmjerio u traženje pravog odgovora za to – kaže profesor Kožljak. 
Dešavanja na globalnom planu, ruska agresija na Ukrajinu, ekonomska, posebno energetska kriza uoči zime koja je na pragu, odražavaju se na raspoloženje birača.
- U takvim se situacijama građani odlučuju za ekstremne, radikalne opcije, koje im nude nacionalizam, osuđuju pripadnost međunarodnim organizacijama, sve ono gdje se traži neki zajednički napor međunarodne zajednice. Italijanski građani su očito upali u tu zamku – pojašnjava Kožljak.
Nakon Mađarske i Poljske, sa Švedskom i Italijom raste broj država u kojima desnica jača i preuzima vlast. Sve to, naglašava Kožljak, pojačava izazove s kojima se suočava Evropa.

- To dovodi u pitanje jedinstvo Evrope. To je najbitnije. Kad god u pojedinim državama na sceni imamo nacionaliste, posebno među članicama EU, a u isto vrijeme takve izazove koji su odlučujući za budućnost zajednice, velika je opasnost da te nacionalističke vlade povuku državu na individualna rješenja i blokiraju zajedničke napore. To je najveći izazov za EU, kako naći kompromis sa ovakvim vladama – ističe profesor Alija Kožljak.&nbsp;

Možda je ovo upozorenje da nađemo pravi odgovor i argumente za razgovor sa budućom premijerkom, kaže Kožljak

Profesor Alija Kožljak za "Avaz": Dodik će lakše naći sagovornika u nekome poput nove italijanske premijerke

Prvi ozbiljni stres - test političnog sistema neke od članica EU prošao je vrlo loše, kaže za “Avaz” poznati politolog i politički analitičar Davor Gjenero, komentirajući ishod prijevremenih izbora u Italiji. Ova zemlja će, po najavama brojnih medija, uskoro dobiti “najdesniju vladu još od vremena Benita Musolinija”.

- Nije slučajno da se ovaj poraz evropskih vrijednosti i evropskih javnih politika, pod pritiskom ruske agresije na Ukrajinu, ali i hibridnog rata totalitarnog režima Vladimira Putina, dogodio upravo u Italiji, zemlji s najmanje konsolidiranom demokracijom, s najslabijim parlamentarnim i stranačkim sistemom i najmanje funkcionalnim izbornim modelom među starim članicama EU – kaže Gjenero. 
Podsjeća da je kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu dovela do kombinacije deklasifikacije dijela stanovništva, dramatičnog pada prihoda i standarda građana, ali i do još veće neizvjesnosti i neurotičnog straha od budućnosti. 
- U takvim okolnostima, naučili smo to u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog stoljeća, otvara se golem prostor manipulatorima i populistima, koji nude „jednostavna rješenja” i u uvjetima straha, koji blokira racionalno razmišljanje, nude svoju neustrašivost kao rješenje za lažno konkretne probleme. Populistički pokreti uvijek se koriste protu-establišment retorikom, a evropska administracija i domaće elite, kao i useljenici, migranti, kao „griješni jarci” idealna su meta za fokusiranje nezadovoljstva građana. Kad se tome doda i malo vjetra u leđa i još više novca od njihovog prijatelja, ruskog diktatora Putina, ocrtava se priča o uspjehu – ističe Gjenero. 
Italija nema odgovoran stranački sistem, dodaje Gjenero, njeni birači se kreću od ekstrema do ekstrema, a do sada nije potonula u populističku autoritarnu avanturu prvenstveno zbog dobre javne uprave, koja kompenzira neefikasnost stranačke politike, te zato što se nakon kriza koje generiraju političari pojavi ekspert.

- Ipak, neuspjeh talijanskog stres - testa evropske demokracije nije se mogao dogoditi u neugodnijem trenutku. Pred nama su odsudni mjeseci za rastakanje Putinove agresije, a on je sad uz Mađarsku dobio još jednog saveznika unutar Evropskog vijeća. Doduše, taj se saveznik neće useliti u odaje vlasti još barem mjesec dana, a tek treba vidjeti kako će partnerima iz tri kolone - analogija s Crnom Gorom možda može nešto govoriti - uspjeti podijeliti političku moć. Ovakva, na populističkom iracionalizmu zasnovana vladajuća koalicija ne može trajati dugo, ali može u ključnim trenucima blokirati donošenje odluka unutar EU i razbiti ono što je do sada djelovalo kao neočekivano snažno evropsko savezništvo. S društvom iz „triju kolona” Brisel će imati velike brige, a to za evropsku periferiju nikad nije dobro, jer onda ona ostaje na marginama političke pozornosti – zaključuje politolog i politički analitičar Davor Gjenero.

Nije slučajno da se ovaj poraz evropskih vrijednosti i evropskih javnih politika, pod pritiskom ruske agresije na Ukrajinu, ali i hibridnog rata totalitarnog režima Vladimira Putina, dogodio upravo u Italiji, kaže Gjenero

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Putin je, uz Mađarsku, dobio još jednog saveznika

Profesorica međunarodnih odnosa i evropskih studija Internacionalnog Burch univerziteta Lejla Ramić-Mesihović smatra da je sve izvjesnije da je osnivačica i liderka stranke <a href="https://avaz.ba/tag/143198/giorgia-meloni">radikalne desnice Braća Italije Đorđa Meloni</a>(Giorgia) naredna premijerka zemlje koja je jedna od osnivača Evropske unije i njena treća ekonomija.

Privremeni rezultati izbora u Italiji pokazali su da bi desni blok trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma Parlamenta, što je potencijalno rijetka prilika za političku stabilnost u Italiji nakon godina preokreta i krhkih koalicija.
Ramić-Mesihović kaže da bi Meloni mogla postati prva premijerka u 67 vlada Italije od Drugog svjetskog rata te podsjeća da je bila ministrica za mlade u Berluskonijevoj vladi od 2008. do 2011. godine, što je njen glavni odgovor na komentare da ne posjeduje dovoljno državničkog iskustva za tu poziciju.

<h2>Berluskoni ima uravnoteženiji pristup prema EU</h2>

- Kao i njen koalicioni partner, desničar Mateo Salvini (Matteo), ne smatra se euroskeptikom, već 'eurorealistom'. Taj pojam favorizuje sve veći broj evropskih konzervativaca. I dok etablirani pojam euroskepticizma nastoji uvesti binarni pristup evrounijskim pitanjima, na ovaj način desnica nastoji to fleksibilizirati i podrediti kontekstu i kapacitetima i za širenje i za integrisanje - pojasnila je Ramić-Mesihović.Ipak, smatra da je teško očekivati od države vođene koalicijom takvog sastava da ima entuzijazam za razvoj EU institucija, politika i za nastavak širenja EU.S druge strane, dodaje Ramić-Mesihović, drugi koalicioni partner, Silvio Berlusconi, ima nešto uravnoteženiji pristup prema EU.- Meloni je bitno smekšala evroskeptični diskurs u predizborno vrijeme, ali je malo vjerovatno da će se to odraziti u budućoj praksi. Meloni posebno kritikuje EU da nije radila jedinstveno i efikasno, te da zbog toga nema za zemlje članice dovoljno sigurnosti kada je u pitanju snabdijevanje plinom, sirovinama, robama, čipovima i drugim u ovom kontekstu deficitarnim robama. Također, smatraju da Italija mora imati vidljivije mjesto u EU kojom, po njihovom uvjerenju, dominiraju Njemačka i Francuska - kazala je Ramić-Mesihović.

<h2>Okrenut će se zemljama sa desničarskim idejama</h2>

Govoreći o proširenju EU, očekuje da će poslije izbora iz Italije dolaziti striktniji zahtjevi za zemlje koje aspiriraju da uđu u članstvo EU, ali i pritisak na EU da se reformiše kako bi efikasnije donosila odluke, koje bi, s druge strane, mogle biti smatrane manje “otuđenima” od procesa odlučivanja u zemljama članicama.- To znači da se svi aspiranti moraju dodatno organizovati, međusobno koordinisati i iskrenije se fokusirati na proces evrounijske integracije - stav je Ramić-Mesihović.Što se tiče promjene kursa italijanske vanjske politike, tvrdi da je za očekivati da će se Italija sada prevashodno okrenuti komunikaciji sa zemljama koje vode elite sa srodnim desničarskim idejama, poput Mađarske, ali i da postoji veća šansa za dovođenje u pitanje jedinstvenih akcija, poput najrecentnijih vezanih za Rusiju, što bi naročito Salvini od koalicionih partnera mogao tražiti.- Također, ne bi iznenadilo ni koordinisano zagovaranje istih nacionalističkih platformi sa šovinističkim elementima u svim zemljama EU koje imaju radikalnu desnicu u dobrim odnosima s partijama unutar ove koalicije - zaključila je Ramić-Mesihović.

Kao i njen koalicioni partner, desničar Mateo Salvini, ne smatra se euroskeptikom, već "eurorealistom" i taj pojam favorizuje sve veći broj evropskih konzervativaca, kaže Ramić-Mesihović

Lejla Ramić-Mesihović: Teško je očekivati od države vođene koalicijom takvog sastava da ima entuzijazam za razvoj EU institucija

Državna sahrana Šinza Abea: Protesti širom Tokija, na snazi stroge mjere bezbjednosti

Ruski FSB uhapsio japanskog diplomatu i držao ga satima

Pad na Wall Streetu petu sedmicu zaredom

Bijeg iz Rusije: Kolona 16 kilometara na granici s Gruzijom, hiljade prelaze i u Finsku

Britanska vlada želi manje poreze za bogate, konzervativcima jako pala popularnost

Češka zbog migranata vraća provjere na granici sa Slovačkom

Danska tvrdi: Plin iz Sjevernog toka 2 curi u Baltičko more

Nova era za čovječanstvo: NASA-ina letjelica pobijedila asteroid

Kubanci na referendumu podržali istospolne brakove

Još dvije masovne grobnice otkrivene u Ukrajini

Makron u posjeti SAD-u 1. decembra

Portparol State Departmenta o sankcijama Kajmaković: Pravosudni sistem je sve više zarobljen i pod kontrolom političkih stranaka

Putin dao rusko državljanstvo Edvardu Snoudenu

Profesor Alija Kožljak za "Avaz": Dodik će lakše naći sagovornika u nekome poput nove italijanske premijerke

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Putin je, uz Mađarsku, dobio još jednog saveznika

Ramić-Mesihović: Nakon pobjede desnice iz Italije se očekuju striktniji zahtjevi za članstvo u EU

Globus

Državna sahrana Šinza Abea: Protesti širom Tokija, na snazi stroge mjere bezbjednosti

Ruski FSB uhapsio japanskog diplomatu i držao ga satima

Pad na Wall Streetu petu sedmicu zaredom

Bijeg iz Rusije: Kolona 16 kilometara na granici s Gruzijom, hiljade prelaze i u Finsku

Britanska vlada želi manje poreze za bogate, konzervativcima jako pala popularnost

Češka zbog migranata vraća provjere na granici sa Slovačkom

Danska tvrdi: Plin iz Sjevernog toka 2 curi u Baltičko more

Nova era za čovječanstvo: NASA-ina letjelica pobijedila asteroid

Kubanci na referendumu podržali istospolne brakove

Još dvije masovne grobnice otkrivene u Ukrajini

Makron u posjeti SAD-u 1. decembra

Portparol State Departmenta o sankcijama Kajmaković: Pravosudni sistem je sve više zarobljen i pod kontrolom političkih stranaka

Putin dao rusko državljanstvo Edvardu Snoudenu

Profesor Alija Kožljak za "Avaz": Dodik će lakše naći sagovornika u nekome poput nove italijanske premijerke

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Putin je, uz Mađarsku, dobio još jednog saveznika

Ramić-Mesihović: Nakon pobjede desnice iz Italije se očekuju striktniji zahtjevi za članstvo u EU