Predstavnik nizozemske Stranke Rada i <a href="https://avaz.ba/tag/129410/thijs-reuten">europarlamentarac Tijs Rojten (Thijs Reuten)</a> jučer se oglasio na Twitteru.&nbsp;On je objavio da&nbsp;Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta želi istragu protiv evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Evropske unije (EU) Olivera Varheljija (Varhelyi).Između ostalog on je naveo da se&nbsp;istraga traži zbog izvještaja u kojem stoji kako Varheljija namjerno potkopava značaj reformi demokratije i vladavine prava u zemljama pristupnicama EU.

Odbor za vanjske poslove zahtjeva nezavisnu i nepristrasnu istragu kako bi se o tome predstavlja li ponašanje i politike komesara EU za proširenje Olivera kršenje Kodeksa ponašanja za članove Evropske komisije i obveza komesara za proširenje, navodi se u objavi na Twitteru.&nbsp;Podsjetimo, evropski komesar ove sedmice je boravio u posjeti BiH.Ono što je privuklo pažnju bio je susret njega i Milorada Dodika, predsjednika RS-a.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️BREAK❗️The Eur. Parliament Committee on Foreign Affairs wants an investigation into the conduct of enlargement Commissioner Mr. Várhelyi, over reports he deliberately undermines centrality of democracy and rule-of-law reforms in 🇪🇺 accession countries. Check our amendment👇🏼 <a href="https://t.co/KQFzXrYVQv">pic.twitter.com/KQFzXrYVQv</a>&mdash; Thijs Reuten 🇪🇺🌹 (@thijsreuten) <a href="https://twitter.com/thijsreuten/status/1598710686913216512?ref_src=twsrc%5Etfw">December 2, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na ovom sastanku Dodiku je obećano da će EU odblokirati sredstva namijenjena ovom entitetu vrijedna 600 miliona eura.&nbsp;Ovu odluku su mnogi protumačili kao popuštanje i pristajanje na igru ucjene.&nbsp;

Ono što je privuklo pažnju bio je susret njega i Milorada Dodika, predsjednika RS-a

Europarlamentarci traže istragu protiv Olivera Varhelja

<a href="https://avaz.ba/tag/706/kina">Kineske vlasti u subotu su najavile daljnje ublažavanje</a> ograničenja kako bi se suzbila pandemija COVID-19, dok veliki gradovi poput Shenzhena i Pekinga više ne traže negativne testove za korištenje javnog prijevoza.

Lagano ublažavanje zahtjeva za testiranje dolazi čak i u vrijeme kada dnevne cifre zaraženih virusom dostižu skoro rekordne nivoe, a prate ih protesti širom zemlje stanovnika nezadovoljnih krutim provođenjem antivirusnih ograničenja koja sada ulaze u svoju četvrtu godinu, čak i kada se ostatak svijeta otvorio.

Južno tehnološko proizvodno središte Shenzhen saopćio je u subotu da putnici više ne moraju pokazati negativan rezultat testa na COVID-19 kako bi koristili javni prevoz ili kada ulaze u apoteke, parkove i turističke atrakcije.

U međuvremenu je glavni grad Peking objavio u petak da negativni rezultati testa više nisu potrebni za javni prevoz od ponedjeljka. Negativan rezultat dobijen u zadnjih 48 sati i dalje je, međutim, potreban za ulazak na mjesta poput trgovačkih centara, koji su se postepeno ponovo otvorili s brojnim restoranima i zalogajnicama.
Zahtjev je doveo do pritužbi nekih stanovnika Pekinga da, iako je grad zatvorio brojne punktove za testiranje, većina javnih mjesta i dalje zahtijeva testove na COVID-19.
Vlada je izvijestila o 33.018 zaraženih u posljednjih 24 sata, uključujući 29.085 bez simptoma.
Dok je ostatak svijeta naučio živjeti s virusom, Kina ostaje jedina velika zemlja koja se i dalje drži strategije "nultog Covida" čiji je cilj izolacija svake zaražene osobe. Politika, koja je na snazi od početka pandemije, dovela je do naglog zatvaranja i masovnih testiranja širom zemlje.

Kina i dalje nameće obavezni karantin za sve putnike koji dolaze u zemlju, iako je broj zaraženih mali u poređenju s 1,4 milijarde stanovnika.

Nedavne demonstracije, najveće i najraširenije u posljednjih nekoliko decenija, izbile su 25. novembra nakon požara u stambenoj zgradi u sjeverozapadnom gradu Urumqiju u kome je poginulo najmanje deset ljudi i zbog prepreka za službe za spasavanje koje su predstavljala Covid ograničenja.
Kina je bila poprište nekoliko dana protesta u gradovima, uključujući Šangaj i Peking, s demonstrantima koji su zahtijevali ublažavanje ograničenja u vezi s COVID-19. Neki su zahtijevali da kineski predsjednik Xi Jinping odstupi s vlasti, što je jasan dokaz javnog nezadovoljstva društvom nad kojim vladajuća Komunistička partija ima skoro potpunu kontrolu.
Xijeva vlada obećala je smanjiti troškove i prekinuti kontrole, ali naglašava da će se držati politike "nultog Covida". Zdravstveni stručnjaci i ekonomisti očekuju da će mjere ostati na snazi barem do sredine 2023., a možda i do 2024., dok se milioni starijih ljudi vakcinišu u pripremi za ukidanje kontrola koje većinu posjetilaca drže van Kine.
Iako je vlada priznala neke greške, za koje su uglavnom okrivljeni pretjerano revnosni zvaničnici, kritika vladine politike može rezultirati kaznom. Bivša NBA zvijezda Jeremy Lin, koji igra za kineski tim, nedavno je kažnjen s 10.000 juana (1400 dolara) zbog kritikovanja uslova u karantinskim objektima tima, sudeći po izvještajima lokalnih medija, prenosi AP.

Lagano ublažavanje zahtjeva za testiranje dolazi čak i u vrijeme kada dnevne cifre zaraženih virusom dostižu skoro rekordne nivoe

Do sada su putnici morali imati negativan covid test

Kina najavila nova ublažavanja Covid ograničenja

<a href="https://avaz.ba/tag/37046/advokat">Advokati</a>&nbsp;pedesetogodišnjeg Džoni Hinkapej (Johnnyja Hincapieja), muškarca&nbsp;koji je oslobođen 2015. godine nakon što je proveo u zatvoru više od 25 godina zbog ubistva turiste, objavili su da su postigli nagodbu s gradom i državom Njujork (New York), prema kojoj će mu biti isplaćena odšteta od oko 18 miliona dolara.
Istakli su da je u pitanju jedna od najvećih odšteta za pogrešnu presudu u historiji Njujorka, piše Anadolija.

Među grupom optuženih da su 1990. izboli turistu iz Jute Brajana Votkinsa (Briana Watkinsa) bio je Hinkapej.

Taj događaj desio se na platformi stanice podzemne željeznice.
U to vrijeme imao je 18 godina i nije imao kriminalnu prošlost, a izjavio je da je bio prisiljen da lažno prizna da je počinio zločin.

Iako je povukao priznanje, bez obzira na oslobađajuće dokaze, Hinkapej je osuđen i odslužio je 25 godina, tri mjeseca i osam dana prije nego što mu je poništena presuda.

Prema nagodbi, grad će Hinkapeju isplatiti 12,8 miliona dolara, a država 4,8 miliona dolara.

Taj događaj desio se na platformi stanice podzemne željeznice

Među grupom optuženih da su 1990. izboli turistu iz Jute Brajana Votkinsa (Briana Watkinsa) bio je Hinkapej

Muškarac bio u zatvoru više od 25 godina: Dobit će odštetu od 18 miliona dolara

Glavni grad Austrije Beč nalazi se uvijek u svjetskom vrhu po kvalitetu života, ali je sada osvojio i prvo mjesto po neljubaznosti svojih stanovnika.&nbsp;U kategoriji "ljubaznost" istraživanja "Expat City Ranking 2022", Beč je zauzeo posljednje mjesto.Prema ocjeni predstavnika stranih kompanija i organizacija, koji su upućeni na rad u Austriju, Beč nije tako prijatan za život.
Čak 46 posto kaže da su Bečlije neljubazne. Dok su Meksiko siti, Muskat i Valensija najljubazniji gradovi, začelje istraživanja pripada Frankfurtu, Hamburgu i Beču.
Ispitani kažu da su Bečlije neljubazne prema strancima. Isto tako 54 posto tvrdi da teško u Beču nalaze prijatelje, a 32 posto tvrdi da su nesrećni svojim društvenim životom u glavnom gradu Austrije.

Isto tako 54 posto tvrdi da teško u Beču nalaze prijatelje, a 32 posto tvrdi da su nesrećni svojim društvenim životom u glavnom gradu Austrije

Beč najneljubazniji grad svijeta

Evropska komisija trebala bi u ponedjeljak, 5. decembra, objaviti Akcioni plan za zapadnobalkansku rutu koji ima za cilj suzbijanje ilegalnih migracija preko Sredozemnog mora.

Krajem novembra ministri unutrašnjih poslova Evropske unije okupili su se na hitnom sastanku na kojem su razgovarali o ilegalnim migracijama u trenutku dok zemlje zapadnog Balkana uključujući i Bosnu i Hercegovinu bilježe povećan priliv migranata.
O tom dokumentu, od ranije je poznato, trebalo bi se razgovarati i na predstojećem samitu Evropske unije i lidera zapadnog Balkana koji će biti održan 6. decembra u Tirani.

Kako je potvrdio visoki diplomata Evropske unije, taj dokument donijet će prijedloge za uvođenje nekoliko alata, kao i aktivnosti kojima bi se spriječili ilegalni prelasci državnih granica i smanjio broj ilegalnih migranata.

On podrazumijeva, dodao je, i jaču kooperaciju o tom pitanju između zemalja članica Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana, ali će njegov sadržaj donijeti specifičnosti za svaku od zemalja.
Ranije je Evropska komisija objavila Akcioni plan za upravljanje migracijama u području Srednjeg Mediteran. Tada je evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson naglasila da se zapadnobalkanskom migrantskom rutom treba efikasnije baviti.

Diplomata s kojim je Fena razgovarala smatra da će Akcioni plan za zapadnobalkansku rutu po svom okviru sličiti Akcionom planu za Srednji Mediteran, koji ima za cilj jačanje saradnje sa trećim zemljama te je predložen i niz mjera za riješavanje tekućih izazova.

Odgovarajući na pitanje koje su to zemlje iz kojih migranti najviše dolaze i traže azil u zemljama Evropske unije, EU diplomata je kazao da su to Indija, Burundi, Bangladeš te još nekoliko afričkih zemalja.
Situacija u Bosni i Hercegovini je takva da je trenutno u četiri privremena prihvatna centra smješten 1.521 migrant, dok je 896 migranata identificirano izvan prihvatnih objekata u Bosni i Hercegovini.

Situacija u Bosni i Hercegovini je takva da je trenutno u četiri privremena prihvatna centra smješten 1.521 migrant

Povećan priliv ielgalnih migranata, EU pripremila Akcioni plan za zapadnobalkansku rutu

<a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Ministarstvo odbrane Velike Britanije</a> objavilo je nove obavještajne podatke o ruskoj invaziji na Ukrajinu.&nbsp;Ruske snage ulažu velike napore na ratištu oko grada Bahmuta u oblasti Donjeck.&nbsp;Ruski plan je vjerovatno opkoljavanje grada taktičkim napredovanjem prema sjeveru i jugu - navode Britanci u izvještaju.&nbsp;Rusija je od početka augusta 2022. godine prioritizirala Bahmut kao svoj glavni ofanzivni napor.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 03 December 2022 Find out more about the UK government's response: <a href="https://t.co/Agl34uAcBo">https://t.co/Agl34uAcBo</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/5Zv0s649gC">pic.twitter.com/5Zv0s649gC</a>— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1598934055608893441?ref_src=twsrc%5Etfw">December 3, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zauzimanje grada imalo bi ograničenu operativnu vrijednost iako bi potencijalno omogućilo Rusiji da ugrozi veća urbana područja kao što su Kramatorsk i Slovjansk.&nbsp;Ističu da je ova kampanja nesrazmjerno skupa u odnosu na moguće dobitke.- Postoji realna mogućnost da je zauzimanje Bahmuta postalo prvenstveno simbolički, politički cilj Rusije - poručili su.

Postoji realna mogućnost da je zauzimanje Bahmuta postalo prvenstveno simbolički, politički cilj Rusije, navode Britanci

Izvještaj Velike Britanije: Ovaj grad je sljedeća ruska meta

<a href="https://avaz.ba/tag/147750/northrop-grumman-corp">Northrop Grumman Corp</a> (NOC.N) predstavio je novi avion B-21 "Raider", prvi iz nove flote nevidljivih nuklearnih bombardera dugog dometa za Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država. 
B-21, koji ima sličan oblik "letećeg krila" kao i njegov prethodnik, B-2, moći će isporučiti i konvencionalno i nuklearno oružje širom svijeta koristeći sposobnost dugog dometa i punjenja gorivom u zraku.
Predviđalo se da će svaki avion koštati otprilike 550 miliona dolara u dolarima iz 2010. godine, ili oko 750 miliona dolara u današnjim dolarima prilagođenim inflaciji.
Zračne snage planirale su kupiti najmanje 100 aviona i započeti zamjenu bombardera B-1 i B-2.
-	B-21 ima izdržljiviji površinski materijal koji omogućava nevidljivost i koji će zahtijevati manje održavanja i svesti operativne troškove i zastoje na minimum - rekao je Doug Young, potpredsjednik sektora i generalni direktor u Northrop Grumman Aeronautics Systems za Reuters.

Moći će isporučiti i konvencionalno i nuklearno oružje širom svijeta

B-21 ima izdržljiviji površinski materijal

Predstavljen nevidljivi nuklearni bombarder B-21 "Raider"

Novo ograničenje cijene ruske nafte koje su jučer dogovorile članice Evropske unije, a danas potvrdile članice G7 i Australija, "odmah će presjeći Putinov glavni izvor prihoda", kaže SAD.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/101746/janet-yellen">Američka ministrica finansija Dženet Jelen (Janet Yellen)</a> rekla je da je ograničenje, koje su zapadni saveznici službeno odobrili jučer, došlo nakon mjeseci napornog rada.

Ograničenje spriječava zemlje da plaćaju više do 60 dolara po barelu za pomorski izvoz ruske sirove nafte. Trebao bi stupiti na snagu 5. decembra ili ubrzo nakon tog datuma.&nbsp;

- Zemlje s niskim i srednjim dohotkom na koje su uveliko utjecale visoke cijene energije i hrane posebno će imati koristi od ovog ograničenja - rekla je Jelen.

Također je dodala da će to dodatno ograničiti financije ruskog predsjednika Vladimira Putina i ograničiti prihode koje koristi za finansiranje svoje brutalne invazije, dok će se izbjeći prekid globalne opskrbe što bi moglo dovesti do skoka cijena goriva širom svijeta.

Ograničenje spriječava zemlje da plaćaju više do 60 dolara po barelu za pomorski izvoz ruske sirove nafte

Dženet Jelen, američka ministrica finansija

SAD: Ograničenje cijene ruske nafte odmah će presjeći Putinov glavni izvor prihoda

Rusija je rekla da će nastaviti <a href="https://avaz.ba/tag/8493/nafta">pronalaziti kupce za naftu</a>, usprkos ograničenju 60 dolara po barelu koje su dogovorile članice Europske unije i G7 uz Australiju. Ograničenjem se pokušavaju ograničiti ruski prihodi i sposobnost financiranja rata u Ukrajini. 

Kao odgovor, Putin i dužnosnici Kremlja poručili su da neće prodavati naftu zemljama koje su pristale na ograničenje.&nbsp;

- Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem većih troškova za potrošače sirovina. Bez obzira na trenutno koketiranje s opasnim i nelegitimnim instrumentom, uvjereni smo da će ruska nafta i dalje biti tražena - stoji u saopćenju Ambasade Rusije.

Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem većih troškova za potrošače sirovina, kazali su

Ograničena cijena na 60 dolara po barelu

Rusija o cijeni svoje nafte: Nećemo je prodavati zemljama koje su pristale na ograničenje

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Policija u Ukrajini je spriječila skupinu</a> osoba da ukradu&nbsp;mural poznatog crtača grafita Banksija (Banksyja) sa zgrade oštećene u ratu, piše BBC.&nbsp;Naime, oni su odrezali&nbsp;dio ploče i fasade na kojem se nalazio prikaz žene s plinskom maskom, rekli su dužnosnici.Policija je kazala da je nekoliko osoba uhapšeno na mjestu događaja u Gostomelu blizu Kijeva te da im je mural oduzet. Radi se&nbsp;o jednom od nekoliko umjetničkih djela izrađenih u Ukrajini prošlog mjeseca.

Grafit nije oštećen, a štiti ga policija, poručio je guverner Kijevske oblasti Oleksij Kuleba na komunikacijskoj platformi Telegram.

- Ove slike su, na koncu konca, simboli naše borbe protiv neprijatelja. To su priče o podršci i solidarnosti čitavog civiliziranog svijeta s Ukrajinom. Učinit ćemo sve kako bismo očuvali ta djela ulične umjetnosti kao simbol naše pobjede - kazao je Kuleba.
Policija je objavila fotografije žutog zida u Gostomelu, na kojima se vidi novo oštećenje.

Grafit nije oštećen, a štiti ga policija, poručio je guverner Kijevske oblasti Oleksij Kuleba na komunikacijskoj platformi Telegram

Policija spriječila krađu Banksijevog murala u Ukrajini

Grupa država G7 i Australija u petak su saopćili da je dogovorena gornja cijena ruske sirove nafte iz mora od 60 dolara po barelu, nakon što su članice Evropske unije svladale otpor Poljske i ranije tog dana postigle politički sporazum.
EU je dogovorila cijenu nakon što je Poljska dala svoju podršku, otvarajući put za službeno odobrenje tokom vikenda.&nbsp;G7 i Australija rekli su u izjavi da će ograničenje cijena stupiti na snagu 5. decembra ili vrlo brzo nakon toga.Ograničenje cijena, ideja G7, ima za cilj smanjiti ruski prihod od prodaje nafte, istovremeno sprječavajući skok globalnih cijena nafte nakon što embargo EU na rusku sirovu naftu stupi na snagu 5. decembra.

Varšava se opirala predloženoj cijeni dok je ispitivala mehanizam prilagđavanja kako bi gornja cijena bila ispod tržišne cijene. U pregovorima s EU-om zalagala se da gornja granica bude što je moguće niža kako bi se ograničili prihodi Rusiji i ograničila sposobnost Moskve da finansira svoj rat u Ukrajini.

Detalji dogovora trebali bi biti objavljeni u pravnom časopisu EU u nedjelju.&nbsp;

Cilj je smanjiti ruski prihod od prodaje nafte, istovremeno sprječavajući skok globalnih cijena nafte nakon što embargo EU na rusku sirovu naftu stupi na snagu 5. decembra

Detalji dogovora će biti objavljeni u nedjelju

Zemlje G7 i Australija ograničile cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

<a href="https://avaz.ba/zabava/twitter">Twitter će se posvetiti</a> eliminaciji terorističkog i ekstremističkog sadržaja na internetu, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) za posjeta SAD-u i susreta s vlasnikom te društvene mreže Ilonom Maskom (Elonom Muskom).&nbsp;Makron (Macron) se sastao s novim vlasnikom Twittera tokom posjeta SAD-u i imao je "jasan i iskren razgovor", tvitao je francuski premijer u petak.

Predsjednik Francuske je rekao da je Ilon Mask potvrdio sudjelovanje Twittera u inicijativi Christchurch Call pokrenutoj nakon terorističkih napada na Novom Zelandu.&nbsp;- Nigdje nema mjesta za teroristički i nasilni ekstremistički sadržaj - rekao je Makron.

Makron i Mask također su razgovarali o transparentnim korisničkim politikama, značajnom jačanju moderiranja sadržaja i zaštiti slobode govora.- Twitter mora uložiti napore da se uskladi s europskim propisima - dodao je.
Otkako je Mask preuzeo Twitter, javila se velika zabrinutost da bi više govora mržnje moglo završiti na platformi pod njegovim vodstvom i nakon velikih rezanja radnih mjesta koje je proveo.

Mask je sam izazvao takvu zabrinutost opetovanim kritikama da je Twitter previše ograničio slobodu govora na platformi.

Makron i premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern pokrenuli su 2019. inicijativu Christchurch Call koja je dovela do udruživanja svjetskih čelnika s tehnološkim tvrtkama, uključujući Facebook, YouTube i Google, kako bi se uhvatili u koštac s terorističkim i ekstremističkim sadržajem na internetu.
Inicijativa je nazvana po gradu na Novom Zelandu u kojem je naoružani napadač ubio 51 osobu u napadima na dvije džamije 2019. godine. Napade je prenosio uživo na Facebooku 17 minuta prije nego što je društvena mreža uklonila prijenos, a zatim su se brzo proširili isječci iz videa.

Twitter mora uložiti napore da se uskladi s europskim propisima, rekao je Makron

Makron se sastao s Maskom: Twitter će se boriti protiv ekstremističkog sadržaja

Najmanje 90 posto svjetske populacije ima neki oblik imuniteta na koronavirus, izjavio je <a href="https://avaz.ba/tag/36853/tedros-adhanom-ghebereyesus">generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Gebrejsus (Ghebreyesus)</a>, ali je upozorio na smanjenu budnost stanovništva prema tom virusu.- Taj pad budnosti ostavlja otvorena vrata za pojavu nove varijante koja će se vjerovatno proširiti i zamijeniti trenutno dominantnu varijantu omikrona - rekao je Gebrejsus na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, najmanje 90 posto svjetske populacije trenutno ima neki oblik imuniteta na virus SARS-CoV-2, bilo kroz preležanu bolest ili vakcinaciju.

Gebrejsus je rekao da je prerano govoriti da je pandemija koronavirusa završena, piše Radio Slobodna Evropa.

- Još nismo stigli do kraja. Manjak nadzora, testiranja i vakcinacije i dalje stvara savršene uslove za pojavu zabrinjavajuće nove varijante koja bi mogla da izazove veliku stopu smrtnosti - rekao je on.

Taj pad budnosti ostavlja otvorena vrata za pojavu nove varijante koja će se vjerovatno proširiti

Gebrejsus: Oko 90 posto populacije ima imunitet, pandemija koronavirusa nije završena

<a href="https://avaz.ba/tag/7830/njujork">Njujork i Singapur rangirani su</a> kao najskuplji gradovi na svijetu, prema godišnjem svjetskom istraživanju troškova života Economist Intelligence Unita (EIU).


Njujork je prvi put na vrhu ljestvice, dok je Singapur na prvom mjestu osmi put u 10 godina.
Izraelski Tel Aviv, koji je 2021. godine proglašen najskupljim gradom na svijetu, ove je godine na trećem mjestu.
Osim Njujorka, Los Anđeles i San Francisko također su napredovali na listi 10 najskupljih gradova.
Sva 22 američka grada koje istraživanje pokriva porasla su na ljestvici zbog brzog rasta cijena i jakog dolara.

Šest od njih – Atlanta, Šarlot, Indijanapolis, San Dijego, Portland i Boston – bili su među 10 gradova koji su pokazali najveće skokove na ljestvici.

Najviše su se na ljestvici pomakli prema gore ruski gradovi Moskva i Sankt Peterburg, koji su skočili za 88, odnosno, 70 mjesta.
Većina evopskih gradova pala je na ljestvici.
Sirijski glavni grad Damask i libijski Tripoli i dalje su najjeftiniji gradovi.
Ovogodišnje istraživanje provedeno je od 16. augusta do 16. septembra u 172 velika grada u svijetu.
- Rat u Ukrajini, zapadne sankcije Rusiji i kineska politika nultog covida uzrokovali su probleme u opskrbnom lancu koji su, u kombinaciji s rastućim kamatama i promjenama kursa, rezultirali krizom troškova života širom svijeta - rekla je Upasana Dutt, voditeljica odjela EIU-a koji se bavi troškovima života.

Izraelski Tel Aviv, koji je 2021. godine proglašen najskupljim gradom na svijetu, ove je godine na trećem mjestu

Njujork i Singapur najskuplji gradovi na svijetu

<a href="https://avaz.ba/tag/2317/indiana">Sudac u Indiani jučer je</a>&nbsp;spriječio&nbsp;saveznu državu u provođenju zakona koja zabranjuje većinu pobačaja nakon što su ga židovke, muslimanke i druge ne kršćanke osporile u tužbi.
Sutkinja višeg suda u okrugu Marion Hedr Velh (Heather Welch) izdala je preliminarnu zabranu protiv zakona koji podupiru republikanci, a koji zabranjuje pobačaje uz ograničene iznimke u slučaju silovanja, incesta, smrtonosne abnormalnosti ploda ili ozbiljnog zdravstvenog rizika za majku. Tužitelji su tvrdili da mjera krši vjersku slobodu zaštićenu drugim državnim zakonom.

Zakon je već bio na čekanju jer je početkom septembra sudac u Indiani spriječio njegovo provođenje te time dao vremena Planned Paretnhoodu i drugim pružateljima zdravstvenih usluga da probaju to u potpunosti osporiti na sudu.

Indiana je postala prva država koja je donijela novi zakon o zabrani pobačaja nakon što je američki Vrhovni sud u junu poništio svoju presudu Roi (Roe) protiv Vejda (Wadea) iz 1973. kojom je postupak legaliziran u cijeloj zemlji. Druge republikanske države brzo su počele provoditi starije zabrane.
Velh je izdala zabranu nakon što je skupina pod nazivom Hoosier Jews for Choice i pet pojedinačnih žena osporila zakon o pobačaju prema Zakonu o obnovi vjerskih sloboda Indiane u slučaju koji je pokrenula Američka unija za građanske slobode.

&nbsp;ACLU je saopćio da tužioci predstavljaju religije uključujući judaizam i islam, kao i "nezavisne duhovne sisteme vjerovanja".

Velh je napisala da zakon "znatno opterećuje provođenje vjere tužitelja" te je time odobrila zahtjev tužioca za preliminarnu zabranu dok traje osporavanje njegove zakonitosti.
Iako neke religije vjeruju da je ljudski život nastao začećem, to nije mišljenje koje dijele sve religije ili svi religiozni ljudi,&nbsp; stoji u saopćenju ACLU-a.

ACLU je saopćio da tužioci predstavljaju religije uključujući judaizam i islam, kao i "nezavisne duhovne sisteme vjerovanja"

Zbog vjerskih sloboda u Indiani zaustavljen zakon o zabrani pobačaja

<a href="https://avaz.ba/tag/80245/josep-borell">Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj (Josep Borrell)</a> rekao je u Poljskoj da je do sada 1.100 vojnika učestvovalo u misiji EU za obuku ukrajinske vojske.

Borelj je iznio taj broj za vrijeme posjeta kampu za obuku u Brzegu u Poljskoj.&nbsp;Rekao je da je misija pokazala volju Evrope da podrži Ukrajinu dok se brani od Rusije.

Ministri vanjskih poslova EU potpisali su dogovor o Misiji EU za vojnu pomoć za podršku Ukrajini (EUMAM) 14. novembra, a službeni početak bio je dan kasnije.

Nekoliko država EU već je obučavalo ukrajinske vojnike na temelju nacionalnih sporazuma.
Ukupno će se u 20 zemalja članica obučavati do 15.000 vojnika, piše dpa.

U Hrvatskoj su se predsjednik države i oporba usprotivili prijedlogu vlade da Hrvatska u sklopu misije EU obučava ukrajinske vojnike, pa će o tome glasati Sabor.

Misiju obuke će platiti EU, a Borrell je procijenio da će se raditi o oko 100 miliona eura.

Europarlamentarci traže istragu protiv Olivera Varhelja

Kina najavila nova ublažavanja Covid ograničenja

Muškarac bio u zatvoru više od 25 godina: Dobit će odštetu od 18 miliona dolara

Beč najneljubazniji grad svijeta

Povećan priliv ielgalnih migranata, EU pripremila Akcioni plan za zapadnobalkansku rutu

Izvještaj Velike Britanije: Ovaj grad je sljedeća ruska meta

Predstavljen nevidljivi nuklearni bombarder B-21 "Raider"

SAD: Ograničenje cijene ruske nafte odmah će presjeći Putinov glavni izvor prihoda

Rusija o cijeni svoje nafte: Nećemo je prodavati zemljama koje su pristale na ograničenje

Policija spriječila krađu Banksijevog murala u Ukrajini

Zemlje G7 i Australija ograničile cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

Makron se sastao s Maskom: Twitter će se boriti protiv ekstremističkog sadržaja

Gebrejsus: Oko 90 posto populacije ima imunitet, pandemija koronavirusa nije završena

Njujork i Singapur najskuplji gradovi na svijetu

Zbog vjerskih sloboda u Indiani zaustavljen zakon o zabrani pobačaja

Borelj: Ukupno će se u 20 zemalja članica obučavati do 15.000 vojnika

Globus

Europarlamentarci traže istragu protiv Olivera Varhelja

Kina najavila nova ublažavanja Covid ograničenja

Muškarac bio u zatvoru više od 25 godina: Dobit će odštetu od 18 miliona dolara

Beč najneljubazniji grad svijeta

Povećan priliv ielgalnih migranata, EU pripremila Akcioni plan za zapadnobalkansku rutu

Izvještaj Velike Britanije: Ovaj grad je sljedeća ruska meta

Predstavljen nevidljivi nuklearni bombarder B-21 "Raider"

SAD: Ograničenje cijene ruske nafte odmah će presjeći Putinov glavni izvor prihoda

Rusija o cijeni svoje nafte: Nećemo je prodavati zemljama koje su pristale na ograničenje

Policija spriječila krađu Banksijevog murala u Ukrajini

Zemlje G7 i Australija ograničile cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

Makron se sastao s Maskom: Twitter će se boriti protiv ekstremističkog sadržaja

Gebrejsus: Oko 90 posto populacije ima imunitet, pandemija koronavirusa nije završena

Njujork i Singapur najskuplji gradovi na svijetu

Zbog vjerskih sloboda u Indiani zaustavljen zakon o zabrani pobačaja

Borelj: Ukupno će se u 20 zemalja članica obučavati do 15.000 vojnika