Vođa ekstremističke grupe <a href="https://sport.avaz.ba/pretraga?query=Islamska%20dr%C5%BEava&amp;">Islamska država (ID) Abu al-Hasan al-Hašemi al-Kuraiši</a> ubijen je, saopćio je danas u audio poruci portparol ID-a na svom Telegram kanalu.

Portparol te ekstremističke grupe je potvrdio da će ID nadalje predvoditi Abu al-Husain al-Husaini al-Kuraiši, <a href="https://www.reuters.com/world/islamic-state-says-its-leader-killed-appoints-successor-audio-message-2022-11-30/">prenio je Reuters.</a>

Portparol je potvrdio da će ID nadalje predvoditi Abu al-Husain al-Husaini al-Kuraiši

Ubijen lider Islamske države

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Madrid&amp;">U ambasadi Ukrajine u Madridu</a> došlo je do eksplozije, prenosi Reuters pozivajući se na policiju.&nbsp;Kako je navodi Reuters, eksplozija se desila oko pola dva. Nekoliko jedinica policije već se nalazi u zgradi ambasade.Španska policija saopštila je da je službenik ukrajinske ambasade u Madridu lakše povrijeđen, kao i da je u bolnici.
Britanska agencija navodi da nije mogla da stupi u kontakt sa ambasadom.

<blockquote class="twitter-tweet">Breaking: An explosion has occurred at the Ukrainian Embassy in Madrid, a Spanish Ministry of Interior statement says. One person is slightly injured after handling a letter, and is being treated at hospital, the ministry says. <a href="https://twitter.com/CNN?ref_src=twsrc%5Etfw">@CNN</a>— Natasha Bertrand (@NatashaBertrand) <a href="https://twitter.com/NatashaBertrand/status/1597944839609327617?ref_src=twsrc%5Etfw">November 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Novinarka CNN-a Nataša Bertrand je također navela da je došlo do eksplozije, pozivajući se na ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prema njenim navodima, povrijeđena osoba je u trenutku eksplozije držala u ruci pismo i nalazi se na bolničkom liječenju.

Nekoliko jedinica policije već se nalazi u zgradi ambasade

Službenik ukrajinske ambasade u Madridu je lakše povrijeđen

Eksplozija u ambasadi Ukrajine u Madridu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Njema%C4%8Dka&amp;">Ministar ekonomije Njemačke, Robert Habek (Habeck),</a> najavio je danas izlazak te zemlje iz Ugovora o energetskoj povelji.

Ugovor o energetskoj povelji pokazao se kao prepreka za promjene, rekao je Habek poslije sjednice vlade na kojoj su ministri odobrili izlazak Njemačke iz tog ugovora.
Međunarodni sporazum predviđen da obezbijedi snabdijevanje energijom i zaštitu grantova kompanijama koje ulažu u energetiku, posljednjih godina je kritikovan jer je omogućavao korisnicima fosilnih goriva da traže kompenzaciju kada su prisiljeni da zatvaraju pogone, prenio je Reuters-Ugovor o energetskoj povelji uspostavljen je 1994. godine, da bi se zaštitile zapadne energetske kompanije koje rade u bivšim sovjetskim zemljama.

Ugovor o energetskoj povelji pokazao se kao prepreka za promjene, rekao je Habek

Habek: Ugovor se pokazao kao prepreka za promjene

Habek potvrdio: Njemačka napušta Ugovor o energetskoj povelji

<a href="https://avaz.ba/tag/834/evropska-komisija">Evropska komisija</a> danas je odobrila plan oporavka Mađarske nakon pandemije, ali će zadržati sredstva dok Budimpešta ne ispuni sve dogovorene uslove.

- Komisija će odobriti isplatu od 5,8 milijardi eura (6 milijardi dolara) u grantovima na osnovu zadovoljavajućeg ispunjenja svih uslova i ciljeva navedenih u planu oporavka i otpornosti, odražavajući napredak u provedbi investicija i reformi - navedeno je iz Evropske komisije.

Od vlada zemalja Evropske unije (EU) zatraženo je da zamrznu 7,5 milijardi eura koje bi Mađarska inače dobila iz budžeta EU-a kao dio kohezione politike, prenosi Anadolija.
- Vladavina prava, uključujući nezavisno pravosuđe i efikasne sisteme za borbu protiv korupcije, ključni su elementi demokratskog EU-a - rekla je Vera Jourova, evropska komesarka za vrijednosti i evropsku transparentnost.

Komisija je navela da nijedno plaćanje u okviru RRF-a (Recovery and Resilience Facility) nije moguće sve dok Mađarska potpuno i ispravno ne provede 27 uslova.

- Preporučujemo Savjetu da nastavi mehanizam uslovljavanja budžeta jer obaveze, koje je mađarska vlada predložila i s kojima se složila, nisu ispunjene. Istovremeno predlažemo Savjetu da usvoji Mađarski plan oporavka jer on uključuje snažne pravosudne prekretnice - rekla je Jourova.&nbsp;

Vladavina prava, uključujući nezavisno pravosuđe i efikasne sisteme za borbu protiv korupcije, ključni su elementi demokratskog EU-a, rekla je Jourova

Evropska komisija odobrila plan oporavka Mađarske

Najmanje 15 osoba je poginulo, a 27 je povrijeđeno u eksploziji bombe u srijedu u provinciji <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Afganistan&amp;">Samangan u sjevernom Afganistanu,</a> objavili su lokalni mediji.&nbsp; - Bomba je eksplodirala unutar medrese kada su stotine ljudi, uključujući učenike obavljale podne namaz - objavio je "Tolo News", pozivajući se na lokalne zvaničnike.
Prema saopštenju iz lokalne bolnice, na liječenju je 27 povrijeđenih osoba.
Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Abdul Nafi Takor potvrdio je da je do eksplozije došlo u medresi Al-Jihad u gradu Aibak, glavnom gradu provincije Samangan.
- Oko 10 učenika je stradalo, a više njih je povrijeđeno. Naše snage bezbjednosti su stigle na lice mjesta - naveo je on.

Povrijeđeno je 27 osoba u eksploziji koja je devastirala medresu

Oko 10 učenika je stradalo, a više njih je povrijeđeno

Afganistan: U eksploziji bombe poginulo 15 osoba

<a href="https://avaz.ba/tag/6073/sergej-sojgu">Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu</a>&nbsp;danas je izjavio da je završena vojna obuka više od 300.000 pripadnika.- U borbenu obuku novih vojnih formacija uključeno je oko 3.000 instruktora, a u dva mjeseca obučeno je više od 300.000 rezervista, uključujući i dobrovoljce - rekao je Šojgu. On je dodao da su&nbsp;vježbe održane na više od stotinu poligona u Bjelorusiji i Rusiji.&nbsp;Podsjetimo, dekretom predsjednika Rusije Vladimira Putina djelimična mobilizacija je počela 21. septembra ove godine. Dok je regrutacija u potpunosti izvršena u oktobru, Putin je potvrdio da je od 318.000 novih boraca nekih 49.000 već bilo uključeno u borbene misije prošlog mjeseca, prenosi <a href="https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/11/30/7378615/">pravda</a>.

U borbenu obuku novih vojnih formacija uključeno je oko 3.000 instruktora, rekao je Šojgu

Sergej Šojgu tvrdi da su vojnici obučeni

Šojgu: Završena je obuka dodatnih 300.000 vojnika za rat

Glavna kineska služba sigurnosti pozvala je na slamanje ‘neprijateljskih snaga‘ nakon što su protesti protiv covid mjera, inače vrlo rijetki u ovoj zemlji, buknuli tokom vikenda u gradovima diljem Kine, piše&nbsp;BBC.

Policajci su preplavili sada prazna mjesta na kojima se protestovalo, a neki demonstranti kažu da ih je policija kontaktirala i tražila informacije o tome gdje se trenutno nalaze. Zdravstveni funkcioneri u zemlji, u međuvremenu, kažu da bi karantin trebalo ‘brzo uvesti i potom ublažiti‘.
Kina posljednjih dana bilježi rekordan broj novih slučajeva zaraze covidom.
To je jedina velika ekonomija na svijetu koje se još uvijek drži nula-covid politike, a lokalne vlasti se masovnim testiranjem, karantenama i naglim zatvaranjem bore protiv čak i najmanjih žarišta.
Tokom vikenda hiljade ljudi u Kini izašle su na ulice tražeći ukidanje strogih mjera. Neki su čak pozivali predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinpinga) da odstupi s vlasti.
No, čini se da je jaka policijska prisutnost u velikim kineskim gradovima, uključujući Peking i Šangaj, u ponedjeljak i utorak zaustavila nastavak prosvjeda.
Centralna komisija za politička i pravna pitanja vladajuće Komunističke partije, koja nadzire provedbu zakona diljem Kine, rekla je da je ‘u skladu sa zakonom potrebno suzbiti infiltraciju i sabotažu koju provode neprijateljske snage‘.
U saopštenju, koje je prenijela kineska novinska agencija Xinhua, ne spominju se nedavni protesti koji su započeli nakon što je u požaru u visokoj zgradi u Urumqiju, na zapadu Kine, u četvrtak poginulo 10 ljudi.

Mnogi Kinezi vjeruju da su smrtnim slučajevima pridonijele stroge covid mjere u gradu, iako vlasti to poriču. Policajci su u utorak u velikom broju patrolirali dijelovima Pekinga i Šangaja gdje su tijekom vikenda održani protesti.
Bilo je i izvještaja o oko 150 policajaca koji su stigli u prometnu trgovačku zonu u južnom gradu Šenzenu nakon što su se na društvenim medijima pojavile glasine da se planira novi protest.
Također u utorak, kineski zdravstveni funkcioneri rekli su da će vlasti raditi na smanjenju ‘neugodnosti‘ uzrokovanih pandemijom covida.
Mi Feng, glasnogovornik kineskog Nacionalnog zdravstvenog povjerenstva (NHC), rekao je novinarima da bi karantenu trebalo ‘brzo uvesti i ublažiti‘ te da bi ‘pretjerane mjere kontrole trebalo stalno ispravljati‘.
Zdravstveni funkcioneri ranije su kazali da bi covid mjere trebale biti bolje usmjerene te dodali da su pritužbe zbog strogih ograničenja rezultat ‘proizvoljno‘ uvedenih lokalnih mjera, a ne nacionalnih smjernica.

U južnoj pokrajini Guangdong, vlasti su u utorak navečer najavile promjene lokalne politike za suzbijanje covida, dopuštajući nekim bliskim kontaktima oboljelih da se izoliraju kod kuće umjesto u državnim ustanovama. S druge strane, Ujedinjeno Kraljevstvo je pozvalo kineskog veleposlanika na sastanak nakon što je novinar BBC-ja, Ed Lawrence, pretučen i nakratko pritvoren dok je u nedjelju izvještavao o protuvladinim prosvjedima protiv covid mjera.

Komunističke partija rekla je da je ‘u skladu sa zakonom potrebno suzbiti infiltraciju i sabotažu koju provode neprijateljske snage

Nakon što su eskalirali protesti: Kineska vlast planira „suzbiti neprijateljske snage“

Partneri Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Bosna i Hercegovina, Gruzija i Moldavija suočeni su s ruskim pritiskom, a NATO saveznici su posvećeni povećanju podrške njima, izjavio je u srijedu generalni sekretar alijanse <a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Jens Stoltenberg</a>.

Stoltenberg je na početku sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a s kolegama iz Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije izjavio da današnji susret pokazuje snažnu i rastuću saradnju između Sjevernoatlantskog saveza i triju zemalja u ovom izazovnom vremenu.

- NATO i njegovi saveznici dugi niz godina pružaju podršku partnerima (BiH, Gruziji i Moldaviji, op.a.) uključujući izgradnju kapaciteta, reforme i obuku za jačanje njihovih odbrambenih i sigurnosnih institucija. Danas su ovi partneri suočeni s ruskim pritiskom, a NATO saveznici su posvećeni povećanju podrške njima - rekao je Stoltenberg u uvodnom dijelu sastanka koji je potom nastavio bez prisustva novinara.

Istakao je da je sastanak u Bukureštu prilika da razgovaraju o nekim od zajedničkih sigurnosnih briga, posebno u strateški važnom regionu Crnog mora i Zapadnog Balkana.

Ministri vanjskih poslova članica NATO-a nastavljaju danas zasjedanje u Bukureštu, a tim povodom sastali su se i sa šefovima diplomatije Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije s kojima su razgovarali o načinima na koje bi najveća svjetska sigurnosna organizacija mogla pomoći, budući da ih rat u Ukrajini izlaže političkoj, energetskoj i teritorijalnoj neizvjesnosti. 

Prethodno su se ministri vanjskih poslova NATO-a sastali s šefovima diplomatije Finske i Švedske.

Danas su ovi partneri suočeni s ruskim pritiskom, a NATO saveznici su posvećeni povećanju podrške njima, rekao je Stoltenberg

Stoltenberg: NATO dugi niz godina pruža podršku BiH, Gruziji i Moldaviji

<a href="https://avaz.ba/tag/62905/volodymyr-zelensky">Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky)</a> sinoć je na svom Telegramu objavio kako ruske snage, "usprkos ekstremno velikim gubicima, i dalje pokušavaju napredovati u Donjeckoj i Luganskoj oblasti te manevrirati u Harkovskoj oblasti".
- Planiraju nešto i na jugu. Međutim, mi se držimo i, što je najvažnije, ne dozvoljavamo neprijatelju da ostvari svoje namjere - objavio je ukrajinski predsjednik.

Rusija je nastavila s napadom na ukrajinske snage ukopane duž bojišnice u regiji Donjeck na istoku zemlje, dok su projektili ranije jučer pogodili Dnjepar, saopćilo je ministarstvo odbrane u Moskvi. Ministarstvo je navelo da su gradovi Verhnokamjansk, Andrivka i Vodjane napadnuti iz zraka.

Izvještaji se poklapaju sa sličnim izjavama ukrajinskog glavnog stožera, koje se odnose na masivnu koncentraciju ruskih trupa duž fronta na tom području. Ranije jučer četiri ruske rakete pogodile su ukrajinski grad Dnjepar, prema regionalnim službenicima.&nbsp;

Ranije jučer četiri ruske rakete pogodile su ukrajinski grad Dnjepar, prema regionalnim službenicima

Zelenski: Rusi nešto planiraju na jugu

<a href="https://avaz.ba/tag/1805/juzna-koreja">Južna Koreja podigla je avione nakon ulaska</a> ​dva kineska bombardera H-6 koji su uočeni kako ulaze i izlaze iz Korejske zone identifikacije protuzrčne odbrane (KADIZ), a kasnije se vraćaju iz Japanskog mora sa šest ruskih ratnih aviona, uključujući bombardere TU-95 i SU-35. - Naša vojska je poslala borbene avione vazdušnih snaga prije ulaska kineskog i ruskog aviona u KADIZ kako bi sproveli taktičke mjere u pripremi za potencijalnu nepredviđenu situaciju - rekao je šef štaba korejskih snaga.
Japanske vazdušne snage također su podigle borbene avione nakon što su kineski bombarderi preletjeli iz Istočnog kineskog mora u Japansko more, gdje su im se pridružile dvije ruske bespilotne letjelice, objavilo je kasnije u saopštenju za medije ministarstvo odbrane Japana.
Zona protuzračne odbrane je područje u kojem države zahtijevaju da strani avioni poduzmu posebne korake kako bi se identifikovali.
Moskva ne priznaje korejsku zonu protuzračnu odbrane. Peking je rekao da ta zona nije teritorijalni vazdušni prostor i da bi sve zemlje trebale uživati slobodu kretanja.
Kina i Rusija su ranije saopštile da njihovi ratni avioni izvode redovne zajedničke vježbe.
Ovo nije prvi put da su ruski ratni avioni primijećeni kako ulaze u KADIZ. Korejski štab je takođe izvijestio o otkrivanju ruskih aviona u augustu.

Naša vojska je poslala borbene avione vazdušnih snaga kako bi sproveli taktičke mjere u pripremi za potencijalnu nepredviđenu situaciju

Južna Koreja podigla avione nakon ulaska ruskih i kineskih aviona u zračni prostor

<a href="https://avaz.ba/tag/18161/hm">Švedski maloprodajni modni gigant H&amp;M</a> u srijedu je objavio da će otpustiti 1.500 zaposlenih u cilju smanjenja troškova, javlja Anadolija.
Kompanija je saopštila da očekuje uštedu od oko dvije milijarde švedskih kruna (189,5 miliona dolara) godišnje.
U saopštenju kompanije navodi se da se procjenjuje da će globalni program troškova i efikasnosti rezultirati troškovima restrukturiranja od nešto više od 800 miliona kruna (75,8 miliona dolara) u četvrtom kvartalu 2022. godine.
- Program troškova i efikasnosti koji smo pokrenuli uključuje reviziju naše organizacije i veoma smo svjesni činjenice da će kolege biti pogođene ovim - rekla je izvršna direktorica Helena Helmersson.
Dodala je da će podržati kolege u pronalaženju najboljeg mogućeg rješenja za njihov sljedeći korak.​​​​​​

Kompanija očekuje uštedu od oko 190 miliona dolara godišnje

Švedska: H&M otpušta 1.500 radnika radi smanjenja troškova

<a href="https://avaz.ba/tag/172/evropska-unija">Uz podršku UN-a, Evropska unija</a> će pokušati osnovati sud koji će biti posvećen&nbsp;istrazi i suđenjima za ruske ratne zločine počinjene u ratu u Ukrajini, rekla je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen).- Ruska invazija na Ukrajinu donijela je smrt, razaranje i nezamislivu patnju. Svi se sjećamo užasa u Buči. Procjenjuje se da je u ratu dosad ubijeno više od 20.000 civila i više od 100.000 pripadnika ukrajinske vojske - rekla je fon der Lejen.Ona je dodala da Rusija mora&nbsp;platiti za svoje stravične zločine, uključujući zločin agresije na suverenu državu.&nbsp;- Iz tog razloga, iako i dalje podržavamo osnivanje međunarodnog suda, predlažemo osnivanje specijalnog suda kojeg bi podržao UN, koji bi istražio i kaznio ruske zločine agresije - dodala je.

<blockquote class="twitter-tweet">Russia must pay for its horrific crimes. We will work with the ICC and help set up a specialised court to try Russia’s crimes. With our partners, we will make sure that Russia pays for the devastation it caused, with the frozen funds of oligarchs and assets of its central bank <a href="https://t.co/vaI7dqda74">pic.twitter.com/vaI7dqda74</a>— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) <a href="https://twitter.com/vonderleyen/status/1597857662753902592?ref_src=twsrc%5Etfw">November 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Spremni smo raditi s međunarodnom zajednicom kako bismo prikupili najširu moguću međunarodnu podršku za osnivanje tog specijalnog suda. Rusija moraju platiti i finansijski za uništenje koje je uzrokovala. Procjenjuje se da je Ukrajina pretrpjela štete od oko 600 milijardi eura. Rusija i njezini oligarsi moraju kompenzirati Ukrajini za štetu i troškove obnove zemlje - rekla je šefica EK u video obraćanju. Ona je dodala da ruski&nbsp;stravični zločini ne smiju proći nekažnjeno. Rusija, podsjetimo, niječe ubistva civila i počinjenje ratnih zločina, usprkos uvjerljivim dokazima za masakr u Buči. Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je samo tokom okupacije Hersona počinjeno više od 400 ratnih zločina.

Iz tog razloga, iako i dalje podržavamo osnivanje međunarodnog suda, predlažemo osnivanje specijalnog suda kojeg bi podržao UN, koji bi istražio i kaznio ruske zločine agresije, rekla je Fon der Lejen

Fon der Lejen: Ruska invazija na Ukrajinu donijela je smrt

Fon der Lejen: Ruski stravični zločini ne smiju proći nekažnjeno, osnovat ćemo sud

<a href="https://avaz.ba/tag/147556/jiang-zemin">Bivši kineski lider Đang Cemin (Jiang Zemin)</a>, koji je došao na vlast poslije protesta na Trgu Tjenanmen, preminuo je u 96. godini, javljaju državni mediji.

Novinska agencija Sinhua saopštila je da je preminuo u srijedu nešto poslije podne.
Kao jedna od glavnih ličnosti kineske historije posljednjih decenija, on je predsjedavao vremenom kada se Kina otvorila u ogromnim razmjerama i doživjela brz rast.

Bio je jedna od glavnih ličnosti kineske historije posljednjih decenija

Preminuo bivši kineski predsjednik Đang Cemin

<a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Ministarstvo Velike Britanije</a> u svom današnjem izvještaju posvetilo se novom ruskom zakonu o "stranim agentima", koji će Kremlj koristiti kako bi ugušio kritike rata u Ukrajini.&nbsp;Podsjećaju da je Vladimir Putin promijenio zakon koji je na snazi od 2012. godine, i to tako da osobni detalji, uključujući adrese, takozvanih "stranih agenata" mogu biti javno objavljeni, što znači da su izloženi maltretiranju.&nbsp;Zakon stupa na snagu sutra.

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 30 November 2022 Find out more about the UK government's response: <a href="https://t.co/fgQp2pB2Il">https://t.co/fgQp2pB2Il</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/tgBYUJUISr">pic.twitter.com/tgBYUJUISr</a>— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1597845621347700736?ref_src=twsrc%5Etfw">November 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ranije je zakon bio ograničen na osobe i institucije za koje je Kremlj tvrdio da su primile finansijsku podršku iz inostranstva.&nbsp;Međutim, sad se zakon širi na sve one za koje vlada procijeni da su pod "uticajem ili pritiskom" iz inostranstva.

Kremlj vjerojatno postupa preventivno kako bi spriječio veću pobunu u Rusiji s obzirom na to da konflikt u Ukrajini traje i dalje te sve više utječe na svakodnevni život Rusa, navodi se u izvještaju.&nbsp;

Međutim, sad se zakon širi na sve one za koje vlada procijeni da su pod "uticajem ili pritiskom" iz inostranstva

Ruski predsjednik Vladimir Putin promijenio zakon

Britanija tvrdi: Putin pokušava spriječiti pobunu u Rusiji

Prvi lijek koji usporava razaranje <a href="https://avaz.ba/tag/1743/alzheimerova-bolest">mozga Alzheimerovom bolešću</a> označen je kao značajan. Prodor u istraživanju okončava deceniju neuspjeha i ukazuje da je nova era lijekova za tretman Alzheimerove bolesti - najčešće forme demencije - moguća.
Lijek nazvan lecanemab ima, ipak, samo manji efekat, i njegov uticaj na svakodevni život ljudi predmet je rasprave.&nbsp;Lijek djeluje u ranim fazama bolesti tako da bi većina propustila da primijeti njegovo djelovanje bez uočavanja revolucionarnog efekta.Lecanemab napada zakrčenje u moždanim ćelijama - nazvano beta amiloid - koje se stvara kod oboljelih od Alzheimera.&nbsp;U medicinskom polju punom neznanja, očaja i razočarenja, neki vide ove pokusne rezultate kao trijumfalnu prekretnicu.Britanski institut za istraživanje Alzheimera saopćio je da su nalazi “značajni”.&nbsp;Jedan od vodećih svjetskih istražitelja koji stoji iza kompletne ideje liječenja amiloida prije 30 godina, profesor John Hardy, izjavio je da je to otkriće “istorijsko” i kako je optmističan da “svjedočimo početku terapija od Alzheimera".Profesorica Tara Spires-Jones, s Univerziteta Edinburgh, izjavila je da su rezultati “veoma značajni jer smo dugo vremena svjedočili stopostotnoj stopi neuspješnosti”, <a href="https://www.bbc.com/news/health-63749586">prenosi BBC</a>.

Lijek djeluje u ranim fazama bolesti tako da bi većina propustila da primijeti njegovo djelovanje bez uočavanja revolucionarnog efekta

Lecanemab napada zakrčenje u moždanim ćelijama

Stvoren prvi lijek koji usporava razaranje mozga od Alzheimerove bolesti

<a href="https://avaz.ba/tag/4234/pakistan">U gradu Kveti (Quetti) u Pakistanu</a>, u napadu bombaša samoubice ubijene su tri osobe, a ranjeno je 28.Pakistanska talibanska grupa ili Tehreek-e-Taliban Pakistan preuzela je odgovornost za eksploziju. To se dogodilo nakon što je&nbsp;ova organizacija prekinula primirje s vladom.- Eksplozija bombe koje je ciljala policijsku patrolu ranila je više od 30 ljudi, uključujući 15 policajaca. Poginuo je jedan policajac, žena i dijete - saopćio je policijski dužnosnik Abdul Hak (Haq) za Reuters.
Dužnosnik je dodao da je ophodnja štitila ekipu koja provodi vakcinacije protiv dječje paralize. Militanti u Pakistanu često napadaju timove za vakcinisanje protiv dječje paralize, tvrdeći da je imunizacija zapadni alat za špijunažu.
Kveta je glavni grad pakistanske regije Baločistan (Balochistan) koja je na granici s Afganistanom i Iranom, gdje su vrlo aktivni militanti i separatisti.

Eksplozija bombe koje je ciljala policijsku patrolu ranila je više od 30 ljudi, uključujući 15 policajaca, rekao je Hak

Pakistanska talibanska grupa ili Tehreek-e-Taliban Pakistan preuzela je odgovornost za eksploziju

Ubijen lider Islamske države

Eksplozija u ambasadi Ukrajine u Madridu

Habek potvrdio: Njemačka napušta Ugovor o energetskoj povelji

Evropska komisija odobrila plan oporavka Mađarske

Afganistan: U eksploziji bombe poginulo 15 osoba

Šojgu: Završena je obuka dodatnih 300.000 vojnika za rat

Nakon što su eskalirali protesti: Kineska vlast planira „suzbiti neprijateljske snage“

Stoltenberg: NATO dugi niz godina pruža podršku BiH, Gruziji i Moldaviji

Zelenski: Rusi nešto planiraju na jugu

Južna Koreja podigla avione nakon ulaska ruskih i kineskih aviona u zračni prostor

Švedska: H&M otpušta 1.500 radnika radi smanjenja troškova

Fon der Lejen: Ruski stravični zločini ne smiju proći nekažnjeno, osnovat ćemo sud

Preminuo bivši kineski predsjednik Đang Cemin

Britanija tvrdi: Putin pokušava spriječiti pobunu u Rusiji

Stvoren prvi lijek koji usporava razaranje mozga od Alzheimerove bolesti

Bombaški napad na punkt za vakcinaciju u Pakistanu: Ubijeni policajac, žena i dijete

Globus

Ubijen lider Islamske države

Eksplozija u ambasadi Ukrajine u Madridu

Habek potvrdio: Njemačka napušta Ugovor o energetskoj povelji

Evropska komisija odobrila plan oporavka Mađarske

Afganistan: U eksploziji bombe poginulo 15 osoba

Šojgu: Završena je obuka dodatnih 300.000 vojnika za rat

Nakon što su eskalirali protesti: Kineska vlast planira „suzbiti neprijateljske snage“

Stoltenberg: NATO dugi niz godina pruža podršku BiH, Gruziji i Moldaviji

Zelenski: Rusi nešto planiraju na jugu

Južna Koreja podigla avione nakon ulaska ruskih i kineskih aviona u zračni prostor

Švedska: H&M otpušta 1.500 radnika radi smanjenja troškova

Fon der Lejen: Ruski stravični zločini ne smiju proći nekažnjeno, osnovat ćemo sud

Preminuo bivši kineski predsjednik Đang Cemin

Britanija tvrdi: Putin pokušava spriječiti pobunu u Rusiji

Stvoren prvi lijek koji usporava razaranje mozga od Alzheimerove bolesti

Bombaški napad na punkt za vakcinaciju u Pakistanu: Ubijeni policajac, žena i dijete