<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Optužbe da SAD profitira</a>&nbsp;od drastično povećanih cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG) koje isporučuje Evropi, Bijela kuća je odbacila.Službenik američke administracije rekao je novinarima sinoć na telefonskoj konferenciji da je ta optužba laž te da Vašington (Washington) isporučuje LNG Evropi kako bi joj pomogao da se pripremi za zimu. Većina LNG-a iz SAD-a se isporučuje prema dugogodišnjim ugovorima sa stranim trgovinskim kompanijama, a među njima je i nekoliko europskih kompanija koje tada preprodaju plin europskim potrošačima, objasnio je.Evropske zemlje su u potrazi za energentima nakon što je Rusija prekinula isporuke kao odgovor na sankcije zapada zbog invazije na Ukrajinu. LNG, pod visokim pritiskom duboko zamrznuti prirodni plin koji se transportira brodovima u tekućem obliku, jedna je od alternativa. Za sada većina evropskih zemalja dobiva LNG iz SAD-a.
Njemački ministar ekonomije Robert Habek (Habeck) nedavno je optužio zemlje izvoznice LNG-a da u jeku energetske krize pumpaju cijene ukapljenog prirodnog plina.

Evropske zemlje su u potrazi za energentima nakon što je Rusija prekinula isporuke kao odgovor na sankcije zapada zbog invazije na Ukrajinu

SAD odgovorio na evropske optužbe o profitu na plinu

<a href="https://avaz.ba/tag/120741/rishi-sunak">Premijer Velike Britanije Riši Sunak (Rishi)</a> izjavio je da je&nbsp;takozvana "zlatna era" odnosa s Kinom gotova.Sunak je tom prilikom obećao da će njegova vlada promijeniti stav Velike Britanije prema toj zemlji. Tokom svog prvog vanjskopolitičkog govora, Sunak je izjavio da su veze sa Kinom tokom ranije decenije bile "naivne" tvrdeći da se Velika Britanija mora&nbsp;boriti "snažnim pragmatizmom" sa konkurentima.Upozorio je na "hladnoratovsku retoriku", dodajući da se globalni značaj Kine ne može zanemariti. Sunak se suočio s pritiskom torijevaca na da pooštri stav Velike Britanije prema Kini otkako je prošlog mjeseca preuzeo dužnost stranačkog vođe i britanskog premijera.

Nakon protesta u Kini koji se održavaju zbog strogih mjera zbog koronavirusa, Sunak je održao govor na banketu u Londonu.Podsjećamo, neredi u Kini dešavaju se u nekoliko gradova, a jučer je pretučen novinar BBC-a u Šangaju dok je izvještavao o protestima.Njega je policija udarala i tom prilikom uhapsila.

- Kina predstavlja sistemski izazov našim vrijednostima i interesima, izazov koji postaje sve akutniji kako se kreće prema još većem autoritarizmu - rekao je Sunak.Sunak je naglasio da Britanija ipak ne može ignorirati značaj Kine u svjetskim poslovima, za globalnu ekonomsku stabilnost ili pitanja poput klimatskih promjena.

Britanski premijer i kineski predsjednik Sin Đinping (Xi Jinping) trebali su se sastati prvi put na samitu (summitu) G20 u Indoneziji ranije ovog mjeseca, ali je susret otkazan nakon eksplozije projektila u Poljskoj.

Kina predstavlja sistemski izazov našim vrijednostima i interesima, rekao je Sunak

Sunak: Veze za Kinom su bile "naivne", sada smo završili "zlatnu eru"

Dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a, u čijem će fokusu biti jačanje podrške Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske invazije, počinje danas u glavnom gradu Rumunije.

<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> najavio je da će učesnici skupa u Bukureštu najveću pažnju posvetiti "ilegalnom ratu Rusije u Ukrajini koji nastavlja da ugrožava euroatlantski mir i bezbjednost".
Ministri 30 članica NATO-a bavit će se i pitanjem ulaska Švedske i Finske u alijansu i djelovanjem Kine, za koju je Stoltenberg u petak kazao da "povećava prisustvo od Arktika do Zapadnog Balkana i da teži da kontroliše važnu infrastrukturu NATO saveznika".
Tema skupa bit će i jačanje pomoći Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, "partnerskim zemljama koje se suočavaju sa ruskim pritiskom na različite načine", kazao je Stoltenberg.

Tokom dvodnevnog skupa bit će održana tri sastanka Sjevernoatlantskog savjeta, ključnog tijela NATO-a, zaduženog za donošenje odluka.

Uz ministre članica NATO-a, na sva tri sastanka učestvovat će i šefovi diplomatija Švedske i Finske, zemalja čije se pristupanje alijansi uskoro očekuje. Sve članice NATO-a potpisale su protokol o pristupanju Švedske i Finske, a nisu ga ratifikovale jedino Mađarska i Turska.
Poslije današnjeg sastanka Sjevernoatlantskog savjeta bit će održana neformalna radna večera, na kojoj će se šefovima diplomatija 30 članica NATO-a, Švedske i Finske, pridružiti ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba.

Sutra će biti održana dva sastanka Sjevernoatlantskog saveza NATO-a. Šefovima diplomatija članica alijanse, Švedske i Finske, na drugom će se pridružiti ministri vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije.
Prije početka dvodnevnog skupa, Stoltenberg će danas održati govor na forumu koji uz podršku NATO-a organizuju rumunski ogranak Instituta Aspen i Njemački Maršalov fond SAD, a potom će imati bilateralni sastanak sa šefom američke diplomatije Antonyjem Blinkenom.
Na konferenciji za novinare povodom skupa u Bukureštu, Stoltenberg je u petak u Briselu izjavio da će alijansa nastaviti da pruža snažnu podršku Ukrajini radi njene odbrane od ruske agresije jer bi u slučaju pobjede Rusije cijeli svijet godinama plaćao visoku cijenu.

Ministri 30 članica NATO-a bavit će se i pitanjem ulaska Švedske i Finske u alijansu i djelovanjem Kine

Stoltenberg: Počinje dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a

Dvodnevni sastanak NATO-a: Podrška Ukrajini, jačanje pomoći BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/42/grcka">Snažan zemljotres jačine 4,7 stepeni po Richteru&nbsp;dogodio se</a> jutros oko 6:30 sati kod grčkog otoka Evije.Sat vremena kasnije isto područje pogodila su dva nova zemljotresa uslijedila su dva nova zemljotresa jačine 4,1 i 4,2 stepena Richterove skale.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/%CF%83%CE%B5%CE%B9%CF%83%CE%BC%CF%8C%CF%82?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#σεισμός</a>) possibly felt 2 min 28 sec ago in <a href="https://twitter.com/hashtag/Greece?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Greece</a>. Felt it? Tell us via: 📱<a href="https://t.co/LBaVNedgF9">https://t.co/LBaVNedgF9</a> 🌐<a href="https://t.co/AXvOM7I4Th">https://t.co/AXvOM7I4Th</a> 🖥<a href="https://t.co/wPtMW5ND1t">https://t.co/wPtMW5ND1t</a> ⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! <a href="https://t.co/8qbGlC0KAo">pic.twitter.com/8qbGlC0KAo</a>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://twitter.com/LastQuake/status/1597461693428371456?ref_src=twsrc%5Etfw">November 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U morskom području nalazio se epicentar prvog zemljotresa, pet kilometara od obale Zarakesa na Eviji, na jugoistočnoj strani otoka i bio je na dubini od 13,3 kilometra.

Za sada nema izvještaja o povrijeđenim i pričinjenoj materijalnoj šteti.

Za sada nema izvještaja o povrijeđenim i pričinjenoj materijalnoj šteti

Tri snažna zemljotresa jutros pogodila Grčku

<a href="https://avaz.ba/tag/1080/emmanuel-macron">Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron)</a>&nbsp;danas će se sastati s kolegom Džo Bajdenom (Joe Biden). Teme razgovora bit će usklađivanje&nbsp;politike prema ruskoj invaziji na Ukrajinu do ublažavanja trgovinskih sukoba.
Makron će imati posebnu čast jer je prvi predsjednik Francuske koji je pozvan u dvije državne posjete SAD-u, pa se ponovo može radovati salvi s 21 puškom i bogatoj večeri u Bijeloj kući kakvu je imao i 2018. godine na poziv Donalda Trampa (Trumpa).

<h2>Odnos između Pariza i Vašingotna </h2>

Makron danas putuje u Vašington (Washington) sa delegacijom koju čine ministri vanjskih poslova, odbrane i finansija kao i privrednici i astronaut.Odnos između Pariza i Vašingtona smirio se u odnosu na prije godinu dana, kada su SAD "ispred nosa" Francuzima ugrabili unosan posao o opskrbi Australije podmornicama i pokrenule novi savez sa Velikom Britanijom i Australijom na Pacifiku poznat kao AUKUS, koji je isključio Francusku.
Ova posjeta mogla bi se smatrati vrhuncem američkih nastojanja da umire NATO saveznika koji je jedan od najjačih glasova koji pozivaju na evropsku "stratešku autonomiju".

Uprkos Makronovoj podršci Kijevu, njegovo inzistiranje na nastavku razgovora s Moskvom tokom ruske invazije na Ukrajinu izazvalo je američku ljutnju. Agresija Rusije na Ukrajinu također je dovela do "sukoba" Francuske i Sjedinjenih Američkih Država u ekonomiji, intenzivirajući postojeće nesuglasice o pitanju poput zelene tranzicije i takmičenja s Kinom.
Masovne američke isporuke oružja Ukrajini, daleko nadmašujući zajedničke napore Evropske unije, istaknule su nadmoć te zemlje kao proizvođača oružja, dok su francusko-njemački zajednički napori posrnuli.

Masovne američke isporuke oružja Ukrajini, daleko nadmašujući zajedničke napore Evropske unije, istaknule su nadmoć te zemlje kao proizvođača oružja, dok su francusko-njemački zajednički napori posrnuli

Bajden i Makron, jedan od ranijih susreta

Makron se danas sastaje s Bajdenom: Razgovarat će o usklađivanju politike prema ruskoj invaziji

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Osnivač Tesle i šef Twittera Ilon Mask (Elon Musk)</a> optužio je kompaniju Apple da je prijetio da će blokirati Twitter u svojoj trgovini aplikacija.Međutim, nije rekao zašto u seriji tweetova u ponedjeljak u kojima se također navodi da je proizvođač iPhonea prestao oglašavati na ovoj društvenoj mreži.

Mask smatra da Apple vrši pritisak na Twitter zbog zahtjeva za moderiranje sadržaja.

Apple je ranije uklonio aplikacije Parler i Gab. Ipak, akcija ne bi bila neobična, jer je kompanija rutinski provodila svoja pravila.
Parler, koji je popularan među američkim konzervativcima, Apple je vratio 2021. godine nakon što je aplikacija ažurirala svoj sadržaj i praksu moderiranja, rekle su tada kompanije.
- Apple se uglavnom prestao oglašavati na Twitteru. Mrze li slobodu govora u Americi - pitao je Mask.
Kasnije je označio Twitter račun glavnog izvršnog direktora Applea Tima Cooka u drugom tvitu, pitajući ga "što se ovdje događa?"&nbsp;Apple nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar.

Profesor na Pravnom univerzitetu u Čikagu (Chicagu) Randal Piker (Picker) izjavio je da mu nije bilo jasno&nbsp;koliko je daleko ta ideja interno otišla u prehrambenom lancu Applea.- I bez da to znam, nije jasno koliko ozbiljno uzeti bilo što od ovoga - izjavio je Piker.&nbsp;
Najvrednija kompanija na svijetu potrošila je procijenjenih 131.600 dolara na oglase na Twitteru između 10. i 16. novembra, što je pad od 220.800 dolara u odnosu na period od 16. do 22. oktobra, sedmicu prije nego što je Mask sklopio posao s Twitterom, prema kompaniji za mjerenje oglasa Pathmatics.
Među spiskom pritužbi koje je Mask tvitao bila je i do 30 posto naknada koju Apple naplaćuje programerima softvera za kupovinu unutar aplikacije, a Mask je objavio meme u kojem sugerira da je spreman "ratovati" s Appleom umjesto plaćanja provizije.

Apple se uglavnom prestao oglašavati na Twitteru, rekao je Mask

Mask se zamjerio Appleu: Tvrdi da je dobio prijetnje da će Twitter biti ukinuti sa App Storea

<a href="https://avaz.ba/tag/706/kina">U nekoliko kineskih gradova raspoređeno je</a> mnoštvo policije kako bi se spriječilo&nbsp;oživljavanje protesta koji su proteklih dana zahvatili zemlju zbog politike nultog koronavirusa i ograničavanja slobode.&nbsp;Na ulicama glavnog grada Pekinga i drugih velikih gradova, poput Šangaja, Guangzhoua i Hangzhoua, od jučer je pojačan policijski kontingent.Sigurnosne snage sve češće zaustavljaju prolaznike i provjeravaju njihove telefone radi sumnjivog sadržaja ili softvera, uključujući VPN-ove koji se mogu koristiti za zaobilaženje internetske cenzure. U Pekingu je policija bila posebno fokusirana na osiguranje šetališta rijeke Liangma u blizini diplomatske četvrti, gdje su stotine ljudi protestovale u nedjelju navečer.
U međuvremenu su u finansijskom središtu Šangaju postavljene barijere duž Vulumukvi (Wulumuqi) Roada kako bi se spriječilo okupljanje velikih masa, kao što se dogodilo tokom vikenda.

Nedavni protesti, vrlo neuobičajeni u zemlji pod komunističkom vlašću s više od 1.4 milijarde stanovnika, bili su potaknuti bijesom zbog smrtonosnog požara koji je izbio u stambenoj zgradi u glavnom gradu pokrajine Sinjianga Urumukviju (Xinjianga Ürümqiju), u kojem je poginulo desetero ljudi prošle sedmice. Nekoliko stanovnika objavilo je na društvenim mrežama da su ograničenja zbog koronavirusa ometala napore spašavanja.

Gradski službenici odbacili su takve optužbe. Veliki dijelovi regije Sinjiang (Xinjiang) i njen glavni grad bili su u karanteni više od sto dana.

Kina trenutno bilježi najveći broj slučajeva covida-19 od početka pandemije. Jutros je zdravstvena komisija u Pekingu saopćila o 38.400 novih slučajeva, što je blagi pad u poređenju s rekordom od više od 40.000 postavljenim dan ranije.

Opsežna ograničenja kretanja trenutačno su na snazi ​​u više kineskih gradova s ​​više od milijun stanovnika poput Pekinga, teško pogođenog južnog kineskog grada Guangzhoua i Čongkvinga (Chongqinga).

U Pekingu je policija bila posebno fokusirana na osiguranje šetališta rijeke Liangma u blizini diplomatske četvrti, gdje su stotine ljudi protestovale u nedjelju navečer

Na ulicama najvećih kineskih gradova gomila policije

NATO je proteklih dana vrlo zadovoljan sobom, piše u velikoj analizi <a href="https://www.bbc.com/news/world-europe-63754799">BBC-jeva urednica</a> specijalizirana za Evropu Katja Adler (Katya).

Naravno, pojedini zvaničnici opravdano su izuzetno zabrinuti zbog rusko-ukrajinskog sukoba kojem se ne nazire kraj, kao i zbog svega što to donosi ostatku Evrope. No, svi su vrlo zadovoljni što su se članice NATO-a izuzetno brzo organizirale te ih je ruska invazija ujedinila više nego ikada do sad.
Posebno se tu ističe saradnja transatlantskog pakta kao i NATO-ovih EU članica u sankcijama protiv Rusije, što je izuzetno brzo i lako riješeno, za razliku od drugih sličnih situacija.- Da ste me ovog februara, ili čak prije samo šest mjeseci pitali, sigurno ne bih vjerovao da ćemo postići ovoliki nivo saradnje među članicama Saveza - kazao je novinarki neimenovani Amerikanac, visokopozicioniran u NATO-ovom središtu u Briselu.
No, pitanje je kakvo to "ljepilo" tako čvrsto drži NATO zajedno u ovoj krizi, s obzirom na to da ovako visoka saradnja nije bila očekivana i stotine novinskih članaka najavljivalo je probleme, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/nezapamcena-situacija-u-nato-u-da-ste-mi-prije-sest-mjeseci-rekli-da-ce-se-ovo-dogoditi-15280691">prenosi Jutarnji list.</a>

<h2>Strah od ruskih nuklearnih bojevih glava</h2>

Pet mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu postalo je jasno da je napadnuta zemlja na rubu snaga, a dodatan "začin" krizi bila je novonastala i još uvijek aktualna energetska kriza uzrokovana činjenicom da je ruski plin teško dolazio do Evrope, a cijene su "otišle u nebo". Dodatan je problem i što Rusija raspolaže uvjerljivo najvećim arsenalom nuklearnih bojevih glava na svijetu, a to je prijetnja cijelom čovječanstvu. Očekivalo se da će zapadni lideri pomalo smanjivati svoju podršku Ukrajini u strahu da ruski predsjednik Vladimir Putin u nekom trenutku uistinu ispuni svoje prijetnje i Ukrajinu napadne atomskim oružjem.No, umjesto da se razjedini, NATO je ostao snažan.- Dodatan faktor odluci da se Ukrajini daje snažna podrška bili su i ruski napadi na civilne objekte, stradanja nevinih civila - rekao je još jedan visokopozicionirani NATO zvaničnik koji je, kao i ostali s kojima je ugledna novinarka razgovarala proteklih dana, slobodnije govorio pod uslovom da ga se ne imenuje. Dodao je kako je NATO šokiran "svakodnevnom dozom", teških ratnih zločina koje Rusija čini na ukrajinskom teritoriju te je teško zauzeti bilo kakav drugi stav nego pružiti maksimalnu podršku Ukrajini. Rusija te zločine, naravno, stalno negira te u prepoznatljivom stilu optužuje Zapad za protivruske laži.Zapadne zemlje smatraju kako je taktika Kremlja od samog početka bila vrlo pogrešna.- Moskva je pokušala svojim postupcima manipulirati drugim zemljama dajući do znanja da će i zapadne zemlje patiti. No, to im se drastično obilo u glavu. Propala je ideja brzog zauzimanja dijelova Ukrajine, a sve je krenulo u smjeru krvavih napada na civile i najtežih ratnih zločina, što Putinu nikako ne odgovara - kaže izvor BBC-jeve novinarke.Ruski predsjednik svu krivnju svaljuje upravo na NATO, tvrdeći da se želi previše približiti ruskom teritoriju. No, čini se kako mu je i tu pozicija sve gora jer su se i Švedska i Finska opredijelile nakon više decenija neutralnosti, što je izazvano isključivo ruskom invazijom i daljnjim ponašanjem Kremlja.Mnogi NATO-ovi zvaničnici iznenađeni su i snagom ukrajinskog otpora koja je, doduše uz stranu pomoć u vidu naoružanja, opreme i vojno-taktičke obuke, pokazala da se može i hoće braniti ako ju se malo "pogura", što je NATO stavio u pomalo neugodnu poziciju - kako odbiti pomoći zemlji koja je izravno i bez povoda napadnuta, a očito sa stranom pomoći ima šanse odbiti agresiju.

Zemlje članice Saveza Ukrajini pomažu na dva nivoa - praktičnom i političkom. Praktični znači da je cilj očuvati vitalnu infrastrukturu i industriju, zbog čega i šalju specijalizirano naoružanje i visokosofisticiranu vojnu opremu u Ukrajinu, jer bez toga i Evropi prijeti teška zima. NATO je prvih sedmica invazije doslovno paničario, smatra BBC, ne znajući što učiniti, no produženjem rata postali su sve odlučniji u namjeri da pruže maksimalnu moguću pomoć zemlji žrtvi brutalne agresije. Valja napomenuti kako NATO ovdje ne može pružiti onu vrstu podrške kakvu bi bio u stanju da je napadnuta neka zemlja članica. U tom trenutku bi se sve zemlje članice morale odazvati pozivu i uključiti u sukob, no Ukrajina još nije članica NATO-a, iako je pitanje vremena kada će se to postići i to vjerovatno ubrzanom procedurom uslijed ovako teške situacije. No, ni to nije tako dobra vijest jer bi NATO tada bio uvučen u nešto što bismo tada već uistinu mogli zvati Treći svjetski rat.Stoga se situacija sada svodi na to da svaka zemlja članica Saveza po svojoj savjesti odlučuje kakve će i koliko pomoći poslati Ukrajini. Kremlj na to ne gleda tako, vjerujući da Ukrajini pomaže čitav NATO, a Savez se grozničavo trudi da ne dođe do bilo kakve eskalacije u koju bi bila uključena neka zemlja članica.Strategija koju je NATO osmislio zasad je jednostavna i predvidljiva, ali i jedina moguća. Pojačana je vojna prisutnost na Istoku Saveza kao i u zemljama koje su geografski blizu Rusiji, no zasad nijednom nije proveo bilo kakvu akciju svojih snaga u Ukrajini, niti to u dogledno vrijeme planira.S druge je strane politička podrška Ukrajini, koja je također vrlo važna jer su članice Saveza, između ostalog, morale uvjeriti i svoje parlamente kao i građane da se slože s podrškom napadnutoj zemlji.

<h2>Građani nisu oduševljeni snažnom podrškom Ukrajini, boje se inflacije i rata</h2>

Analitičari smatraju kako je cijena podrške Ukrajini ništa u odnosu na onu koju su evropske zemlje poput Francuske i Velike Britanije platile u američkim ratovima s Irakom i Afganistanom, no zanimljivo je vidjeti mišljenje građana. Naprimjer, istraživanja koja je provela agencija Morning Consult pokazuju da svega 28 posto stanovnika Francuske i Njemačke podržava zapadnu podršku Ukrajini, dok je u Italiji podrška dva posto manja. Glavni razlog je što se građani boje da bi to moglo dovesti do novih problema, od sve veće inflacije i udara na standard, pa i do uvlačenja njihovih zemalja u vojni sukob s Rusijom. Ipak, lideri th zemalja zasad čvrsto, unatoč relativno niskoj potpori građana, čvrsti su u odluci da se Ukrajini mora pomoći. Štaviše, čvršći nego ikad, analizira BBC.Novinarka ističe kako je zanimljivo usporediti aktualnu situaciju s onom tokom drugog Zaljevskog rata kada su Njemačka i Francuska jasno dale do znanja kako će poštovati volju građana i neće se ni na koji način uplitati u taj sukob. Šta se, onda, sada promijenilo?- Jednostavno pitanje. Ruski napad na Ukrajinu za Evropu je poput napada na SAD 11. septembra 2001. - kaže Kamil Grand (Camille), donedavna portparolka generalnog sekretara NATO-a za odbranu i investicije, trenutno na dužnosti u Evropskom vijeću zadužen za vanjskopolitičke odnose. Dodao je kako je ruska invazija na Ukrajinu osvijestila potrebu za jačanjem odbrane, jer se situacija drastično promijenila u vrlo kratkom vremenu, tjerajući NATO da shvati kako je opasnost pred granicama Saveza.Kako god rusko-ukrajinski rat završio, situacija u Evropi ostat će zamršena godinama, kako sa sigurnosnog tako i s geopolitičkog gledišta.Američki zvaničnik ide i korak dalje tvrdeći kako je Rusija stvorila paradigmu koja će dramatično utjecati na globalnu sigurnost. Dodao je da to nije samo mišljenje zemalja članica Saveza, već i drugih demokratskih zemalja poput Japana, Novog Zelanda, Australije i Južne Koreje, koje Putinove poteze smatraju ozbiljnom prijetnjom demokraciji u svijetu. Smatraju da niko na svijetu nije siguran ako mu se dopusti provesti ono što je naumio u Ukrajini.Naravno, postoje i zemlje koje su suprotnog stajališta. Ruske saveznice optužuju Zapad za licemjerje, jer su i njihove trupe u brojnim ratovima kršile ljudska prava i činila ratne zločine, posebno u Iraku. Također, primjetno je kako su izbjeglice iz Sirije dosta teže dobijale međunarodnu zaštitu nakon što bi uspjele pobjeći iz ratom devastirane zemlje, nego Ukrajinci kojima su praktički bez ograničenja otvorene granice svih zemalja EU.U međuvremenu, početna mlaka reakcija NATO-a, izazvana šokom radi iznenadne ruske invazije, prisilila je SAD da fokus svog vanjskopolitičkog promišljanja prebaci s Indo-pacifičkog područja i Kine na Rusiju i Ukrajinu i to baš uoči nadolazećih međuizbora, no birači predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) zbog takve odluke ipak nisu kaznili. Upravo čvrsta odluka SAD-a pokolebala je dotad neodlučne zemlje poput Francuske, Njemačke i Italije da se snažnije uključe.Nije ni za njih to bila jednostavna odluka, Berlin i Rim imaju izuzetno razvijene poslovne odnose, a u javnosti je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) uvijek percipiran kao blizak prijatelj Vladimira Putina.Dolaskom jeseni svoju je politiku drastično promijenila i Njemačka, postavši četvrti najveći donor vojne pomoći Ukrajini. Istovremeno se Evropa morala brzo stabilizirati radi nadolazeće zime, odnosno, osmisliti kako se, sa što manjim udarom na standard građana, izvući iz ralja ovisnosti o ruskoj energiji.- Ratni zločini ne smiju proći nekažnjeno - neočekivano oštro obrušio se Makron na Rusiju ove sedmice govoreći o napadima na civilnu infrastrukturu i civile kojima je 75 posto ukrajinskog glavnog grada Kijeva ostalo bez električne energije i vode.- Činjenica je da je isprva u NATO-u bilo trzavica na temu pomoći Ukrajini, ali toga sada više nema, jedinstveni smo u svojim postupcima - rekao je izvor BBC-a.

Novinarka navodi kako su neke važne zemlje, poput Njemačke i njenog kancelara Olafa Šolca (Scholz), ali i Makrona, te Bijele kuće, ostavile otvorene "jedan-na-jedan" direktne telefonske linije s Putinom. No, navodno ne raspravljaju toliko mnogo o Ukrajini već samo o onomu što Evropu trenutno najviše zabrinjava - ruskom nuklearnom naoružanju. Stječe se dojam kako se Pariz i Berlin nadaju da bi nakon završetka krize u Ukrajini mogli obnoviti poslovne odnose s Moskvom. Američki zvaničnici sumnjaju u to, no legitimno je pitanje je li uopće moguće razgovarati o ekonomskoj i energetskoj stabilnosti te sigurnosti Evrope ako se iz jednačine potpuno ukloni Rusija. Zima je pred vratima, a zasad nema naznaka da bi NATO i Moskva mogli uspostaviti iole ozbiljniju saradnju kako bi osigurali kakvu-takvu stabilnost između Pakta i Rusije.Ujedno, sada postaje jasnije da Zapad nije nimalo pomogao Ukrajini kada ih je gotovo silom natjerao za pregovarački stol s Rusijom, što je dovelo do aneksije Krima 2014., a sada je Putin "došao po još". Stoga se sada orijentiraju ne na pregovore, već na što je veću moguću vojnu pomoć. Jedan od razloga za to je da žele Ukrajinu učiniti dovoljno sposobnom da na idućim mirovnim pregovorima, dođe li do njih ikada, bude barem donekle ravnopravna Rusiji. No, pregovori ne dolaze u obzir, pita li se ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.Analiza se zaključuje opaskom kako bi bilo naivno vjerovati da su sve zemlje članice NATO-a jednako "nastrojene" prema ovom sukobu. Njemačka pomaže, ali se predstavlja kao "tihi partner", SAD pokušava održati balans i spriječiti eskalaciju sukoba, a pogotovo spriječiti direktni rat s Rusijom.Sad već bivša članica EU, Velika Britanija, dosta je agresivna u osudama ruskih postupaka, iako joj prijeti znatno manja opasnost od one koje su geografski bliže Rusiji ili već imaju bolna i relativno nedavna povijesna iskustva s njima poput Baltika i Poljske.Grand zaključuje kako nema jednostavnog rješenja za ovaj problem, ali je prioritet poraz Rusije. No, pitanje je kako će ponosna Rusija i Putinov ego na to reagirati. Izazov je to s kojim će se sve zemlje morati suočiti u sedmicama, mjesecima, a možda i godinama pred nama, prenosi Jutarnji list.&nbsp;

Dodatan faktor odluci da se Ukrajini daje snažna podrška bili su i ruski napadi na civilne objekte, stradanja nevinih civila - rekao je još jedan visokopozicionirani NATO zvaničnik

U NATO-u zadovoljni razvojom situacije: Nisu ovo očekivali prije nekoliko mjeseci

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopćila je danas da uvodi termin "mpoks" kao sinonim <a href="https://avaz.ba/tag/137714/majmunske-boginje">za majmunske boginje</a> i apelovala na sve zdravstvene institucije da počnu da koriste taj izraz, jer trenutno ime bolesti ima "rasističku“ konotaciju.- Oba imena će se istovremeno koristiti godinu dana, dok se termin "majmunske boginje" postepeno ukida - saopštila je SZO, prenosi Reuters.
SZO je ranije ove godine pokrenula javnu anketu kako bi pronašla novo ime za bolest.&nbsp;Jedan od prijedloga bio je ''Mpok'' koji je između ostalih iznijela muška zdravstvena organizacija REZO.Direktor REZO-a Samuel Mirieljo je tada rekao da bi uklanjanje riječi "majmun“ pomoglo ljudima da shvate ozbiljnost zdravstvene situacije.&nbsp;Majmunske boginje otkrivene su 1958. godini i nazvane su po prvoj životinji koja je pokazala simptome.Do ove godine su se uglavnom širile u zemljama u zapadnoj i centralnoj Africi.&nbsp;Do sada je, prema podacima SZO, 110 zemalja prijavilo oko 80.000 slučajeva zaražavanja i 55 smrtnih slučajeva.

SZO je ranije ove godine pokrenula javnu anketu kako bi pronašla novo ime za bolest

Tedros Adanom Gebreisus, lider Svjetske zdravstvene organizacije

Svjetska zdravstvena organizacija mijenja ime majmunskih boginja: Ima rasističku konotaciju

Energetska kriza zahvatila je Evropu. Cijene plina su šest puta više od dugoročnog prosjeka. Rusija je 22. novembra zaprijetila da će prigušiti posljednji operativni plinovod prema Evropi, iako su raketni napadi uzrokovali hitne restrikcije struje diljem Ukrajine. Evropsko skladište plina morat će se ponovno napuniti 2023., ovaj put bez ikakvog ruskog plina iz cijevi.

Energetsko oružje Vladimira Putina uzet će danak izvan Ukrajine. U normalnoj zimi, porast stvarnih cijena energije od 10 posto povezan je s povećanjem smrtnih slučajeva od 0,6 posto. Stoga bi energetska kriza ove godine mogla prouzročiti više od 100.000 dodatnih smrti starijih osoba širom Evrope. Ako je tako, Putinovo energetsko oružje moglo bi odnijeti više života izvan Ukrajine nego njegova artiljerija, projektili i bespilotne letjelice direktno unutar Ukrajine. Rat, također, stvara finansijsku ranjivost. Energetska inflacija prelijeva se na ostatak evropske ekonomije, stvarajući akutnu dilemu za Evropsku centralnu banku. Mora podići kamatne stope kako bi kontrolirala cijene. Ali ako ode predaleko, moglo bi destabilizirati slabije članice eurozone, ne samo zaduženu Italiju.
Čak i dok energetska kriza bjesni, rat je razotkrio ranjivost evropskog poslovnog modela. Previše evropskih industrijskih firmi, posebno njemačkih, oslanjalo se na obilne energetske inpute iz Rusije. Mnoge kompanije su postale ovisne o drugoj autokratiji - Kini, kao krajnjem tržištu. Mogućnost prekida odnosa s Rusijom, strukturno viši troškovi i odvajanje Zapada od Kine značili su obračun u mnogim prostorijama za sastanke.

Taj strah je pojačan američkim ekonomskim nacionalizmom koji prijeti povući aktivnosti preko Atlantika u vrtlog subvencija i protekcionizma. Zakon o smanjenju inflacije predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) uključuje 400 milijardi dolara donacija za energiju, proizvodnju i transport te uključuje odredbe o stvaranju u Americi. Na mnogo načina shema nalikuje industrijskoj politici koju je Kina provodila desetljećima. Kako druga dva stuba svjetske ekonomije postaju sve više intervencionistički i protekcionistički raspoloženi, Evropa, sa svojim neobičnim insistiranjem na pridržavanju pravila Svjetske trgovinske organizacije o slobodnoj trgovini, izgleda kao naivčina. Gubitak ulaganja čini Evropu siromašnijom i potiče osjećaj opadanja ekonomske snage. U poređenju s putanjom BDP-a prije pandemije, Evropa je prošla gore od bilo kojeg drugog ekonomskog bloka. Od 100 najvrednijih svjetskih kompanija, samo je 14 evropskih. Političari će biti u iskušenju da odbace pravilnik i odgovore vlastitim subvencijama u eskalirajućoj utrci u naoružanju korporativnih dobara. Njemački ministar ekonomije optužio je Ameriku za "prikupljanje investicija". Francuski predsjednik Emanule Makron (Emmanuel Macron) pozvao je na "evropsko buđenje".
Evropa, u međuvremenu, treba zaštititi svoju ekonomiju od energetskog pritiska. Sheme koje s pravom imaju za cilj subvencioniranje potrošača i firmi za njihove osnovne energetske potrebe trebale bi obuzdati potražnju naplaćivanjem viših cijena na marži, kao u Njemačkoj. Kako bi snizila dugoročne cijene energije, Evropa bi trebala ubrzati revoluciju obnovljivih izvora energije, istovremeno održavajući energetska tržišta otvorenima za konkurenciju.

Stoga spor oko subvencija također potiče napetosti između Amerike i Evrope. Američka finansijska i vojna podrška Ukrajini znatno premašuje evropsku, a dok se okreće prema Aziji kako bi odgovorila na izazov iz Kine, Amerika zamjera neuspjeh EU da plati vlastitu sigurnost. Većina članica NATO-a nije uspjela ispuniti cilj trošenja od 2 posto BDP-a na odbranu. EU je bila zapanjujuće naivna u pogledu ruske agresije. Iako je rat uzrokovao ujedinjenje Amerike i Evrope nakon prolaska Trampovih godina, postoji opasnost da će ih dugi sukob i ekonomske napetosti postupno ponovno razdvojiti.

Čak i dok energetska kriza bjesni, rat je razotkrio ranjivost evropskog poslovnog modela

Evropa: Previše zavisi od ruskih energenata

Evropa se suočava s dugotrajnom energetskom i geopolitičkom krizom

<a href="https://avaz.ba/tag/119113/yair-lapid">Odlazeći izraelski premijer Jair Lapid</a> izjavio je da će mandatar za sastav nove izraelske vlade i bivši premijer Benjamin Netanjahu učinit sve da izbjegne odlazak u zatvor.

Lapid je novinarima kazao da će Netanjahu nastojati provesti reforme pravosuđa kako bi imenovao suce kojima će potom biti dodijeljene njegove korupcijske afere.
- Zaključak je da će on postati drugi premijer u historiji zemlje koji je otišao u zatvor. Ne postoji ništa što on neće učiniti da to spriječi - rekao je Lapid.
Netanjahu je od 2020. godine suočen s optužbama za prevaru, podmićivanje i zloupotrebu povjerenja. On je negirao te optužbe.&nbsp;Ehud Olmert bio je prvi izraelski premijer koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog optužbi za korupciju.Netanjahu je trenutno u procesu konsultacija s desničarskim strankama o formiranju nove izraelske vlade, jer je njegova koalicija osigurala potrebnu parlamentarnu većinu za formiranje vlade.

Netanjahu je trenutno u procesu konsultacija s desničarskim strankama o formiranju nove izraelske vlade, jer je njegova koalicija osigurala potrebnu parlamentarnu većinu za formiranje vlade

Jair Lapid: On će postati drugi premijer koji je otišao u zatvor

Izraelski premijer: Netanjahu će učiniti sve da izbjegne odlazak u zatvor

<a href="https://avaz.ba/tag/133381/olena-zelenska">Ukrajinska prva dama Olena Zelenska</a> rekla je u ponedjeljak na konferenciji u Londonu da su "seksualno nasilje i zločini" dio ruskog "arsenala" kojim žele "poniziti Ukrajince" i zatražila "međunarodni odgovor" u vezi s tim.

- U ovom trenutku ured državnog tužioca vodi istragu o više od sto" slučajeva spolnog nasilja za koje se sumnja da su ga počinili ruski vojnici, rekla je Zelenska, dodajući da je to tek "mali dio" velikog broja takvih slučajeva u ukrajinskom sukobu.
Podsjetila je da je prvi slučaj za koji se vodi sudski postupak slučaj žene koju su vojnici silovali jer su joj ubili supruga.- Nakon ruske invazije 24. februara, "okupatori su imali sve više prilika da ponize Ukrajince i, nažalost, spolno nasilje i spolni zločini dio su njihovog arsenala - istakla je Zelenska.
Rusija "sistemski i otvoreno" provodi spolno nasilje, dodala je.- Zato je veoma važno da se to proglasi ratnim zločinom kako bi se agresore moglo krivično goniti - rekla je, pozivajući na "međunarodni odgovor" radi "suzbijanja spolnog nasilja u sukobima".

Zato je veoma važno da se to proglasi ratnim zločinom kako bi se agresore moglo krivično goniti, kazala je

Olena Zelenska: Važno je to proglasiti ratnim zločinom

Prva dama Ukrajine: Spolno nasilje i spolni zločini dio su njihovog arsenala

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski</a> upozorio je Ukrajince da očekuju još jednu tešku sedmicu hladnoće i bez struje, predviđajući nove ruske napade na infrastrukturu koji neće prestati sve dok Moskvi ne ponestane raketa. 

Rusija izvodi intenzivna raketna bombardiranja ukrajinske energetske infrastrukture otprilike jednom sedmično od početka oktobra, pri čemu je svaki napad jači od prethodnog kako se šteta akumulira i nastupa hladna zima, navodi Reuters.
U svom obraćanju, Zelenski je rekao da očekuje nove napade ove sedmice koji bi mogli biti veoma slični onima od prošle sedmice, a koji su opisani kao najgori dosad, kada su milioni ljudi ostali bez grijanja, vode ili struje.
- Svjesni smo da teroristi planiraju nove napade. Znamo to pouzdano. I sve dok imaju projektile, oni se, nažalost, neće smiriti - rekao je Zelenski.

Rusija izvodi intenzivna raketna bombardiranja ukrajinske energetske infrastrukture otprilike jednom sedmično od početka oktobra, pri čemu je svaki napad jači od prethodnog kako se šteta akumulira i nastupa hladna zima

Zelenski: Rusija neće prestati s napadima dok ne ostane bez projektila

<a href="https://avaz.ba/tag/8112/bjelorusija">Bjeloruski ministar vanjskih</a> poslova Vladimir Makei navodno je otrovan u tajnoj operaciji Kremlja. Prema izvještajima se navodi da su ga tajni kontakti sa Zapadom koštali, kao i&nbsp;protivljenje da Bjelorusija postane dio Putinove Rusije.










Snimak koji je objavljen prikazuje Makejeva u vojnom avionu prošle sedmice, neposredno pred njegovu smrt.&nbsp;Za sada nije poznato da li je bolovao od neke hronične bolesti, a zvanični izvještaj navodi da je preminuo od srčanog udara.&nbsp;Bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka je smrt ministra duboko potresla, te sada strahuje za vlastitu sigurnost, prenosi Daily Mail.

<blockquote class="twitter-tweet">Из п̲о̲с̲л̲е̲д̲н̲е̲й̲ командировки в Армению Владимир Макей возвращался на грузовом самолёте. За бортом минус 60, в салоне около 10*С. Это показывает какое скотское отношение Лукашенко проявляет к своим чиновникам. Даже высшего ранга. <a href="https://t.co/mKE3eQaY9X">pic.twitter.com/mKE3eQaY9X</a>— Serg Wысоцкий (@SergAibertich) <a href="https://twitter.com/SergAibertich/status/1596748329999863808?ref_src=twsrc%5Etfw">November 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako prenosi Daily mail navodno je predsjednik Bjelorusije naredio da se&nbsp;zamijeni njegova posluga uključujuči i kuhare i stražare.Svojoj djeci je osigurao dodatnu zaštitu.&nbsp;Leonid Nevzlin, rusko-izraleski oligarh i kritičar Putina iznio je tvrdnju da je Makei otrovan specijalnom operacijom ruskog FSB-a.Nevzlin je citirao izvore "bliske ruskim tajnim službama" kako smrt izazvana trovanjem izaziva kliničku sliku koja odgovara srčanom ili moždanom udaru. Bjeloruski ministar je trebao učestvovati na sastanku OSCE-a ove sedmice u Poljskoj gdje se trebao sastati sa zapadnim političarima, dok je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu zabranjen dolazak na ovaj sastanak.
- Smrt Makeia, drugog najvažnijeg čovjeka u državi, uzrokovala je paniku u bjeloruskim političkim krugovima, no najviše je šokiralo diktatora Lukašenka. Naredio je da se zamijene svi njegovi kuhari, sluge i stražari, a njegovoj je djeci osigurana dodatna zaštita. Diktator ne vjeruje nikome - stoji u objavi Nevzlina.

<blockquote class="twitter-tweet">Глава МИД Беларуси Владимир Макей скончался в результате отравления ядом, разработанным в спецлаборатории ФСБ, говорят источники, близкие к российским спецслужбам. Клиническая картина в таких случаях соответствует смерти от инфаркта, инсульта или сердечной недостаточности.— Leonid Nevzlin (@Nevzlin) <a href="https://twitter.com/Nevzlin/status/1596874054308605953?ref_src=twsrc%5Etfw">November 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Aleksandar Lukašenko strahuje da Vladimir Putin za njega&nbsp;sprema "veličanstvenu" sahranu, te je pritisak na Bjelorusiju sve veći kako bi se aktivno uključili u rat protiv Ukrajine.&nbsp;Makejeva smrt prekinula je odnose Bjelorusije sa Zapadom navodi disidentski ruski kanal General SVR na Telegramu. Makei je uvjerio zapadne saveznike da Putin Lukašenka drži kao taoca te da je prisiljen činiti nepopularne postupke pod pritiskom ruskog predsjednika. Ruski opozicioni političar Lev Shlosberg je rekao da je gotovo nemoguće povjerovati u prirodni uzrok smrti Vladimira Makeia.
Sergej Markov, proruski analitičar je također rekao da su kuhari i posluga u Lukašenkovoj rezidenciji smijenjeni, ali je dodao da su bjeloruske vlasti odbacile tezu da je Makei otrovan.
Prije antivladinih protesta 2020. godine, Makei je bio jedan od vodećih figura koje su se zalagale za poboljšanje bjeloruskih odnosa sa Zapadom, te je kritikovao Rusiju. Mišljenje je promijenio nakon početka protesta, te je tvrdio da su organizovani od strane zapadnih agenata.

Za sada nije poznato da li je bolovao od neke hronične bolesti, a zvanični izvještaj navodi da je preminuo od srčanog udara

Lukašenko strahuje za svoj život: Ministra Bjelorusije navodno otrovali u Kremlju

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">Na ruskoj režimskoj televiziji</a> održana je debata tokom koje se raspravljalo o strategiji ove države tokom sljedećih decenija, prilikom čega su njihovi propagandisti iznijeli svoja mišljenja.Oni tvrde da ukrajinski jezik ne postoji, a također su naveli&nbsp;predviđanje da će Rusija pripojiti susjedne zemlje u "jedan veliki ruski dom", s eventualnim širenjem na Balkan i Poljsku.

- Sada s jedne strane mnogi imaju razloga za očajavanje, ali ako pogledate stvari iz druge perspektive, Rusija se pobjednički bori protiv više od milijardu Zapadnjaka. Tokom cijele ove godine Zapad nije uspio savladati Rusiju. Svaki prosječan Rus će se složiti sa mnom – imamo toplu vodu, hranu, poslove, gradski prijevoz funkcionira. Naša ekonomija se rekonstruira - rekao je filolog Nikolaj Vavilov u emisiji na kanalu Rusija 1.
On je dodao da se radi o pobjedi Rusije te da za njih nema izolacije, pogotovo sada kada im se pridružila Kina.
- Pridružile su nam se i Indija, jugoistočna Azija, Afrika i Latinska Amerika. Nema izolacije jer smo pobjednici u ovoj masovnoj specijalnoj operaciji - dodao je.

- Ja sam filolog. Ukrajinski je dijalekt ruskog jezika. Ukrajinski jezik ne postoji. Postoji samo ukrajinski dijalekt. Za proučavanje ovog dijalekta su vam potrebne dvije sedmice. Uglavnom, zašto nas se Zapad toliko boji? Neprijatelj je pred Moskvom. I ako Zapad ništa ne može učiniti, za 10, 15 ili 20 godina ćemo povratiti svu teritoriju - kazao je Vavilov.

- Pripojit ćemo sve te nacije koje tvrde da su nezavisne u jedan veliki ruski dom. Šta to znači? U Evropi s 500 miliona stanovnika postojat će kolektiv od 200 miliona ljudi koji govore ruski i koji može smireno položiti pravo na Balkan, Poljsku i tako dalje - izjavio je ruski filolog.

<blockquote class="twitter-tweet">Russia's strategy for decades to come is discussed on Russian state TV. Along with the claim that the Ukrainian language does not exist, pundit predicts Russia's absorption of the neighboring countries into "one big Russian home," with eventual expansion to the Balkans & Poland. <a href="https://t.co/NfXxnAPozw">pic.twitter.com/NfXxnAPozw</a>— Julia Davis (@JuliaDavisNews) <a href="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1597005533760073729?ref_src=twsrc%5Etfw">November 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Ima 80 miliona Nijemaca, uključujući Pakistance, Turke i Arape. Ima 60 miliona Engleza, također uključujući Pakistance i druge. U istočnoj Evropi će se pojaviti vodeća nacija. Zapad neće moći ništa učiniti - dodao je.

- Za 10 do 15 godina će se pojaviti ogromna zajednica. Šta to znači? To znači da ćemo sa sebe zbaciti 20 ili 30 godina staro odijelo, iznošeno odijelo globalizma. Trebamo ga zamijeniti za novu ideologiju, novi svjetonazor, nove društvene i političke strukture - zaključio je Vavilov.

Za 10 do 15 godina će se pojaviti ogromna zajednica, rekao je Vavilov

Nikolaj Vavilov: Pridružile su nam se i Indija, jugoistočna Azija, Afrika i Latinska Amerika

Ruski propagandisti tvrde: Pripojit ćemo susjedne zemlje i proširiti se na Balkan i Poljsku

Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev, koji je prošle sedmice uvjerljivo osvojio novi sedmogodišnji mandat, sastao se s <a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom</a>.&nbsp;Kazahstan je značajan ruski saveznik, a dvije zemlje dijele 7600 kilometara granice. - Ovo je moj prvi inozemni posjet nakon ovog događaja i to samo po sebi ima politički značaj i, naravno, određenu simboliku. Rusija jest i uvijek je bila strateški partner Kazahstanu - rekao je Tokajev uoči razgovora s Putinom.Tokajev se ranije distancirao od ruske invazije na Ukrajinu, a u jednom trenutku je odbio priznati neovisnost ukrajinskih separatističkih regija. 
Također je pokušao smanjiti utjecaj svog autoritarnog prethodnika Nursultana Nazarbajeva, koji je vladao tri desetljeća i bio vrlo sklon Rusiji. Nazarbajev je podnio ostavku 2019., ali je zadržao značajan utjecaj na mjestu predsjednika Vijeća za nacionalnu sigurnost sve dok ga Tokajev ove godine nije smijenio s te pozicije.
Putin je rekao da odnosi između Moskve i Astane imaju "poseban karakter" i pozvao na jačanje gospodarskih veza.

Tokajev se ranije distancirao od ruske invazije na Ukrajinu, a u jednom trenutku je odbio priznati neovisnost ukrajinskih separatističkih regija

Putin je rekao da odnosi između Moskve i Astane imaju "poseban karakter"

SAD odgovorio na evropske optužbe o profitu na plinu

Sunak: Veze za Kinom su bile "naivne", sada smo završili "zlatnu eru"

Dvodnevni sastanak NATO-a: Podrška Ukrajini, jačanje pomoći BiH

Tri snažna zemljotresa jutros pogodila Grčku

Makron se danas sastaje s Bajdenom: Razgovarat će o usklađivanju politike prema ruskoj invaziji

Mask se zamjerio Appleu: Tvrdi da je dobio prijetnje da će Twitter biti ukinuti sa App Storea

Na ulicama najvećih kineskih gradova gomila policije

U NATO-u zadovoljni razvojom situacije: Nisu ovo očekivali prije nekoliko mjeseci

Svjetska zdravstvena organizacija mijenja ime majmunskih boginja: Ima rasističku konotaciju

Evropa se suočava s dugotrajnom energetskom i geopolitičkom krizom

Izraelski premijer: Netanjahu će učiniti sve da izbjegne odlazak u zatvor

Prva dama Ukrajine: Spolno nasilje i spolni zločini dio su njihovog arsenala

Zelenski: Rusija neće prestati s napadima dok ne ostane bez projektila

Lukašenko strahuje za svoj život: Ministra Bjelorusije navodno otrovali u Kremlju

Ruski propagandisti tvrde: Pripojit ćemo susjedne zemlje i proširiti se na Balkan i Poljsku

Putin se sastao s predsjednikom Kazahstana

Globus

SAD odgovorio na evropske optužbe o profitu na plinu

Sunak: Veze za Kinom su bile "naivne", sada smo završili "zlatnu eru"

Dvodnevni sastanak NATO-a: Podrška Ukrajini, jačanje pomoći BiH

Tri snažna zemljotresa jutros pogodila Grčku

Makron se danas sastaje s Bajdenom: Razgovarat će o usklađivanju politike prema ruskoj invaziji

Mask se zamjerio Appleu: Tvrdi da je dobio prijetnje da će Twitter biti ukinuti sa App Storea

Na ulicama najvećih kineskih gradova gomila policije

U NATO-u zadovoljni razvojom situacije: Nisu ovo očekivali prije nekoliko mjeseci

Svjetska zdravstvena organizacija mijenja ime majmunskih boginja: Ima rasističku konotaciju

Evropa se suočava s dugotrajnom energetskom i geopolitičkom krizom

Izraelski premijer: Netanjahu će učiniti sve da izbjegne odlazak u zatvor

Prva dama Ukrajine: Spolno nasilje i spolni zločini dio su njihovog arsenala

Zelenski: Rusija neće prestati s napadima dok ne ostane bez projektila

Lukašenko strahuje za svoj život: Ministra Bjelorusije navodno otrovali u Kremlju

Ruski propagandisti tvrde: Pripojit ćemo susjedne zemlje i proširiti se na Balkan i Poljsku

Putin se sastao s predsjednikom Kazahstana