Britanski Guardian donosi priču da je Armenija zamolila francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da vodi njezine mirovne pregovore s Azerbajdžanom.

Molba koju je Armenija uputila Makronu došla je nakon sastanka članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) koji se u srijedu održao u Jerevanu u Armeniji.
Armenski premijer Nikol Pašinjan se tokom protokolarnog fotografiranja udaljio od Vladimira Putina koji mu je stajao s lijeve strane. Time se sve više potiču nagađanja da se Armenija želi distancirati od Rusije.

Pašinjan je potom odbio potpisati deklaraciju koja je sastavljena na samitu, a obrušio se i na sam CSTO, ugovor o međusobnom branjenju koji su 1992. potpisale Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Armenija. Ugovor je današnji oblik poprimio 2002., a sadržava članak analogan onom u Sjevernoatlantskom ugovoru koji kaže da se napad na jednu članicu CSTO-a tretira kao napad na sve. Pašinjana je naljutilo to što CSTO nije stao u obranu Armenije kada ju je u rujnu napao Azerbajdžan, piše Guardian. Te dvije zemlje već su tridesetak godina u sporu i oružanim sukobima oko Gorskog Karabaha, enklave unutar Azerbajdžana u kojoj većinu stanovništva čine etnički Armenci. U rujanskim sukobima umrlo je gotovo tristo ljudi.

- Deprimirajuće je to što članstvo Armenije u CSTO-u nije spriječilo azerbajdžanske agresivne akcije", rekao je Pašinjan tokom samita u Jerevanu. Azerbajdžanski premijer Ilham Alijev rekao je da ne može prihvatiti da Francuska igra ulogu u mirovnom procesu, dok je ruski glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao da su Rusi spremni pomoći dogovoriti daljnje mirovne sporazume.

Pašinjan se obrušio i na CSTO, ugovor o međusobnom branjenju koji su potpisale Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Armenija

Putin gubi bitnog saveznika: Još jedna zemlja se želi distancirati od Rusije

U međunarodnoj koordinisanoj akciji BIA MUP i Europola i Eurojust zaplijenjeno je preko <a href="https://avaz.ba/tag/2182/droga">100 kilograma kokaina</a> vrijednosti od više od 10 miliona eura i uhapšeno više osoba u EU i Srbiji, <a href="https://www.blic.rs/vesti/hronika/blic-saznaje-zaplenjeno-100-kilograma-kokaina-vrednog-vise-od-10-miliona-evra/dp4t32g">javlja "Blic"</a>.Droga je zaplijenjena u Belgiji, a prema trenutnim informacijama uhapšena je grupa koja <a href="https://avaz.ba/tag/26635/kavacki-klan">sarađuje sa kavačkim klanom.</a>
U ovoj akciji u Nizozemskoj uhapšeni su pripadnici organizovane kriminalne grupe srbijanski državljani D.R. (28) i D.P. (48), kod kojih je pronađeno oružje i izvjesna količina novca za koju se sumnja da je nastala izvršenjem krivičnih djela, dok su u Belgiji i Luksemburgu uhapšeni također srbijanski državljani S.K. (36), Đ.D. (32), J.V. (33), jedno NN lice, kao i državljanin BiH S.Đ. (42).

Na teritoriji Beograda uhapšen je srbijanski državljanin V.V. (29), kome je određeno zadržavanje od 48 sati, koji će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužilaštvu.

Droga je zaplijenjena u Arlonu, na jugoistoku Belgije, prilikom pretresa jednog skladišta. Osumnjičeni su pokušali da sakriju kokainu betonskim pločama radi lakšeg izvoza.
- Otkriveno je i zaplijenjeno najmanje 103 paketa sa od više od jednog kilograma (ukupno oko 115 kilograma) za koje se procjenjuje da bi dostiglo vrijednost od 11,5 miliona eura na tržištu, navodi se u saopštenju tužilaštva.

<h2>Razbijanje kriminalne organizacije</h2>

Pretresi si istovremeno sprovedeni u Nizozemskoj, Luksemburgu i Srbiji.

- Ukupno je bilo angažovano skoro 100 pripadnika različitih policijskih službi u operaciji koja ima za cilj razbijanje kriminalne organizacije koja se bavi međunarodnom trgovinom kokainom - navelo je tužilaštvo.
Policija nastavlja sa koordiniranim radom na rasvjetljavanju svih okolnosti u vezi distribucije spomenutog narkotika i na otkrivanju ostalih članova navedene međunarodne organizovanane kriminalne grupe.

U Belgiji i Luksemburgu uhapšeni također srbijanski državljani S.K. (36), Đ.D. (32), J.V. (33), jedno NN lice, kao i državljanin BiH S.Đ. (42)

Zaplijenjeno 100 kilograma kokaina vrijednog više od 10 miliona eura, uhapšena grupa koja sarađuje sa Kavačkim klanom

Njemačka Vlada ubrzava planove ublažavanja propisa za dobijanje državljanstva, što je naišlo na kritiku konzervativne opozicije.


Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) rekao je danas da je Njemačka već dugo "zemlja nade" za mnoge i da je dobro kada ljudi odluče da uzmu državljanstvo države u kojoj su se skućili.

<h2>Ako se rodite u Njemačkoj postajete državljanin</h2>

- Njemačkoj su potrebni bolji propisi naturalizacije za sve te divne žene i muškarce - naveo je Šolc u video-poruci.

Revizija pravila o državljanstvu jedna je u nizu reformi modernizacije oko koje se saglasila trostranačka koalicija Šolcovih Socijaldemokrata lijevog centra, ekologa Zelenih i Slobodnih demokrata kada je stupila na dužnost prošlog decembra.
Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je juče da je nacrt zakona spreman.
Prošlogodišnji koalicioni sporazum predviđa da ljudi imaju pravo na njemačko državljanstvo nakon pet godina ili tri u slučaju "posebnih integracijskih dostignuća", umjesto osam, odnosno šest godina kao što je sada slučaj.
Djeca rođena u Njemačkoj automatski bi postala državljani ako jedan roditelj ima legalno prebivalište pet godina.
Vlada, takođe, želi da ukine ograničenja za posjedovanje dvojnog državljanstva. U principu, većina ljudi iz zemalja koje nisu članice EU i Švajcarske trenutno moraju da se odreknu svog prethodnog državljanstva kada dobiju njemačko državljanstvo, iako postoje neki izuzeci.
Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Nensi Faeser tvrdila je da je smanjenje vremena čekanja da se stekne pravo na državljanstvo "podsticaj za integraciju".
Cilj je da se uzme u obzir realnost. "Mi smo raznolika, moderna zemlja imigracije i mislim da zakonodavstvo to mora reflektovati", rekla je ona.

Zvanična statistika pokazuje da je prošle godine njemačko državljanstvo dobilo oko 131.600 ljudi, od kojih je četvrtina državljani drugih zemalja EU. Taj broj je bio 20 posto veći nego prethodne godine, dijelom i zbog toga što je sve veći broj Sirijaca naturalizovan. Ukupna populacija NJemačke je oko 84 miliona.

Glavni opozicioni blok desnog centra Unija odbacuje planove za liberalizaciju zakona o naturalizaciji.
- Jeftino rasprodaja njemačkog državljanstva ne podstiče integraciju - ona ima upravo suprotan cilj i pokrenuće dodatne `efekte` za ilegalnu migraciju - rekao je konzervativni poslanik Aleksandar Dobrindt za današnje izdanje dnevnika "Bild".
Između ostalih planova za liberalizaciju, vlada je uklonila iz njemačkog krivičnog zakona zabranu ljekarima da "reklamiraju" usluge abortusa. Smanjila je minimalnu starosnu granicu za glasanje na izborima za Evropski parlament sa 18 na 16 godina, a isto želi da uradi i na nacionalnim izborima.
Takođe želi da ukine 40 godina star zakon koji zahtijeva od transseksualnih osoba da dobiju psihološku procjenu i sudsku odluku prije zvanične promjene pola, i da to zamijeni novim "zakonom o samoopredjeljenju".
Zakon, takođe, ima za cilj da dekriminalizuje posjedovanje ograničenih količina kanabisa i dozvoli njegovu prodaju odraslima u rekreativne svrhe na kontrolisanom tržištu.
Neki od planova mogu naići na poteškoće u gornjem domu parlamenta, koji predstavlja 16 njemačkih državnih vlada i gdje Šolcova koalicija ne kontroliše većinu.

Njemačkoj su potrebni bolji propisi naturalizacije za sve te divne žene i muškarce - naveo je Šolc u video-poruci

Njemačka pred ublažavanjem propisa za dobijanje državljanstva

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vatikan&amp;">Vatikan je danas optužio kineske</a> vlasti da su prekršile bilateralni ugovor o imenovanju biskupa postavivši jednog biskupa u biskupiji koju Sveta Stolica ne priznaje.

U saopćenju se navodi da je Vatikan iznenađen i ražalošćen što je saznao da je biskup drugog grada postavljen za pomoćnog biskupa Jiangksija. Izgleda da je to jedno od najozbiljnijih kršenja ugovora između Vatikana i Kine o imenovanju biskupa sklopljenog 2018. godine.

Ugovor, koji su neki katolici kritizirali kao popuštanje kineskim vlastima, obnovljen je u septembru&nbsp; na dvije godine. Njegove pojedinosti su tajna. Jiangksi Vatikan ne priznaje kao biskupiju, navodi se u saopćenju i dodaje da to imenovanje nije u skladu s duhom dijaloga na koji su obje strane pristale 2018. godine.

Dodaje se da je imenovanje biskupa koji se zove Điovani Peng Veizao (Giovanni Peng Weizhao) uslijedilo nakon snažnog pritiska lokalnih vlasti. Vatikan očekuje objašnjenje od kineskih vlasti i nada se da se to neće ponoviti, navodi se u saopćenju.

Izgleda da je to jedno od najozbiljnijih kršenja ugovora između Vatikana i Kine o imenovanju biskupa sklopljenog 2018. godine

Vatikan: Kina je prekršila dogovor o imenovanju biskupa

Zviždač unutar ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) nazvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina narcisom u elektroničkoj poruci koju je podijelio s Newsweekom.
Email od 5. marta oslikava kako neki u FSB-u gledaju na ruskog čelnika. To je druga pošiljka koju je agent, nazvan Wind of Change, poslao Vladimiru Osečkinu, ruskom aktivistu za ljudska prava koji vodi antikorupcijsku web stranicu Gulagu.net, a sada je u egzilu u Francuskoj.
Agent FSB-a piše redovite obavijesti Osečkinu, otkrivajući bijes i nezadovoljstvo unutar službe zbog rata koji je započeo kada je Putin naredio invaziju na Ukrajinu 24. februaraIgor Suško, izvršni direktor Wind of Change Research Group, neprofitne organizacije sa sjedištem u Washingtonu, prevodi korespondenciju s ruskog na engleski otkako je počela. Sve je elektroničke poruke u cijelosti podijelio s Newsweekom.

Prvo pismo zviždača, napisano 4. marta, analizirao je Christo Grozev, stručnjak za FSB. Rekao je 6. marta da ga je pokazao "dvojici stvarnih (sadašnjih ili bivših) kontakata FSB-a" koji nisu nimalo sumnjali da ga je "napisao kolega." - Evo slike vezano za Putina i FSB" - započeo je Wind of Change u emailu od 5. marta.&nbsp;- S jedne strane, podržavaju ga i poštuju, ali ako malo dublje zagrebete, to je kolektivni osjećaj za sliku, zahvaljujući kojoj FSB ima moć kakvu zaista ima.U FSB-u postoji "jedno nezaboravno pravilo", napisao je agent.
- Većini se ovo pravilo čak čini prilično prirodnim i uzima se zdravo za gotovo - kritizirati Putinov imidž znači izdati vlastite interese.

Wind of Change rekao je da, iako lično nemaju kontakt s ruskim čelnikom, ako bi ga procijenili kao potencijalnog novaka FSB-a i izradili "situacijski profil", dali bi četiri ključna zapažanja. - Narcisoidni poremećaji, vjerojatno uzrokovani kompleksima koji sežu još iz djetinjstva, metode su za njihovo prevladavanje - napisao je zviždač.
Putina su u više navrata identificirali kao narcisa. Pokojni Zbigniew Brzezinski, savjetnik za nacionalnu sigurnost Jimmyja Cartera, optužio je ruskog čelnika za "narcisoidnu megalomaniju", dok je bivši iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad nazvao Putina "tiranskim narcisom". Financial Times je Olimpijske igre u Sočiju nazvao "Putinovom samopočasti".The Wind of Change nastavio je rekavši da će Putinovo "odbacivanje porodičnog života" također biti uključeno u hipotetski FSB-ov profil zapošljavanja.
- Nema informacija o njegovim roditeljima, ni o njegovoj djeci, ni o njegovom privatnom životu. To zahtijeva psihološke kompenzacijske mehanizme u potrazi za bliskim odnosima - napisali su.
Agent je sugerirao da su takvi profili ličnosti "skloni 'unakrsnoj dominaciji' u vezama".

<h2>Okružuje se ljudima kojih se u djetinjstvu bojao</h2>

Ruski vođa pokušava se okružiti tipom ljudi kojih se u djetinjstvu bojao ili ih je poštovao, a nad kojima sada ima moć.FSB-ov zviždač sugerirao je da Putin ima "najjači psihološki otpor lične odgovornosti za teške odluke".
- To je rezultat 'narcisoidnih poremećaja', ali to također dovodi do mehanizma za poricanje vlastite odgovornosti za krivnju čak i prema njemu samom - nastavili su.
- Gotovo s apsolutnom sigurnošću možemo reći sljedeće: Putin je nesposoban odbiti s opravdanjem ponudu iz svog najbližeg okruženja. To također navodi na zaključak da on nikome ništa ne jamči govoreći 'da', jer garancija je preuzeti odgovornost."
Agent tvrdi da će Putin sigurno pristati ako mu ponudu da neko iz njegova najbližeg kruga. Dodali su: "Psihološki, on neće imati nikakvih proturječja s 'pristajanjem' na međusobno isključive prijedloge - 'sami ste krivi ako niste uspjeli'".

Nema informacija o njegovim roditeljima, ni o njegovoj djeci, ni o njegovom privatnom životu

Odmetnuti agent FSB-a tvrdi: Putin se okružuje samo jednim tipom ljudi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Liban&amp;">Grupa demonstranata u Libanu održala</a> je demonstracije ispred parlamenta tražeći veće kazne za nasilje i uznemiravanje žena. Desetine žena učestvovale su u akciji koju je organizovalo udruženje žena ABAAD u glavnom gradu Bejrutu.
Žene su nosile majice na kojima je crvenom bojom ispisano: "Moje tijelo nije tvoja čast", "Ja sam slobodna, nisam tvoje vlasništvo", "Uznemiravanje je zločin".
Na ulice Bejruta su izašle u cilju izražavanja nezadovoljstva zbog niskih kazni za uznemiravanje i napade.&nbsp;Uzvikivale su i slogane: "Nema srama, nema kazne".Istraživanje koje je sproveo ABAAD 2021. godine pokazalo je da se samo svaka deseta žena izložena nasilju u Libanu obrati policiji ili sudu.

Žene su nosile majice na kojima je crvenom bojom ispisano: "Moje tijelo nije tvoja čast", "Ja sam slobodna, nisam tvoje vlasništvo", "Uznemiravanje je zločin"

Protest žena u Libanu: Traže veće kazne za nasilje i uznemiravanje

<a href="https://avaz.ba/tag/8112/bjelorusija">Bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makei</a>&nbsp;preminuo je u 64. godini.Ovo je saopćila državna novinska agencija Belta, prenosi Reuters.
Makei je na toj funkciji bio od 2012. godine.Vijest o smrti ministra saopćio je sekretar za medije bjeloruskog ministarstva vanjskih poslova Anatolij Glaza.
On nije precizirao uzrok smrti, ali se očekuje da će uskoro biti objavljeno.Bjelorusija je igrala aktivnu ulogu u podršci Rusiji u ratu u Ukrajini pod vodstvom Aleksandra Lukašenka.

Makei je na toj funkciji bio od 2012. godine

Preminuo bjeloruski ministar vanjskih poslova

Turska je odlučna učiniti zemlju i njezine granice sigurnima kroz operacije koje provodi protiv terorizma, rekao je u subotu turski predsjednik <a href="https://avaz.ba/tag/30/recep-tayyip-erdogan">Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan)</a>, javlja Anadolu Agency (AA). - Ovim operacijama, korak po korak, odlučni smo učiniti svaki pedalj naše zemlje sigurnim, počevši od granica - rekao je Erdoan na događaju u turskoj pokrajini Konia.

Erdoanove poruke uslijedile su nakon što su ove sedmice tri turska vojnika ubijena u sjevernom Iraku vatrom u zoni operacije "Kandža-katanac", koju je Turska pokrenula u aprilu kako bi ciljala na skrovišta terorističke organizacije PKK u sjevernim regijama Metina, Zap i Avasin-Basjan u blizini granice s Turskom.

Erdoan je izrazio saučešće ožalošćenim porodicama vojnika, turskim oružanim snagama i naciji.
U nedjelju su turske snage pokrenule prekograničnu zračnu operaciju “Kandža-mač“ protiv terorističke organizacije PKK/YPG koja djeluje u terorističkim skrovištima u pograničnim dijelovima Sirije i Iraka i planira napade na Tursku.

Turski zvaničnici su kazali da je operacija pokrenuta u skladu s međunarodnim pravom i pravom nacije na samoodbranu prema rezolucijama Ujedinjenih nacija. Također naglašavaju da su teroristi jedina meta operacije.

Zračna antiteroristička operacija “Kandža-mač“ uslijedila je nakon terorističkog napada kojeg su teroristi PKK/YPG-a izveli 13. novembra u prometnoj istanbulskoj ulici Istiklal i u kojem je ubijeno šest osoba, a 81 je povrijeđena.
U svojoj više od 35 godina dugoj terorističkoj kampanji protiv Turske, PKK, koji se nalazi na popisu terorističkih organizacija Turske, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, odgovoran je za smrt više od 40.000 ljudi, uključujući žene, djecu i stare. YPG je sirijski ogranak te terorističke organizacije.

Erdoanove poruke uslijedile su nakon što su ove sedmice tri turska vojnika ubijena u sjevernom Iraku

Erdoan: Korak po korak, odlučni smo učiniti svaki pedalj naše zemlje sigurnim, počevši od granica

Erdoan: Odlučni smo protuterorističkim operacijama učiniti granice sigurnim

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetio je grad Višgorod, sjeverno od Kijeva, kako bi vidio četvorospratnicu koja je oštećena u ruskom raketnom napadu.Ukrajinski predsjednik je, takođe, posjetio jedan od brojnih centara za vanredne situacije koji su postavljeni da pruže grijanje, vodu, struju i mobilne komunikacije, dodao je Reuters.Zelenski je u ranijem video obraćanju rekao da će Ukrajina prevazići sve izazove.- Zajedno ćemo moći da prođemo kroz ovaj težak put za našu zemlju. Prevazići ćemo sve izazove i definitivno pobijediti - poručio je Zelenski.

Zelenski je u ranijem video obraćanju rekao da će Ukrajina prevazići sve izazove

Zelenski poručio: Definitivno ćemo pobijediti

<a href="https://avaz.ba/tag/7650/kijev">Ukrajinski premijer</a> ugostio je svoje kolege iz Litvanije i Poljske u subotu na trilateralnom sastanku održanom u glavnom gradu Kijevu, javlja Anadolu Agency (AA). Nakon sastanka, ukrajinski premijer Denis Šmial (Denys Shmyhal) objavio je da su strane potpisale izjavu o povećanju finansijske pomoći Kijevu.
Rekao je da su litvanska premijerka Ingrida Simonit (Simonyte) i poljski premijer Mateusz Moraviecki (Morawiecki) ponovo potvrdili svoju posvećenost "trilateralnoj saradnji, prije svega, u pomaganju Ukrajini da odbrani sopstvenu slobodu, kao i svjetski poredak zasnovan na pravilima".

<blockquote class="twitter-tweet">🇺🇦, 🇱🇹 and 🇵🇱 are united by common values & goals. We held <a href="https://twitter.com/hashtag/LublinTriangle?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#LublinTriangle</a> meeting in Kyiv with PM <a href="https://twitter.com/MorawieckiM?ref_src=twsrc%5Etfw">@MorawieckiM</a> & <a href="https://twitter.com/IngridaSimonyte?ref_src=twsrc%5Etfw">@IngridaSimonyte</a>. Today's meeting proved once again that we have a common vision in terms of resistance to russian aggression & 🇺🇦's imminent victory. 1/2 <a href="https://t.co/RXbOV5kplN">pic.twitter.com/RXbOV5kplN</a>— Denys Shmyhal (@Denys_Shmyhal) <a href="https://twitter.com/Denys_Shmyhal/status/1596433613733642240?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Naša podrška Ukrajini mora i bit će nastavljena sve do njihove i naše pobjede - poručila je Simonyte na Twitteru.

Moraviecki je rekao:
- Ili je Ukrajina pobjednička ili će cijela Evropa biti izgubljena. Zajedno smo jači.

<blockquote class="twitter-tweet">Lithuania joins 'Grain from Ukraine' initiative by President <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa?ref_src=twsrc%5Etfw">@ZelenskyyUA</a> at its inaugural summit. While being forced to defend itself from constant & brutal Russia's attacks, Ukraine gathers partners to provide agricultural products to those in need globally. <a href="https://t.co/ln7FF83Tcp">pic.twitter.com/ln7FF83Tcp</a>— Ingrida Šimonytė (@IngridaSimonyte) <a href="https://twitter.com/IngridaSimonyte/status/1596475757605240832?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema riječima Šmiala, strane su razgovarale i o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji.

On se zahvalio premijerima Litvanije i Poljske na podršci i izrazio nadu u dalje jačanje njihovog partnerstva.

Nakon sastanka, ukrajinski premijer objavio je da su strane potpisale izjavu o povećanju finansijske pomoći Kijevu

U Kijevu sastanak premijera Ukrajine, Litvanije i Poljske

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija</a> vjerovatno uklanja nuklearne bojeve glave sa zastarjelih nuklearnih krstarećih projektila i ispaljuje municiju na Ukrajinu, saopćila je u subotu britanska vojna obavještajna služba. Ministarstvo odbrane je saopćilo da satelitske fotografije pokazuju olupinu krstareće rakete ispaljene na Ukrajinu koje su izgleda bile dizajnirane 1980-ih kao nuklearni sistem za isporuku, dodajući da je balast vjerovatno zamijenjen bojevim glavama.

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 26 November 2022 Find out more about the UK government's response: <a href="https://t.co/htZ2ZsfvmF">https://t.co/htZ2ZsfvmF</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/RZ6by8tN5p">pic.twitter.com/RZ6by8tN5p</a>— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1596389927733927937?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Takav sistem će i dalje nanijeti štetu kroz kinetičku energiju projektila i nepotrošeno gorivo. Međutim, malo je vjerovatno da će postići pouzdane efekte protiv planiranih meta, dodalo je ministarstvo u svom dnevnom ažuriranju obavještajnih podataka objavljenom na Twitteru.

- Kakva god bila namjera Rusije, ova improvizacija naglašava nivo iscrpljenosti ruskih zaliha raketa dugog dometa - saopćilo je ministarstvo.

Kakva god bila namjera Rusije, ova improvizacija naglašava nivo iscrpljenosti ruskih zaliha raketa dugog dometa, saopćilo je ministarstvo

Krstareće rakete ispaljene na Ukrajinu koje su izgleda bile dizajnirane 1980-ih kao nuklearni sistem za isporuku

Britanska obavještajna služba: Rusija uklanja nuklearne bojeve glave sa zastarjelih raketa

Većina Nijemaca ne bi željela da Angela Merkel ponovo bude kancelarka, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja Instituta Civei za Funke Media Group.Oko 70 posto ispitanika ne želi povratak konzervativne političarke koja se povukla poslije prošlogodišnjih izbora, poslije 16 godina na mjestu kancelara, pokazalo je reprezentativno onlajn istraživanje.Manje od četvrtine, oko 23 odsto, željelo bi da ponovo vidi Merkelovu na čelu najveće evropske ekonomije.Međutim, oko 43 posto anketiranih reklo je da smatra da je Merkelova bolje obavljala svoje dužnosti od aktuelnog kancelara, socijaldemokrate Olafa Šolca (Scholz), dok 41 posto misli suprotno.
Civei je 24. novembra anketirao ukupno 5.003 osobe.

Manje od četvrtine, oko 23 odsto, željelo bi da ponovo vidi Merkelovu na čelu najveće evropske ekonomije

Angela Merkel: Raspoloženje Nijemaca se promijenilo

Debakl Angele Merkel: Nijemci je više ne žele

<a href="https://avaz.ba/tag/33/italija">Trinaest osoba</a> se vodi kao nestalo na italijanskom otoku Iskija nakon što je klizište izazvano jakom kišom zatrpalo neke zgrade i automobile.
Italijanska vatrogasna brigada objavila je na Twitteru da je oluja počela u četiri sata ujutro i izazvala poplave i klizišta na vulkanskom otoku u Tirenskom moru oko 30 kilometara od Napulja.Potraga za nestalim ljudima je u toku, a strahuje se da bi brojke mogle da rastu. Ministar Mateo Salvini rekao je da je osam osoba stradalo, dok vlada izražava solidarnost sa pogođenim stanovništvom.Kako prenose italijanski mediji, ima nestalih, uključujući porodicu koju čine muž, žena i beba i djevojka od 25 godina.&nbsp;Vatrogasna brigada nije iznijela detalje o broju nestalih, a navela je i poteškoće u dolasku na otok motornim čamcima i helikopterima zbog lošeg vremena.

<blockquote class="twitter-tweet">Seguiamo da ore con angoscia quanto successo a <a href="https://twitter.com/hashtag/Ischia?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Ischia</a>, con il pensiero che va alle famiglie e ai soccorritori che operano con un tempo infame. Mettere in sicurezza l’Italia, da nord a sud, sarà quello su cui tutti dovremo lavorare giorno e notte. <a href="https://t.co/tfXyS0XLq7">pic.twitter.com/tfXyS0XLq7</a>— Matteo Salvini (@matteosalvinimi) <a href="https://twitter.com/matteosalvinimi/status/1596453444520288256?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Vlasti apeliraju na građane da ne napuštaju domove. Tamošnji vatrogasci su objavili su i da su uspjeli da spasu dvije osobe koje su se nalazile u automobilu koji je upao u more.Kamenje je padalo sa planine, tok je zatrpao neke kuće i odvukao automobile do mora. Srušilo se 10 zgrada.

<blockquote class="twitter-tweet">Fiumi di fango, edifici distrutti, decine di persone intrappolate, Salvini parla già di 8 morti. Non è fatalità: <a href="https://twitter.com/hashtag/Ischia?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Ischia</a> è ormai simbolo del dissesto idrogeologico di un'Italia fragile che non ha capito ancora che l'unica grande opera necessaria è la cura del territorio. <a href="https://t.co/wZ4BTRGw3R">pic.twitter.com/wZ4BTRGw3R</a>— Giuliano Granato (@Giul_Granato) <a href="https://twitter.com/Giul_Granato/status/1596468188371648514?ref_src=twsrc%5Etfw">November 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ministar civilne zaštite Nelo Musumeci rekao je da je na Iskiji pala velika količina kiše.- Stalno pratimo razvoj situacije. Šta možemo reći, ogromno klizište uzvodno od Kazamicole zahvatilo je nekoliko domova. Ukupan broj nestalih osoba definira koordinacija Prefekture, koja je također u vezi sa svim gradonačelnicima otoka za preventivnu evakuaciju drugih porodica - rekao je Musumeci.

Potraga za nestalim ljudima je u toku, a strahuje se da bi brojke mogle da rastu

Katastrofa u Italiji: Klizište progutalo zgrade i automobile, stradalo osam ljudi, traga se za 13

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=NATO&amp;">Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATO-a,</a> obećao je da će ovaj vojni savez biti uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno". Govoreći uoči ministarskog sastanka u Bukureštu, rekao je da Putin ne uspijeva u Ukrajini postići što je želio te da je zbog toga sve brutalniji.&nbsp;- Valovi raketnih napada na gradove i civilnu infrastrukturu. Uskraćivanje Ukrajincima grijanja, svjetla i hrane. Ovo je užasan početak zime za Ukrajinu - kaže.

Stoltenberg je dodao da, iako "svi plaćamo cijenu" za ruski napad na Ukrajinu, naša cijena je novac, dok "Ukrajinci plaćaju u krvi".- Ako pustimo Putina da pobijedi, svi ćemo plaćati mnogo višu cijenu još mnogo godina.&nbsp;Ako Putin i drugi autoritarni lideri vide da je sila nagrađena, ponovno će upotrijebiti silu kako bi postigli svoje ciljeve. To bi naš svijet učinilo opasnijim, a sve nas ranjivijima. Stoga je u našem sigurnosnom interesu podržati Ukrajinu - kazao je šef NATO-a.Stoltenberg je dodao da je "najbolji način da se povećaju izgledi za mirno rješenje" rata "podržavanje Ukrajine".- Dakle, NATO će nastaviti stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. Nećemo odstupiti - kaže.

Ako Putin i drugi autoritarni lideri vide da je sila nagrađena, ponovno će upotrijebiti silu kako bi postigli svoje ciljeve, rekao je Stoltenberg

Stoltenberg: Ako pustimo Putina da pobijedi, svi ćemo plaćati mnogo višu cijenu

Stoltenberg: NATO biti uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno"

Britanski Guardian donosi priču da je Armenija zamolila francuskog predsjednika&nbsp; Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da vodi njezine mirovne pregovore s Azerbajdžanom.

Molba koju je Armenija uputila Makronu došla je nakon sastanka članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) koji se u srijedu održao u Jerevanu u Armeniji.
Armenski premijer Nikol Pašinjan se tokom protokolarnog fotografiranja udaljio od Vladimira Putina koji mu je stajao s lijeve strane. Time se sve više potiču nagađanja da se Armenija želi distancirati od Rusije.

<h2>Armenski premijer je ljut zbog spora s Azerbajdžanom</h2>

Pašinjan je potom odbio potpisati deklaraciju koja je sastavljena na summitu, a obrušio se i na sam CSTO, ugovor o međusobnom branjenju koji su 1992. potpisale Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Armenija. Ugovor je današnji oblik poprimio 2002., a sadržava članak analogan onom u Sjevernoatlantskom ugovoru koji kaže da se napad na jednu članicu CSTO-a tretira kao napad na sve. Pašinjana je naljutilo to što CSTO nije stao u obranu Armenije kada ju je u rujnu napao Azerbajdžan, piše Guardian. Te dvije zemlje već su tridesetak godina u sporu i oružanim sukobima oko Gorskog Karabaha, enklave unutar Azerbajdžana u kojoj većinu stanovništva čine etnički Armenci. U rujanskim sukobima umrlo je gotovo tristo ljudi.

<h2>Putinov glasnogovornik tvrdi: Spremni smo pomoći</h2>

- Deprimirajuće je to što članstvo Armenije u CSTO-u nije spriječilo azerbajdžanske agresivne akcije - rekao je Pašinjan tijekom summita u Jerevanu. Azerbajdžanski premijer Ilham Alijev rekao je da ne može prihvatiti da Francuska igra ulogu u mirovnom procesu, dok je ruski glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao da su Rusi spremni pomoći dogovoriti daljnje mirovne sporazume.

Armenski premijer Nikol Pašinjan se tokom protokolarnog fotografiranja udaljio od Vladimira Putina koji mu je stajao s lijeve strane

Vladimir Putin: Da li ostaje bez važnog saveznika?

Armenija moli Francusku za pomoć, Putin gubi bitnog saveznika?

Novi-stari <a href="https://avaz.ba/tag/69331/kassym-jomart-tokayev">predsjednik Kazahstana Kasim-Jomart Tokajev (Kassym-Jomart Tokayev)</a> preuzeo je dužnost u subotu nakon inauguracije u glavnom gradu Astani, javlja Anadolu Agency (AA). Tokajev je pobijedio na prijevremenim predsjedničkim izborima u toj zemlji u novembru, osvojivši 81,31 posto glasova.

Položio je zakletvu u Palati nezavisnosti. Zakleo se na lojalnost narodu centralnoazijske zemlje, čime je zvanično proglašen šefom države.

U obraćanju je rekao da su prijevremeni predsjednički izbori održani ranije ovog mjeseca bili "patriotski trijumf", a novinari i međunarodni posmatrači su potvrdili da su bili "pravedni i otvoreni".
- Izborne rezultate doživljavam kao podršku mojoj političkoj platformi i mandat povjerenja za realizaciju planova za naredni period. Velika je čast i kolosalna odgovornost voditi državu, uživajući podršku naroda - rekao je Tokajev.
Istakao je da će držati državne interese "iznad svega" i obećao da će učiniti "sve što je moguće" da ispuni očekivanja ljudi, "da izgradi pravedan Kazahstan".

Govoreći o vanjskoj politici, Tokajev je rekao da će se njegova administracija fokusirati na "uzajamno korisnu saradnju i strateško partnerstvo" sa susjednim zemljama, drugim državama Centralne Azije, kao i s Rusijom i Kinom.

Najavio je i nekoliko inicijativa za ruralni razvoj, vraćanje nacionalne imovine za koju je rekao da je "nezakonito povučena" iz zemlje i "političku modernizaciju".
Tokajev je kasnije potpisao dekret kojim je određen datum za predstojeće izbore za Senat 14. januara.
Kazahstanska centralna izborna komisija je proglasila Tokajeva pobjednikom izbora održanih 22. novembra.
Predsjednik odbora Nurlan Abdirov objavio je ranije ovog mjeseca konačne rezultate izbora, pri čemu je Tokajev dobio 81,31 posto glasova, što je oko 6,45 miliona glasačkih listića od oko 12 miliona glasača sa pravom glasa.
Odziv birača bio je 69,4 posto na izborima.

Istakao je da će držati državne interese "iznad svega" i obećao da će učiniti "sve što je moguće" da ispuni očekivanja ljudi, "da izgradi pravedan Kazahstan"

Putin gubi bitnog saveznika: Još jedna zemlja se želi distancirati od Rusije

Zaplijenjeno 100 kilograma kokaina vrijednog više od 10 miliona eura, uhapšena grupa koja sarađuje sa Kavačkim klanom

Njemačka pred ublažavanjem propisa za dobijanje državljanstva

Vatikan: Kina je prekršila dogovor o imenovanju biskupa

Odmetnuti agent FSB-a tvrdi: Putin se okružuje samo jednim tipom ljudi

Protest žena u Libanu: Traže veće kazne za nasilje i uznemiravanje

Preminuo bjeloruski ministar vanjskih poslova

Erdoan: Odlučni smo protuterorističkim operacijama učiniti granice sigurnim

Zelenski poručio: Definitivno ćemo pobijediti

U Kijevu sastanak premijera Ukrajine, Litvanije i Poljske

Britanska obavještajna služba: Rusija uklanja nuklearne bojeve glave sa zastarjelih raketa

Debakl Angele Merkel: Nijemci je više ne žele

Katastrofa u Italiji: Klizište progutalo zgrade i automobile, stradalo osam ljudi, traga se za 13

Stoltenberg: NATO biti uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno"

Armenija moli Francusku za pomoć, Putin gubi bitnog saveznika?

Tokajev položio zakletvu kao predsjednik Kazahstana

Globus

Putin gubi bitnog saveznika: Još jedna zemlja se želi distancirati od Rusije

Zaplijenjeno 100 kilograma kokaina vrijednog više od 10 miliona eura, uhapšena grupa koja sarađuje sa Kavačkim klanom

Njemačka pred ublažavanjem propisa za dobijanje državljanstva

Vatikan: Kina je prekršila dogovor o imenovanju biskupa

Odmetnuti agent FSB-a tvrdi: Putin se okružuje samo jednim tipom ljudi

Protest žena u Libanu: Traže veće kazne za nasilje i uznemiravanje

Preminuo bjeloruski ministar vanjskih poslova

Erdoan: Odlučni smo protuterorističkim operacijama učiniti granice sigurnim

Zelenski poručio: Definitivno ćemo pobijediti

U Kijevu sastanak premijera Ukrajine, Litvanije i Poljske

Britanska obavještajna služba: Rusija uklanja nuklearne bojeve glave sa zastarjelih raketa

Debakl Angele Merkel: Nijemci je više ne žele

Katastrofa u Italiji: Klizište progutalo zgrade i automobile, stradalo osam ljudi, traga se za 13

Stoltenberg: NATO biti uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno"

Armenija moli Francusku za pomoć, Putin gubi bitnog saveznika?

Tokajev položio zakletvu kao predsjednik Kazahstana