<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">U Kijevu se od danas očekuje obilni snijeg</a>, dnevne i noćne temperature padaju ispod nule, a milioni ljudi u gradu i oko njega ostali su bez struje i grijanja.

Mrežni operater Ukrenergo saopćio je da su proizvođači struje mogli pokriti samo tri četvrtine potreba potrošača, zbog čega su uvedeni restrikcije i isključenja širom zemlje.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je restrikcija struje u 14 od 27 ukrajinskih regija i u Kijevu, za "više od 100.000" potrošača u svakoj regiji.
- Ako potrošnja poraste navečer, broj prekida može se povećati. To još jednom pokazuje kako je važno štedjeti energiju i trošiti je racionalno - rekao je Zelenski u noćnom obraćanju.

<h2>"Građani će imati struju najmanje 4 sata dnevno"</h2>

Sergej Kovalenko, glavni operativni direktor kompanije YASNO, koja Kijev opskrbljuje strujom, rekao je da se stanje u gradu popravlja, ali je i dalje "dosta teško".

Naznačio je da bi građani u danu trebali imati najmanje četiri sata struje. 
- Ako niste imali barem četiri sata struje protekli dan, pišite DTEK Kyiv Electric Networksu, kolege će vam pomoći da shvatite u čemu je problem - napisao je Kovalenko na svojoj Facebook stranici.YASNO je maloprodajna podružnica DTEK-a, najvećega ukrajinskoga privatnog dobavljača energije.

<h2>Problemi od zadnjeg velikog napada u srijedu</h2>

Zadnje rusko bombardiranje u srijedu prouzrokovalo je dosad najteže štete u sukobu - milioni ljudi u Ukrajini ostali su bez svjetla, vode i grijanja.

Rusija kaže da ne cilja civilno stanovništvo, a Kremlj tvrdi da su ruski udari na energetsku infrastrukturu posljedica nespremnosti Ukrajine na pregovore.
U rijetkoj javnoj svađi među ukrajinskim čelnicima, Zelenski je u petak kritizirao kijevskoga gradonačelnika jer je napravio, kako je rekao, loš posao što se tiče hitnih skloništa za pomoć onima bez struje i grijanja nakon ruskih napada.
Ukrenergo je saopćio da će se nestanci struje nastaviti i pozvao na ograničeno korištenje električne energije.

<h2>Snijeg će padati do sredine sedmice</h2>

- Željeli bismo vas podsjetiti da sada svaki Ukrajinac u čijem je domu vraćena struja može pomoći drugima da je brže ponovno dobiju, jednostavno štedljivo trošeći struju - stoji u saopćenju u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Očekuje se da će snijeg u Kijevu, gradu koji je prije rata imao 2.8 miliona stanovnika, nastaviti padati do sredine sedmice, dok se predviđa da će temperature ostati ispod nule.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je restrikcija struje u 14 od 27 ukrajinskih regija i u Kijevu, za "više od 100.000" potrošača u svakoj regiji

Milioni u Ukrajini bez grijanja i struje: Temperature ispod nule, stiže puno snijega

Najmanje pet osoba je poginulo <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ju%C5%BEna%20Koreja&amp;">u padu helikoptera u Južnoj Koreji.</a> Prema vijestima agencije Yonhap, helikopter tipa Sikorsky poletio je iz Jangjanga na istoku zemlje kako bi otkrio moguće šumske požare.
Helikopter se srušio na uzvišenje u blizini lokalnog budističkog hrama oko 10.50 sati po lokalnom vremenu. Ekipe na terenu su ugasile požar, koji je izbio nakon pada helikoptera.
Timovi su naveli da su na mjestu nesreće pronašli pet tijela.

Helikopter se srušio na uzvišenje u blizini lokalnog budističkog hrama oko 10.50 sati po lokalnom vremenu

U padu helikoptera u Južnoj Koreji poginulo pet osoba

<a href="https://avaz.ba/tag/706/kina">U brojnim kineskim gradovima</a> građani su izašli na ulice kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo zbog politike "nulte tolerancije" protiv Covid-19, te se protive novom lokdaunu.&nbsp;Društvene mreže preplavili su snimci okupljenih građana iz velikog broja gradova, koji su protiv Covid mjera i zaključavanja, u trenutku kada Kina bilježi veliki broj oboljelih i hitno grade nove karantine i bolnice.&nbsp;Protest protiv Covid mjera prerastao je u mnogim gradovima u protest protiv vlasti. Na snimcima iz&nbsp;Šangaja čuju se povici "Dole, partija", "Dole sa Si Đinpingom".&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Protest organized by someone in Shanghai, chanting "Down with the party, down with Xi Jinping" There's a line for decency in civil disobedience, and when you cross it, you lose popular support In China, that line is the Party <a href="https://t.co/Yu73hZlBWG">pic.twitter.com/Yu73hZlBWG</a>— Zhao DaShuai 无条件爱国🇨🇳 (@zhao_dashuai) <a href="https://twitter.com/zhao_dashuai/status/1596625304902336512?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema nekim procjenama okupilo se između 500 i 1.000 nezadovoljnih građana ovog višemilionskog grada, a demonstranti su bili okruženi policijom sa svih strana.

Inače, pobune i sukobi počeli su prije sedam dana u jednoj tajvanskoj fabrici, gdje se 100.000 radnika zbog neisplaćenih plaća i uvođenja karantina sukobilo sa policijom.

<blockquote class="twitter-tweet">Just extraordinary scenes in Shanghai: “CCP step down, Xi Jinping step down” <a href="https://t.co/HjSKmW6RCz">https://t.co/HjSKmW6RCz</a>— Dr. Leta Hong Fincher 洪理达 (@LetaHong) <a href="https://twitter.com/LetaHong/status/1596580053852250119?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kineski predsjednik Si Đinping nedavno je započeo svoj treći desetogodišnji mandat na čelu države i Komunističke partije.&nbsp;

U trenutku dok enormnom brzinom rastu brojke oboljelih od koronavirusa, Kinezi ne žele novi lokdaun

Protest protiv Covid mjera prerastao u nešto više: "Dole, partija", "Dole, Si Đinping"

Najmanje pet osoba je poginulo, a četiri su povrijeđene tokom ruskih napada u istočnoj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">ukrajinskoj oblasti Donjeck.</a> - Rusi su 26. novembra ubili pet civila u oblasti Donjecka: tri u Ridkodubu, jednog u Časiv Jaru i jednog u Bahmutu. Još četiri osobe u regionu su povrijeđene - napisao je guverner Donjecka Pavlo Kirilenko na Telegramu u nedjelju ujutru.
Kirilenko je rekao da je trenutno nemoguće utvrditi tačan broj povrijeđenih u okruzima Mariupolj i Volnovakha.&nbsp;Rat Rusije protiv Ukrajine, koji Moskva opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju", ušao je u deveti mjesec.Prema podacima Ujedinjenih nacija, u Ukrajini je od februara poginulo 6.595 civila, a povrijeđeno 10.189.

Rusi su 26. novembra ubili pet civila u oblasti Donjecka: tri u Ridkodubu, jednog u Časiv Jaru i jednog u Bahmutu, napisao je guverner Donjecka Pavlo Kirilenko na Telegramu u nedjelju ujutru

U Ukrajini je od februara poginulo 6.595 civila, a povrijeđeno 10.189

Ukrajina: U ruskim napadima u Donjecku poginulo pet, ranjene četiri osobe

Zemljotres jačine 4,3 stepena po Rihteru pogodio je sjeverozapadnu&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Turska&amp;">provinciju Duzce u Turskoj</a> u nedjelju rano ujutru, saopćio je Ured za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD).&nbsp; Iz AFAD-a je saopćeno da se zemljotres dogodio u 6.57 sati po lokalnom vremenu. Zemljotres je registrovan na dubini od 9,52 kilometra.
Zemljotres jačine 5,9 stepeni sa žarištem u okrugu Goljaka pogodio je u srijedu Duzce, pri čemu su povrijeđene najmanje 93 osobe.

Iz Ureda za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD) saopćeno je da se zemljotres dogodio u 6.57 sati po lokalnom vremenu

Zemljotres je registrovan na dubini od 9,52 kilometra

Jak zemljotres pogodio sjeverozapad Turske

Trogodišnji dječak i 11-mjesečni dječak pronađeni <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">su u stanu u Bronksu s više ubodnih rana</a> na vratu i torzu te su prevezeni u bolnicu, ali nažalost povrede su bile preteške te ih doktori nisu mogli spasiti, prenose američki mediji.

Njihova 24-godišnja majka privedena je u policiju, a zatim i prevezena u bolnicu nakon što se, kako navode mediji, čudno ponašala.
Majka nije uhapšena, a otac djece nije priveden, rekao je zamjenik načelnika novinarima. No kasnije su mediji objavili kako je majka osumnjičena.
Rekao je da su policajci postupali nakon dojave o čudnom, ali nenasilnom ponašanju ženske osobe. Policiji je rečeno da je žena pokušavala zapaliti predmete u kuhinji i pronašli su je u stanu na trećem spratu.&nbsp;- Ponašala se iracionalno - rekao je zamjenik načelnika.
Privedena je bez incidenata do dolaska hitne pomoći, koja ju je prevezla u bolnicu na promatranje. Prije odlaska u bolnicu policajcima je porodični prijatelj rekao da su djeca s ocem.&nbsp;

<h2>Nakon toga stigla dojava o dječacima</h2>

Šta se dalje dogodilo, nije u potpunosti jasno.

Nešto kasnije policiji je stigla nova dojava. Na istoj adresi prijavljeno je da dvoje djece ne diše. Zamjenik načelnika rekao je da su se policajci vratili u stan i pronašli dječake s višestrukim ranama.
Kazao je da su policajci i član porodice pokušali reanimirati djecu dok su čekali hitnu pomoć, koja ih je odvezla u bolnicu, gdje su umrla.
- Unatoč svim naporima policajaca, oba su djeteta podlegla povredama - rekao je zamjenik.
Policija je privela osobu od interesa i nastavlja istragu, rekao je. Dio medija piše kako se radi o majci te da je ona prvo izbola djecu, a da je onda pokušala zapaliti kuhinju.

Komšinica koja živi niz hodnik, Šenon Holifild (Shannon Holyfield), rekla je da su se roditelji dječaka posvađali ranije tog dana.Kasnije je čula oca dječaka kako vrišti i vidjela ga kako nosi dvojicu dječaka, gole i prekrivene krvlju, kroz hodnik.- Histerično je vrištao. Vrištao je pomozite mi! Otvorila sam vrata i vidjela kako dolazi niz hodnik s dva dječaka u naručju. Bili su mrtvi. Krvi je bilo posvuda - ispričala je potresena susjeda.

Njihova 24-godišnja majka privedena je u policiju, a zatim i prevezena u bolnicu nakon što se, kako navode mediji, čudno ponašala

Privedena je bez incidenata do dolaska hitne pomoći

Dva brata (1 i 3 godine) izbodena na smrt u Bronksu: Ubila ih je majka?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kadirov&amp;">Lider Čečenije Ramzan Kadirov</a> oglasio se na Telegramu i poručio da je rezultat specijalne operacije za njega potpuno uništenje manifestacija sotonizma.- Oni koji gledaju u prošlost ne vide budućnost. Dopustite da malo parafraziram jedan poznati citata jer vrlo tačno opisuje naš današnji susret s braćom. Idemo samo naprijed i ništa nas neće zaustaviti.&nbsp;Rezultat specijalne operacije za nas je potpuno uništenje manifestacija sotonizma: vraga, bandera, nacista… Njihova prava bit je nedostatak ljudskosti, moralnih načela i širenje zlih duhova. Stoga su za nas sotonisti. Pobijediti ih je naš cilj i zadatak - napisao je Kadirov.

Čečenski predsjednik objavio je na društvenim mrežama i snimku novog oružja i opreme koju su dobili pripadnici specijalne postrojbe Ahmat. Riječ je o oklopnim vozilima BORZ, koja su naoružana mitraljezima Degtjarjova.

Rezultat specijalne operacije za nas je potpuno uništenje manifestacija sotonizma: vraga, bandera, nacista, napisao je Kadirov na Telegramu

Kadirov: Oni koji gledaju u prošlost ne vide budućnost

Kadirov opet prijeti: Potpuno uništenje, ništa nas neće zaustaviti

Dva 16-godišnjaka izbodena su na smrt na dvije lokacije udaljene oko kilometar i pol u jugoistočnom Londonu, saopćila je policija.
<a href="https://news.sky.com/story/two-boys-both-16-stabbed-to-death-around-a-mile-apart-in-southeast-london-12756275">Kako piše Sky News,</a> policija istražuje postoji li veza između dva ubistva za koja se vjeruje da su se dogodila otprilike u isto vrijeme.
Policajci su pozvani oko 5:10 sati u subotu ujutro zbog dojave o povrijeđenim osobama na dva mjesta, a na svakom su pronašli izbodene 16-godišnjake.
Obojica su još bila živa, no preminula su.
Istraga o ubistvima je u toku, a s obzirom na vremensku blizinu i udaljenost incidenata, policija pokušava utvrditi vezu između dvije smrti, saopćila je metropolitanska policija.

S obzirom na vremensku blizinu i udaljenost incidenata, policija pokušava utvrditi vezu između dvije smrti

Horor u Londonu: Na dvije lokacije pronađena dva mrtva tinejdžera

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Italija&amp;">Na italijanskom otoku Iskiji</a>&nbsp;u nedjelju se još traga za desetak osoba nestalih u odronu u kojem je poginula jedna osoba i zbog kojeg će se tokom dana sastati i vlada.Odron blata i krhotina izazvan snažnim kišama pogodio je u subotu ujutro gradić Kasamićola Terme na sjeveru otoka u blizini Napulja.

<h2>Potragu komplicira kiša i snažni vjetrovi</h2>

Spasilačke ekipe pronašle su tijelo jedne žene, objavio je napuljski prefekt Klaudio Palomba (Claudio). Žena je identificirana, imala je 31 godinu, objavila je agencija AGI. Prema pisanju italijanskih medija, u odronu je povrijeđeno trinaest osoba.

Neke osobe koje su isprva prijavljene kao nestale, na kraju su pronađene, a među njima je i porodica s novorođenčetom, rekao je prefekt. No, tokom poslijepodneva još se nije ništa znalo o desetak osoba.&nbsp;- Bojimo se da ima još žrtava, ali zasad je broj takav - potvrdio je glasnogovornik vatrogasne službe Luka Kari (Luca Cari).
Potragu kompliciraju kiša koja uporno pada i snažni vjetrovi zbog kojih je i kasnio trajekt kojim je s kopna dopremljena pomoć.
Zbog odrona zemlje ulice su prekrile blatne bujice, rušeći stabla i odnoseći automobile sve do mora. Srušila se i jedna kuća, a dvije su osobe spašene iz automobila koji je jurio prema moru, saopćili su vatrogasci.
Najmanje trideset porodica zbog blata ne može izići iz domova, gdje su ostali bez vode i bez struje, potvrdila je novinska agencija ANSA navodeći da je cesta kojom se dolazi tog naselja preplavljena blatom i krhotinama.

Spasilačke službe predvidjele su evakuaciju između 150 i 200 osoba u noći sa subote na nedjelju, a lokalne su vlasti pozvale stanovnike otoka da ostanu kod kuće kako ne bi ometali operaciju spašavanja.

- Operacije spašavanja i dalje su komplicirane zbog meteoroloških uvjeta - objavio je odjel za civilnu zaštitu, ali potraga se nastavila i tokom noći zahvaljujući reflektorima.
Premijerka Đorđa Meloni (Giorgia), koja je u tvitu napisala da prati operaciju potrage za nestalima, trebala bi u nedjelju održati vanrednu sjednicu kabineta posvećenu toj krizi.

<blockquote class="twitter-tweet">Sono in contatto con il Ministro Musumeci, il <a href="https://twitter.com/DPCgov?ref_src=twsrc%5Etfw">@DPCgov</a> e la Regione Campania per seguire l&#39;evoluzione dell&#39;ondata di maltempo che ha colpito Ischia. Il Governo esprime vicinanza ai cittadini, ai Sindaci dell&#39;isola e ringrazia i soccorritori impegnati nella ricerca dei dispersi.&mdash; Giorgia Meloni (@GiorgiaMeloni) <a href="https://twitter.com/GiorgiaMeloni/status/1596463674797207553?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kasamićola Terme, turističko mjesto od 8.000 stanovnika na otoku Iskija, u blizini Kaprija, 2017. godine pogodio je potres u kojemu su poginule dvije osobe, a razoran potres pogodio je grad i potkraj 19. stoljeća.

Subotnja katastrofa pogodila je mjesto nekoliko sedmica nakon smrti jedanaest osoba u poplavama izazvanim snažnim kišama u centralnoj i istočnoj Italiji.

Zbog odrona zemlje ulice su prekrile blatne bujice, rušeći stabla i odnoseći automobile sve do mora

Srušila se i jedna kuća, a dvije su osobe spašene iz automobila koji je jurio prema moru

Još se traga za desetak osoba nakon odrona na italijanskom otoku Iskiji

Tri su osobe uhapšene nakon što su autom uletjele među ljude na božićnom sajmu u centru <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Velika%20Britanija&amp;">Kongletona na sjeverozapadu Engleske</a> jučer popodne, nešto poslije 16 sati po lokalnom vremenu. Povrijeđenih nije bilo, ali je zavladala panika. Navodno su tamo bile stotine ljudi.
Srebrni VW Golf, pišu lokalni mediji, nađen je napušten nešto kasnije nedaleko od pješačke zone u koju je uletio. No policija je brzo ulovila tri osobe koje su bile u njemu. Rekli su i da događaj ne tretiraju kao terorizam.

Svjedoci govore kako su čuli škripanje guma i nečije dozivanje. Jedan je rekao da su pomogli ženi koja je povrijedila nogu.

- Auto je proletio pored našeg prozora i razbio znak koji imamo vani. To je jedina šteta koju imamo - rekla je žena koja radi u lokalnom restoranu.
- Vidjela sam ženu i dijete, bili su malo potreseni, žena je rekla da je povrijedila nogu. Nije znala kako. No niko nije ozbiljnije povrijeđen. Doveli smo ovdje i jednog dječaka, bio je u šoku. Pregledala ga je Hitna, ali sve je u redu - dodala je.
- Stajao sam ispred vrata svoje trgovine u High Streetu i čuo škripu guma, a zatim je žena vikala da ju je udario auto. A onda su ljudi trčali i vrištali. Mislim da je bilo tamo nekoliko stotina ljudi - rekao je Stiv Braun (Steve Brown) iz lokalne trgovine antikvitetima.

Policija ne tretira događaj kao terorizam

Svjedoci govore kako su čuli škripanje guma i nečije dozivanje

Uletjeli autom u pješačku zonu na božićnom sajmu u Engleskoj: Tri osobe uhapšene

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Meksiko&amp;">Putnik koji je nestao s kruzera u Meksičkom zaljevu</a> spašen je nakon više od 15 sati provedenih u moru, saopćila je američka obalna straža, prenosi BBC.

28-godišnji muškarac bio je u baru na brodu Carnival Valor sa svojom sestrom u srijedu navečer, ali se nije vratio nakon što je otišao na toalet.
Nekoliko spasilačkih ekipa pretražilo je područje i muškarac je konačno uočen u četvrtak navečer, nekih 20 milja (30 km) od obale Luiziane. Kažu da je stabilno.

Poručnik iz američke obalne straže rekao je da je putnik bio u vodi više od 15 sati, najdulje nego što je ikad čuo, pa to smatra čudom. U razgovoru za CNN rekao je da nije vidio ništa slično u svojoj 17-godišnjoj karijeri.&nbsp;- Sretan ishod pokazuje da se volja za životom mora uzeti u obzir prilikom svake potrage i svakog spašavanja - dodao je.

Još uvijek nije jasno kako je putnik s kruzera upao u vodu.
BBC podsjeća kako je 2018. godine 46-godišnja Britanka spašena 10 sati nakon pada s kruzera u Jadransko more. Tada se pisalo kako je rekla jednom spasiocu da joj je pomoglo to što je bila u formi, što se bavila jogom, a kako bi prestala osjećati hladnoću u vodi - pjevala je.

Još uvijek nije jasno kako je putnik s kruzera upao u vodu

Putnik je nestao nakon večere sa sestrom

Putnik pao sa kruzera: Nakon 15 sati u vodi mahao spasiocima da ga vide

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">Rat u Ukrajini je razbio iluzije</a> u Evropskoj uniji o tome da Rusija može biti stabilan vanjskopolitički i ekonomski partner. To saznanje se plaća visokom cijenom, doslovno i figurativno, ali EU ne može nikoga kriviti osim samu sebe.

Desetljećima se razvijala infrastruktura za kupnju energenata iz Rusije, na korist industrije i stanovništva Evropske unije, koji su imali pristup jeftinoj nafti i jeftinom plinu. Ponekad je znalo biti manjih problema u isporuci, plinovodi i naftovodi su se često koristili kao aduti prilikom političkih pregovora, ali većih problema nije bilo. Zbog toga je 2011. i otvoren novi plinovod, Sjeverni tok 1, između Rusije i Njemačke.
Ni prije nije bila rijetkost da Rusija svoju naftu i plin koristi kao politički adut, ali rat u Ukrajini je naveo Putina da energente koristi u svrhu rata. Ne radi se samo o Ukrajini, u kojoj će zima sigurno dovesti do mnogo ljudskih žrtava, s obzirom na uništenje energetske infrastrukture te zemlje,&nbsp;<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/visoke-cijene-struje-i-plina-mogle-bi-ubiti-vise-europljana-nego-rat-u-ukrajini/2415269.aspx">piše Index.hr.</a>Zbog rasta cijena plina, što se prenosi na rast cijene grijanja, ova zima bi mogla biti smrtonosna i za stanovnike Evropske unije. Ako je suditi prema historijskim podacima o vezi između smrtnosti, vremenskih uslova i cijena energenata, zima bi mogla biti smrtonosnija od rata u Ukrajini. Kako?

<h2>Na prvi pogled sve ide dobro, zima će biti topla, a skladišta su puna</h2>

Za sada mnoge stvari idu na ruku EU, premda se radi o lošoj situaciji u svakom pogledu. Popunjenost skladišta plina je blizu historijskog maksimuma, iznad 94 posto. U Hrvatskoj je popunjenost skladišta plina Okoli, jedinog koje ima, 96 posto.

Ali sama popunjenost skladišta ne znači da ima dovoljno plina. Na nivou Evropske unije se samo 28 posto godišnjih potreba može pokriti iz skladišta, u Hrvatskoj 16 posto. Svakako se mora stalno kupovati jer skladišni kapaciteti nisu dovoljni.
Od sredine novembra se iz skladišta povlači više plina nego što se u njih upumpava, otprilike pola mjeseca kasnije nego što je to uobičajeno. Trenutak u kojem će se plinska skladišta početi prazniti određuju vremenski uslovi. Toplije jeseni i zime znače kasniji početak iskorištavanja zaliha u skladištima, hladnije raniji.
Evropska unija ove godine ima sreće jer je jesen neobično topla, a vremenske prognoze predviđaju da će se relativno toplo vrijeme za ovo doba godine zadržati kroz zimu. Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze predviđa da će zimska sezona 2022./2023. biti dosta toplija od prosjeka zima 1993. do 2016., a isto vrijedi za Ukrajinu, Rusiju, SAD i Kinu.

<h2>Jako porasle cijene energenata, traže se alternativni dobavni pravci</h2>

Cijene energenata su u 2022. naglo narasle. Barel sirove nafte je 85 dolara, manje nego u prvih nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini, kada se cijena kretala od 110 do 125 dolara po barelu, ali puno više nego prijašnjih godina.

Od početka 2015. do pandemije covida-19 2020. cijena BRENT sirove nafte se kontinuirano kretala između 50 i 75 dolara po barelu. Ali od početka 2011. do kraja 2014. je uglavnom bila iznad 100 dolara. Isporuke sirove nafte u decembru, januaru i martu se također ugovaraju po cijeni koja se kreće oko 85 dolara po barelu. To znači da se ipak ne nalazimo u periodu historijski velikih cijena nafte.
Za grijanje je puno važnija cijena plina. Terminske cijene prirodnog plina na berzi u Nizozemskoj, glavnoj u Evropi, trenutno iznose oko 125 eura po MWh za isporuke u decembru i dva do četiri eura više za isporuke u prvim mjesecima 2023.
Blagi vremenski uslovi i dobra popunjenost skladišta plina pomažu u održavanju cijene ispod rekordnih 150 do 350 eura po MWh, u kojem rasponu su se kretale tokom ljetnih mjeseci. Međutim, situacija je i dalje izazovna jer bi nagli skok potražnje mogao pritisnuti zalihe, a ponuda je i dalje ograničena. 
Gazprom je upozorio da će od 28. novembra smanjiti opskrbu plinovodom koji prolazi kroz Ukrajinu, što je posljednji lanac kojim plin iz te zemlje još stiže u Evropu od kad je potpuno zatvoren Sjeverni tok 1. Evropa traži alternativne dobavne pravce, a jedan od njih je Sjeverna Afrika.
Alžir je najveći sjevernoafrički izvoznik plina za Evropu i do sada je potpisao dugoročne plinske sporazume sa Španijom, Italijom i Slovenijom. Isto je pokušala napraviti i Francuska, ali je nakon duljih pregovora Alžir obavijestio Pariz da je trenutni dogovor odgođen na neodređeno vrijeme. Francuska se nadala da će sporazum potpisati prije kraja 2022., čime bi nadoknadila gubitak ruskog plina.

<h2>Zime u kombinaciji s rastom cijene električne energije dovode do viška smrtnosti</h2>

Utjecaj hladnog vremena na zdravlje i rast smrtnosti je odavno naučno utvrđen. Iako se metodologije razlikuju, konsenzus je da se u zimskim mjesecima pojavljuje višak smrtnosti zbog niskih temperatura.

Najutjecajniji svjetski medij koji se bavi ekonomskim temama, The Economist, izradio je vlastiti model koji predviđa rast smrtnosti u Evropi ove zime s obzirom na to hoće li biti toplija ili hladnija nego prijašnjih godina.
Niske temperature obično su smrtonosnije od vrućih, tvrdi taj medij. Između decembra i februara sedmično umre 21 posto više Evropljana nego od juna do avgusta. U prošlosti je rast cijena imao malen do nikakav učinak na smrtnost tijekom zimskih mjeseci, ali zbog intenziteta rasta cijene električne energije i plina ove godine će se to promijeniti.
Prema modelu Economista, ako se obrasci iz prošlosti zadrže, trenutne cijene električne energije povećale bi broj smrtnih slučajeva iznad historijskog prosjeka čak i u najblažoj zimi. Ukupni mortalitet ovisi i o drugim čimbenicima, posebno temperaturi.&nbsp;

<h2>Od 79.000 do 185.000 više umrlih ove zime u Evropi</h2>

S obzirom na prosječno vrijeme, model otkriva da je porast cijena električne energije od 10 posto povezan s povećanjem broja smrtnih slučajeva od 0.6 posto, iako je taj broj veći u hladnim sedmicama, a manji u blagim. A prema podacima statističke agencije EU Eurostat, samo u prvoj polovini godine su cijene električne energije za kućanstva u nekim državama rasle za nekoliko postotaka. Zimi će rast biti još veći.

Cijene električne energije za kućanstva porasle su u 22 zemlje članice Unije tijekom prve polovine 2022. u usporedbi s prvom polovicom 2021. Najveći rast zabilježen je u Češkoj (62 posto), Latviji (59 posto) ) i Danskoj (57 posto). Rekordni rast je zabilježen i u Estoniji (55 posto), Rumuniji (55 posto), Italiji (37 posto), Grčkoj (37 posto) i Španiji (32 posto). Cijene će biti još veće tijekom zime.
Situacija s plinom je još gora. Između prve polovine 2021. i prve polovine 2022. cijene plina za kućanstva porasle su u 23 države članice Unije. Najviše su porasle u Estoniji (154 posto), Litvaniji (110 posto), Bugarskoj (108 posto), Belgiji (100 posto), Grčkoj (98 posto) i Rumuniji (95 posto). Za pretpostaviti je da će cijene biti još veće zimi.
U zimi 2022./2023. bi utjecaj rasta cijene energije na rast smrtnosti mogao biti još veći, zbog šoka naglog rasta cijena električne energije. Na postupni rast cijene se kućanstva mogu prilagoditi, ali su jako osjetljiva na cjenovne šokove kao što je ovaj koji se događa s električnom energijom i ostalim energentima kroz 2022.
Pretpostavljajući najtopliju zimu u proteklih 20 godina za svaku zemlju, model predviđa višak smrtnosti od 79.000 ljudi, što je povećanje od 2.7 posto. Za tipičnu zimu predviđanje iznosi višak smrtnosti do 147.000 ljudi (4.7 posto više). Kada bi ova zima bila najteža u posljednjih 20 godina za svaku zemlju, višak smrtnosti bi se popeo na 185.000 (6 posto).

<h2>Moguće je da više ljudi umre od zime nego što ih je do sada poginulo u ratu</h2>

Tačan broj umrlih od napada Rusije na Ukrajinu do danas je teško utvrditi. Ali ako uzmemo konzervativnu procjenu da je na svakoj strani poginulo oko 30 hiljada vojnika, uz šest do deset hiljada civila, čak i topla zima bi ove godine mogla odnijeti više života nego rat u Ukrajini.

Ruski pokušaj brze okupacije Ukrajine je odavno propao. Većina planova koje je Rusija imala u Ukrajini je propala. Stjerani u ćošak, Putin i njegov režim su se orijentirali na uništavanje energetske infrastrukture Ukrajine. Čak ako ova zima i bude blaga u Ukrajini, to nije dovoljno da se izbjegne rast smrtnosti. Oštra zima bez rata i s niskom cijenom energije bi vjerovatno odnijela manje života nego blaga zima, ali ova je ratna i s razrušenom energetskom infrastrukturom.
Države Evropske unije, koja podržavaju Ukrajinu, kolateralne su žrtve rata. Tačnije, kolateralna žrtva će biti njihovo stanovništvo. Iako se rast cijena energenata ne može pripisati samo ratu u Ukrajini, jer su počele rasti još krajem 2021., situacija bi sigurno bila daleko bolja da rata nema.

Ni prije nije bila rijetkost da Rusija svoju naftu i plin koristi kao politički adut, ali rat u Ukrajini je naveo Putina da energente koristi u svrhu rata

Ruski pokušaj brze okupacije Ukrajine je odavno propao

Visoke cijene struje i plina mogle bi ubiti više Evropljana nego rat u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/31/turska">Snage sigurnosti Turske</a> su jučer i danas neutralizovale 22 pripadnika terorističke organizacije PKK/YPG, 12 na sjeveru Sirije i deset na sjeveru Iraka, saopćilo je u subotu Ministarstvo odbrane, javlja Anadolija. - Ukupno su jučer i danas neutralizovana 22 terorista, od kojih 10 u sjevernom Iraku i 12 u sjevernoj Siriji. Položiti će račune za naše šehide ma gdje bili. S poštovanjem i rahmetom našim šehidima - navedeno je u saopćenju ministarstva.
Turska je pokrenula operaciju “Kandža-katanac“ u aprilu kako bi ciljala na skrovišta terorističke organizacije PKK u regijama Metina, Zap i Avasin-Basyan u sjevernom Iraku, koje se nalaze blizu turske granice.
Prethodile su joj operacije “Kandža-Tigar“ i “Kandža-Orao“ pokrenute 2020. godine kako bi se iskorijenili teroristi koji se skrivaju u sjevernom Iraku i planiraju prekogranične napade u Turskoj.

Ukupno je jučer i danas neutralizovano 22 terorista, od kojih deset u sjevernom Iraku i 12 u sjevernoj Siriji

Turska je pokrenula operaciju “Kandža-katanac“ u aprilu kako bi ciljala na skrovišta terorističke organizacije

Ministarstvo odbrane Turske: U dva dana neutralizovano 22 terorista PKK-a

Ukrajina je optužila Kremlj za oživljavanje genocidne taktike Staljina tokom obilježavanja sjećanja na glad iz sovjetske ere koja je ubila milione Ukrajinaca u zimi 1932.-1933.

Na dan kada se Ukrajina prisjeća žrtava Holodomora, masovne i namjerno izazvane gladi u doba Sovjetskog Saveza, Ukrajina se bori protiv ruske invazije ima velikih problema s velikim nestankom struje uzrokovanim zračnim udarima na energetska postrojenja za koje Kijev kaže da imaju za cilj slomiti odlučnost.
- Nekada su nas htjeli uništiti glađu, sada tamom i hladnoćom - napisao je predsjednik Zelenski na aplikaciji Telegram dodavši:&nbsp;- Ne smijemo se slomiti.

Ne smijemo se slomiti,  poručio je Zelenski

Zelenski: Nekad su nas htjeli uništiti glađu, sada tamom i hladnoćom

Svijet kakav je bio prije rata u Ukrajini – za tim čeznu mnogi u Evropi, u Ukrajini, a i u Rusiji. Kad se iz Kremlja čuje kao da su oni spremni pregovarati o miru, ali to ne uspijeva samo zbog odbijanja Ukrajine i Zapada, onda se obraćaju baš toj čežnji tamošnjih građana: da žive opet u svijetu kakav je bio prije rata, bez smrti i razaranja, bez sankcija i skupog plina i nafte, <a href="https://www.dw.com/bs/nikad-vi%C5%A1e-kao-prije-ovog-rata/a-63899766">piše DW.</a>
Ali nikad više neće biti kao prije ovog rata. To će biti tako čak i ako ovog časa zamukne oružje. Jer rat u Ukrajini nije uzrok za postojeći sukob oko budućeg svjetskog poretka, ovaj rat je tek posljedica tog sukoba. Rusija želi uništiti svijet koji se zasniva na zakonu i vrijednostima i to svim sredstvima. A Kina, Iran, Sjeverna Koreja i druge takve zemlje u kojima su te vrijednosti nepoželjne onda i asistiraju Moskvi.

<h2>Je li Hitler stao kad je dobio Čehoslovačku?</h2>

Zato jer je to tako će i ovaj globalan sukob potrajati. To je neka vrsta neobjavljenog Trećeg svjetskog rata koji Putin i drugi diktatori nameću čovječanstvu – a i vlastitom narodu. Demokratije ne mogu ignorisati taj sukob, ne mogu pobjeći od njega. Kad bi to učinile, posljedica bi bio povratak u barbarstvo, u svijet u kojem se sve svodi na zakon jačeg, a ljudska prava pojedinaca više nemaju nikakvog značaja. Kad bi Rusija pobijedila u ratu protiv Ukrajine, svoju agresiju bi nastavila negdje drugo: u Moldaviji, u Kazahstanu ili u Bjelorusiji. I Kina bi bila ohrabrena s još više nasilja gušiti one koje misle drugačije i tamošnje manjine: u Hong Kongu, na Tajvanu, na otocima u Južnokineskom moru. I režim u Iranu, ako još uopšte ima nekih obzira prema svom narodu, oni bi nestali, baš kao i prema drugim državama Bliskog i Srednjeg istoka. Dobro je da vrijedi i obrnuto: ako Rusija izgubi ovaj rat, Kina, Iran, Sjeverna Koreja i druge takve države bi trebale postati opreznije.

Nije nikakva slučajnost da upravo Iran isporučuje svoje dronove Putinu. Jer režim u Teheranu zna: ni njemu nema budućnosti ako Putin propadne u svojem osvajačkom ratu. Na kraju i zbog sankcija, Iran svoju naftu prije svega prodaje Moskvi i Pekingu. Ako i te mušterije odu, privreda te vjerske diktature će jednostavno eksplodirati. A uspjeh Ukrajine bi dao krila i demonstrantima u Iranu. Zato što je to tako i jer je sve povezano, Putin ne smije pobijediti. Demokratske zemlje i civiliziran svijet nikad ne smiju pokleknuti pred diktatorima, to smo naučili već i uoči Drugog svjetskog rata. Bez obzira kako okončao rat u Ukrajini, zemljama NATO-a nema druge nego masovno obnoviti svoje arsenale. Evropska unija, SAD, Kanada, Australija, Japan i drugi saveznici više ne mogu priuštiti naivnost čak niti u privrednoj suradnji i dovesti se u potpunu zavisnost u isporuci, sirovinama i za tržište njihovih proizvoda – pa čak i kad je riječ o tako golemoj zemlji kao što je Kina.

Naravno: Ukrajinci se u prvom redu bore za svoju slobodu, za svoju domovinu i za sigurnost svojih porodica. Ali u svjetlu globalnog sukoba koalicije zla i slobodnog svijeta se bore i za sve one kojima je važna i demokratija i poštivanje ljudskih prava. Zato Zapad mora dalje podržavati Ukrajinu: novčano, vojno, moralno i politički. Ukrajinci se bore i za mnoge ljude diljem svijeta koji jedva nešto znaju o tom ratu. Jer može li neko ozbiljno pomisliti da Putina ili Sija zaista zanimaju problemi naše čitave planete kao što je zaštita klime? S druge strane, ciljeve UN-a za zaštitu klime je nemoguće postići bez Moskve i Pekinga. Već i zbog toga se Putin mora zaustaviti. Dok je on na vlasti, neće biti mira.

Jer rat u Ukrajini nije uzrok za postojeći sukob oko budućeg svjetskog poretka, ovaj rat je tek posljedica tog sukoba

Svijet neće biti više isti kao prije rata u Ukrajini

Glavnokomandujući kurdske oružane frakcije u Siriji koju podržavaju SAD izjavio je danas da su obustavljene operacije protiv Islamske države (ID).Mazlum Abdi iz Sirijskih demokratskih snaga rekao je novinarima da se poslije skoro sedmicu dana turskih vazdušnih udara na sjevernu Siriju, Ankara sada priprema za kopnenu ofanzivu, navodeći da se i opozicioni borci koje podržava Turska pripremaju za učešće u tim operacijama, prenosi AP.On je dodao da su turski udari tokom protekle sedmice nanijeli ozbiljnu štetu infrastrukturi u regionu, ocijenivši da Turska koristi smrtonosni bombaški napad u Istanbulu 13. novembra za koji okrivljuje kurdske grupe kao izgovor za vojne operacije.Kurdske organizacije negirale su bilo kakvu umiješanost u napad u Istanbulu u kojem je ubijeno šest, a ranjeno više desetina ljudi.
U znak odmazde za napad u Istanbulu, Turska je pokrenula tokom protekle sedmice talas vazdušnih napada na kurdske pobunjenike koji se kriju u susjednoj Siriji i Iraku.

Milioni u Ukrajini bez grijanja i struje: Temperature ispod nule, stiže puno snijega

U padu helikoptera u Južnoj Koreji poginulo pet osoba

Protest protiv Covid mjera prerastao u nešto više: "Dole, partija", "Dole, Si Đinping"

Ukrajina: U ruskim napadima u Donjecku poginulo pet, ranjene četiri osobe

Jak zemljotres pogodio sjeverozapad Turske

Dva brata (1 i 3 godine) izbodena na smrt u Bronksu: Ubila ih je majka?

Kadirov opet prijeti: Potpuno uništenje, ništa nas neće zaustaviti

Horor u Londonu: Na dvije lokacije pronađena dva mrtva tinejdžera

Još se traga za desetak osoba nakon odrona na italijanskom otoku Iskiji

Uletjeli autom u pješačku zonu na božićnom sajmu u Engleskoj: Tri osobe uhapšene

Putnik pao sa kruzera: Nakon 15 sati u vodi mahao spasiocima da ga vide

Visoke cijene struje i plina mogle bi ubiti više Evropljana nego rat u Ukrajini

Ministarstvo odbrane Turske: U dva dana neutralizovano 22 terorista PKK-a

Zelenski: Nekad su nas htjeli uništiti glađu, sada tamom i hladnoćom

Svijet neće biti više isti kao prije rata u Ukrajini

Turska priprema kopnenu ofanzivu protiv snaga Kurda u Siriji

Globus

Milioni u Ukrajini bez grijanja i struje: Temperature ispod nule, stiže puno snijega

U padu helikoptera u Južnoj Koreji poginulo pet osoba

Protest protiv Covid mjera prerastao u nešto više: "Dole, partija", "Dole, Si Đinping"

Ukrajina: U ruskim napadima u Donjecku poginulo pet, ranjene četiri osobe

Jak zemljotres pogodio sjeverozapad Turske

Dva brata (1 i 3 godine) izbodena na smrt u Bronksu: Ubila ih je majka?

Kadirov opet prijeti: Potpuno uništenje, ništa nas neće zaustaviti

Horor u Londonu: Na dvije lokacije pronađena dva mrtva tinejdžera

Još se traga za desetak osoba nakon odrona na italijanskom otoku Iskiji

Uletjeli autom u pješačku zonu na božićnom sajmu u Engleskoj: Tri osobe uhapšene

Putnik pao sa kruzera: Nakon 15 sati u vodi mahao spasiocima da ga vide

Visoke cijene struje i plina mogle bi ubiti više Evropljana nego rat u Ukrajini

Ministarstvo odbrane Turske: U dva dana neutralizovano 22 terorista PKK-a

Zelenski: Nekad su nas htjeli uništiti glađu, sada tamom i hladnoćom

Svijet neće biti više isti kao prije rata u Ukrajini

Turska priprema kopnenu ofanzivu protiv snaga Kurda u Siriji