<a href="https://avaz.ba/tag/569/poljska">Poljska vojska ponudit će jednodnevnu obuku</a> svim građanima u dobi od 18 do 65 godina, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo odbrane.&nbsp;Obuka će se sastojati od poduke u rukovanju oružjem, gađanju iz oružja, obuzdavanja protivnika u bliskoj borbi i vještine čitanja geografskih karata.Održavat će se u oktobru i novembru svake subote u 17 vojnih baza, a pravo na pohađanje obuke imaju samo poljski građani.&nbsp;Rat u Ukrajini ponovno je u fokus stavio dugogodišnje planove zemlje čiji je cilj povećati broj poljskih vojnika.Nedavno je uvedeno dobrovoljno služenje vojnog roka, a dio zaposlenika pozvan je da prođe obuku gađanja iz oružja u sklopu Snaga teritorijalne obrane.&nbsp;Poljska vojska trenutno broji 110.000 vojnika, uz dodatnih 30.000 muškaraca i žena u sklopu Snaga teritorijalne odbrane.Vladin je cilj povećati ovu brojku na 250.000 profesionalaca i 50.000 pripadnika Snaga teritorijalne odbrane.

Poljska vojska trenutno broji 110.000 vojnika, uz dodatnih 30.000 muškaraca i žena u sklopu Snaga teritorijalne odbrane.

Poljska nudi vojnu obuku svojim građanima

Đorđa Meloni (Giorgia), nova italijanska premijerka, u Bosni i Hercegovini je ostala zapamćena po sastanku sa njenim mađarskim kolegom Viktorom Orbanom 2018. godine. Ništa ne bi bilo pretjerano čudno da iza njihovih leđa nije stajala etnička mapa BiH. Koliko ubjedljiv trijumf ovakve osobe može biti opasan po našu zemlju?

- Italija dobija najdesniju vladu još od Benita Musolinija – glasili su ovako naslovi u brojnim medijima nakon što je obznanjeno da bi, prema privremenim rezultatima izbora u Italiji, desni blok na čelu s Braćom Italije, strankom koju vodi Giorgia Meloni, trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma parlamenta.
- Ovo je početak nekog novog računanja vremena u Italiji - ovako rezultate izbora u Italiji vidi Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodne odnose, koji je u analizi <a href="https://ba.n1info.com/vijesti/meloni-je-ranije-slikana-kraj-etnicke-mape-bih-koliko-je-opasan-njen-trijumf/">za N1</a> nastojao ponuditi odgovore kako se novopečena situacija može odraziti na Bosnu i Hercegovinu.
Kako je objasnio, ne samo da prvi put se pojavljuje žena koja će da vodi italijansku vladu, nego je ujedno i prvi put da je to neko ko nije uspio da se distancira od fašističke zaostavštine u ovoj zemlji.

To je, podsjetio je Džihić, neko ko je eksplicitno davao izjave usmjerene protiv Brisela i protiv Evropske unije, kao i neko ko je spreman da bude aktivan dio desničarske alijanse u Evropi koju, između ostalih, čine Marine Le Pen u Francuskoj, Alternative fur Deutschland (AfD) u Njemačkoj, potom Viktor Orban u Mađarskoj, vladajuća stranka Prawo i Sprawiedliwość (PiS) u Poljskoj, kao i nekoliko manjih desničarskih stranaka ili pokreta koji trenutno nisu na vlasti u evropskim državama.- Kad objedinimo te elemente, čini se da ovo zaista predstavlja veliku opasnost za Evropu, a prvenstveno za ono što je u Uniji najvažnije – potražnja za kompromisom - pojasnio je Džihić.A nedostatak kompromisa u Uniji može direktno uticati i na Bosnu i Hercegovinu.Bosna i Hercegovina novu italijansku premijerku do sada pamti po sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i specifičnoj, etničkoj, mapi BiH koja se nalazila iza njihovih leđa, dok su, navodno, razgovarali o ilegalnim migracijama. To su iz kabineta mađarskog premijera te 2018. godine pravdali riječima da se radi ” o jednoj od mnogih mapa koje opisuju prostor Zapadnog Balkana.

<blockquote class="twitter-tweet">Ora a colloquio con ViktorOrbán. In <a href="https://twitter.com/hashtag/Europa?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Europa</a> senza sudditanze. Fermare l'immigrazione clandestina. Combattere Soros e la finanza speculativa. I patrioti sanno come fare. ST <a href="https://t.co/OJXKEp2ax2">pic.twitter.com/OJXKEp2ax2</a>— Giorgia Meloni 🇮🇹 ن (@GiorgiaMeloni) <a href="https://twitter.com/GiorgiaMeloni/status/968781371622805504?ref_src=twsrc%5Etfw">February 28, 2018</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Teško je naslutiti šta se iza kulisa događalo na tom sastanku. Ne mislim da je za BiH za Meloni u ovom momentu u centralnom fokusu - naveo je Džihić.Iako su prioriteti konkretni i drugačiji u ovom trenutku, postoje dva važna momenta na koja se mora obratiti pažnja.- Prvi momenat je da je dosadašnja italijanska vlada bila jako konstruktivna po pitanju odnosa prema Zapadnom Blakanu. Pokušavala je stvoriti jednu vrstu alijanse i sa Njemačkom, i Briselom, bio je to konstruktivan pristup. Ako se to težište pomjeri ka desnim alijansama i saradnji sa Orbanom, to se može odraziti na ideološki svjetonazor ne samo premijerke, nego i na zapadni konsezus prema Zapadnom Balkanu i BiH - pojasnio je Džihić.Podsjeća da su desničarski pokreti mahom zasnovani na vjerovanju da su upravo njihovi narodi najvažniji faktori internacionalne politike, te da njihova pozicija treba da bude na prvom mjestu.

- Na kraju, ono što sve desničarske grupacije u Evropi dijele jeste jedna vrsta antiislamizma – negativna nastrojenost prema građanima islamske vjeroispovijesti. Imajući u vidu etničku religijsku i etničku kompoziciju u Bosni i Hercegovini, to se može negativno odraziti na situaciju u našoj zemlji - upozorio je Džihić.Kako bismo znali šta građani BiH mogu očekivati od Italije u skorijem periodu, vrijedi sačekati da vidimo kako će se Meloni pozicionirati u Briselu.- Ona je zadnjih nekoliko sedmica pokušala da bude pragmatičnija i mekša u stavovima prema njima. Negirala je da će biti agresivna. Možda će se oštri ton karakterističan za sve desničarske stranke transformirati u pragmatizam gdje ćemo na sceni imati nešto slično bivšem italijanskom premijeru Berlusconiju, koji je ipak u Briselu pokušavao da nađe neku srednju poziciju - analizira Džihić.Napominje da bi u prvom fokusu, sasvim sigurno, morala biti borba protiv inflacije i pozicioniranje prema sankcijama u Rusiji i agresiji na Ukrajinu, te da u startu njene vladavine Zapadni Balkan ne bi trebao pretjerano visoko kotirati na ljestvici prioriteta.Ipak, jedna od važnih odluka koja predstoji vezano za Bosnu i Hercegovinu jeste moguće dodjeljivanje kandidatskog statusa, a što neće moći proći bez konzenzusa. Predstoji da se vidi da li je Orban zaista spreman sa novim partnerima, ne samo onima u Italiji, nego i u Švedskoj, da ide kontra EU.S obzirom na opasanu situaciju, Džihić predviđa i mogućnost da dođe do novih pucanja rovova u Evropskoj uniji kada je u pitanju stav o sankcijama Rusiji i pomoći Ukrajini.

Kako je objasnio, ne samo da prvi put se pojavljuje žena koja će da vodi italijansku vladu, nego je ujedno i prvi put da je to neko ko nije uspio da se distancira od fašističke zaostavštine u ovoj zemlji

Meloni je ranije slikana pored etničke mape BiH: Koliko je opasan njen trijumf?

Dok se njegove snage povlače u Ukrajini,&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Putin&amp;">ruski predsjednik Vladimir Putin</a>&nbsp;još jednom je počeo prijetiti korištenjem nuklearnog oružja, najvjerovatnije onim što se često naziva taktičko nuklearno oružje.

U prošlosedmičnom govoru, Putin je upozorio da, "u slučaju prijetnje teritorijalnom integritetu naše zemlje, ako treba braniti Rusiju i naš narod, sigurno ćemo iskoristiti svo oružje koje imamo na raspolaganju. Ovo nije blef."Ruski oružani sistem uključuje 4.477 nuklearnih bojevih glava, 1.900 od kojih su "nestrateške" bojeve glave, još poznate kao i taktičko nuklearno oružje, prema podacima Federacije američkih naučnika, prenosi CNN.
Šta je taktičko nuklearno oružje i kako se ono razlikuje od "običnog" nuklearnog oružja?
Evo šta trebate znati.

Taktičke bojeve glave dizajnirane su za korištenje na ograničenom bojištu, na primjer za uništenje kolone tenkova ili grupe nosača aviona. Te bojeve glave, čija je snaga usporediva s eksplozijom 10-100 kilotona dinamita, također se nazivaju "manjim" bojevim glavama.U usporedbi s njima, ruske najmoćnije "strateške" nuklearne bojeve glave imaju snagu 500-800 kilotona dinamita i mogu uništiti čitave gradove pa čak i više od toga.
Naziv "slabe bojeve glave" za taktičko oružje nije najtačniji, pošto je snaga 10-100 kilotona dinamita još uvijek dovoljna da izazove masovno uništenje: svijet je to saznao 1945. kada je SAD bacio atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu.
Te bombe imale su snagu ekvivalentnu 15 i 21 kilotone dinamita – slično kao i rusko taktičko nuklerano oružje.
U inicijalnim udarima na Hirošimu i Nagasaki odmah je poginulo 70.000 i 35.000 ljudi, a deseci hiljada kasnije umrli su od oslobođene radijacije, navodi se u američkim vladinim arhivama.
Aleks Velerstajn (Alex Wellerstein), direktor studija o nauci i tehnologiji na Stevens institutu tehnologije u Nju Džerziju, kaže da se nuklearno oružje ne razlikuje toliko po snazi, već po metama.
- Atomske bombe bačene na Japan bile su dio "strateških" napada kojima se željelo uništiti motivaciju i zastrašiti japansko vodstvo toliko da se preda. Bomba snage 15 kilotona dinamita bila je "strateška" zbog toga gdje je bačena - napisao je Velerstajn na blogu o sigurnosti ranije ove godine.
Drugi, uključujući bivšeg američkog ministra obrane Džejmsa Matisa (Jamesa Mattisa), kažu da razlika uopće ne postoji.
- Ne vjerujem da postoji išta što možemo nazvati "taktičkim nuklearnim oružjem". Svako nuklearno oružje iskorišteno u bilo kojem trenutku strateški mijenja čitavu situaciju - rekao je na saslušanju u Kongresu prije četiri godine.

<h2>Šta će se dogoditi ako Rusija upotrijebi nuklearno oružje?</h2>

Rusija (i ranije Sovjetski savez) je izradila i održava veliku zalihu taktičkog nuklearnog oružja.

Prvotno razmišljanje bilo je da bi korištenje takvog oružja na bojišnici vođama dalo opciju da se odluče na jedan udarac koji bi spriječio poraz bez da se posegne za najvećim nuklearnim oružjem koje bi, nakon protunapada, dovelo do "nuklearnih napada koji bi uništili civilizaciju," napisala je Udruga zabrinutih naučnika.
Na svojoj stranici, ta udruga takvo razmišljanje naziva "pogrešnim i opasnim."- Taktičko nuklearno oružje… znači i veću nesigurnost i povećava mogućnost da će zemlja povjerovati da može narediti ograničeni napad bez posljedica - kaže organizacija.
Neki analitičari podržavaju tu teoriju.U komentaru koji su ovog ljeta objavili, Sidharth Kausal i Sam Krani-Evans (Cranny-Evans) s britanskog Royal United Services instituta kažu da bi korištenje taktičkog nukleranog oružja na zapovjednim centrima i zračnim bazama u Evropi moglo ograničiti civilne žrtve u okolnim područjima.
Na primjer, izvještaj instituta kaže da bi lansiranje taktičke nuklearne bombe u koridoru Sulvaki – kopnenoj granici između NATO članica Poljske i Litve koja razdvaja rusku enklavu Kalinjingrad od Bjelorusije – izazvalo nekoliko stotina civilnih žrtava.
Stvarnost je vjerovatno potpuno drugačija.
- Američki stručnjaci predviđaju da bi sukob u kojem se koristi taktičko nuklerano oružje vrlo brzo eskalirao izvan kontrole - kaže na blogu Udruga zabrinutih znanstvenika.
- Simulacija univerziteta Princeton američko-ruskog sukoba koji bi započeo korištenjem taktičkog nuklearnog oružja predviđa ubrzanu eskalaciju u kojoj bi poginulo ili bilo ozlijeđeno više od 90 miliona ljudi - kaže Udruga.
U reakciji na Putinovu prošlosedmičnu prijetnju, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) kaže da je Evropa danas mnogo opasnije mjesto za korištenje nuklearnog oružja nego Japan 1945., koji je tada imao manju populaciju i bio je relativno izoliran.
U Evropi danas, "jedna jedina nuklearna detonacija vjerovatno bi ubila stotine hiljada civila i povrijedila još mnogo više; kasnija radijacija mogla bi kontaminirati ogromna područja na teritorijima više zemalja - napisali su iz ICAN-a na svojoj stranici.
- Hitne službe ne bi mogle efikasno odgovoriti na izazove, raširila bi se panika koja bi izazvala masovne emigracije i ogromnu ekonomsku krizu. Naravno, više detonacija izazvalo bi mnogo gore posljedice - dodali su.

Ruski oružani sistem uključuje 4.477 nuklearnih bojevih glava, 1.900 od kojih su "nestrateške" bojeve glave, još poznate kao i taktičko nuklearno oružje

Analiza CNN-a: Šta bi se dogodilo da Putin naredi nuklearni napad?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Islamski%20u%C4%8Denjaci&amp;">Osnivač i bivši predsjednik Svjetske unije islamskih učenjaka</a> Jusuf al-Karadavi (Yusuf al-Qaradawi) preminuo je u 96. godini. Svjetska unija muslimanskih učenjaka je u saopštenju objavila smrt egipatskog učenjaka i bivšeg čelnika Svjetske unije islamskih učenjaka.
- Jusuf al-Karadavi, osnivač Svjetske unije islamskih učenjaka, koji je život posvetio objašnjavanju uputa islama, preminuo je - navodi se.
Karadavi je rođen u septembru 1926. godine u Egiptu. Univerzitetsko obrazovanje je završio na Al-Azharu.&nbsp;Na čelu Svjetske unije islamskih učenjaka bio je od njenog osnivanja 2004. do 2018. godine.Al-Karadavi je godinama živio u Kataru.

Na čelu Svjetske unije islamskih učenjaka bio je od njenog osnivanja 2004. do 2018. godine

Bivši predsjednik Svjetske unije islamskih učenjaka preminuo u 96. godini

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Filipini&amp;">Tajfun Noru pogodio je Filipine</a> i izazvao poplave, zbog čega se evakuiše stanovništvo sa pogođenih područja.&nbsp; Zbog tajfuna najavljene su bujice, klizišta, poplave i oluje radi čega je stanovništvu savjetovano da se evakuiše.&nbsp;Jedno od poplavljenih je i selo kod San Ildefonsa u Bulacanu, a stanovništvo se evakuiše uz pomoć policije i spasilaca.

U toku je evakuacija stanovništva iz poplavljenih područja

Zbog tajfuna najavljene su bujice, klizišta, poplave i oluje

Tajfun Noru pogodio Filipine

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0olc&amp;">Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz)</a> pozitivan je na COVID-19 i nalazi se u samoizolaciji, objavio je u ponedjeljak njegov portparol Stefen Heberstrejt (Steffen Hebestreit). Prema njegovim riječima Šolcov rutinski test bio je pozitivan u ponedjeljak ujutro, a trenutno ima blage simptome nalik prehladi.
- Javni nastupi će biti otkazani ove sedmice, a kancelar želi da virtuelno prisustvuje internim sastancima i zakazanom sastanku sa premijerima njemačkih saveznih država - rekao je Hebestrejt.
Šolc je tokom vikenda posjetio Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar i vratio se u Berlin u nedjelju uvečer.
Prilikom testiranja u nedjelju Šolc je bio negativan na COVID-19.

Njegov test bio je pozitivan u ponedjeljak nakon povratka iz dvodnevne posjete zaljevskim državama

Olaf Šolc pozitivan na koronavirus

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Pucnjavu u školi u Iževsku,</a> u kojoj je ubijeno 13 ljudi, među kojima sedmoro djece, organizirao je njen diplomac Artem Kazancev (34).

Vlasti provjeravaju da li je imao neofašističke stavove, prenose lokalni mediji.
Napad se dogodio rano jutros u školi broj 88, a napadač je nakon krvavog pira izvršio samoubistvo.
Prema posljednjim podacima, u zločinu je stradalo 13 osoba, uključujući sedam maloljetnika, povrijeđeno je 14 djece i sedmoro odraslih. U Udmurtiji je proglašena žalost.

- Istražitelji ruskog istražnog komiteta su utvrdili identitet napadača na školu u Iževsku. Radi se o Artemu Kazancevu, rođenom 1988. godine, rodom iz grada Iževska, koji je završio ovu školu. Proučava se ličnost napadača, njegovi pogledi i okruženje. Provjerava se njegova privrženost neofašističkim stavovima i nacističkoj ideologiji – navele su vlasti. 

U Istražnom komitetu su dodali da se sada vrši pretres stana napadača.

Prema posljednjim podacima, u zločinu je stradalo 13 osoba, uključujući sedam maloljetnika, povrijeđeno je 14 djece i sedmoro odraslih

Vlasti provjeravaju da li je imao neofašističke stavove

Otkriven identitet napadača koji je ubio djecu u školi u Rusiji

Ukrajina je u nedavno oslobođenom Izjumu otkrila još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela, objavio je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zelenski&amp;">ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.</a> On je to rekao u razgovoru za CBS kasno u nedjelju, pozvavši pritom i na nove sankcije Rusiji.&nbsp;- Danas sam dobio još informacija. Pronašli su još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela. Govorimo o malom gradu Izjumu. Sankcije se trebaju nastaviti. One će imati politički, ali i finansijski utjecaj - rekao je Zelenski.&nbsp;Ruske vlasti nisu još komentirale tvrdnju ukrajinskog predsjednika o grobnicama u gradu na sjeveroistoku napadnute države, no Moskva je dosad negirala sve joj pripisane zločine i napade na civile.&nbsp;

Ukrajinske vlasti su nakon oslobađanja Izjuma ranije ovog mjeseca pronašle veliku grobnicu u šumskom dijelu Izjuma te su pokrenule istragu o uzrocima smrti. Prošle sedmice završile su ekshumaciju tijela 436 ljudi. Čini se da je većina njih umrla nasilnom smrću, a prvi pokazatelji govore da je 30 njih bilo mučeno, objavio je regionalni guverner.

Ruske vlasti nisu još komentirale tvrdnju ukrajinskog predsjednika o grobnicama u gradu na sjeveroistoku napadnute države

Zelenski je za CBS izjavio da su pronađene još dvije masovne grobnice

Zelenski: Otkrivene još dvije masovne grobnice u Izjumu

Srpska radikalna stranka (SRS) saopćila je da će Tužilaštvo Haškog tribunala sutra u Beogradu saslušati <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0e%C5%A1elj&amp;">osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja</a>.Šešelj će biti saslušan zbog toga što je u svojim knjigama objavio imena zaštićenih svjedoka i povjerljivih dokumenata. On&nbsp;će izjavu dati u Specijalnom tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu.Prije toga će se obratiti medijima, dodaje se u saopštenju SRS.

Poziv za saslušanje u maju ove godine, osim Šešelju, stigao je i bivšim i sadašnjim članovima SRS Ljiljani Mihajlović, Ognjenu Mihajloviću, Miljanu Damjanoviću, Miroljubu Ignjatoviću, Marini Ristić, Marini Raguš i Nemanji Šaroviću.

Vojislav Šešelj je pravosnažnom presudom Haškog tribunala iz 2018. godine osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja i premještanja Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, 1992. godine, ali je kaznu odslužio tokom boravka u pritvoru od 2003. do 2014. godine.

Šešelj će biti saslušan zbog toga što je u svojim knjigama objavio imena zaštićenih svjedoka i povjerljivih dokumenata

Osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj

Haško tužilaštvo će u utorak saslušati Vojislava Šešelja

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Ruskim državljanima ulazak</a> u zemlju vazdušnim i morskim putem, Poljska je zabranila danas.&nbsp;Ograničenje je stupilo na snagu sedmicu nakon što su Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska zatvorile svoje kopnene granice za ruske državljane, zabranjujući ulazak većini Rusa, uključujući i one sa šengenskim vizama.
Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Bartosz Grodecki objasnio je prošle sedmice da će doći do sedmičnog kašnjenja za vazdušne i pomorske granične prelaze.

Evropska unija (EU) je tokom prošlog mjeseca postigla politički dogovor o suspenziji sporazuma o viznim olakšicama s Rusijom, čime se smanjuje broj viza koje države članice EU-a izdaju Rusima.

Estonija, Letonija i Finska predlagale su opću zabranu turističkih viza za Ruse širom EU.
Nakon što je Evropska unija djelimično zaustavila sporazum u februaru, kada je izdavanje viza ograničeno za vladine zvaničnike, diplomate i poslovne ljude, uslijedila je suspenzija viznog sporazuma u avgustu.

Estonija, Letonija i Finska predlagale su opću zabranu turističkih viza za Ruse širom EU

Poljska zabranila ulazak Rusima: Ne mogu ući ni vazdušnim ni morskim putem

Najmanje šest osoba, među kojima ima i djece, ubijeno je u pucnjavi, koja se jutros dogodila <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">u školi 88 u Iževsku u Rusiji</a>.

Prema prvim informacijama, napadač je počinio samoubistvo.&nbsp;Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je da je šest osoba ubijeno.

<blockquote class="twitter-tweet">На видео ученики убегают из ижевской школы, где началась стрельба. Устроивший её мужчина до сих пор не задержан. <a href="https://t.co/gwzVxzi05Z">pic.twitter.com/gwzVxzi05Z</a>&mdash; SVTV NEWS (@svtv_news) <a href="https://twitter.com/svtv_news/status/1574303507993198594?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- U ovom trenutku ubijeno je šest osoba, a povrijeđeno je 20 - saopćilo je ministarstvo. Prema fotografijama koje kruže na društvenim mrežama, vidi se mrtav čovjek kako leži u jednoj od učionica.

<blockquote class="twitter-tweet">В ижевской школе номер 88 произошла стрельба. По заявлениям очевидцев, первым делом стрелок атаковал охранников, а затем начал стрелять в детей. По последним данным, ранен один из охранников и двое учащихся. <a href="https://t.co/nrx5mb6WyY">pic.twitter.com/nrx5mb6WyY</a>&mdash; SVTV NEWS (@svtv_news) <a href="https://twitter.com/svtv_news/status/1574300553512894464?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Vlasti su saopćile da je ubijen pripadnik obezbjeđenja.

<blockquote class="twitter-tweet">В результате <a href="https://twitter.com/hashtag/%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B5%D0%BB%D1%8C%D0%B1%D1%8B?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#стрельбы</a> в ижевской <a href="https://twitter.com/hashtag/%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#школе</a> №88 погибли шесть человек, 20 получили ранения - ВЧК-ОГПУ <a href="https://t.co/wuEkcxTUGG">pic.twitter.com/wuEkcxTUGG</a>&mdash; TRT на русском (@TRTRussian) <a href="https://twitter.com/TRTRussian/status/1574312094421458949?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema prvim informacijama, napadač je počinio samoubistvo

Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je da je šest osoba ubijeno

Pucnjava u školi u Rusiji: Ubijeno najmanje šest osoba, među njima i djeca

Nepoznata osoba upotrijebila je vatreno oružje u školi broj 88 u Iževsku u Rusiji, <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/svet/3561156-pucnjava-u-skoli-u-rusiji?fbclid=IwAR3J_rbI15hrTstnaLdcT1wuceIDTiOwxRbKrDK_kXagnFttHjy6sMlWuo4">prenosi Telegraf</a>.U ovom trenutku nije poznato da li ima mrtvih ili ranjenih.&nbsp;Spasilačke ekipe su na terenu, a nakon uviđaja će biti poznato više informacija.

U ovom trenutku nije poznato da li ima mrtvih ili ranjenih

Pucnjava u školi u Rusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/13298/ramzan-kadirov">Čečenski lider Ramzan Kadirov osvrnuo</a> se na Ruse koji bježe od rata i žestoko ih prozvao.- Imaju li se pravo zvati muškracima? Nemaju! Imaju li osjećaj časti? Nemaju! Osjećaj dostojanstva? Ne! Neke moralne vrijednosti? Nemaju! - rekao je Kadirov.

On je istakao da ga posebno iznenađuju neki muškarci na Kavkazu.

- Ljudi, mislite li da bježite od smrti - napisao je on na Telegramu.
Naglasio je da bi smrt za domovinu trebala biti posebna čast.
- Uz pomoć fašista koji djeluju u Ukrajini žele uništiti našu državu. To znači da je naša Majka domovina u opasnosti. Deseci milijuna Rusa nemaju pojma o tome koliko je puta naša zemlja bila pod prijetnjom u posljednjih 20 godina. I samo zahvaljujući i jasnoj i kompetentnoj politici ruskog predsjednika Vladimira Putina, nisu uspjeli - izjavio je.

Također, on ističe da čak i ako proruske snage napuste sve regije, uključujući i Krim, Zapad će i dalje nastaviti s pritiskom na Rusiju.

Ističe da im daje riječ da ukoliko ne budu branili svoje interese, to će završiti loše za sve Ruse.
- Izgubit ćemo i suverenost i neovisnost Rusije, a neprijatelji će doći u sve naše domove. Odlučite sami za sebe i mi, Čečeni, ćemo braniti našu državu i ispuniti zapovijed predsjednika države - zaključio je Kadirov.

Izgubit ćemo i suverenost i neovisnost Rusije, a neprijatelji će doći u sve naše domove, rekao je Kadirov

Ramzan Kadirov: Imaju li osjećaj časti?

Kadirov burno reagirao zbog Rusa koji ne žele ratovati: Imaju li se pravo zvati muškracima, nemaju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Kako javlja nezavisni ruski medij MediaZona</a>, u mjestu Ust-Ilimsk u regiji Irkutsk jedan muškarac je puškom napao vojni ured za regrutaciju, a društvenim mrežama proširila se snimka napada.Video koji su objavili Telegram kanali prikazuje muškarca s oružjem. Muškarac je ispalio hitac, a ljudi koji su se nalazili u prostoriji počeli su vrištati i bježati iz regrutacijskog ureda.
Tayga.info koja je objavila video incidenta na svom kanalu na Telegramu citirala je očevica, navodeći da je među ranjenima i šef regrutnog odbora. Nije naveden ukupan broj žrtava, prenosi MediaZona.
Portala Baza objavio je snimku uhapšenog napadača, koji se na snimci identificirao kao 25-godišnji Zinin Ruslan, stanovnik Ust-Ilimska.

Muškarac je ispalio hitac, a ljudi koji su se nalazili u prostoriji počeli su vrištati i bježati iz regrutacijskog ureda

Muškarac puškom napao ruski ured za regrutaciju: Među ranjenima i šef regrutnog odbora

<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA-ina DART misija (Test dvostrukog preusmjeravanja asteroida) bit će prva koja će</a> namjerno i mjerljivo promijeniti kretanje značajnog tijela u našem Sunčevom sistemu.

Drugim riječima, razbit će se u asteroid.
Misija će pružiti prvi test tehnike koja bi se mogla koristiti u budućnosti - za preusmjeravanje svih asteroida koje otkrijemo na putu sudara sa Zemljom.
U nastavku možete pogledati prijenos uživo:

DART je lansiran 24. novembra 2021., a njegovo odredište je par asteroida u orbiti jedan oko drugog, 11 miliona kilometara (skoro 6,84 miliona milja) od Zemlje.

Veći asteroid u paru zove se Didymos i ima prečnik od 780 metara (nešto manje od pola milje). Manji asteroid, širok samo 160 metara, zove se Dimorfos. Dvije orbitiraju jedna oko druge na udaljenosti od 1,18 kilometara, a jedna orbita traje blizu 12 sati.Ovi asteroidi ne predstavljaju nikakav rizik za Zemlju i odabrani su kao meta za DART dijelom i zbog te činjenice. Ali takođe, što je važno, budući da asteroidi čine binarni par, astronomi na Zemlji će moći da procjene rezultate udara.

<h2>Fizika je jednostavna, misija nije</h2>

Kako asteroidi kruže jedan oko drugog, sunčeva svjetlost koja se odbija od njih se povećava i smanjuje, sistematski varirajući tokom 12-satnog ciklusa orbite.

Astronomi koji koriste moćne teleskope sa Zemlje mogu pratiti ovu varijaciju i vidjeti kako se ona mijenja, od prije do poslije sudara.
Fizika zvuči jednostavno, i jeste. Udarite jednu stvar drugom da biste promijenili njeno kretanje. Ali izvođenje misije je veoma komplikovano. Kada DART stigne do asteroida, bit će 11 miliona kilometara od Zemlje nakon 10-mjesečnog putovanja. Svemirska letjelica mora koristiti autonomno ciljanje, koristeći slike asteroida koje dobiva kako se približava.

DART mora sam prepoznati asteroide, automatski se zakačiti na Dimorphos i prilagoditi svoju putanju kako bi ga pogodio. To je sve dok se krećete brzinom od skoro 24.000 kilometara (blizu 15.000 milja) na sat.
Rezultate uticaja, iako su relativno jednostavni za mjerenje, teško je predvidjeti. Veličina, oblik i sastav Dimorphosa, kao i tačno gdje DART udara i koliko jako, uticat će na ishod.
Svi ovi faktori su do određenog stepena nesigurni. Poduzete su sveobuhvatne kompjuterske simulacije udara, a poređenja simulacija, predviđanja i izmjerenih rezultata bit će glavni ishodi DART misije.
Kao i mjerenja teleskopa na Zemlji, izbliza će biti moguć i sam udar iz italijanske svemirske agencije CubeSat (mali tip satelita) pod nazivom LICIACube koji je raspoređen iz kutije s oprugom na letjelici. 11. septembra. LICIACube će pratiti i fotografisati sudar i njegove posljedice, piše <a href="https://www.sciencealert.com/a-nasa-spacecraft-will-collide-with-an-asteroid-on-monday-watch-live-here">sciencealert</a>.

Misija će pružiti prvi test tehnike koja bi se mogla koristiti u budućnosti

Teleskop Lowell Discovery, koji se nalazi u sjevernoj Arizoni, jedan je od objekata koji će mjeriti uticaj sudara DART-a

NASA-ina letjelica će se sudariti s asteroidom

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Partizan&amp;">Košarkaši Partizana</a> doživjeli su poraz od Zenita u meču Superkupa VTB lige koji se održava u Rusiji 81:65, ali titula gubitnika dana ipak je otišla u ruke jednog navijača.Naime, sredinom prve četvrtine, dok je Partizan imao vodstvo 14:4, jedan navijač je odlučio zaprositi djevojku. No, nakon što je kleknuo na koljena, uslijedio je "hladan tuš". Djevojka se uhvatila za glavu, a momak je ustao i sklonio se.
Nije poznato šta se dalje dešavalo, <a href="https://nova.rs/sport/kosarka/video-neuspela-prosidba-na-mecu-partizana-devojka-se-hvatala-za-glavu/">piše Nova.rs.</a>

<blockquote class="twitter-tweet">Prosidba propala na meču Zenit-Partizan: Ne bismo bili u koži ovog momka 🫠 🎥 Mozzart sport <a href="https://t.co/VvUWkMTXX6">pic.twitter.com/VvUWkMTXX6</a>&mdash; Balkan Sports (@BalkanSports) <a href="https://twitter.com/BalkanSports/status/1574006194896883714?ref_src=twsrc%5Etfw">September 25, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Poljska nudi vojnu obuku svojim građanima

Meloni je ranije slikana pored etničke mape BiH: Koliko je opasan njen trijumf?

Analiza CNN-a: Šta bi se dogodilo da Putin naredi nuklearni napad?

Bivši predsjednik Svjetske unije islamskih učenjaka preminuo u 96. godini

Tajfun Noru pogodio Filipine

Olaf Šolc pozitivan na koronavirus

Otkriven identitet napadača koji je ubio djecu u školi u Rusiji

Zelenski: Otkrivene još dvije masovne grobnice u Izjumu

Haško tužilaštvo će u utorak saslušati Vojislava Šešelja

Poljska zabranila ulazak Rusima: Ne mogu ući ni vazdušnim ni morskim putem

Pucnjava u školi u Rusiji: Ubijeno najmanje šest osoba, među njima i djeca

Pucnjava u školi u Rusiji

Kadirov burno reagirao zbog Rusa koji ne žele ratovati: Imaju li se pravo zvati muškracima, nemaju

Muškarac puškom napao ruski ured za regrutaciju: Među ranjenima i šef regrutnog odbora

NASA-ina letjelica će se sudariti s asteroidom

Neuspjela prosidba na meču Partizana, djevojka se hvatala za glavu

Globus

Poljska nudi vojnu obuku svojim građanima

Meloni je ranije slikana pored etničke mape BiH: Koliko je opasan njen trijumf?

Analiza CNN-a: Šta bi se dogodilo da Putin naredi nuklearni napad?

Bivši predsjednik Svjetske unije islamskih učenjaka preminuo u 96. godini

Tajfun Noru pogodio Filipine

Olaf Šolc pozitivan na koronavirus

Otkriven identitet napadača koji je ubio djecu u školi u Rusiji

Zelenski: Otkrivene još dvije masovne grobnice u Izjumu

Haško tužilaštvo će u utorak saslušati Vojislava Šešelja

Poljska zabranila ulazak Rusima: Ne mogu ući ni vazdušnim ni morskim putem

Pucnjava u školi u Rusiji: Ubijeno najmanje šest osoba, među njima i djeca

Pucnjava u školi u Rusiji

Kadirov burno reagirao zbog Rusa koji ne žele ratovati: Imaju li se pravo zvati muškracima, nemaju

Muškarac puškom napao ruski ured za regrutaciju: Među ranjenima i šef regrutnog odbora

NASA-ina letjelica će se sudariti s asteroidom

Neuspjela prosidba na meču Partizana, djevojka se hvatala za glavu