Četiri mjeseca skoro traje borba mještana naselja u sjevernim dijelovima Mostara, ali i drugih građana za konačno zatvaranje <a href="https://avaz.ba/tag/69615/deponija-uborak">deponije „Uborak“</a> i njeno izmještanje na drugu lokaciju.&nbsp;&nbsp; Iako su i ranije, nerijetko, ukazivali na problem zbog odlaganja sumnjivog otpada na deponiju, poput animalnog, njihov glas se slabo čuo.
No, čašu njihovog strpljenja prelila je svojevrsna afera s dovoženjem mulja s mostarskog prečistača otpadnih voda u kojem je bilo opasnih supstanci.
Među najglasnijim, i onaj koji je medijima koncem maja prvi ukazao na ekološku bombu u naselju, otkrivši da potokom Sušica koji se ulijeva u rijeku Neretvu, uz deponiju, teče crni mulj bio je Nijaz Hodžić.
Od tada do danas, Hodžić je sa svojim komšijama neumoran u tome da potakne nadležne da riješe problem deponije, a da su ih uspjeli pomaknuti iz stepena uljuljanosti pokazali su građanskim neposluhom i višednevnom blokadom deponije.
Da su u svojoj priči itekako ozbiljni pokazuju svako malo organizirajući mirne proteste koje predvodi, upravo, Hodžić i koji je svojim angažmanom doprinio i tome da glas ovih ljudi dođe i do Sarajeva, do Federalnog parlamenta, a uz poruku da od svoje borbe odustati neće.

Neumoran u borbi da nadležni riješe problem deponije „Uborak“

Nijaz Hodžić: Glas koji se čuje

Naši dragi đaci imali su priliku da na lakši način apsolviraju gradivo ili bar dio gradiva, ali im tokom ovog mjeseca nije najbolje išlo. Ocjena iz predmeta Lihtenštajn, je istina prolazna, ali su za predmet Armenija zaslužili „čistu“ jedinicu. Onu kako su to nekada nastavnici znali reći „s postoljem“.
A kakva bi to škola bila kada ne bi postojao popravni, pa će đaci ponovo imati priliku na djelu pokazati koliko gradiva su prošli i zaslužuju li ocjenu više. Tako je učitelj ovog puta napravio popis i pozvao učenike (u ovom slučaju izabranike) da pristupe polaganju popravnog ispita u oktobru. 
Jedina je razlika od uobičajenih školskih popravnih ispita što će ovog puta i učitelj polagati. Nije da se baš proslavio u ranijim predavanjima, pa nije ni čudo što mnogi od učenika ne znaju šta je koja lekcija, a posebno što nisu znali pokazati praktično ono što su od njega učili.
Robert Prosinečki, poslao je pozive. Tu su i tri nova-stara imena na spisku fudbalske reprezentacije BiH. Ruku na srce, nikoga nije iznenadio, jer nakon što je javno dao, pa povukao ostavku, morao je učiniti neke promjene.
Njegovi i naši igrači pokušat će idući mjesec pobijediti Finsku i Grčku. Kvalifikacije su gotovo izgubljene, a nije baš da se nismo nalazili u ovakvim situacijama. Optimizam ne ulijeva ni činjenica da smo se rijetko vraćali u igru nakon sličnih razočarenja u prethodnim kvalifikacijama. 
Prosinečki još vjeruje u svoje znanje i tim koji ima, bar tako kaže, a mi nemamo druge nego da čekamo i nadamo se. Sada ponajviše treba vjerovati u čudo, jer ruku na srce, ova selekcija, u kvalifikacijama za nama malo čime je pokazala da trebamo biti optimisti.
I kamo sreće da na kraju đaci, ipak, polože ispite Finska i Grčka.

Prosinečki na spisak za utakmice protiv Finske i Grčke dodao tri nova-stara imena

Poziv učenicima na popravni ispit

U Bosni i Hercegovini godišnje se uradi transplatacija koliko u svijetu svakog sata zbog čega najviše ispaštaju građani koji su oboljeli. 
Veoma je mali broj onih u našoj zemlji koji se bore za dijalizne pacijente, a među njima je i Amela Šiljević, predsjednica Udruženja dijaliznih i transplatiranih bolesnika Kantona Sarajevo. 
Godinama se brine da stotine dijaliznih pacijenata u KS ima život dostojan čovjeka. Istrajna, poštena i vrijedna, ovih dana se svim srcem trudi da lijek koji je potreban ovim pacijentima ostane na esencijalnoj listi. 
Na svojoj koži je osjetila šta znači boriti se s tromim sistemom i ovom bolesti, jer je prije nekoliko godina i sama imala transplataciju bubrega. 
Amela Šiljević rođena je 21. novembra 1976. godine u Sarajevu. Prošla je tešku patnju, fizičku i emocionalnu. Imala je 26 godina kada joj je majka donirala bubreg, a 12 godina kasnije morala je na drugu transplantaciju.&nbsp;

Ovih dana se trudi da lijek koji je potreban dijaliznim pacijentima ostane na esencijalnoj listi

Amela Šiljević: Nikada ne odustaje

Roma je jučer u četvrtom kolu italijanske Serije A u gostima pobijedila Bolonju sa 2:1, a kapiten naše fudbalske reprezentacije <a href="https://avaz.ba/tag/272/edin-dzeko">Edin Džeko</a> ponovo je bio igrač odluke.&nbsp;&nbsp; 
Ovaj put postigao je pobjedonosni gol u četvrtoj minuti sudijske nadoknade vremena. Rimljani su u posljednjim trenucima utakmice povukli kontru, lopta je došla do Džeke na kojeg su defanzivci Bolonje potpuno zaboravili, a on ju je glavom smjestio u mrežu za jako bitnu pobjedu "Vučice".
Roma je od 85. minute, kada je isključen Đanluka Manćini, igrala sa igračem manje...
„Dijamantu“ je to bio treći ligaški gol ove sezone, koji je Romu zadržao u borbi za vrh tabele, a još jedan pogodak dodao je u grupnoj fazi Evropske lige.
Džeko je za Rimljane odigrao 184 utakmice i postigao 91 gol. Trenutno je sedmi na listi najboljih strijelaca Rome svih vremena.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Od ljeta 2015. godine je stanovnik Rima... Prema statistici – golovima i trofejima, najbolji je igral BiH svih vremena.

Za Rimljane odigrao 184 utakmice i jučer postigao 91. gol

Džeko: Sedmi na vječitoj listi strijelaca Rome

Edin Džeko: Igrač odluke

Bosna i Hercegovina je po mnogočemu posebna zemlja. Osim što imamo 14 vlada, tri predsjednika, više od stotinu ministara, zamjenika, savjetnika i ko zna čega, naša zemlja tako slabo kotira u međunarodnim krugovima, da više nismo relevantni ni kada treba da tužimo nekoga, iako za to u svakom pravnom aspektu imamo osnova.
Kao što je poznato, nekoliko desetina zemalja Evrope, ali i svijeta uključilo se u veliku tužbu protiv automobilističkog giganta Volkswagena.
U zvaničnom saopćenju iz Ureda za zaštitu potrošača navedeno je da se želi dokazati da je Volkswagen svjesno obmanjivao svoje klijente manipuliranjem rezultata testiranja ispušnih plinova.
Mnogi bi rekli pošteno. Ako su svjesno to radili, onda i zaslužuju da ih se kazni. 
Ipak, ono što je apsurd jeste da građani Bosne i Hercegovine i pored velike vjerovatnoće da neki od tih automobila saobraćaju po bh. cestama, neće moći tražiti pravdu pred sudom u Njemačkoj.
Razlog? BiH nije članica Evropske unije.
Tako, po ko zna koji put, naši građani će "izvisiti", pravdu nećemo dobiti, a ni obeštećenje. Javna je tajna da smo dugo vremena građani drugog reda u Evropi, a u otrcane fraze iz Evrope kako smo bitni, više ne vjeruje niko.
Iz Udruženja potrošača apeliraju da država treba da stane iza građana, ali još nema konkretnog poteza. Ko će se baviti tamo nekim tužbama običnog čovjeka. 
Ima puno bitnijih stvari za rješavati.
Građani su ovdje bitni kada se bliže izbori, jer se samo tada obraća pažnja na "malog čovjeka". Došli smo u vakat kad se ne može ni pošteno tužiti.
A i da možemo, ko nam garantira da ćemo i dobiti...

Bosna i Hercegovina je po mnogočemu posebna zemlja

Ne možeš ni tužiti kako treba

Ovdje, na Balkanu, a naročito u Bosni i Hercegovini, kao da živimo onu čuvenu Ajnštajnovu misao: „Razlika između prošlosti,&nbsp;sadašnjosti i budućnosti&nbsp;samo je tvrdoglavo uporna iluzija.“

<h2>Brže-bolje Mile šalje na prvu liniju frontmena</h2>

Vrijeme prolazi, što bi rekao pjesnik “neumoljivo curi kroz prste,” dolaze nove tehnologije, svijet se mijenja, a kod nas sve isto, kaljuža prežvakanih tema i dilema. A život, suštinski, prolazi kraj naroda koji je utreniran na ravnodušnost, naviknut na život bez osmijeha.Kada, recimo, Amerikanci naprave deklaraciju, onda je to komad papira koji ima stvarno značenje, to je tekst kome se vraćaju stotinama godina i generacijama. Takva je, recimo, njihova Deklaracija o nezavisnosti, nastala 1776. godine.Kod nas, svako malo, okupi se društvance mozgokenjara, pa sklapaju kojekakve <a href="https://avaz.ba/tag/7924/deklaracija">deklaracije</a>, te o jeziku, te o naciji, te o urcu i palcu. Rat deklaracija je samo naoko besmislen i bez svrhe, jer u konačnici on je jedno moćno sredstvo za opstanak na vlasti. Onog časa kada se utvrdi da je vlast sačuvana, deklaracija ide u lagani zaborav. Na njihovu sreću, publika je takva, otupljena, zaboravna i kratke pameti.Niko se više nije sjećao Dodikove deklaracije iz 2015. godine, pokrio je zaborav, a onda se sada pojavi Bakirov deklaracijski odgovor. Brže-bolje Mile šalje na prvu liniju svog frontmena Radmanovića da oživljava leš, i eto ga, opet se priča o otcjepljenju Republike Srpske, o tom referendumu za koji je sama deklaracija <a href="https://avaz.ba/tag/408/snsd">SNSD</a>-a dala rok prohujalu 2018. godinu.

Rat deklaracijama je samo naoko besmislen i bez svrhe, jer u konačnici on je jedno moćno sredstvo za opstanak na vlasti

Otcjepljenje, nezavisnost, vraćanje nadležnosti, svašta još nešta piše u tom zaboravljenom štivu, uglavnom, niz pasusa kojima se direktno poziva na kršenje zakona i Dejtona. Leš se, naravno, ne može oživjeti, ali se i na mrtvoj deklaraciji možda izvuče neki bod kod glasača.

<h2>Najsvježiju čeka ista sudbina zaborava</h2>

U januaru ove godine Čović okuplja hrvatski trust mozgova i eto nam još jedne deklaracije. Kao da ih je to neko uopšte pitao, i kao da je njihov sud istorijski relevantan, oni odbacuju haške kvalifikacije o “Udruženom zločinačkom poduhvatu.”Pored toga, poziva se na federalno uređenje, ali sa jasnim pretenzijama na određene teritorije koje pripadaju Republici Srpskoj.Najsvježiju, ovu zadnju Bakirovu deklaraciju, nema sumnje, čeka ista sudbina zaborava. Sve napisano u njoj je obična šuplja priča. Sama premisa po kojoj se nacionalna stranka zalaže za građansko uređenje države pomalo tukne na prevaru. Od takve države Srbi i Hrvati strahuju jer je na primjeru Sarajeva <a href="https://avaz.ba/tag/217/sda">SDA</a> jasno pokazala kako bi funkcionisala ta njihova građanska država. Za njihove vladavine u Sarajevu nije bilo moguće naći nijednog Srbina ili Hrvata na bilo kojoj direktorskoj funkciji u javnim preduzećima.

<h2>Nadam se da će ovo biti građanska država</h2>

Iskreno se nadam da će ovo nekada biti građanska država, ali nikako onakva kakvu namaštava ekipa iz SDA, koji deklarativno kažu kako su otvoreni za pripadnike drugih nacija i za žene, a&nbsp; kojih u rukovodećim strukturama nema&nbsp; ni na mapi.Međutim, mora se priznati da su reakcije iz Banje Luke i Beograda bile priglupo agresivne i zlonamjerne. Za razliku od SNSD-ove deklaracije koja poziva na direktno kršenje Ustava, SDA-ovci su se ogradili i napisali da se do njihovih ciljeva može doći samo uz pristanak druga dva naroda. Dakle – nikad.Ili bar za naših života i s ovom konstelacijom snaga to neće moći da se desi. Znaju to i autori esdeaovske deklaracije, pa zašto su je onda uopšte sastavljali? Pa kako bi drugačije ostali na vlasti i u kooperaciji sa HDZ-om i SNSD-om nastavili pustošenje ove zemlje? Eto zašto.

Onog časa kada se utvrdi da je vlast sačuvana,  deklaracija ide u lagani zaborav

Deklaracijom protiv normalnog života

Generalni štrajk zdravstvenih radnika u Kantonu Sarajevo proteklih 20 dana nije urodio plodom, pa su ga odlučili pooštriti drastičnim smanjenjem obima usluga koje će pružati. 
Ljekari, medicinske sestre i nemedicinsko osoblje bore se za osnovni radnički dokument, kolektivi ugovor, jer bez njega nemaju garancije svojih prava. Bore se za bolje uvjete rada za dobrobit građana, i za veće plaće. Bore se da ostanu ovdje i ne idu primjerom svojih brojnih kolega koji su odavno napustili BiH. 
No, u toj borbi koja od sutra postaje rigoroznija ispaštat će upravo građani, oni sa uredno plaćenim doprinosima za zdravstvo i uredno ovjerenom zdravstvenom knjižicom. 
Jer, pomoć će moći dobiti samo hitni slučajevi, životno ugroženi, oni koji slome ruku, dobiju moždani ili srčani udar, imaju unutrašnje krvarenje. U domu zdravlja neće odbiti člana šehidske porodice, ratnog vojnog invalida, civilnu žrtvu rata, a ni dijete do 15 godina. Ali neće primiti majku tog djeteta koja se bori sa gripom, nanu ili baku kojoj je kao hroničnom bolesniku potrebna terapija, obustavlja se vakcinacija, tom djetetu kojeg prime neće pisati opravdanje za školu... 
Kad si bolestan, a debelo plaćaš onu knjižicu u džepu, pa te onda vrate s praga doma zdravlja, s pravom si ljut. A građani Sarajeva, ionako tankih živaca, svoju ljutnju vjerovatno će usmjeriti ka zdravstvenim radnicima, a ne ka vlasti. 
Stoga je pitanje da li je baš ovo način za ostvarivanje prava medicinskih radnika, mada je teško naći odgovor koji bi to pravi način bio, a da je u skladu sa nizom pravila i pravilnika o štrajku, i da je djelotvoran na pogluhu vlast, ma o kom nivou pričali.

Kad si bolestan, a debelo plaćaš onu knjižicu u džepu, pa te onda vrate s praga doma zdravlja, s pravom si ljut

Po glavi pacijenata

Kakva ljudska, obrazovana, intelektualna i moralna gromada mora biti osoba koja će stajati na čelu velikog muslimanskog džemata u jednom Kembridžu, gradu koji je sjedište jednog od najstarijih i najuglednijih univerziteta u svijetu, uvjerili smo se onog trenutka kada smo i lično upoznali hafiza dr. Sejada Mekića, glavnog imama Centralne džamije u ovom gradu.&nbsp;&nbsp; Opušten, susretljiv, kulturnan i nadasve prizemljen, čovjek čija svaka riječ plijeni svojom blagošću i smislom, koji je svoje obrazovanje sticao na najelitnijim univerzitetima Ujedinjenog Kraljevstva, upravo je zamišljena slika tumača ljepote vjere kojoj pripada. 
S ponosom kaže da je iz Bosne, i to iz Kaćuna, i daje „Cvijet Srebrenice“ koji nosi na džubetu smješten i u njegovom srcu. Još ponosnije ističe a njegov džemat u Kembridžu okuplja muslimane raznih nacija, kultura, jezika i tradicija i da ga to oplemenjuje kao čovjeka i kao imama, te da je upravo ta šarolikost neprocjenjivo bogatstvo u kome kao imam može uživati. 
Hafiz Mekić svojevremeno je kao postdiplomac na Kembridžu bio imam u jednoj od lokalnih žamija u tome gradu. Kada se nakon doktorata vratio u BiH, u namjeri da u njoj i ostane, njegove džematlije i najuglednije vođe muslimanske zajednice u Kembridžu, među kojima su i neki od akademski najutjecajnijih muslimana u svijetu, peticijom su tražili da se vrati u njihov džemat. Veće priznanje u misiji koju ima sigurno nije mogao dobiti. 
Hafiz dr. Sejad ef. Mekić magistrirao je teološke nauke na Kembridžu, a doktorirao je na čuvenoj SOAS školi u Londonu. Oženjen je i ima četvero djece.

Čovjek čije riječi plijene blagošću i smislom

Hafiz dr. Sejad ef. Mekić: Tumač ljepote islama

Kad je u redakciju prošloga petka, uoči Kongresa SDA, ušao kolega novinar i rekao da mu je njegov izvor, dobro upućen u političke prilike, rekao da će se ovih dana desiti nešto što će Bosnu i Hercegovinu vratiti dva, tri koraka unazad i zbog čega će se dići velika prašina, od srca smo se nasmijali ispitujući ga ko mu je izvor.
Nasmijali jer, u principu, kada se posljednji put desilo nešto zbog čega smo skočili dva, tri koraka naprijed. Nikad, a možda ni tad.

Hljeba i igara. Skreni pažnju s bitnoga, za život neophodnog, dugoročni interes važnog, na kratkoročne i potpuno besmislene ciljeve, ali opasne i retrogradne „ratove riječima“ koji ne koriste nikome osim njima. Političarima.
Generaliziranje stvari, ljudi, pojava... priglupa je i može biti opasna stvar pa i kad su oni u pitanju. Ali jednoga te istoga se late gotovo svi čim im nestane ćumura za hajcanje vatre – Dejtonskog sporazuma.
Povuci-potegni, kako kome zatreba, tumači kako ti odgovara, izvuci dio koji ćeš (zlo)upotrijebiti čim ti zatreba. Država BiH. Entiteti - dva, tri. Otcjepljenje. Pripajanje.
Nije Dejton „švedski sto“ da posežemo za onim šta nam se sviđa. Ako to i kada učine, činioci moraju biti svjesni jednoga – kršenje Dejtona vodi u nestanak entiteta, koji na osnovu njega i postoje.
U svojoj reakciji na reakcije nakon usvajanja Deklaracije SDA OHR je ponovio da je neupitan teritorijalni integritet BiH i njene temeljne strukture kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, kako je determinirano i Ustavom, te da BiH nije državna zajednica, a dva entiteta pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH.
Svaka izmjena unutrašnje organizacije BiH mora biti usvojena u skladu s procedurama predviđenim u Ustavu, što zahtijeva široku podršku unutar političkog spektra BiH, uključujući sve konstitutivne narode.
Na svojoj prvoj konferenciji za novinare, usred kreiranog haosa, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije, ambasador Johan Satler (Johann Sattler) kazao je da očekuje da bh. institucije izrade akcioni plan za izradu plana prioriteta provođenja reformi, što bi značilo opredijeljenost da se krene naprijed.
- Mnogo toga u BiH preostaje da se uradi, ali sve je moguće uz implementaciju neophodnih reformi. Retorika podjela preuzima javni diskurs, a zanemaruju se stvarne potrebe građana. EU želi BiH u svojoj porodici. Mišljenje EK iz maja ove godine to i potvrđuje uz pet prioriteta - kazao je on.

<h2>Hvatajmo korak za pokoljenja nova</h2>

Za pokoljenja nova, moramo naprijed, moramo hvatati korak sa 21. stoljećem, moramo formirati vlast, zaustaviti odlaske, afirmirati mlade, otvarati fabrike, cijeniti i čuvati stručnjake, razvijati sport, graditi povjerenje, poštovati jedni druge, razlike cijeniti kao bogatstvo, moramo se naučiti smeće bacati u kante, ljudima vratiti dostojanstvo, školstvo izvući iz ralja neznalica, prestati lagati, varati, krasti, otimati od siromašnih i davati bogatima da postanu još bogatiji, moramo u EU... A ne pričati iz šupljeg u prazno.
Jer šuplje vam je sve to. Od Kulina bana, preko ZAVNOBiH-, do Dejtona Bosna i Hercegovina je jedna. I jedina.

1. Kontinuitet&nbsp; Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
2. Demokratska načela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
3. Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu “entiteti”).

I desi se deklaracija SDA, izvukoše se puške s nacionalističkom, secesionističkom, iz šupljeg u prazno retorikom, koja žari i pali mase

Puls sedmice: Jedna si, jedina

Zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Srebrenik Edis Kavgić jedini je mladi politički lider iz BiH koji je ove godine učestvovao na konferencijama u Vroclavu i Briselu o temi „Mir u Evropi“. On je svoj nastup iskoristio za promociju Bosne i Hercegovine i njenih vrijednosti.
Posebno je važno da je Kavgić pred evropskim političarima govorio o genocidu u Srebrenici i agresiji na BiH. Želio je da se o ovoj temi još jednom čuje na najvišem evropskom nivou kako se zločini nikada ne bi ponovili. 
Iako je riječ o mladom političaru, ovim nastupom pokazao je veliku odgovornost prema svojoj državi koja na njega treba biti ponosna.
Kavgić je rođen 1987. godine. Potpredsjednik je Gradskog odbora SBB-a Srebrenik, a završio je i Političku školu Vijeća Evrope namijenjenu mladim perspektivnim političkim liderima.

Na konferencijama u Briselu i Vroclavu govorio o genocidu u Srebrenici, agresiji na BiH, ali i promovirao našu zemlju

Kavgić: Velika odgovornost prema državi

Edis Kavgić: Političar za primjer

U zemljama širom svijeta jučer su održane demonstracije na kojima je zatražena odlučnija reakcija u borbi protiv klimatskih promjena.&nbsp;&nbsp; Ova akcija pokazuje da je svijet konačno postao svjestan opasnosti koju predstavljaju klimatske promjene, te da je progovorio jednim glasom. 
Val nije zaobišao ni našu zemlju gdje su također održana okupljanja građana. Naročito raduje činjenica da je na protestima bio veliki broj mladih ljudi, koji su i pokretači ove akcije na globalnom nivou. 
Oni su jasno kazali da žele imati budućnost u kojoj će moći normalno živjeti i osnivati porodice, te da neće mirno posmatrati kako se planeta uništava ljudskom nebrigom i pohlepom. 
Brojni protesti ovim povodom su se održavali i ranije, ali se čini da nikada nije toliko ljudi u isto vrijeme, u toliko zemalja, koordinirano izašlo na ulice. 
Njihov glas sada više niko neće moći ignorirati i vlasti će morati poduzeti odlučnije mjere prije nego što dođemo do tačke sa koje više neće biti povratka, a koja je veoma blizu.
Naravno, razni lobiji i dalje će pružati snažan otpor promjenama koje bi im mogle umanjiti zaradu, i sigurno je da predstoji velika borba. Vremena je sve manje, tako da je svaki dan dragocjen. 
Bosna i Hercegovina je dio globalnog pokreta i treba dalje raditi na jačanju svijeti u našoj zemlji o opasnostima koje nam prijete zbog promjene klime i načinima kako se izboriti s ovim problemima i sačuvati Zemlju za buduće generacije. Ovo je možda posljednja šansa da se to učini, već sutra bi moglo biti prekasno.&nbsp;

Širom svijeta održana okupljanja zbog klimatskih promjena

Dok nije kasno...

Cijeli radni vijek proveo je u radu s djecom, brinući se o njihovom oralnom zdravlju i oralnoj higijeni. Stomatolog Alija Jerlagić već 12 godina za mališane u vrtićima i prvačiće iz Livna organizira i obuke o ispravnom pranju zuba, značaju oralnog zdravlja i prehrane.&nbsp;&nbsp; Tako je bilo i ove godine, a obuku je prošlo 330 djece.
Koliko su te obuke važne dobro znaju i roditelji, pa kažu da bi svaki grad u BiH trebao imati svoga doktora Jerlagića. Zbog njegovih metoda i pristupačnosti djecu nije strah ići zubaru. 
Dr. Jerlagić je Duvnjak, ali se po završetku Stomatološkog fakulteta u Sarajevu zaposlio u Domu zdravlja Livno 1979. godine gdje je ostao do danas. Specijalizirao je 1988., a zvanje primarijusa dobio 1999. godine.
Krajem godine ide u penziju i sigurno je da će Livnjacima mnogo nedostajati, ali s ponosom mogu govoriti kakvog su zubara i čovjeka imali u svom gradu. &nbsp;

Već 12 godina mališane u vrtićima i prvačiće iz Livna obučavao o ispravnom pranju zuba i značaju oralnog zdravlja

Alija Jerlagić: Omiljeni stomatolog

Svađaj se da bi se pomirio. Postoje ljudi koji se vode ovom parolom. Vole i ispunjava ih onaj osjećaj olakšanja, euforije i veselja kada padne pomirenje. Još ako si u politici, pa uspiješ sve to predstaviti kao svoju pobjedu i narod ti aplaudira – onda se vjerovatno naježiš.&nbsp; Takvi su, bar se čini, lideri koji se posljednjih dana ili bolje reći mjeseci „žestoko svađaju“. Prvo je problem bio famozni ANP, sad je dekleracija i samoopredjeljenje. Da ne ulazimo u detalje svakog od predmeta svađe, jer je suvišno i dosadno postalo, a i samo nabrijavanje situacije postalo je i zamorno. 
U psihologiji, preciznije da kažemo - onoj grani koja se bavi bračnim partnerima i njihovim odnosima, postoji teza da se muž i žena (ili neka druga kombinacija) nekad svađaju do krajnjih granica kako ne bi priznali grešku, a na kraju bi, oboje umorni, popustili ili prešli preko problema. I? Stvar riješena preko noći. Idemo dalje. 
Slično se dešava i s našim liderima. Koliko nas je iznenadio „iznenadni“ dogovor s domaćinom Vigemarkom, toliko nas nije iznenadila svađa koja je nastala odmah po izlasku iz njegove rezidencije.
I ona traje i sad. Teme su različite ali akteri isti. I trajat će to dok se ne umore pa da lakše mogu popustiti jedan drugom. Do tada će puk slušati prepucavanja, zdušno navijati za svoje, aplaudirati. A istovremeno računati koliko će mu od plaće ostati nakon što plati režije, kredit, dug u granapu.&nbsp;I tako u krug dok ne skontamo čuvenu Ajnštajnovu: Ne možeš raditi uvijek isto, a očekivati drugačiji rezultat.

Postoje ljudi koji se vode ovom parolom - vole i ispunjava ih onaj osjećaj olakšanja kada padne pomirenje

Svađaj se da bi se pomirio

Argentinac <a href="https://avaz.ba/tag/36123/luis-ibanez">Luis Ibanjez</a> (Ibanez), bivši nogometaš slavne Boke, zagrebačkog Dinama i beogradske Crvene Zvezde, jučer je i zvanično predstavljen kao veliko pojačanje Zrinjskog. 
Saradnja je dogovorena&nbsp;do 31. maja 2021. godine.

Iskusni, 31-godišnji lijevi bočni igrač za kojeg je i naš slavni fudbalski stručnjak Vahid&nbsp;Halilhodžić,&nbsp;koji mu je bio trener 2010. godine u Dinamu, potvrdio da je odličan igrač, sigurno će podići nivo igre „Plemića“, ali i rejting Premijer lige BiH.

Izvanrednih fizičkih predispozicija, beskompromisan u duelima, sa strahovitom 'ljevicom', kako ga je analizirao legendarni Vaha, Ibanez će sigurnio biti dodatni magnet za gledaoce na premijerligaškim stadionima. &nbsp;

Luis Ibanjez rođen je 15. jula 1988. godine u Buenos Airesu, a prve fudbalske korake napravio je u Boki, gdje je 2008. godine i debitovao za prvi tim. 

Iste godine stigao je u Dinamo, čije boje je branio do 2015. kada je prešao u mađarski Đer, potom je zadužio dres Crvene zvezde, nakon čega je uslijedila avantura u Turskoj, odnosno Trabzonsporu i Karabuksporu.

Izvanrednih fizičkih predispozicija, sa strahovitom 'ljevicom', kako ga je analizirao legendarni Vaha, sigurno će biti magnet za gledaoce

Ibanjez: Sa Zrinjskim dogovorio saradnju do 31. maja 2021. godine

Luis Ibanjez: Argentinac podiže rejting bh. elite

Nakon nekoliko godina patnja i borbe sa smradom i nepravdom stotine sarajlija će naredne sedmice blokirati rad gradske <a href="https://avaz.ba/tag/54768/deponija-smiljevici">deponije Smiljevići</a>. Djeca im strašno obolijevaju, a nadležni nijemo ćute i ništa ne rade.&nbsp;&nbsp; Ne, ne dešava se ovo u srednjem vijeku. Ovo je realnost 21. vijeka. Ovo se dešava u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, države u jugoistočnoj Evropi. Godinama nepravilno odlaganja otpada, pa i onog nedozvoljnog a ni marke ulaganja u deponiju učinile su da ekološka bomba kuca u centru Sarajeva, glavnog grada BiH. 

Prema mišljenima vrhunskih bh. liječnika ali i regionalnih smrad koji je posljednih dana svakodnevnica u Sarajevu, može izazvati velike zdravstvene probleme. Slojevi ugljenmonoksida i sumpor-dioksida otežavaju disanje, dovode do različitih promjena i mogu biti uzrok hroničnog bronhitisa, kao i povod za astmatski napad. Nažalost, iz dana u dan sve je više mještana ovog naselja masovno padaju u kandže malignih oboljenja, a tačan broj još uvijek niko ne zna. 
Od 2015. godine ih ubija nepravda, lažna briga i još lažnija briga o njihovom zdravlju. 

Rukovodioci deponije navode da situacija od 1998. godine nikada nije bila bolja, da se 600 tona smeća dnevno pravilno odlaže, a o animalnom otpadu su tek nedavno iskreno progovorili.

Ne razmišljaju o tome ko će platiti najveću cijenu tuđih grešaka i nemarnosti, jer prema svemu sudeći nikog nije briga za ono što građani mjesecima ne mogu otvoriti prozore svojih toplih domova, a čekaonica u ambulantama im je postala druga kuća. Borba građana za svoju djecu, ili kako kažu borba za biti ili ne biti.

Građani padaju u kandže malignih oboljenja

Borba za biti ili ne biti

Burno je ovih dana u zeničkom rudniku. Vrvi kao u košnici. Rudari su nezadovoljni, Uprava, koja ih je dovela u nezavidan položaj podnijela je ostavke.&nbsp;&nbsp; Prvo je odstupio, očekivano, Nevzet Vrškić, generalni direktor Rudnika, u kojeg su svi upirali prstom. Od rudara do Uprave „Elektroprivrede BiH“ (EP) i Vlade FBiH. Kriv je, nije radio ništa, nije plaćao poreze, nije davao plaće na vrijeme, nema ni toplog obroka optužbe su iz Vlade. Isto govore i rudari te članovi Uprave EPBiH koja ga je i imenovala.
I čovjek s platom od 4.500 KM, kako tvrde iz Vlade, četiri godine nije radio ništa, a rudnike je doveo pred zatvaranje. Umjesto krivične odgovornosti za neplaćanje poreza, neki bi rekli, spasio se. 
Kako stvari stoje i jeste. Odlaskom s pozicije, problemi su ostali isti, ako ne i veći, a krivci, plus uz otpremninu koje će dobiti, sa strane će mirno gledati ko će sjesti u njihovu užarenu stolicu.
A izgleda da za sada neće niko. Jer, niko ne želi preuzeti ovo mjesto, ni za plaću od 4.500 KM koliko je imao Vrškić kako su u više navrata potvrdili iz Vlade.
Ustvari, niko ne želi za vrat natovariti hiljade rudara i reći im da je Rudnik pred kolapsom, na izdisaju, a jame pred zatvaranjem. Od Stare jame do Stranjana. Ni Raspotočje nije ništa u boljem položaju. Svjesni su to i rudari koji su u Sarajevu, umjesto ispred EPBiH, pred Vladom tražili bolje uvjete.
Dok rudari traže bolje, EPBiH traži direktora, čekaju saglasnost iz stranačke baze, rudnik tone. Rudari se već polako pakuju. Svjesni da je ovo kraj, mnogi već trbuhom za kruhom predaju molbe za drugi posao. Uz pozdrav ostalim kolegama, rudari Sretno!

Nijaz Hodžić: Glas koji se čuje

Poziv učenicima na popravni ispit

Amela Šiljević: Nikada ne odustaje

Edin Džeko: Igrač odluke

Ne možeš ni tužiti kako treba

Deklaracijom protiv normalnog života

Po glavi pacijenata

Hafiz dr. Sejad ef. Mekić: Tumač ljepote islama

Puls sedmice: Jedna si, jedina

Edis Kavgić: Političar za primjer

Dok nije kasno...

Alija Jerlagić: Omiljeni stomatolog

Svađaj se da bi se pomirio

Luis Ibanjez: Argentinac podiže rejting bh. elite

Borba za biti ili ne biti

Niko ne želi biti direktor

Kolumne

Nijaz Hodžić: Glas koji se čuje

Poziv učenicima na popravni ispit

Amela Šiljević: Nikada ne odustaje

Edin Džeko: Igrač odluke

Ne možeš ni tužiti kako treba

Deklaracijom protiv normalnog života

Po glavi pacijenata

Hafiz dr. Sejad ef. Mekić: Tumač ljepote islama

Puls sedmice: Jedna si, jedina

Edis Kavgić: Političar za primjer

Dok nije kasno...

Alija Jerlagić: Omiljeni stomatolog

Svađaj se da bi se pomirio

Luis Ibanjez: Argentinac podiže rejting bh. elite

Borba za biti ili ne biti

Niko ne želi biti direktor