Rusija početak mirovnih pregovora za okončanje agresije na Ukrajinu uslovljava priznanjem ruske aneksije ukrajinskih teritorija.

Kremlj je poručio da je otežavajuća okolnost to što Zapad ne želi priznati "nove teritorije" anektirane od Ukrajine. Rusko očitovanje je uslijedilo nakon što je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) 1. decembra izjavio da je spreman za susret s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Bajden je kao uslov za to istakao da Putin mora pokazati spremnost da se iznađe način da se završi rat u Ukrajini.

Ovo je izjavio nakon susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Bijeloj kući. Makron (Macron) je kazao da su se usaglasili da od Ukrajinaca neće tražiti da pristanu na kompromis koji im nije prihvatljiv.
Kako je objavio BBC, diplomatske aktivnosti za završetak agresije na Ukrajinu uslijedile su nakon nekoliko mjeseci tokom kojih nije bilo naznaka da će se to i desiti.&nbsp;

Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) je, prvi put od septembra telefonski razgovarao s Putinom. U razgovoru dugom sat vremena pozvao je predsjednika Rusije na iznalaženje diplomatskog rješenja za završetak rata što je prije moguće. Putin je pozvao Scholza da "preispita pristup u kontekstu ukrajinskih događaja".

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov se prije razgovora između Šolca i Putina požalio da evropske države nisu ništa konkretno uradile po pitanju uslova pregovora, prenosi BBC.

Diplomatske aktivnosti za završetak agresije na Ukrajinu uslijedile su nakon nekoliko mjeseci tokom kojih nije bilo naznaka da će se to i desiti

Ruska agresija traje od februara ove godine

Ruski uslov Zapadu za početak mirovnih pregovora: Priznajte aneksiju ukrajinskih teritorija

<a href="https://avaz.ba/tag/1632/madarska">Mađarski dužnosnici pokazali su interes</a> za izraelski PZO sistem Željezna kupola, zajedno s radarskim komponentama koje bi mogle stići početkom iduće godine.

Mađarska predsjednica Katalin Novak i ministar odbrane Krištof Šalaj Bobrovničski (Kristóf Szalay-Bobrovniczky) gledali su demonstraciju sistema prilikom posjete Tel Avivu, objavilo je u saopćenju ministarstvo odbrane početkom mjeseca.
Nakon posjete, visoki mađarski dužnosnici su obavijestili novinare o viđenom te objasnili da bi vrijedilo proučiti benefite moguće nabave sistema za Mađarsku, pogotovo u svjetlu nedavnog incidenta u Poljskoj, kada su poginule dvije osobe u eksploziji koju je izazvala raketa ukrajinske protivzračne odbrane.

<h2>Planovi za uspostavu pogona za sklapanje i proizvodnju radara</h2>

Valja istaknuti da su Mađarske oružane snage (HAF) potpisale prije dvije godine sporazum s Rheinmetall Kanada za nabavku nekoliko višenamjenskih radara ELMA-2084, koje proizvodi njihov partner ELTA, podružnica Izraelske zračne industrije (IAI). Sistemi će zamijeniti mađarske radare još iz doba Sovjetskog saveza P-37, PRV-17 i ST-68U.ELMA-2084 je radar s aktivnom fazno upravljanom antenskom rešetkom (AESA) dizajniran za otkrivanje i praćenje balističkih projektila srednjeg dometa i prijetnji avijacijom. Još važnije, jedna je od tri centralne komponente Željezne kupole, koju su navodno također nabavili Kanada, Singapur, Češka i Slovačka.Predsjednik i izvršni direktor Rheinmetalla Kanada Stefan Erli (Stéphane Oehrli) nagovijestio je tada moguće planove za uspostavu pogona za sklapanje i proizvodnju radara u Mađarskoj, rekavši da "u smislu prijenosa tehnologije, naši mađarski partneri također imaju koristi".

Mađarska je najvažniji izvozni partner kompanije u području integracije radarskog sistema.Rheinmetall već upravlja tvornicom streljiva koja se prostire na 150 hektara u Várpaloti, koja opskrbljuje streljivom HAF i drugu tvornicu u zapadnoj Mađarskoj koja proizvodi dio njemačkih borbenih vozila Lynx KF41.Uprkos izvještajima da su isporuke prvih radara ELMA-2084 već započele, Alain Tremblaj, potpredsjednik poslovnog razvoja pri Rheinmetallu, rekao je za Defense News da su pandemija i rat u Ukrajini uzrokovali kašnjenja u proizvodnji i da će prvi radar biti isporučen u drugom kvartalu 2023. godinu.Mađarski izdaci za odbranu će iznositi 2,8 milijardi dolara 2022. godine, a vlada je obećala da će 2 posto BDP-a trošiti na odbranu do 2026. godine u sklopu odbrambenog razvojnog programa Zrínyi, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zeljezna-kupola-nad-madarskom-orban-je-bacio-oko-na-mocni-obrambeni-sustav-kojim-se-ponose-izraelci-15282334">piše Jutarnji.</a>

Mađarska predsjednica Katalin Novak i ministar odbrane Krištof Šalaj Bobrovničski (Kristóf Szalay-Bobrovniczky) gledali su demonstraciju sistema prilikom posjete Tel Avivu

Mađarska želi nabaviti izraelski odbrambeni sistem "željezna kupola"

<a href="https://avaz.ba/tag/172/evropska-unija">Zemlje Evropske unije (EU)</a> postigle su dogovor o primijeni gornje cijene od 60 dolara po barelu za naftu koja pomorskim putem dolazi iz Rusije.

Vlasti Češke, predsjedavajuće EU-a, saopćile su na društvenim mrežama da su se predstavnici zemalja članica dogovorili o gornjoj cijeni ruske nafte.
- Izaslanici su postigli dogovor o najvišoj cijeni nafte koja se iz Rusije transportira morem - navodi se u saopćenju i dodaje da će odluka stupiti na snagu nakon objave u Službenom listu EU-a.

Članice G7 i EU-a već neko vrijeme su pregovarale o nametanju gornje cijene ruske nafte.G7 je prošle sedmice predložio postavljanje gornje cijene od 65 do 70 dolara po barelu za naftu koja se morem transportira iz Rusije.Neke zemlje unutar EU-a, kao što su Poljska, Litva i Estonija, zagovarale su mnogo niže gornje cijene, dok su druge članice, poput Grčke i Malte koje igraju važnu ulogu u transportu ruske nafte i osiguravaju značajan prihod, željele da gornja cijena bude znatno veća.Evropska komisija predložila je primjenu gornje cijene od 60 dolara za barel nafte koja se iz Rusije transportira morem kako bi se postigao konsenzus u pregovorima između država članica.

<h2>Bit će revidirana svaka dva mjeseca</h2>

Bit će uspostavljen i novi mehanizam ograničavanja cijena uz gornju cijenu od 60 dolara za rusku naftu. Mehanizam će osigurati da gornja cijena ruske nafte bude pet posto ispod cijena na svjetskom tržištu.Gornja cijena koja se primjenjuje na rusku naftu bit će revidirana svaka dva mjeseca.Očekuje se da će primjena gornje cijene stupiti na snagu 5. decembra, kada će na snagu stupiti i odluka EU-a o smanjenju isporuke sirove nafte iz Rusije morskim putem.Rusija proizvodi oko deset posto svjetske nafte.S druge strane, ruski zvaničnici najavili su da neće prodavati naftu zemljama koje učestvuju u primjeni gornje cijene.

Izaslanici su postigli dogovor o najvišoj cijeni nafte koja se iz Rusije transportira morem, navodi se u saopćenju i dodaje da će odluka stupiti na snagu nakon objave u Službenom listu EU-a

Zemlje EU-a dogovorile primjenu gornje cijene za rusku naftu

Turska očekuje "jasnu sliku" o ratu do proljeća iduće godine, rekao je njezin ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušolu (Cavusoglu), dok se borbe nastavljaju, a Putin je dao do znanja da je otvoren za pregovore, piše Reuters.

- Sada Ukrajina napreduje na terenu, ponovno preuzimajući neke od svojih okupiranih teritorija. Ali Rusija zauzvrat namjerno gađa civilnu infrastrukturu. Dakle, život postaje težak posebno Ukrajincima, a i svima nama - rekao je Čavusolu.
- Mislim da ćemo prije proljeća imati jasnu sliku o prekidu vatre ili primirju ili pregovaračkom stolu. Ali nećemo odustati. Kao Turska nastavit ćemo naše napore - dodao je.
- Ruski rat protiv Ukrajine postao je kompliciraniji s borbama na terenu koje su postajale sve žešće - rekao je Čavušolu, dodajući da bi neke zapadne zemlje trebale učiniti više kako bi pridobile dvije strane za pregovarački stol.

Rusija zauzvrat namjerno gađa civilnu infrastrukturu. Dakle, život postaje težak posebno Ukrajincima, a i svima nama - rekao je Cavusoglu

Čavusolu: Očekujemo jasniju sliku o ratu u Ukrajini do idućeg proljeća

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) i britanski premijer Riši Sunak (Rishi) razgovarali su o koracima za poboljšanje tursko-britanskih odnosa, s fokusom na trgovinu i odbrambenu industriju, javlja Anadolija. Direkcija za komunikacije Predsjedništva Turske saopćila je da je Erdoan u telefonskom razgovoru istakao kako vjeruje da će zdrav razum i strateška perspektiva nastaviti voditi odnose između dva NATO saveznika.
Erdoan i Sunak također su razmijenili mišljenja o regionalnim pitanjima.
Turski predsjednik Erdoan istakao je kako je u interesu svih strana da se brzo ponovno uspostave temelji za pregovore između Rusije i Ukrajine.
- Erdoan je također ukazao na važnost poduzimanja novih, konkretnih koraka za rješavanje kiparskog pitanja - navodi se u saopćenju.

Turski predsjednik i britanski premijer također su razmijenili mišljenja i o regionalnim pitanjima, uključujući rat u Ukrajini i kiparsko pitanje

Sunak i Erdoan: Razmijenili mišljenja o regionalnim pitanjima

Erdoan i Sunak razgovarali o jačanju bilateralne saradnje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Putin&amp;">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> rekao je Olafu Šolcu (Scholz) da je smjer Njemačke i Zapada prema Ukrajini "destruktivan", saopćio je Kremlj. Putin je navodno pozvao Berlin da preispita svoj pristup sukobu koji je započeo u februaru.
Kremlj je dodao da je Putin branio ruske raketne napade na ciljeve u Ukrajini. Oni su uglavnom usmjereni na kritičnu infrastrukturu i ostavili su milione ljudi bez struje, grijanja i opskrbe vodom. Putin je također rekao da bi Rusiji trebalo dopustiti sudjelovanje u istragama o, kako ih je nazvao, "terorističkim" napadima na plinovode Sjevernog toka ispod Baltičkog mora.
Njemačka vlada potvrdila je da su se razgovori između Šolca i Putina dogodili "nedavno". Šolc je navodno pozvao Putina da pronađe diplomatsko rješenje za rat, "uključujući povlačenje ruskih trupa".
Telefonski razgovor trajao je sat vremena.

Kremlj je dodao da je Putin branio ruske raketne napade na ciljeve u Ukrajini

Putin i Šolc: Rusiji treba dozvoliti da učestvuje u istragama

Putin poručio Šolcu: Preispitajte svoj pristup ratu u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">"Krvave pakete" nekoliko ukrajinskih</a> ambasada u inostranstvu je primilo, a u njima su se navodno nalazile životinjske oči.Ovu informaciju danas je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, prenosi Reuters.Jučer je objavljeno da je serija pisama-bombi poslana na više mjesta u Španiji, uključujući i ukrajinsku ambasadu u Madridu. Paketi, natopljeni tekućinom karakteristične boje i mirisa, poslani su ambasade Kijeva u Hrvatskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj i Italiji, generalnim konzulatima u Napulju i Krakovu te konzulatu u Brnu, napisao je glasnogovornik Oleg Nikolenko na Facebooku.

Jučer je objavljeno da je serija pisama-bombi poslana na više mjesta u Španiji, uključujući i ukrajinsku ambasadu u Madridu

Ambasade Ukrajine dobile pakete: U njima se nalazile životinjske oči

Članovi Kulturno umjetničkog društva "1001" noć iz Fojnice otputovali su u Katar prije pet dana, a već su uspjeli privući veliku pažnju javnosti.&nbsp;Naime, članovi društva "1001" noć sinoć su privukli veliku pažnju kada su odigrali kolo na trgu u Kataru gdje se okupio veliki broj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Svjetsko%20prvenstvo&amp;">navijača zbog Svjetskog prvenstva u Kataru.</a>
Video je objavljen na portalu Mahalla.ba. Pogledajte njihov nastup.&nbsp;

Njihov nastup je oduševio sve prisutne

Video / Fojničani uz kolo oduševili prisutne u Kataru

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Brazil&amp;">Južna brazilska savezna država Santa Katarina</a> proglasila je u četvrtak vanredno stanje nakon obilnih kiša koje su prouzrokovale smrt dvije osobe. Guverner Karlos Moises (Carlos), koji je objavio vanredno stanje, naglasio je kako je neophodno zaštiti živote i pružiti humanitarnu pomoć.

- Trenutak je delikatan i zahtijeva svačiju pažnju i brigu, posebno na putevima i mjestima gdje postoji opasnost od klizišta i poplava - navodi se u njegovom saopštenju.

Guverner je također savjetovao ljudima da izbjegavaju putovanja u jeku obilnih padavina.
U Santa Katarini su 882 osobe raseljene zbog obilnih kiša, dok su u toj oblasti zabilježena dva smrtna slučaja. Spasilački timovi u Santa Katarini koriste helikoptere da pomognu mještanima čiji su domovi uslijed poplava odsječeni od ostatka zemlje.

<h2>Tri države izdale crveno upozorenje</h2>

Kiše su također uzrokovale smrt jedne osobe i primorale više od 2.000 ljudi da napuste domove u jugoistočnoj državi Espirito Santo, navodi portal "G1".

Guverner države Renato Kasagrande (Casagrande) rekao je da se situacija "pogoršala" posljednjih dana.
Tri brazilske države, Parana, Santa Katarina i Rio Grande do Sul izdale su crveno upozorenje zbog obilnih kiša, dok je u 23 od ukupna 26 brazilskih saveznih država proglašeno narandžasto upozorenje.
Posljednjih sedmica najmanje 8.600 ljudi u Brazilu bilo je prisiljeno napustiti domove zbog obilnih kiša, navodi Agencia Brasil.

Posljednjih sedmica najmanje 8.600 ljudi u Brazilu bilo je prisiljeno napustiti domove zbog obilnih kiša

U Santa Katarini su 882 osobe raseljene zbog obilnih kiša

Brazil: Zbog obilnih padavina proglašeno vanredno stanje

<a href="https://avaz.ba/tag/5310/talibani">Talibani</a>&nbsp;su jučer objavili vijest da su&nbsp;zabranili afganistanski servis Radija Slobodna Evropa.&nbsp;Poznata kao Azadi, što znači sloboda, stanica emitira obrazovne programe za djevojčice u Afganistanu, kojima je zabranjeno pohađanje škole.- Radio stanica koju finansiraju SAD ukinuta s emitiranja zbog nepoštivanja novinarskih načela i jednostranog izvještavanja - napisoa je na Twitteru službenik talibanskog ministarstva informisanja Abdul Hak Hamad (Haq Hammad).

Nakon šireg gušenja sloboda afganistanskih žena i djevojaka desio se ovaj potez. Uprkos tome što su talibani izjavili da će štiti prava žena, od kada su na vlasti u avgustu 2021. godine, oni su ukinuli razne slobode.Na taj način oni spriječavaju žene da putuju&nbsp;na velike udaljenosti bez muškog skrbnika i zabranjujući djevojčicama obrazovanje.Radio Slobodna Evropa, koji je također poznat kao Radio Liberty, finansira Vlada SAD-a, ali je urednički nezavisna.&nbsp;Na dva glavna govorna jezika, dari i paštunski u Afganistanu se on emitira.&nbsp;

Ova radio stanica je naglasila da će tražiti alternativne načine pružanja svojih usluga u Afganistanu.

- Azadi je slamka spasa za desetine miliona Afganistanaca, što čini odluku talibana još tragičnijom - rekao je predsjednik Radija Slobodna Evropa Džejmi Flaj (Jamie Fly).
Svoju kancelariju u Afganistan Azadi je već zatvorio. To se desilo nakon što su Talibani stupili na vlast.&nbsp;Radio Slobodna Evropa osnovan je nakon Drugog svjetskog rata kako bi podržao izbjeglice iz SSSR-a i dao im platformu da izraze svoje mišljenje široj publici.

Svoju kancelariju u Afganistan Azadi je već zatvorio

Talibani zabranili emitovanje radija: Pružao je obrazovni program za djevojke

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Finska&amp;">Premijerka Finske Sana Marin (Sanna)</a>&nbsp;pozvala je Evropu da izgradi vlastite odbrambene kapacitete nakon rata u Ukrajini, rekavši da bez pomoći SAD nije dovoljno otporna.&nbsp;- Trebalo bi da budemo jači.&nbsp;I bit ću brutalno iskrena prema vama, Evropa nije dovoljno jaka. Bili bismo u nevolji bez Sjedinjenih Američkih Država - rekla je Marin u Sidneju u petak.Njene primjedbe su uslijedile kao odgovor na pitanje o odgovornosti Kine da "zauzda Rusiju". Marin je rekla da iako bi Kina mogla igrati ulogu, "ne bismo se trebali oslanjati samo na to."

Marin je insistirala na tome da Ukrajini mora biti dato "šta god je potrebno" da pobijedi u ratu, dodajući da su SAD bile ključne u snabdijevanju Kijeva oružjem, finansijama i humanitarnom pomoći neophodnom da bi se zaustavilo napredovanje Rusije.

- Moramo se pobrinuti da gradimo te sposobnosti i kada je riječ o evropskoj odbrani, evropskoj odbrambenoj industriji i da budemo sigurni da možemo da se nosimo u različitim vrstama situacija - rekla je.
Istakla je da kada je Rusija napala Ukrajinu 24. februara, prioritet većine Finaca je "preko noći" promijenjen u sigurnost.

Bili bismo u nevolji bez Sjedinjenih Američkih Država, rekla je Marin u Sidneju u petak

Sana Marin: Odbrana Evrope nije dovoljno jaka

<a href="https://avaz.ba/tag/13718/golf">Igrač golfa</a> optužen je da je tokom svađe odgrizao nos drugom takmičaru na parkingu kasina. Sa lica mjesta odmah je pobjegao osumnjičeni Mark Vels (Wells) iz države Misisipi (Mississippi).Međutim, ovaj pedeset jednogodišnjak na kraju se ipak predao.&nbsp;
Policajci koji su reagirali na dojavu o napadu u gradskom kasinu Holivud (Hollywood) su na parkingu pronašli čovjeka s unakaženim licem. Oni su pokušali pronaći njegov nos, ali nisu uspjeli. Žrtva je prevezena u bolnicu.- Istragom je utvrđeno da je osumnjičenik, Mark Curtis Wells, žrtvi odgrizao nos - rekao je šef policije Bej Sent Luisa Tobi Švarc (Bay St Louisa Toby Schwartz), a prenosi Sky News.
Policija je tokom istrage saznala da su se Vels i žrtva posvađali tokom dana zbog partije golfa koju su odigrali ranije. Velsu&nbsp;prijeti do sedam godina zatvora ako bude proglašen krivim po optužbi koju državni zakon definira kao "zločin s predumišljajem počinjen s namjerom ubistva u kojem osumnjičenik osakati, izobliči, onesposobi ili uništi nečiji jezik, oko, nos ili neki drugi dio tijela".

Oni su pokušali pronaći njegov nos, ali nisu uspjeli

Igrač golfa drugom odgrizao nos: Pobjegao pa se predao policiji

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kanada&amp;">Policija u gradu Vinipegu optužila je Kanađanina,</a> koji je već optužen za ubistvo jedne žene, za još tri takva slučaja. U maju je policija optužila 35-godišnjeg muškarca za ubistvo 24-godišnje Rebeke Kontois (Rebecca Contois), a jučer za još tri druga ubistva. Sve žrtve su bile pripadnice lokalnih plemena.

Džeremi Skibicki (Jeremy) iz Vinipega uhapšen je 18. maja zbog ubistva Kontois, pripadnice plemenske zajednice O-Chi-Chak-Ko-Sipi First Nation u pokrajini Manitoba. Šef policije Deni Smit (Danny Smyth) rekao je kako je "uvijek uznemirujuće istraživati serijska ubistva" , dodajući da su ovi zločini posebno osjetljivi jer se radi o domorotkinjama.

Policija još nije identificirala četvrtu žrtvu. Pozvala je građane da se jave u slučaju da su im dostupne neke informacije te objavila fotografije zimske jakne žrtve. Dodala je kako je neidentificirana žrtva u 20-im godinama i također pripadnica plemena, piše BBC.

Tijela druge dvije žrtve, Heris i Miran, još nisu pronađena. Posmrtni ostaci Kantois otkriveni su 16. maja u kontejneru u Winipegu. Nacionalna istraga o ubijenim i nestalim domorotkinjama otkrila je da je između 1980. i 2012. oko 1.200 pripadnica plemena u Kanadi ubijeno ili nestalo. Neki smatraju da je broj veći.

Džeremi Skibicki (Jeremy) iz Vinipega uhapšen je 18. maja zbog ubistva Kontois, pripadnice plemenske zajednice O-Chi-Chak-Ko-Sipi First Nation u pokrajini Manitoba

Policija još nije identificirala četvrtu žrtvu

Kanađanin optužen za ubistvo četiri pripadnice plemena

Revolucionaran sporazum o zajedničkom <a href="https://avaz.ba/tag/2797/avion">razvoju naprednog borbenog aviona</a> naredne sedmice će objaviti Italija, Velika Britanija i Japan. Tu informaciju su saopćila dva&nbsp;obaviještena izvora.
Za Tokio i London to znači kulminaciju dosadašnjih obrambenih veza, koje zauzvrat Britaniji daju veću sigurnosnu ulogu u Aziji, a Japanu osiguravaju nove sigurnosne partnere koji mu mogu pomoći u borbi protiv sve veće vojne moći susjedne Kine.

O pokušaju spajanja projekta mlaznog lovca Tempest pod britanskim vodstvom s japanskim programom borbenog F-X Reuters je prvi put javno objavio vijest u julu. Bit će to prvi put da Japan surađuje sa zemljama izvan SAD-a na velikom projektu odbrambene opreme. - Projekt će se objaviti prije no što Japan objavi novu nacionalnu sigurnosnu strategiju i plan vojne nabave - rekli su izvori.
Povećanjem naoružanja, koje bi moglo udvostručiti japanski proračun za odbranu zemlje na oko 5 posto bruto domaćeg proizvoda sljedećih nekoliko godina platit će se za nova oružja, uključujući rakete dugog dometa za odvraćanje Kine od vojne akcije u Istočnom kineskom moru i oko njega.

Razgovori između Japana, Britanije i Italije o novom borbenom zrakoplovu koje će voditi BAE Systems Plc i Mitsubishi Heavy Industries nastavit će se sljedeće godine, kako bi se odredili detalji oko podjele posla, rekli su izvori. - Japanska vladajuća Liberalno demokratska stranka također razmatra prijedloge da ublaži svoja pravila vojnog uvoza, kako bi se zajednički borbeni zrakoplov mogao izvoziti - rekao je Itsunori Onodera, bivši japanski ministar odbrane i uticajni zastupnik, u intervjuu prošli mjesec.

Japanska vladajuća Liberalno demokratska stranka također razmatra prijedloge da ublaži svoja pravila vojnog uvoza, izjavio je Onodera

Velika Britanija, Japan i Italija radit će na novom borbenom avionu

Žena stara 72 godine uhapšena je pod sumnjom da je pokušala ubistvo iz nehata, nakon što je dva puta isključila bolnički respirator cimerki jer ju je nervirao zvuk koji je respirator proizvodio,&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Njema%C4%8Dka&amp;">saopćile su vlasti u Njemačkoj.</a>Poslije incidenta u bolnici u njemačkom gradu Manhajmu u utorak navečer, osumnjičena je u srijedu izvedena pred sudiju i odvedena u zatvor, navode zvaničnici.
Policija i tužioci u saopćenju navode da je osumnjičena dva puta namjerno isključila bolnički respirator 79-godišnjoj ženi iako joj je osoblje bolnice skrenulo pažnju da to ne radi jer je od vitalnog značaja za drugu pacijentkinju da bude priključena na aparat za disanje, prenosi AP.
Starija pacijentkinja morala je da bude reanimirana a, iako joj život nije u opasnosti i dalje joj je potrebna intenzivna njega, saopćile su vlasti.&nbsp;

Poslije incidenta u bolnici u njemačkom gradu Manhajmu u utorak navečer, osumnjičena je u srijedu izvedena pred sudiju i odvedena u zatvor, navode zvaničnici

Osumnjičena dva puta namjerno isključila respirator

Incident u Njemačkoj: Starija žena namjerno isključila respirator pacijentkinji

<a href="https://avaz.ba/tag/706/kina">Gušenje protesta u Kini nanijelo</a> bi iznimnu štetu američko-kineskim odnosima, upozorila je jučer dvostranačka skupina od više od 40 američkih senatora.Četrdeset i dva senatora, predvođena demokratima Denom Sulivanom (Danom Sullivanom) i Džefom Merklijem (Jeffom Merkleyem) te republikancima Mičom MekKonelom (Mitchom McConnellom) i Todom Jangom (Toddom Youngom), u pismu ambasadoru Kine u Vašingtonu Kin Gengu (Washingtonu Qin Gangu) rekli su da vrlo pažljivo prate proteste u Kini.

- Također pomno pratimo reakciju Komunističke partije Kine (KPK) na njih - navodi se u pismu senatora.

U pismu je istaknuto nasilno gušenje studentskih demonstranata u Pekingu 1989. godine, za koje su rekli da je ubilo stotine, ako ne i hiljade osoba. - Najoštrije upozoravamo KPK da više ne poduzima nasilno gušenje miroljubivih kineskih demonstranta koji jednostavno žele više slobode. Ako se to dogodi, vjerujemo da će biti ozbiljnih posljedica za odnose SAD-a i Kine uzrokujući im iznimnu štetu - stoji u pismu.
Kinu su posljednjih dana potresli rasprostranjeni protesti protiv najstrožih karantenskih protokola za covid-19 na svijetu, što predstavlja javni prkos bez presedana otkako je predsjednik Sin Đinping (Xi Jinping) preuzeo vlast 2012.

Prije tri decenije, nakon gušenja prosvjeda na Trgu Tiananmen, Sjedinjene Države i mnoge zapadne vlade uvele su sankcije protiv Kine zbog ubistva.Prošle su godine Sjedinjene Države, Evropska unija, Britanija i Kanada uvele sankcije kineskim dužnosnicima zbog navodnog kršenja ljudskih prava u kineskoj regiji Sinjiang (Xinjiang), što je Vašington (Washington) nazvao genocidom nad manjinskim muslimanima.
U ponedjeljak je Bijela kuća rekla kako podupire pravo ljudi na miran protest u Kini, ali nije kritizirala Peking. Oprezna reakcija demokratske administracije izazvala je kritike republikanaca, ali neki su analitičari ocijenili da je to bio ispravan pristup s obzirom na nestabilne odnose SAD-a i Kine, ali i zbog kineskog narativa koji optužuje "strane sile" da stoje iza konflikta.

Ruski uslov Zapadu za početak mirovnih pregovora: Priznajte aneksiju ukrajinskih teritorija

Mađarska želi nabaviti izraelski odbrambeni sistem "željezna kupola"

Zemlje EU-a dogovorile primjenu gornje cijene za rusku naftu

Čavusolu: Očekujemo jasniju sliku o ratu u Ukrajini do idućeg proljeća

Erdoan i Sunak razgovarali o jačanju bilateralne saradnje

Putin poručio Šolcu: Preispitajte svoj pristup ratu u Ukrajini

Ambasade Ukrajine dobile pakete: U njima se nalazile životinjske oči

Video / Fojničani uz kolo oduševili prisutne u Kataru

Brazil: Zbog obilnih padavina proglašeno vanredno stanje

Talibani zabranili emitovanje radija: Pružao je obrazovni program za djevojke

Sana Marin: Odbrana Evrope nije dovoljno jaka

Igrač golfa drugom odgrizao nos: Pobjegao pa se predao policiji

Kanađanin optužen za ubistvo četiri pripadnice plemena

Velika Britanija, Japan i Italija radit će na novom borbenom avionu

Incident u Njemačkoj: Starija žena namjerno isključila respirator pacijentkinji

Američki senatori upozorili Kinu: Nemojte nasilno gušiti proteste, stanovnici žele slobodu

Globus

Ruski uslov Zapadu za početak mirovnih pregovora: Priznajte aneksiju ukrajinskih teritorija

Mađarska želi nabaviti izraelski odbrambeni sistem "željezna kupola"

Zemlje EU-a dogovorile primjenu gornje cijene za rusku naftu

Čavusolu: Očekujemo jasniju sliku o ratu u Ukrajini do idućeg proljeća

Erdoan i Sunak razgovarali o jačanju bilateralne saradnje

Putin poručio Šolcu: Preispitajte svoj pristup ratu u Ukrajini

Ambasade Ukrajine dobile pakete: U njima se nalazile životinjske oči

Video / Fojničani uz kolo oduševili prisutne u Kataru

Brazil: Zbog obilnih padavina proglašeno vanredno stanje

Talibani zabranili emitovanje radija: Pružao je obrazovni program za djevojke

Sana Marin: Odbrana Evrope nije dovoljno jaka

Igrač golfa drugom odgrizao nos: Pobjegao pa se predao policiji

Kanađanin optužen za ubistvo četiri pripadnice plemena

Velika Britanija, Japan i Italija radit će na novom borbenom avionu

Incident u Njemačkoj: Starija žena namjerno isključila respirator pacijentkinji

Američki senatori upozorili Kinu: Nemojte nasilno gušiti proteste, stanovnici žele slobodu