<a href="https://avaz.ba/tag/1080/emmanuel-macron">Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron)</a> doputovao je jučer u Vašington (Washington) u prvu državnu posjetu predsjedništva Džo Bajdena (Joea Bidena) - oživljavanje diplomatskog spektakla koji je stavljen na čekanje zbog pandemije COVID-19.
Odnos Bajdena i Makrona imao je buran početak. Makron je prošle godine nakratko opozvao francuskog ambasadora u Sjedinjenim Državama nakon što je Bijela kuća objavila dogovor o prodaji nuklearnih podmornica Australiji, potkopavajući ugovor Francuske o prodaji podmornica na dizel, piše AP.Ali odnos se preokrenuo tako što se Makron pojavio kao jedan od Bajdenovih najperspektivnijih evropskih saveznika u odgovoru Zapada na rusku invaziju Ukrajine. Ovosedmična posjeta — ona će uključivati ​​razgovore u Ovalnoj kancelariji, sjajnu večeru, konferenciju za novinare i još mnogo toga — dolazi u kritičnom trenutku za oba lidera.

<blockquote class="twitter-tweet">USA! A moment to celebrate the friendship between our two countries. A moment to progress together in a time of great challenges. <a href="https://t.co/Pw5EfktFC2">pic.twitter.com/Pw5EfktFC2</a>— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) <a href="https://twitter.com/EmmanuelMacron/status/1597797609238065155?ref_src=twsrc%5Etfw">November 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Lideri imaju dugu agendu za sastanak u četvrtak u Bijeloj kući, uključujući iranski nuklearni program, sve veću asertivnost Kine u Indo-Pacifiku i rastuću zabrinutost za sigurnost i stabilnost u afričkoj regiji Sahel, prema američkim i francuskim zvaničnicima. Ali prednja strana i centar njihovog sastanka u Ovalnom uredu biće ruski rat u Ukrajini, jer i Bajden i Makron rade na održavanju ekonomske i vojne podrške Kijevu dok pokušava da odbije ruske snage.


Posjeta također dolazi u vrijeme kada i Vašington i Pariz drže na oku Kinu nakon što su prošlog vikenda izbili protesti u nekoliko gradova na kopnu i Hong Kongu zbog Pekingove strategije "nulte COVID-19". Na ceremoniji dolaska na crvenom tepihu nakon sletanja u Vašington u utorak uveče, Makron je ignorisao uzviknuto novinarsko pitanje o tome da li on i Bajden planiraju razgovarati o protestima u Kini - najvećoj manifestaciji javnog neslaganja u Kini u posljednjih nekoliko desetljeća.
U Vašingtonu (Washingtonu) bi republikanci trebali preuzeti kontrolu nad Domom, gdje je lider GOP-a Kevin MekKarti (McCarthy) u utorak nakon sastanka s Bajdenom i kolegama čelnicima Kongresa ponovo obećao da republikanci neće ispisati "prazni ček" za Ukrajinu. Preko Atlantika, Makronovi napori da održi Evropu ujedinjenu bit će testirani rastućim troškovima podrške Ukrajini u devetomjesečnom ratu i dok se Evropa bori s rastućim cijenama energije koje prijete da poremete ekonomski oporavak nakon pandemije.

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Džon Kirbi (John Kirby) u ponedjeljak je opisao Makrona kao "dinamičnog vođu" najstarijeg američkog saveznika, dok je objašnjavao Bajdenovu odluku da francuskom predsjedniku oda počast prvom državnom posjetom tokom svog predsjedništva.

Američka tradicija odavanja počasti šefovima stranih država datira još od Ulises S. Granta (Ulysses S. Granta), koji je ugostio kralja Davida Kalakaua iz Kraljevine Havaja na večeri u Bijeloj kući od više od 20 sljedova, ali tradicija je na čekanju od 2019. godine zbog COVID-a.- Ako pogledate šta se dešava u Ukrajini, pogledajte šta se dešava u Indo Pacifiku i tenzije sa Kinom, Francuska je zaista u centru svih tih stvari. I tako je predsjednik smatrao da je ovo upravo prava i najprikladnija zemlja za početak državnih posjeta - rekao je Kirbi.Makron je također bio izbor republikanca Donalda Trampa (Trumpa) kao prvog stranog lidera koji je počastvovan državnom posjetom tokom svog mandata. Državna posjeta 2018. uključivala je odlazak dvojice lidera na Mount Vernon, imanje Džordža Vašingtona (Georgea Washingtona), američkog predsjednika osnivača u Virdžiniji.
Glasnogovornik francuske vlade Olivier Veran rekao je u utorak da je Makronova druga državna posjeta "snažan simbol partnerstva između Francuske i Sjedinjenih Država". To pokazuje "veoma jake veze" između zemalja i dolazi u trenutku kada je svijet suočen s važnim međunarodnim pitanjima, uključujući rat u Ukrajini, sigurnost hrane, klimu i energiju, rekao je.

Veran je dodao da postoji potreba za "ponovnom sinhronizacijom" agendi Evropske unije i Sjedinjenih Država kako bi se suočili s krizama, posebno u pogledu energije i rastućih cijena.

Makron ima pun dan sastanaka i pojavljivanja u Vašingtonu i okolini u srijedu - uključujući posjetu sjedištu NASA-e s potpredsjednicom Kamalom Haris (Harris) i razgovore sa zvaničnicima Bajdenove administracije o nuklearnoj energiji.
Makron će u četvrtak imati privatni sastanak s Bajdenom nakon čega će uslijediti zajednička konferencija za novinare i posjete Stejt (State) Departmentu i Kapitol Hilu (Capitol Hillu) prije nego što se Makron i njegova supruga Bridžit Makron (Brigitte Macron) proslave na državnoj večeri. Dobitnik Grammyja Jon Batiste će pružiti zabavu. Bijela kuća se danima pripremala za Makronov dolazak, postavljajući veliki šator za svečanosti na Južnom travnjaku i ukrašavajući rasvjetne stubove koji se graniče sa kompleksom Bijele kuće francuskim zastavama.
Makron će u petak otputovati u Nju Orleans (New), gdje će objaviti planove za proširenje programa za podršku obrazovanju na francuskom jeziku u američkim školama, prema francuskim zvaničnicima.&nbsp;Uz sve to, još uvijek postoje područja napetosti u američko-francuskim odnosima.Bajden se klonio prihvatanja Makronovih poziva Ukrajini da nastavi mirovne pregovore s Rusijom, što je Bajden više puta rekao da je odluka isključivo u rukama ukrajinskog rukovodstva.
Možda su još hitnije razlike koje su francuski i drugi lideri Evropske unije iznijeli u vezi sa Bajdenovim Zakonom o smanjenju inflacije, sveobuhvatnim zakonodavstvom usvojenim u avgustu koji uključuje historijsku potrošnju na klimatske i energetske inicijative. Makron i drugi čelnici su ogorčeni odredbom u zakonu koja daje poreske olakšice potrošačima koji kupuju električna vozila proizvedena u Sjevernoj Americi.
Francuski predsjednik će, u svom argumentu protiv subvencija, naglasiti da je ključno da "Evropa, kao i SAD, izađe jača... ne slabija" dok svijet izlazi iz nemira pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, rekao je visoki zvaničnik francuske vlade koji je informirao novinare pod uvjetom anonimnosti kako bi pregledali privatne razgovore.

Makron je ranije ovog meseca rekao da bi subvencije mogle da ugroze "jednake uslove" u trgovini sa EU i nazvao aspekte Bajdenovog zakonodavstva "neprijateljskim".

Bijela kuća, u međuvremenu, planira da se suprotstavi tome da zakon uvelike pomaže Sjedinjenim Državama da ispune globalne napore za suzbijanje klimatskih promjena. Predsjednik i pomoćnici će također impresionirati Francuze da će zakon također stvoriti nove mogućnosti za francuske kompanije i druge u Evropi, rekao je visoki zvaničnik Bajdenove administracije koji je informirao novinare pod uvjetom anonimnosti kako bi pregledali pregovore.
Makronova posjeta dolazi otprilike 14 mjeseci nakon što je odnos pao na najnižu razinu nakon što su SAD objavile svoj dogovor o prodaji nuklearnih podmornica Australiji.
Nakon objave sporazuma, o kojem se pregovaralo u tajnosti, Francuska je nakratko opozvala svog ambasadora u Vašingtonu. Nekoliko sedmica kasnije Makron se sastao s Bajdenom u Rimu uoči samita Grupe 20, gdje je američki predsjednik pokušao da popravi stvari priznajući da je njegova administracija bila "nespretna" u načinu na koji je riješila to pitanje.

Makronova posjeta s Harisom sjedištu NASA-e u srijedu pružit će dvijema zemljama priliku da ukažu na svoju saradnju u svemiru.

Francuska je u junu potpisala sporazum Artemis, plan saradnje u svemiru koji podržava NASA-ine planove da vrati ljude na Mjesec do 2024. i da pokrene historijsku misiju ljudi na Mars.
Istog mjeseca, SAD su se pridružile francuskoj inicijativi za razvoj novih alata za prilagođavanje klimatskim promjenama, Space for Climate Observatory.

Francuska je u junu potpisala sporazum Artemis, plan saradnje u svemiru koji podržava NASA-ine planove da vrati ljude na Mjesec do 2024. i da pokrene historijsku misiju ljudi na Mars

Bajden i Makron spremni da razgovaraju o Ukrajini

Osnivača krajnje desne organizacije Čuvari zakletve (Oath Keepers) Stjuarta Rodesa (Stewarta Rhodesa), <a href="https://avaz.ba/tag/30099/porota">porota je sinoć osudila za</a> urotu zbog poticanja&nbsp;pobune i prošlogodišnjeg napada na američki Kapitol u neuspjelom pokušaju poništavanja izbornog poraza tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) 2020. godine.&nbsp;
Bivšeg vojnog padobranca i pravnika Rodesa koji se školovao na Sveučilištu Jale (Yale), tužioci su tokom osmosedmičnog suđenja optužili da je vodio urotu, koja je počela ubrzo nakon izbora 2020., u svrhu pokretanja oružane pobune kako bi se zaustavio prijenos predsjedničke vlasti i spriječilo Kongres da potvrdi izbornu pobjedu Džo Bajdena (Joea Bidena).

Bila je to prva presuda pročitana uime 12-člane porote u najznačajnijem od brojnih suđenja proizašlih iz smrtonosne pobune na Kapitolu 6. januara prošle godine.Suđenjem je predsjedao okružni sudac Amit Mehta. Osim Rodesa, krivom je proglašena i njegova suoptuženica Keli Megs (Kelly Meggs), šefica floridskog ogranka Čuvara zakletve.

Kenet Herelson (Kenneth Harrelson), član floridskog ogranka, Tomas Kaldvel (Thomas Caldwell), penzionisani mornarički obavještajac iz Virdžinije (Virginije), i Džesika Vatkins (Jessica Watkins), koja je bila na čelu skupine milicija u Ohaju (Ohiu), oslobođeni su optužbi.
Rodes je 2009. godine osnovao Čuvare zakletve, paravojnu skupinu među čijim članovima su trenutno i umirovljeno američko vojno osoblje, policajci i osoblje hitnih službi. Članovi njegove organizacije pojavljivali su se, često teško naoružani, na protestima i političkim događanjima širom Sjedinjenih Američkih Država, uključujući demonstracije nakon ubistva crnca Džordža Flojda (Georgea Floyda).

Tužioci su tokom suđenja rekli da su Rodes i njegovi suoptuženici planirali upotrijebiti silu kako bi spriječili Kongres da službeno potvrdi Bajdenovu izbornu pobjedu.

Tokom suđenja svjedočilo je pedesetak svjedoka. Rodes i dvojica njegovih suoptuženika svjedočili su u svoju obranu. Zanijekali su da su planirali bilo kakav napad ili nastojali spriječiti Kongres da potvrdi izborne rezultate iako je Vatkins (Watkins) priznao da je ometao policajce koji su štitili Kapitol.

Rodes je rekao poroti da nije planirao napad na Kapitol i da je tek nakon završetka nereda doznao da su neki od njegovih ljudi upali u zgradu. Neredi u zgradi Kapitola, sjedištu američkog Kongresa, izbili su nakon što se oko 2.000 Trampovih pristaša okupilo na protestu 6. januara prošle godine, na kojem je Tramp ponovio neutemeljene optužbe da su izbore obilježili nepravilnosti i krađa, što je dovelo do njegovog poraza.

Kulminiralo je nasilnim upadom u zgradu Kongresa, napadima na policiju i članove najvišeg američkog zakonodavnog tijela, koji su se morali skrivati i bježati. Poginulo je pet osoba, a 140 policajaca je ranjeno.

Suđenjem je predsjedao okružni sudac Amit Mehta. Osim Rodesa, krivom je proglašena i njegova suoptuženica Keli Megs (Kelly Meggs), šefica floridskog ogranka Čuvara zakletve

Šef američke paravojne organizacije osuđen zbog napada na Kongres

Ured evropskog javnog tužioca (EPPO) saopćio je jučer da su razotkrili vrlo složenu shemu <a href="https://avaz.ba/tag/3043/prevara">prevare u vezi s PDV-om</a>.Ona se temelji na prodaji popularne elektroničke robe, a kojom je pričinjena šteta od preko dvije milijarde i 200 miliona eura.&nbsp;Akcija nazvana "Operacija Admiral" u kojoj su učestvovale agencije za provođenje zakona 14 država članica EU provedena je u Belgiji, Kipru, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvaniji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Rumuniji, Slovačkoj i Španiji, a već tokom oktobra provedene su pretrage u Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Slovačkoj i Švedskoj.

- Bez EPPO-a, za pripremu ovakve operacije bile bi potrebne godine, ili što je vjerojatnije, nikad se ne bi dogodila. Kada je riječ o prevarama u vezi s PDV-om, iz nacionalne perspektive, štete se mogu procijeniti kao relativno male ili nepostojeće ili čak ostati neotkrivene. Međutim, treba gledati širu sliku, a EPPO-u je trebalo manje od 18 mjeseci od početnog izvještaja o zločinu do otkrivanja cijele mreže organiziranih kriminalnih grupa, odgovornih za nevjerojatne gubitke od 2,2 milijarde eura poreznim obveznicima EU. Vjerujem da je ovo do sada najveća evropska prevara s PDV-om - kazala je Laura Kovesi (Kövesi), evropska javna tužiteljica.
Portugalska porezna uprava u gradu Koimbri (Coimbri) istraživala je firmu u aprilu prošle godine. Ta firma se bavila prodajom mobilnih telefona, slušalica, tableta i drugi&nbsp;elektroničkih uređaja zbog sumnje na prevaru s PDV-om.U početku se činilo da su fakturiranja i porezne prijave u redu, no portugalski evropski delegirani tužitelji odlučili su sve detaljno istražiti. Tako su naknadno utvrđene veze između osumnjičene firme u Portugalu i blizu 9.000 drugih pravnih subjekata i više od 600 fizičkih osoba lociranih u različitim zemljama.
Prema izvještaju EPPO-a, prevarantska je shema funkcionirala na sljedeći način.

Kompanija A bi drugoj kompaniji, nazovimo je B, preko granice prodavala elektroničke proizvode, a ovi ne bi imali obavezu plaćanja poreza. Kompanija A bi onda dostavila robu u skladišta u nekoj drugoj državi, a kompanija B bi prodavala tu robu preko interneta. Konačni kupci smješteni u EU su naručivali robu online, plaćali porez na svoje pošiljke i dobivali naručenu robu na svoje adrese. Kompanija B bi onda poslala fakture internetskim trgovinama koje su prodavale robu, a od njih bi primala novac uključujući i sredstva za porez. Novac je na ime poreza trebao biti uplaćivan u državni budžet, no umjesto toga kompanija B bi uplatila novac na off shore račune i potom bi se ugasila pa poreznici u svakoj pojedinoj državi ne bi mogli naplatiti porez.

- Ono po čemu se ova prevara ističe je iznimna složenost lanca kompanija. Od firmi koje djeluju kao naizgled čisti dobavljači elektroničkih uređaja i onih koje traže povrat PDV-a od nacionalnih poreznih vlasti dok prodaju te uređaje online pojedinačnim kupcima i naknadno usmjeravaju prihode od te prodaje u inozemstvo, prije nego što sami nestanu, do onih koji peru prihode od ove kriminalne aktivnosti - ističu iz <a href="https://www.eppo.europa.eu/en/news/operation-admiral-eppo-uncovers-organised-crime-groups-responsible-vat-fraud-estimated-eu22?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak">EPPO-a</a> navodeći kako je ovakvu vrstu prevara gotovo nemoguće otkriti gledano iz perspektive svake pojedine članice.
Na temelju najnovije procjene Europola ovakve vrste prevara donose oko 50 milijardi eura poreznih gubitaka državama članicama Evropske unije.

Vjerujem da je ovo do sada najveća evropska prevara s PDV-om, kazala je Laura Kovesi

Kompanija A bi drugoj kompaniji, nazovimo je B, preko granice prodavala elektroničke proizvode

Razotkrivena najveća evropska prevara s PDV-om teška 2,2 milijarde eura

<a href="https://avaz.ba/tag/2172/novi-zeland">Prvi put pred sudom Novog Zelanda</a> pojavila se jutros majka (42) koja je izručena iz Južne Koreje, a koja se sumnjiči za ubistvo njeno dvoje djece.Podsjećamo, ostaci djece su pronađeni u&nbsp;koferima u Auklandu (Aucklandu). Obučena&nbsp;u bež jaknu i crnu majicu, žena se nakratko pojavila na Okružnom sudu Manukaua, južno od Auklanda, dan nakon što je sletjela u zemlju.&nbsp;Sudske odredbe zabranjuju medijima da objave identitet žene ili njezine pokojne djece, ali je sudac Gas Andre Viltens (Gus Andrée Wiltens) dopustio objavu činjenice da je ona njihova majka.

Osumnjičenica, koja se suočava s optužbom za dva ubistva, zadržana je u pritvoru bez da se izjasnila o krivnji do sljedećeg pojavljivanja na Visokom sudu u Aucklandu 14. decembra.Saslušanje je održano manje od 24 sata nakon što je osumnjičenica doputovala u zračnu luku Aukland pod policijskom pratnjom nakon što je izručena iz Južne Koreje. U septembru ju je uhapsila korejska policija u lučkom gradu Ulsanu, mjesec dana nakon što je novozelandska policija otkrila ostatke njezino dvoje djece, u dobi između pet i 10 godina.

U trenutku hapšenja, osumnjičena je više puta rekla novinarima: "Ja to nisam učinila" dok su je uvodili u policijsko vozilo. Tijela djece pronađena su nakon što je jedna porodica kupila kofere na internetskoj aukciji napuštenih stvari. Novozelandska policija rekla je da su tijela vjerojatno bila u skladištu nekoliko godina, što je zakompliciralo istragu. Vlasti su naglasile da porodica koja je pronašla tijela nije povezana s ubistvima.

Tijela djece pronađena su nakon što je jedna porodica kupila kofere na internetskoj aukciji napuštenih stvari

Majka koja se sumnjiči da je ubila djecu koja su pronađena u koferu došla na sud

<a href="https://avaz.ba/tag/26/austrija">Zbog lažne poruke o smrti nekadašnjeg kancelara Franza Vranitzkog</a>, objavljene na Twitteru, odbor austrijskog parlamenta održao je jučer minutu šutnje. 

Zastupnica socijaldemokrata (SPO), koja aktivno ne koristi Twitter, bila je obaviještena porukom putem aplikacije WhatsApp o smrti nekadašnjeg kancelara, kazao je glasnogovornik stranke za agenciju dpa.
Parlamentarna skupina SPO tada je zatražila da Odbor za socijalnu politiku, koji je tek počeo sastanak, održi minutu šutnje za bivšeg stranačkog čelnika.Nekoliko minuta poslije zastupnica je shvatila grešku te je kazala da je nekadašnji kancelar Vranitzky još živ. Vranitzky (85) je bio austrijski savezni kancelar od 1986. do 1997.
Lažnu vijest na Twitteru postavio je korisnik računa koji se predstavio kao ministar poljoprivrede Norbert Totschnig.

Lažnu vijest na Twitteru postavio je korisnik računa koji se predstavio kao ministar poljoprivrede Norbert Totschnig

Nekoliko minuta poslije zastupnica je shvatila grešku te je kazala da je nekadašnji kancelar još živ

Minuta šutnje u austrijskom parlamentu zbog lažnog Twitta o smrti bivšeg kancelara

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je sinoć prijedlog zakona koji štiti istospolne brakove širom SAD. Riječ je o mjeri koja je odgovor na zabrinutost da bi Vrhovni sud mogao poništiti odluku iz 2015. kojom su legalizirani u cijeloj zemlji.

Prijedlog zakona, kojim se od savezne vlade zahtijeva da prizna brak ako je bio legalan u državi u kojoj je sklopljen, trebao bi biti zaštitni mehanizam ako Vrhovni sud postupi protiv istospolnih brakova. Prijedlog zakona trebao bi biti zaštitni mehanizam ako Vrhovni sud postupi protiv istospolnih brakova

<h2>Marš prema većoj jednakosti naprduje</h2>

Ta mjera ne bi zabranila državama da blokiraju istospolne ili međurasne brakove ako im Vrhovni sud to dopusti.&nbsp;- Danas dug, ali neumoljiv marš prema većoj jednakosti napreduje - rekao je čelnik većine u Senatu Chuck Schumer. - Usvajanjem ovog zakona, Senat šalje poruku koju svaki Amerikanac treba čuti: bez obzira ko ste ili koga volite, i vi zaslužujete dostojanstvo i jednak tretman pred zakonom - dodao je.

Zakon je dobio 61 glas, jedan više od potrebnih 60 za njegovo usvajanje. Protiv je bilo 36 senatora. Dvanaest republikanaca pridružilo se 49 demokrata u podršci zakonu. Jedan demokrat, Raphael Warnock iz Georgije, nije bio prisutan, kao ni dva republikanska senatora.
Sličan, ali ne identičan prijedlog zakona usvojio je Zastupnički dom ranije ove godine uz podršku 47 republikanaca i svih demokrata. Zastupnički dom treba odobriti verziju Senata prije nego što se ona pošalje predsjedniku Joeu Bidenu da ju potpiše kako bi postala zakon.Oko 568.000 vjenčanih istospolnih parova živi u Sjedinjenim Državama, prema podacima američkog Ureda za popis stanovništva.&nbsp;

Sličan, ali ne identičan prijedlog zakona usvojio je Zastupnički dom ranije ove godine uz podršku 47 republikanaca i svih demokrata

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je sinoć prijedlog zakona koji štiti istospolne brakove širom SAD

Američki Senat usvojio prijedlog zakona koji štiti istospolne brakove

Ukrajinske snage pogodile su elektranu u višestrukim napadima na rusku regiju Kursk, prouzročivši djelomičan nestanak struje, rekao je lokalni guverner.&nbsp;- Ukupno je bilo oko 11 lansiranja. Pogođena je elektrana - rekao je Roman Starovojt, guverner regije Kursk, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.- Zbog toga je došlo do djelomičnog nestanka struje u okruzima Sudža i Korenevo.Ti su okruzi dio ruske regije Kursk koja graniči s Ukrajinom. Za sada nema informacija o mogućim žrtvama, dodao je guverner.Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvještaj. Ukrajina nije preuzela odgovornost niti je komentirala. Ruske vlasti u regijama koje graniče s Ukrajinom opetovano optužuju Kijev za napade na ciljeve poput dalekovoda i skladišta goriva i streljiva.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Two districts in Russia’s Kursk region, bordering on Ukraine, are “partially without power” after retaliatory Ukrainian strikes targeting Russian power grid, according to governor Starovoyt. <a href="https://t.co/GTqD5dCmJ5">pic.twitter.com/GTqD5dCmJ5</a>&mdash; Leonid ХВ Ragozin (@leonidragozin) <a href="https://twitter.com/leonidragozin/status/1597681004046880769?ref_src=twsrc%5Etfw">November 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zbog toga je došlo do djelomičnog nestanka struje u okruzima Sudža i Korenevo

Ukrajinci pogodili elektranu u Rusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/131374/volodimir-zelensky">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky)</a> se javio u novom video obraćanju u kojem je naveo kako je stanje na frontu jako teško.&nbsp;- Uprkos iznimno velikim ruskim gubicima, okupatori pokušavaju napredovati u regiji Donjeck, učvrstiti se u regiji Luganska, te krenuti u regiji Harkov.Mi uspijevamo izdržati i što je najvažnije ne dopuštamo neprijatelju da ispuni svoje namjere. Rekli su da će zauzeti regiju Donjecka u proljeće, ljeto, jesen, a evo zima počinje već ove sedmice. Potrošili su tamo svoju vojsku, gube stotine mobiliziranih ljudi i plaćenika - rekao je Zelenski.On je naveo da će Rusija ove godine "izgubiti stotine hiljada vojnika i samo Bog zna koliko plaćenika".

Rekli su da će zauzeti regiju Donjecka u proljeće, ljeto, jesen, a evo zima počinje već ove sedmice, istakao je Zelenski

Zelenski: Ne dopuštamo neprijatelju da ispuni svoje namjere, Rusija bilježi velike gubitke

<a href="https://avaz.ba/tag/41/njemacka">Njemačka vladajuća koalicija, koju čine Socijaldemokrate, Liberali i Zeleni,</a> dogovorila je ključne tačke vezane za dolazak kvalifikovanih radnika iz inostranstva. O tome će se odlučivati u kabinetu kancelara.&nbsp;U prvom kvartalu naredne 2023. godine, kabinetu bi trebalo da bude dostavljen gotov nacrt zakona, na čijoj izradi su radila ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova, kao i ministarstva rada, privrede i obrazovanja. Ključnu ulogu imali su ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer i ministar rada Hubertus Hajl, prenosi <a href="https://www.dw.com/bs/njema%C4%8Dka-planira-da-olak%C5%A1a-dolazak-kvalifikovanih-radnika/a-63924410">Deutsche Welle</a><a href="https://www.dw.com/bs/njema%C4%8Dka-planira-da-olak%C5%A1a-dolazak-kvalifikovanih-radnika/a-63924410?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak"></a>.Na dvadeset i tri stranice, predstavnici vladajuće koalicije iznose brojne ideje o tome kako Njemačku, kao tržište rada, učiniti privlačnijom za kvalifikovane radnike u inostranstvu, kako privući studente i istraživače, kao "kvalifikovane radnike sutrašnjice" ili kako poboljšati mogućnosti učenja njemačkog jezika u zemlji i inostranstvu. Taj dokument na uvid je dobio javni servis ARD.

<h2>Pojednostaviti dolazak kvalifikovanih radnika</h2>

Centralni dio plana je da se zakon o doseljavanju promijeni tako da se smanje prepreke za dolazak kvalifikovanih radnika iz inostranstva. Cilj je da se omogući da ljudi iz trećih zemalja lakše nađu posao u Njemačkoj. Ministri pritom govore o tri takozvana „stuba".

Prvi stub obuhvata preduslove koje kvalifikovani radnici iz inostranstva moraju da ispunjavaju da bi im se dozvolilo da rade u Njemačkoj. Do sada su morali da imaju priznatu kvalifikaciju i radni ugovor, kao i jednake šanse za zaposlenje kao i njemački državljani. Pojednostavljeno rečeno, priznatim kvalifikovanim radnicima će ubuduće biti pružena veća podrška.&nbsp;U nacrtu se tako navodi da bi trebalo stvoriti uslove za dolazak i boravak u zemlji kvalifikovanih radnika iz inostranstva koji nisu u mogućnosti ili su samo djelimično u mogućnosti da predoče dokumente u vezi sa svojim profesionalnim kvalifikacijama. Drugim riječima, njihova stručnost bi mogla da bude provjeravana tek u Njemačkoj.
Drugi stub odnosi se na kvalifikovane radnike iz inostranstva koji još uvijek nemaju diplomu, ali imaju veliko radno iskustvo. I njima bi trebalo pojednostaviti dolazak na njemačko radno tržište. Između ostalog, vlasti žele da poboljšaju uslove za zaposlene u informacionim i komunikacionim tehnologijama.&nbsp;Kod njih bi trebalo odustati od dokaza o dovoljnom poznavanju njemačkog jezika. U tom slučaju bi kompanije koje nude poslove trebalo da odluče da li žele da zaposle stručnjake i pored nedovoljnog znanja jezika. U tim slučajevima više ne bi bilo pravnih prepreka za zapošljavanje, prenosi DW.

<h2>"Mapa sa mogućnostima za pronalaženje posla"</h2>

I konačno, treći stub se odnosi na to da se državljanima trećih zemalja, "sa dobrim potencijalom", omogući da ostanu u Njemačkoj kako bi pronašli posao. U tu svrhu bi, kako se navodi u dokumentu, trebalo stvoriti "mapu sa mogućnostima za pronalaženje posla", koja bi se bazirala na transparentnom, nebirokratskom sistemu bodova. Kriterijumu za dokazivanje "dobrog potencijala" mogu da uključuju kvalifikacije, poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, povezanost sa Njemačkom i godine kandidata.

Vladajuća koalicija ne planira samo da prilagodi zakone. Ona želi i da više promoviše Njemačku kao atraktivnu, inovativnu i raznoliku doseljeničku zemlju. Jadan od fokusa trebalo bi da bude da se u svijetu zna za otvorena radna mjesta, kako bi kvalifikovani radnici iz inostranstva stupili u kontakt s poslodavcima i obrazovnim institucijama u Njemačkoj. Kako bi to tačno trebalo da se postigne, za sada ostaje nejasno.
Na primjer, navodi se da portal "Make it in Germany" ima svoju berzu poslova. Ona bi trebalo da bude proširena i dalje razvijana. Takođe bi trebalo povećati broj oglasa za posao. Kako sve to izvesti – to bi trebalo da pokaže nacrt zakona. Neke stvari izgleda nisu potpuno razjašnjene. Recimo, želi se da se provjeri da li predintegracijske ponude mogu da se isprobaju još u zemljama porijekla.

<h2>Promovisati učenje jezika u inostranstvu</h2>

Kao ključnu kompetenciju njemačka vlada vidi poznavanje jezika i zato učenje jezika želi da podstakne kako u inostranstvu, tako i u Njemačkoj – recimo kroz širenje digitalnih kurseva jezika i mogućnosti digitalnih ispita. Posebnu ulogu u tome bi trebalo da imaju Gete instituti u zemljama porijekla.

U saradnji sa pokrajinama i privrednim komorama, vladajući žele da optimiraju, pojednostave i ubrzaju proceduru priznavanja stranih stručnih kvalifikacija. Jedna od brojnih planiranih mjera je, recimo, da tokom postupka priznavanja kvalifikacija, dokumenti mogu da se dostave i na engleskom ili originalnom jeziku.
Mnogo toga u planu Berlina zvuči veoma birokratski, na primjer da treba ubrzati administrativne procedure, ali nove ideje bi mogle da donesu mnoge prednosti kvalifikovanim radnicima iz inostranstva, ocjenjuje njemački javni servis ARD. Recimo, za njih bi trebalo da postoji moderno i transparentno savjetovanje prije nego što dođu u Njemačku, kao i brz proces izdavanja viza. Također bi trebalo ljude jasno informisati o uslovima kada njihovi partneri i deca takođe mogu da dođu u Njemačku, prenosi <a href="https://www.dw.com/bs/njema%C4%8Dka-planira-da-olak%C5%A1a-dolazak-kvalifikovanih-radnika/a-63924410">Deutsche Welle</a>.

Na dvadeset i tri stranice, predstavnici vladajuće koalicije iznose brojne ideje o tome kako Njemačku, kao tržište rada, učiniti privlačnijom za kvalifikovane radnike u inostranstvu, kako privući studente i istraživače

Manjak radne snage tema sastanka u Berlinu

Njemačka planira da olakša dolazak kvalifikovanih radnika

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Starlink&amp;">Starlink, pružatelj usluga satelitskog interneta</a> koji je ključan za održavanje veze u Ukrajini tokom rata, najavio je podizanje cijene svojih mjesečnih usluga u toj zemlji. U obavijesti koju su dobili mnogi korisnici Starlinka u Ukrajini, a koja kruži društvenim mrežama i prenijeli su je mnogi svjetski mediji, navodi se da će od 29. novembra pojedinačni pretplatnici uslugu interneta morati plaćati 75 dolara, umjesto 60 dolara.

Raste i cijena Starlink terminala i antene koja se pri ugovaranju usluge plaća jednokratno, i to s 500 na 700 dolara. Mnogi se Ukrajinci sada žale da ovo povećanje smatraju neopravdanim, s obzirom na cijenu od 599 dolara koju za terminal i antenu plaćaju korisnici u SAD.

<blockquote class="twitter-tweet">The morning starts with good news from Starlink. The subscription price in Ukraine increased from 60$ to 75$. The financial situation is not good here.<a href="https://twitter.com/elonmusk?ref_src=twsrc%5Etfw">@elonmusk</a> could you explain why, and what reasons impacted it? <a href="https://t.co/mVB8ayKgGD">pic.twitter.com/mVB8ayKgGD</a>&mdash; Roman Kyryliuk🇺🇦 (@KyryliukRoma) <a href="https://twitter.com/KyryliukRoma/status/1597524008110809090?ref_src=twsrc%5Etfw">November 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Navodni Stalinkov dokument gdje najavljuju poskupljenje usluga na Twitteru je objavio Roman Kiriliuk (Kyryliuk) softverski inžinjer. Nismo bili u mogućnosti potvrditi tačnost ove informacije.&nbsp;Nakon početka invazije, Starlink je u Ukrajini postavio satelitsku internetsku mrežu koja je nadomjestila komunikacijsku infrastrukturu oštećenu u ruskim napadima. Starlink je stoga dobio ključnu ulogu u odbrani zemlje, s obzirom na to da se ukrajinska vojska oslanja na njega u nedostatku održivih alternativa.
Ranije ove jeseni, Mask je zatražio od Pentagona da podmiri dio troškova za Starlink u Ukrajini, tvrdeći da je kompanija već izgubila desetke milijardi dolara na pružanju besplatnih usluga tamo. Krajem oktobra zbog neplaćanja je isključeno 1.300 ukrajinskih Starlink terminala. Kompanija Ilona Maska (Elon Musk) još uvijek pruža mnoge svoje usluge u Ukrajini besplatno.

U obavijesti koju su dobili mnogi Ukrajinci navodi se da će od 29. novembra pojedinačni pretplatnici uslugu interneta morati plaćati 75 dolara, umjesto 60 dolara

Maskov Starlink podiže cijene svojih usluga u Ukrajini

Maskov Starlink digao cijene usluga za Ukrajince?

<a href="https://avaz.ba/tag/132919/viktor-medvedcuk">Po nalogu splitskog Županijskog suda prije desetak dana pretrešena je luksuzna jahta Viktora Medvedčuka</a>, ukrajinskog oligarha i bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koja je na vezu u Trogiru, javlja <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velika-akcija-u-najvecoj-tajnosti-agenti-fbi-ja-pretresli-jahtu-viktora-medvedcuka-u-trogiru-15281089">Jutarnji list</a>.&nbsp;Pretres 92-metarske Royal Romance je potvrdio Dinko Mešin, sudija i portparol splitskog Županijskog suda, a izvršen je na zahtjev američkog Ministarstva pravosuđa. Radi se o tajnom postupku, zbog čega sudija nije iznio više informacija, osim one da se na nalogu uz ime Medvedčuka nalazi i ime njegove supruge Oksane Marčenko.

Inače, ova jahta je usidrena u Trogir u septembru ove godine. Superjahta duga 92 metra kupljena je za više od 200 miliona dolara, a samo troškovi godišnjeg održavanja koštaju između 15 i 20 miliona dolara.

Na ovoj superjahti radi 22 člana posade, a na njoj se može smjestiti 14 gostiju. Od luksuznih sadržaja ističu se palube od tikovine, teretana, liftovi koji povezuju ukupno pet paluba i 12-metarski bazen s vodopadom na gornjoj palubi.
Royal Romance se nalazi na listi sto najboljih svjetskih jahti svih vremena.

Superjahta duga 92 metra kupljena je za više od 200 miliona dolara, a samo troškovi godišnjeg održavanja koštaju između 15 i 20 miliona dolara

Medvedčuk: Royal Romance se nalazi na listi sto najboljih svjetskih jahti svih vremena

Agenti FBI-ja pretresli jahtu oligarha i Putinovog saveznika Viktora Medvedčuka u Trogiru

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Papa%20Franjo&amp;">Intervju pape Franje u kojem je sugerirao</a> da su čečenski i burjatski pripadnici ruskih oružanih snaga pokazali veću okrutnost u Ukrajini od etničkih Rusa je izazvao bijes u Rusiji.&nbsp;- Općenito, najokrutniji su možda oni koji su iz Rusije, ali nisu ruske tradicije, kao što su Čečeni, Burjati i tako dalje - rekao je Papa za katolički časopis America.

Ruske oružane snage su se tokom invazije na Ukrajinu u značajnoj mjeri oslanjale na pripadnike etničkih manjina. Iako su grupe za ljudska prava i nezavisni mediji dokumentirali brojne dokaze o ratnim zločinima ruskih snaga, ne postoje podaci koji bi upućivali na to da su se vojnici pripadnici etničkih manjina ponašali lošije od etničkih Rusa, piše The Guardian.

Papin istup su vrlo brzo osudili visoki ruski dužnosnici.- Ovo više nije rusofobija, to je perverzija na neviđenom nivou - poručila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova na svom Telegram kanalu.&nbsp;- Mi smo jedna porodica s Burjatima, Čečenima i drugim predstavnicima naše multinacionalne i multikonfesionalne zemlje - dodala je Zaharova.

Aleksandra Garmažapova, osnivačica antiratne organizacije Free Buryatia, nazvala je komentare "neoprostivima i rasističkima".

- Bila sam iznimno razočarana čitanjem ovih rasističkih, neoprostivih izjava. Rusija vodi imperijalni rat koji je započeo i vodi Vladimir Putin, koji po svemu sudeći nije pripadnik etničke manjine. Papa bi njega lično trebao osuditi, ali on je odlučio zaobići ruskog predsjednika - dodala je Garmažapova.
Podsjetila je na činjenicu da je poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril jedan od najvećih zagovornika ruske invazije na Ukrajinu. Garmažapova ističe kako je ukrajinska istraga identificirala grupu etničkih ruskih vojnika kao glavne osumnjičenike za ubistva civila u Buči prošlog proljeća.
Ovo nije prvi put da se Papa suočio s kritikama zbog svojih stavova o Ukrajini. Kijev ga je kritizirao u više navrata od početka ruske invazije jer nije adekvatno osudio poteze Kremlja. Također, velike kontroverze je izazvala papina izjava o tome da je Zapad "možda nekako isprovocirao" rusku invaziju.

Mi smo jedna porodica s Burjatima, Čečenima i drugim predstavnicima naše multinacionalne i multikonfesionalne zemlje, rekla je Zaharova

Zaharova bijesna: Ovo više nije rusofobija

Zaharova bijesna zbog izjava pape Franje: To je perverzija neviđenog nivoa

<a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">Trojicu migranata</a> koji su bili na kormilu teretnog broda, španska obalna straža je spasila.&nbsp;Taj tanker je&nbsp;stigao na Kanarske otoke iz Nigerije.&nbsp;Na fotografiji su prikazana tri slijepa putnika kako sjede na kormilu tankera za naftu i hemikalije Alithini II.

<blockquote class="twitter-tweet">La Salvamar Nunki ha rescatado esta tarde a tres polizones localizados en la pala del timón del buque Althini II, fondeado en entrediques del puerto de Las Palmas y procedente de Nigeria. Han sido trasladados al puerto y atendidos por servicios sanitarios. <a href="https://t.co/1Ei1FieAV3">pic.twitter.com/1Ei1FieAV3</a>— SALVAMENTO MARÍTIMO (@salvamentogob) <a href="https://twitter.com/salvamentogob/status/1597318082275708928?ref_src=twsrc%5Etfw">November 28, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Brod je pristao nakon 11 dana putovanja. Migranti su zbrinuti i pružena im je zdravstvena pomoć.

Dolasci migranata na Kanare nakon opasnog prelaska iz sjeverne Afrike dramatično su porasli od kraja 2019., nakon što su pooštrene provjere na mediteranskim rutama, javlja <a href="https://www.theguardian.com/world/2022/nov/28/migrants-travel-from-nigeria-to-canary-islands-balanced-on-ships-rudder">The Guardian</a>.

Na fotografiji su prikazana tri slijepa putnika kako sjede na kormilu tankera za naftu i hemikalije Alithini II

Migranti proveli 11 dana na kormilu teretnog broda

<a href="https://avaz.ba/tag/550/velika-britanija">Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije</a> pozvalo je kineskog ambasadora u Londonu Zeng (Zheng) Zeguanga u jeku diplomatskog spora izazvanog hapšenjem i navodnim premlaćivanjem novinara BBC-a u Šangaju.
Tokom protesta u Šangaju, snimatelj Edvard Lorens je priveden u nedjelju. On je zadržan nekoliko sati&nbsp;nakon čega je pušten na slobodu.Britanski javni servis je naveo da su Lorensu "vezane lisice" dok je snimao za vrijeme protesta, a zatim ga je policija "tukla i šutirala".

- BBC je bio jasan da je jednog od njihovih novinara policija privela i pretukla kada je pokrivao proteste. Jasno smo stavili do znanja da je ovakvo ponašanje kineskih vlasti potpuno neprihvatljivo - rekao je izvor iz Ministarstva vanjskih poslova i Komonvelta (Commonwealtha).

BBC je saopćio da je veoma zabrinjavajuće što je jedan od njihovih novinara "napadnut na ovaj način dok je obavljao svoje dužnosti".
Vlada Velike Britanije u ponedjeljak je osudila ophođenje prema novinaru nazvavši ga "šokantnim i neprihvatljivim".
- Sloboda medija i sloboda da se protestuje moraju se poštovati. Nijedna zemlja nije izuzeće. Hapšenje novinara BBC-a Lawrencea u Kini je duboko uznemirujuće. Novinari moraju biti u mogućnosti da rade svoj posao bez zastrašivanja - naveo je na Twitteru britanski ministar vanjskih poslova Džejms Kleverli (James Cleverly).

Vlada Velike Britanije u ponedjeljak je osudila ophođenje prema novinaru nazvavši ga "šokantnim i neprihvatljivim"

Britansko ministarstvo pozvalo kineskog ambasadora zbog premlaćivanja novinara BBC-a

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">U kući u SAD pronađena su tijela četvero dojenčadi</a>, javljaju američki mediji. Jedno od tijela pronađeno je u zamrzivaču, navodi lokalna policija. 

Policija je 17. novembra odgovorila na dojavu da se u kući u južnom Bostonu, a trenutno nije jasno ko je pozvao policiju. Policija je na mjestu događaja pronašla "nešto nalik na ljudski fetus ili dojenče". Idući dan, 18. novembra, detektivi su pronašli više ljudskih ostataka, a utvrđeno je kako se radi o dva dječaka i dvije djevojčice (uključujući pronalazak ostataka dan prije). Jedno od njih bilo je u zamrzivaču. 
Nad tijelima je obavljena obdukcija, a rezultati obdukcije se čekaju, saopćila je policija. Policija nije identificirala nijednog potencijalnog osumnjičenika. Detektivi odjela za ubistva nastavljaju istraživati ​​incident, zajedno s uredom okružnog tužitelja okruga Sufolk, rekla je policija.

Utvrđeno je kako se radi o dva dječaka i dvije djevojčice

Horor u Bostonu: U kući pronađene četiri mrtve bebe, jedna bila u zamrzivaču

<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> održao je konferenciju za medije uoči početka susreta ministara vanjskih poslova NATO-a.Sastankom predsjedava Stoltenberg koji je uoči dolaska u glavni grad Rumunije rekao da će na sastanku biti govora o ratu u Ukrajini, podršci NATO-a Kijevu i načinima da se ojača otpornost saveznica.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković također će u biti Bukureštu.Na sastanku će se razgovarati i se o jačanju saradnje ovih zemalja sa NATO-om, u zaštiti njihove nezavisnosti i jačanju sposobnosti u sferi odbrane. Taj sastanak je zakazan za srijedu.

Na sastanku će se razgovarati i se o jačanju saradnje ovih zemalja sa NATO-om

Jens Stoltenberg drži govor prilikom dolaska na prvi dan sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bukureštu, Rumunija

Bajden i Makron spremni da razgovaraju o Ukrajini

Šef američke paravojne organizacije osuđen zbog napada na Kongres

Razotkrivena najveća evropska prevara s PDV-om teška 2,2 milijarde eura

Majka koja se sumnjiči da je ubila djecu koja su pronađena u koferu došla na sud

Minuta šutnje u austrijskom parlamentu zbog lažnog Twitta o smrti bivšeg kancelara

Američki Senat usvojio prijedlog zakona koji štiti istospolne brakove

Ukrajinci pogodili elektranu u Rusiji

Zelenski: Ne dopuštamo neprijatelju da ispuni svoje namjere, Rusija bilježi velike gubitke

Njemačka planira da olakša dolazak kvalifikovanih radnika

Maskov Starlink digao cijene usluga za Ukrajince?

Agenti FBI-ja pretresli jahtu oligarha i Putinovog saveznika Viktora Medvedčuka u Trogiru

Zaharova bijesna zbog izjava pape Franje: To je perverzija neviđenog nivoa

Migranti proveli 11 dana na kormilu teretnog broda

Britansko ministarstvo pozvalo kineskog ambasadora zbog premlaćivanja novinara BBC-a

Horor u Bostonu: U kući pronađene četiri mrtve bebe, jedna bila u zamrzivaču

Stoltenberg danas na sastanku u Bukureštu: Prisustvuje i ministrica Turković

Globus

Bajden i Makron spremni da razgovaraju o Ukrajini

Šef američke paravojne organizacije osuđen zbog napada na Kongres

Razotkrivena najveća evropska prevara s PDV-om teška 2,2 milijarde eura

Majka koja se sumnjiči da je ubila djecu koja su pronađena u koferu došla na sud

Minuta šutnje u austrijskom parlamentu zbog lažnog Twitta o smrti bivšeg kancelara

Američki Senat usvojio prijedlog zakona koji štiti istospolne brakove

Ukrajinci pogodili elektranu u Rusiji

Zelenski: Ne dopuštamo neprijatelju da ispuni svoje namjere, Rusija bilježi velike gubitke

Njemačka planira da olakša dolazak kvalifikovanih radnika

Maskov Starlink digao cijene usluga za Ukrajince?

Agenti FBI-ja pretresli jahtu oligarha i Putinovog saveznika Viktora Medvedčuka u Trogiru

Zaharova bijesna zbog izjava pape Franje: To je perverzija neviđenog nivoa

Migranti proveli 11 dana na kormilu teretnog broda

Britansko ministarstvo pozvalo kineskog ambasadora zbog premlaćivanja novinara BBC-a

Horor u Bostonu: U kući pronađene četiri mrtve bebe, jedna bila u zamrzivaču

Stoltenberg danas na sastanku u Bukureštu: Prisustvuje i ministrica Turković