<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Sjedinjene Američke Države zajedno sa azijskim</a> saveznicima uvele su sankcije&nbsp;trojici visokih sjevernokorejskih dužnosnika povezanih s nedavnim raketnim probama te zemlje.&nbsp;Pjongjang je ove godine lansirao rekordan broj balističkih projektila, više od 60, te je testirao nekoliko interkontinentalnih balističkih projektila.
Jon Il Ho, Yu Jin i Kim Su Gil navodno su imali glavnu ulogu u razvoju novih oružja.

Japan, Južna Koreja i EU također su se pridružili američkim sankcijama za ovu trojicu stručnjaka.

Sjeverna Koreja godinama se suočava sa oštrim sankcijama koje su nametnule zapadne zemlje. Prema ovim novim sankcijama, sva imovina sjevernokorejskih dužnosnika u SAD bit će zamrznuta. Bit će im zabranjene bilo kakve transakcije s bilo kojom kompanijom ili pojedincem u SAD.
- Današnje radnje poduzete su u bliskoj saradnji s Republikom Korejom i Japanom i dodatno usklađuju našu politiku s našim partnerima iz EU-a po pitanju globalne prijetnje Sjeverne Koreje - saopćeno je iz američkog State Departmenta.
Posljednji raketni test dogodio se 18. novembra kada je japanski ministar odbrane rekao da je Sjeverna Koreja lansirala interkontinentalnu balističku raketu dovoljnog dometa da pogodi kopno SAD. Sletio je u more otprilike 210 km zapadno od Hokaida, saopćio je Tokio.
Pjongjang je izveo šest nuklearnih testova između 2006. i 2017. godine, a navodno je dovršio pripreme za sedmi eksperiment. Stručnjaci vjeruju da bi mogla iskoristiti priliku za testiranje kompaktnog nuklearnog uređaja. Također kažu da Sjeverna Koreja radi na poboljšanju svojih raketa kratkog dometa i konvencionalnih vojnih sposobnosti.

<h2>Neki tvrde da su sankcije simbolične</h2>

Zemlja je postala odlučnija pod Kim Jong-Unom koji je nadgledao veći dio nedavnog razvoja njenog programa naoružanja i četiri od šest dosadašnjih nuklearnih testova.

- Nedavna lansiranja pokazuju potrebu da sve zemlje u potpunosti provedu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, koje imaju za cilj spriječiti Sjevernu Koreju da stekne tehnologiju, materijale i prihode koji su Pjongjangu potrebni za razvoj svojih zabranjenih sposobnosti oružja za masovno uništenje i balističkih raketa - navodi SAD.
Međutim, neki američki analitičari kažu da su ovakve sankcije simbolične i da nisu promijenile ponašanje Pjongjanga.
- Mi (SAD) možemo sankcionirati Sjevernu Koreju koliko god želimo. Ali da bismo imali pravi učinak, trebali bismo također suspendirati pristup bankama u američkim dolarima onih institucija u kontinentalnoj Kini koje rukuju gotovinom Kimovog režima - rekao je Šon King (Sean), konzultant u Park Strategies.&nbsp;

Jon Il Ho, Yu Jin i Kim Su Gil navodno su imali glavnu ulogu u razvoju novih oružja

Pjongjang je ove godine lansirao rekordan broj balističkih projektila

SAD uvele nove sankcije Sjevernoj Koreji

<a href="https://avaz.ba/tag/62905/volodymyr-zelensky">Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky)</a>&nbsp;jučer je izjavio da su najviši&nbsp;ukrajinski sigurnosni dužnosnici naredili istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je historijski povezan s Moskvom.
Dodao je da će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo djelovati na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini - kompleksu Kijevsko-pečerske lavre.Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je poduprla devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.

- Moramo stvoriti uvjete da nikakvi akteri ovisni o državi agresoru (Rusiji) ne mogu manipulirati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra - rekao je Zelenski u videoobraćanju.

U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošlog maja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu saradnju s Rusijom.
Rasprava najviših sigurnosnih dužnosnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na uticaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.
Pravoslavni kršćani čine većinu od 43 milijuna ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i neovisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon neovisnosti.

Zelenski je rekao da će vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske skupine "povezane s centrima utjecaja u Rusiji". Poduzet će se radnje protiv "subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju". Osim toga, ispitat će se imovina crkve, uključujući njezino korištenje Kijevsko-pečerske lavre.
Sigurnosna služba SBU saopćila je prošle sedmice da je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i provela provjere nad 850 osoba.
SBU je rekao da je pronašao "sumnjive" ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila.&nbsp;

Moramo stvoriti uvjete da nikakvi akteri ovisni o državi agresoru (Rusiji) ne mogu manipulirati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra, rekao je Zelenski

Zelenski je rekao da će vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske skupine "povezane s centrima utjecaja u Rusiji"

Zelenski: Istražujemo pravoslavnu crkvu povezanu s Rusijom

<a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Posebnu glavnu provjeru dokumenata zaplijenjenih od Donalda Trampa (Trumpa)</a>&nbsp;na njegovom imanju u Mar-a-Lagu Savezni žalbeni sud je prekinuo jučer.Time je otvoren put ministarstvu pravosuđa da ponovno dobije pristup cjelokupnom materijalu za korištenje u krivičnoj istrazi oko bivšeg predsjednika.Odluka američkog žalbenog suda za 11. okrug označila je odlučujući poraz za Trampa.Prema presudi sudac nižeg suda uopće nije trebao odobriti njegov zahtjev za nezavisnim arbitrom i malo je vjerojatno da će biti poništena u slučaju žalbe.

- Zakon je jasan - napisao je žalbeni sud u jednoglasnom mišljenju na 23 stranice.&nbsp;- Ne možemo napisati pravilo koje dopušta bilo kojem predmetu istrage da blokira vladine istrage nakon izvršenja naloga. Niti možemo napisati pravilo koje to dopušta samo bivšim predsjednicima - navodi se.&nbsp;
Presuda je ukinula nalog suca nižeg suda, dopuštajući saveznim tužiocima da koriste neklasificirane dokumente, uz dokumente označene kao tajne koje su prethodno ponovno dobili u ranijoj žalbi u krivičnoj istrazi koja ispituje Trampovo loše postupanje s materijalima nacionalne sigurnosti.
Tramp se može žaliti samo Vrhovnom sudu SAD-a, prema lokalnim pravilima u 11. okrugu, iako nije odmah jasno hoće li to učiniti. Bivši predsjednik izgubio je više slučajeva pred vrhovnim sudom, a posljednji je uključivao i to može li Kongres dobiti pristup njegovim poreznim prijavama.

- Odluka se ne bavi zaslugama koje jasno pokazuju neprimjerenost neviđenog, nezakonitog i neopravdanog napada na Mar-a-Lago. Predsjednik Donald Tramp nastavit će se boriti protiv naoružanog Ministarstva pravosuđa - rekao je Trampov glasnogovornik.
Odluka koju je donio 11. okrug nije bila iznenađujuća s obzirom na razmjere skepticizma koje je izrazilo tročlano sudsko vijeće predvođeno glavnim žalbenim sucem Vilijamom Priorom (Williamom Pryorom) o zakonitosti vanredne zabrane protiv odjela tokom usmenih rasprava prošle sedmice
Tramp je tražio imenovanje posebnog stručnjaka koji bi pregledao dokumente zaplijenjene u Mar-a-Lagu uključujući 103 s oznakama povjerljivosti nedugo nakon što je FBI pretražio odmaralište na temelju toga da bi neki od materijala mogli biti predmet potencijalne zaštite povlastica.
Zahtjeve je odobrila američka sutkinja Ailen Kanon (Aileen Cannon), koju je Tramp imenovao, koja je iskazala iznimno poštovanje prema Trampu zbog njegovog statusa bivšeg predsjednika i odlučila da je zadovoljio elemente četverodijelnog Richey testa koji se koristio za određivanje treba li intervenirati u slučaju grešaka u istrazi
Ali 11. krug je presudio da Kanon nikada nije trebala imenovati posebnog stručnjaka, napisavši da nije imala ovlasti spriječiti odjel da koristi zaplijenjene materijale potez koji je također bez pravnog presedana, piše Guardian.

Odluka američkog žalbenog suda za 11. okrug označila je odlučujući poraz za Trampa

Sud u SAD prekinuo glavnu provjeru Trampovih dokumenata

Promatrači se okupljaju kako bi vidjeli lavu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Havaji&amp;">koja teče iz Mauna Loa na Havajima,</a> najvećeg aktivnog vulkana na svijetu koji je ove sedmice počeo eruptirati prvi put od 1984. godine.&nbsp;Kako je Havajska agencija za upravljanje hitnim situacijama rekla da nema znakova da će lava ugroziti naseljena područja, deseci ljudi, uključujući porodice s djecom u pidžamama, pristižu u blizinu vulkana.

Izvlače stolice i vreće za kampiranje iz svojih vozila te se smještaju kako bi nekoliko sati promatrali čudo prirode. Lokalni umjetnici čak se pojavljuju kako bi naslikali erupciju.

Tokovi lave iz Mauna Loe počinju usporavati i širiti se, izvijestile su vlasti, i ostaju više od pet kilometara udaljeni od obližnjeg autoputa.Havajski vulkanski opservatorij Geološkog instituta SAD saopćio je u svom najnovijem biltenu o Mauna Loi kako se glavni tok lave kreće brzinom od 40 metara na sat.
Također je rekao kako još uvijek detektira seizmička podrhtavanja u tom području, što znači da magma još uvijek dolazi do pukotina pa će se aktivnost vjerovatno nastaviti.

<h2>Posljednji put eruptirao 1984. godine</h2>

Mauna Loa uzdiže se 4.169 metara iznad Tihog oceana i dio je lanca vulkana koji su formirali otoke Havaje. Posljednji put je eruptirao je u martu i aprilu 1984., šaljući lavu u krug od osam kilometara od Hila, najvećeg grada na otoku.

Havajska agencija za upravljanje hitnim situacijama rekla je kako je otvorila dva skloništa na otoku kao mjeru predostrožnosti, ali nije izdala nikakve naredbe za evakuaciju.
Otprilike polovina svih zabilježenih erupcija Mauna Loe bila je ograničena na taj vrh, saopćila je agencija.

Lokalni umjetnici čak se pojavljuju kako bi naslikali erupciju

Glavni tok lave kreće se brzinom od 40 metara na sat

Nakon što je eruptirao vulkan na Havajima: Ljudi sa djecom žure da vide čudo prirode

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Peru&amp;">Kongres Perua odobrio je jučer zahtjev</a> koji su pokrenuli opozicioni zastupnici za pokretanje postupka opoziva predsjednika Pedra Kastilja (Castillo), što je treći službeni pokušaj svrgavanja ljevičarskog čelnika otkako je preuzeo dužnost prošle godine.

Sa 73 glasa za, 32 protiv i šest suzdržanih, Kongres je odobrio proces i pozvao Kastilja da 7. decembra odgovori na optužbe za kršenje ustava.

Ranije u četvrtak, delegacija na visokom nivou Organizacije američkih država (OAS) preporučila je "političko primirje" između peruanske izvršne i zakonodavne vlasti, dok je podnosilo svoj preliminarni izvještaj o posjetu toj zemlji krajem novembra.

Da bi se smijenio predsjednik, potrebni su glasovi 87 od 130 članova Kongresa, koliko se peruanske desničarske opozicione stranke nadaju da će dobiti.
Prije glasanja, premijerka Betsi Čavez (Betssy Chavez) rekla je da bi Kastiljo trebao odslužiti svoj mandat do 2026. te da su primirje i dijalog koje zahtijeva OAS "od vitalnog značaja kada imamo donekle napete odnose između obje grane vlasti".

Ovu južnoameričku državu muče politički sukobi između dvije grane vlasti, a od 2016. zbog smjena i ostavki imala je pet predsjednika, uključujući Kastilja.

Kastiljo, optužen da je predsjednički položaj koristio za sebe, svoju porodicu i bliske saveznike, također se suočava s ustavnom tužbom glavnog državnog tužioca koja je povezana s istragama oko korupcije.
Predsjednik kaže kako je tužba pokušaj "državnog udara" koji su orkestrirali ured tužitelja i Kongres.&nbsp;

Da bi se smijenio predsjednik, potrebni su glasovi 87 od 130 članova Kongresa, koliko se peruanske desničarske opozicione stranke nadaju da će dobiti

Kastiljo: Optužen da je predsjednički položaj koristio za sebe

Kongres Perua odobrio zahtjev: Novi pokušaj smjene predsjednika Kastilja

<a href="https://avaz.ba/globus/svijet/778156/podoljak-odgovorio-putinu-ovdje-postoji-samo-jedna-teroristicka-zemlja-i-svijet-zna-koja-je-to">Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog</a> predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da je u Ukrajini poginulo između 10.000 i 13.000 njihovih vojnika.Rijetkost je da iz Ukrajine otkrivaju brojke o žrtvama još od početka rata, a komentare Podoljaka nije potvrdila vojska zemlje.&nbsp;U junu je rekao da između 100 i 200 ukrajinskih vojnika umire dnevno.Prošlog mjeseca, najviši američki general Mark Majli (Milley) rekao je da je oko 100.000 ruskih i 100.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili povrijeđeno od početka rata.

Njegove komentare nisu potvrdili iz vojske

Podoljak: U junu je rekao da između 100 i 200 ukrajinskih vojnika umire dnevno

Podoljak: U ratu je poginulo između 10.000 i 13.000 naših vojnika

Jedna je osoba izgubila život, a četiri su povrijeđene kada je ogromni val zapljusnuo kruzer južno&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%8Cile&amp;">od Rta Horna kod obale Čilea, saopćila</a> je norveška kompanija Viking. Nesreća se dogodila u utorak u 22.40 (srijeda u 2.40 po srednjoeuropskom vremenu) kada se na brod Viking Polaris obrušio "golemi val", ističe kompanija u saopćenju.

- S velikom tugom možemo potvrditi da je jedan putnik izgubio život u ovom incidentu. Obavijestili smo njegovu porodicu i uputili joj iskrene izraze saučešća - rekao je izvor u Vikingu u Norveškoj, ne navodeći je li žrtva muškarac ili žena ni koje je dobi.

Četiri putnika su "zadobila povrede, ali nisu životno ugroženi", dodaje kompanija rekavši da su im "stručnu pomoć pružili doktor i medicinsko osoblje broda".- Brod je pretrpio manja oštećenja u incidentu i doplovio je u luku Ushuaiju bez drugih problema u srijedu poslije podne po lokalnom vremenu - istakli su iz kompanije.

Nekoliko brodskih okna je slomljeno, izvijestio je novinar AFP-a s mjesta događaja. Viking Polaris je porinut 2022. i najnoviji je u floti norveške kompanije. Kapacitet mu je 378 putnika i 256 članova posade, piše na stranici Vikinga. Sredinom novembra dvoje američkih turista u dobi od 76 i 80 godina poginuli su na kružnom putovanju na Antarktici na World Exploreru kada se prevrnuo gumeni čamac kojim su pošli na izlet.

Brod je pretrpio manja oštećenja u incidentu i doplovio je u luku Ushuaiju bez drugih problema u srijedu poslije podne po lokalnom vremenu, istakli su iz kompanije

Brod je pretrpio manja oštećenja u incidentu

Ogromni val zapljusnuo norveški kruzer kod Čilea: Jedna osoba poginula

<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> obećao je nastavak podrške ratom pogođenoj Ukrajini te je dodao da će savez ostati oprezan kako bi izbjegao širi rat s Rusijom.

- NATO nije strana u sukobu. Nećemo biti uvučeni u Putinov rat - rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom (Scholz) u Berlinu.
Lider NATO-a optužio je ruskog predsjednika Putina da je namjerno bombardovao ukrajinsku civilnu i energetsku infrastrukturu, kako bi primorao Ukrajince na predaju.
- Putin koristi zimu kao oružje. I ne možemo mu dopustiti da pobijedi. U ovom kritičnom trenutku, naša stalna podrška Ukrajini važnija je nego ikad - poručio je Stoltenberg.
Stoltenberg je zahvalio njemačkoj vladi na finansijskoj i vojnoj pomoći Ukrajini.
- Njemačka je među saveznicima koji Ukrajini pružaju najviše vojne, finansijske i humanitarne pomoći. Vojna oprema koju osigurava Njemačka štiti ukrajinske domove, škole i bolnice od ruskih raketnih napada - rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je zahvalio njemačkoj vladi na finansijskoj i vojnoj pomoći Ukrajini

Jens Stoltenberg: Njemačka je među saveznicima koji Ukrajini pružaju najviše vojne, finansijske i humanitarne pomoći

Stoltenberg: Nastavljamo pružati pomoć ratom pogođenoj Ukrajini

Italija je stavila rafineriju sa sjedištem na Siciliji koju vodi ruski naftni gigant Lukoil pod privremeni državni nadzor kako bi izbjegla njeno zatvaranje i garantirala opskrbu energijom, rekao je izvor iz vlade AFP-u.Inače trenutno je 93 posto nafte koju procesuira ova rafinerija ruskog porijekla. Lukoilova rafinerija na Siciliji je prerađivala rusku naftu u derivate, što pravno gledano postaju talijanski derivati te su se tako zaobilazile sankcije, iako je riječ&nbsp; derivatima koji su 93 posto ruskog porijekla. Rafinirani naftni derivati stoga su se do sada bez ograničenja točili u tankere koji su ih prevozili do Exxonovih i Lukoilovih skladišta u Nju Džerziju i Teksasu.Podsjećamo, i <a href="https://www.wsj.com/video/series/in-depth-features/russian-oil-is-fueling-american-cars-via-sanctions-loophole/FB87120B-1DA2-40EA-A518-61CC9E2B409F">Wall Street Journal</a> je ranije o tome obavještavao.18. 11. su hiljade radnika Lukoila protestvovale zbog embarga na rusku naftu.

Lukoilova rafinerija na Siciliji je prerađivala rusku naftu u derivate, što pravno gledano postaju talijanski derivati te su se tako zaobilazile sankcije, iako je riječ  derivatima koji su 93 posto ruskog porijekla

Italija stavila Lukoilovu rafineriju u Siciliji pod privremenu državnu kontrolu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden) rekao je da je spreman razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, ali da ruski čelnik nije pokazao volju za to, javlja Anadolu Agency (AA).

- Postoji jedan način da se ovaj rat završi, racionalan način, da se Putin povuče iz Ukrajine. On to očito neće učiniti. Plaća vrlo visoku cijenu jer to nije učinio, nanosi nevjerojatan, nevjerojatan pokolj civilnom stanovništvu Ukrajine - rekao je Bajden nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron) u Bijeloj kući.
Ističući da nema neposrednih planova razgovarati sa svojim ruskim kolegom, Bajden je kazao da bi bio sretan razgovarati ako Putin odluči da je zainteresiran za okončanje sukoba.

- On to još nije učinio. U međuvremenu, mislim da je apsolutno kritično ono što je Emanuel rekao, moramo podržati ukrajinski narod. Ideja da će Putin ikada poraziti Ukrajinu ne dolazi u obzir - dodao je Bajden.

Bajden je počastio Makrona prvim državnim posjetom u njegovom predsjedničkom mandatu, a dvojica lidera su razgovarali o širokom spektru tema, uključujući rat u Ukrajini, trgovinu i energiju.
Makron je rekao da nakon sastanka kazao da Francuska nikada neće poticati Ukrajince na kompromis koji za njih neće biti prihvatljiv jer su toliko hrabri i brane svoje živote, svoju naciju, ali i demokratska načela.

Postoji jedan način da se ovaj rat završi, racionalan način, da se Putin povuče iz Ukrajine, poručio je Bajden

Bajden: Ideja da će Putin ikada poraziti Ukrajinu ne dolazi u obzir

Bajden tvrdi da je spreman razgovarati s Putinom o okončanju rata u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) obnovili su svoju predanost borbi protiv ruske invazije na Ukrajinu u četvrtak na sastanku u Bijeloj kući na kojem su saveznici također priznali napetosti oko suočavanja s ekonomskim posljedicama rata. 

Bajden je ugostio Makrona u prvoj državnoj posjeti otkako je američki lider preuzeo dužnost početkom 2021. Bajden i njegova supruga Džil organizovali su dobrodošlicu za Makrona i njegovu suprugu Bridžit dok su slavili više od 200 godina američko-francuskih odnosa. 
U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora u Ovalnom uredu, američki i francuski predsjednici su izjavili da su predani pozivanju Rusije na odgovornost "za naširoko dokumentirana zlodjela i ratne zločine koje su počinile ruske oružane snage i njeni saveznici" u Ukrajini.
Oni su ovom prilikom i izrazili svoju zabrinutost u vezi s "kineskim izazovom međunarodnom poretku temeljenom na pravilima, uključujući poštivanje ljudskih prava te se obavezali da će raditi zajedno s Kinom na važnim globalnim pitanjima poput klimatskih promjena".
Bajden je poželio dobrodošlicu Francuskoj kao "američkom najstarijem savezniku i nepokolebljivom partneru u borbi za slobodu" na ceremoniji dolaska u Vašingtonu.

Bajden je ugostio Makrona u prvoj državnoj posjeti otkako je američki lider preuzeo dužnost početkom 2021.

Bajden i Makron obećali da će Rusiju smatrati odgovornom za "ratne zločine" u Ukrajini

Rusku finansijsku imovinu u vrijednosti od <a href="https://avaz.ba/tag/38/svicarska">7,5 milijardi švicarskih franaka</a>&nbsp;(7,9 milijardi dolara) Švicarska je zamrznula do&nbsp;25. novembra, saopćile su vlasti u danas.
Prema podacima Državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO), u šest švicarskih kantona blokirano je i 15 nekretnina "koje drže sankcionisana fizička lica, kompanije i entiteti".

U julu je bilo blokirano 7,09 milijardi dolara.

Iz SECO-a je saopćeno da su do 3. juna obavješteni o sankcionisanoj ili nesankcionisanoj imovini u vlasništvu Rusije u Švicarskoj u vrijednosti od 46,1 milijardu švicarskih franaka (48,8 milijardi dolara).
Pojašnjeno je da su Rusi koji imaju državljanstvo ili boravišnu dozvolu za Švicarsku ili državu Evropskog ekonomskog prostora "oslobođeni od zabrane deponovanja novih sredstava, kao i od obaveze prijavljivanja".&nbsp;

Od prijavljivanja su izuzeti i depoziti manji od 100.000 švicarskih franaka (oko 105.800 dolara).

"Nivo prijavljenih depozita, koji premašuje 46,1 milijardu CHF, zato se ne može izjednačiti sa ukupnim iznosom sredstava ruskog porijekla koja se drže u Švicarskoj", navodi se u saopćenju SECO-a.

U julu je bilo blokirano 7,09 milijardi dolara

U Švicarskoj zamrznuta ruska imovina vrijedna oko 15 milijardi KM

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0panija&amp;">Kabinet španskog premijera Pedra Sančeza (Sanchez)</a> 24. novembra dobio je pismo u kojem se nalazila eksplozivna naprava slična onima koje su poslane u ukrajinsku ambasadu, špansku fabriku oružja i bazu ratnog zrakoplovstva, objavilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova u saopćenju navodi da je "omotnica s pirotehničkim materijalom", naslovljena na "predsjednika vlade Pedra Sančeza" bila "detektirana i neutralizirana 24. novembra" te da se za to pobrinulo osiguranje predsjednika vlade.&nbsp;Nivo sigurnosti u javnim i diplomatskim zgradama bit će podignut nakon što su četiri pisma bombe poslana na adrese širom zemlje, dodalo je ministarstvo.&nbsp;Podsjetimo, danas je potvrđeno da je treća eksplozivna naprava u dva dana skrivena u paketu poslana u bazu španskog ratnog zrakoplovstva u Torejon de Ardozu, u blizini Madrida, glavnog grada Španije.
Jučer su otkrivena dva pisma bombe u toj zemlji. Jedno je poslano u ukrajinsku ambasadu u Madridu, a drugo je poslano firmi koja proizvodi oružje na sjeveru zemlje, objavila je španska policija. Prva bomba je eksplodirala i nanijela lakše povrede ukrajinskom dužnosniku.

<h2>Policija istražuje vezu između bombi</h2>

Podsjetimo, kasno sinoć policija je potvrdila da ispituje moguću vezu između dva pisma bombe poslana ukrajinskom ambasadoru u Madridu i španskoj kompaniji za proizvodnju oružja koja proizvodi raketne bacače i donira ih Kijevu. Kako javlja Sky News, smatra se da su prva dva incidenta povezana jer je na obje omotnice u kojima su se nalazile bombe bila napisana ista e-mail adresa. 

U prvom incidentu povrijeđen je službenik ukrajinske ambasade u Madridu kada je otvorio pismo naslovljeno na ambasadora, zbog čega je Kijev naredio pojačane mjere sigurnosti u svim svojim predstavništvima u inostranstvu.

<h2>Ukrajina hitno pojačava sigurnost u ambasadama</h2>

Nekoliko sati kasnije fabrika za proizvodnju oružja u Zaragozi, u sjeveroistočnoj Španiji, primila je sličan paket, potvrdila je policija. Nakon prvog incidenta ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim ukrajinskim ambasadama u inostranstvu da "hitno" pojačaju sigurnost i pozvao je Španiju da pokrene istragu o napadu, rekao je glasnogovornik ministarstva.

Španski visoki sud otvorio je istragu o napadu kao mogućem slučaju terorizma, saznaje se iz pravosudnih izvora.

Nivo sigurnosti u javnim i diplomatskim zgradama bit će podignut nakon što su četiri pisma bombe poslana na adrese širom zemlje, dodalo je ministarstvo

Španija: U kabinet premijera poslano pismo bomba

U kabinet premijera Španije poslano pismo bomba

<a href="https://avaz.ba/tag/34542/lavovi">Ogradu nastambe izgrizlo je pet lavova</a> i provukli se ispod nje nakon čega su se šetali zoološkim vrtom u Sidneju (Sydneyju).Odrasli mužjak i četiri mladunca su pobjegli početkom novembra, a u zoološkom vrtu je proglašena&nbsp;uzbuna prvog stepena. Zaposlenici i posjetitelji zoološkog su se sakrili i čekali da se lavovi vrate u nastambu.Zoološki vrt Taronga objavio je snimak koji pokazuje bijeg lavova, mladunčadi Luzuko, Zuri, Kari (Khari), Malike i njihovog oca Atoa, koji su, stoji u izjavi spomenutog zoološkog, bili mirni i sami su se pokušali vratiti u nastambu.&nbsp;Pritom su ih dozivali čuvari životinja, ali i lavica Maja (Maya), koja je ostala u nastambi s mladom lavicom Ajanom (Ayannom).

- Mladunci i otac Ato nekoliko su puta pokušali ući u nastambu i muški mladunac Luzuko to je prvi uspješno učinio. Zatim su isto učinili žena Zuri i mužjak Kari - piše u izjavi, izvijestio je Guardian.

Na poticaj čuvara Ato se vratio u nastambu i brlog, gdje se ujedinio sa svojim čoporom, dodaje se u izjavi.
Zoološki je također objavio da je Malika morala biti privremeno uspavana kako bi je mogli prebaciti natrag u nastambu.
U toku je istraga incidenta. Zoološki je objavio da "neovisni specijalist forenzičkog inženjeringa" vodi detaljnu istragu razloga zbog kojeg je dio ograde mogao biti uništen.

Zaposlenici i posjetitelji zoološkog su se sakrili i čekali da se lavovi vrate u nastambu

Lavovi u Sidneju izgrizli ogradu i pobjegli iz zoološkog vrta

<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> danas je izjavio da&nbsp;Ukrajina ostvaruje veliko napredovanje u svojoj kontraofanzivi, ali da zapadni saveznici ne bi trebali potcijeniti Rusiju.
- Zahvaljujući herojskom otporu ukrajinskog naroda i neviđenoj podršci saveznika iz NATO-a, Ukrajina je postigla značajne dobitke - rekao je Stoltenberg, obraćajući se na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji.

Međutim, dodao je, saveznici u NATO-u ne bi trebali da potcenjuju Rusiju.

- Ruske rakete i bespilotne letjelice nastavljaju da padaju na ukrajinske gradove, civile i kritičnu infrastrukturu, uzrokujući ogromnu ljudsku patnju, dok nastupa zima - dodao je Stoltenberg.
Stoltenberg je podvukao da će saveznici u NATO-u nastaviti da pružaju vojnu podršku Ukrajini, isporučujući napredno oružje i sisteme protivvazdušne odbrane.
- Pozdravljam snažnu podršku Njemačke Ukrajini, uz značajnu finansijsku, humanitarnu i vojnu pomoć. Vidimo razliku koju ovo čini svaki dan na bojnom polju. I važno je dodatno pojačati i održati našu podršku - naglasio je.

Stoltenberg je također pozdravio odluku Njemačke da značajno poveća svoju potrošnju na odbranu, ulaganjem u nove borbene avione, helikoptere, brodove i podmornice.

Rekao je da njemačke oružane snage, Bundesver (Bundeswehr), igraju ključnu ulogu u NATO-ovim planovima odvraćanja i odbrane.
- Potreban nam je snažan i spreman Bundesver sa vrhunskim mogućnostima u svim domenima. Potrebna nam je snažna i robusna odbrambena industrija koja može ispuniti zahtjeve, na osnovu jasnih i održivih signala potražnje. Ovo je važno za sigurnost Njemačke, kao i za evropsku i svjetsku - izjavio je Stoltenberg.

Ruske rakete i bespilotne letjelice nastavljaju da padaju na ukrajinske gradove, izjavio je Stoltenberg

Stoltenberg:  Ukrajina je postigla značajne dobitke

Stoltenberg: Ukrajina ostvarila značajno napredovanje, ali ne treba da potcjenjujemo Rusiju

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov rekao je da je Zapad imao "realnu šansu" izbjeći konflikt u Ukrajini, ali je umjesto toga "odlučio odbiti ruske prijedloge o zaustavljanju širenja NATO-a i pristati na specijalni sigurnosni status Kijeva". Šef ruske diplomacije rekao je to na press konferenciji u Moskvi, javlja Reuters.Zapadni diplomati su, pak, ranije poručili da su ruski prijedlozi uoči invazije na Ukrajinu bili "nerealistični i neiskreni". Ruski šef diplomacije je danas također optužio NATO da "pokušava uvući Indiju u antiruski i antikineski savez u trenucima kad Zapad pokušava istisnuti ruski utjecaj".
Lavrov je na presici dodao da Južnokinesko more postaje regija u kojoj je NATO spreman podići tenzije.

Ruski šef diplomacije je danas također optužio NATO da "pokušava uvući Indiju u antiruski i antikineski savez u trenucima kad Zapad pokušava istisnuti ruski utjecaj"

SAD uvele nove sankcije Sjevernoj Koreji

Zelenski: Istražujemo pravoslavnu crkvu povezanu s Rusijom

Sud u SAD prekinuo glavnu provjeru Trampovih dokumenata

Nakon što je eruptirao vulkan na Havajima: Ljudi sa djecom žure da vide čudo prirode

Kongres Perua odobrio zahtjev: Novi pokušaj smjene predsjednika Kastilja

Podoljak: U ratu je poginulo između 10.000 i 13.000 naših vojnika

Ogromni val zapljusnuo norveški kruzer kod Čilea: Jedna osoba poginula

Stoltenberg: Nastavljamo pružati pomoć ratom pogođenoj Ukrajini

Italija stavila Lukoilovu rafineriju u Siciliji pod privremenu državnu kontrolu

Bajden tvrdi da je spreman razgovarati s Putinom o okončanju rata u Ukrajini

Bajden i Makron obećali da će Rusiju smatrati odgovornom za "ratne zločine" u Ukrajini

U Švicarskoj zamrznuta ruska imovina vrijedna oko 15 milijardi KM

U kabinet premijera Španije poslano pismo bomba

Lavovi u Sidneju izgrizli ogradu i pobjegli iz zoološkog vrta

Stoltenberg: Ukrajina ostvarila značajno napredovanje, ali ne treba da potcjenjujemo Rusiju

Lavrov: Zapad je imao realnu šansu za izbjegavanje rata u Ukrajini

Globus

SAD uvele nove sankcije Sjevernoj Koreji

Zelenski: Istražujemo pravoslavnu crkvu povezanu s Rusijom

Sud u SAD prekinuo glavnu provjeru Trampovih dokumenata

Nakon što je eruptirao vulkan na Havajima: Ljudi sa djecom žure da vide čudo prirode

Kongres Perua odobrio zahtjev: Novi pokušaj smjene predsjednika Kastilja

Podoljak: U ratu je poginulo između 10.000 i 13.000 naših vojnika

Ogromni val zapljusnuo norveški kruzer kod Čilea: Jedna osoba poginula

Stoltenberg: Nastavljamo pružati pomoć ratom pogođenoj Ukrajini

Italija stavila Lukoilovu rafineriju u Siciliji pod privremenu državnu kontrolu

Bajden tvrdi da je spreman razgovarati s Putinom o okončanju rata u Ukrajini

Bajden i Makron obećali da će Rusiju smatrati odgovornom za "ratne zločine" u Ukrajini

U Švicarskoj zamrznuta ruska imovina vrijedna oko 15 milijardi KM

U kabinet premijera Španije poslano pismo bomba

Lavovi u Sidneju izgrizli ogradu i pobjegli iz zoološkog vrta

Stoltenberg: Ukrajina ostvarila značajno napredovanje, ali ne treba da potcjenjujemo Rusiju

Lavrov: Zapad je imao realnu šansu za izbjegavanje rata u Ukrajini