Derek Šole (Derek Chollet), specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony), zahvalio je visokom predstavniku u BiH Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) na izvještaju koji će podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a.

- Sjedinjene Američke Države ostaju predane mandatu visokog predstavnika i punoj provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi osigurale da svi građani BiH imaju priliku za svjetliju budućnost - naveo je Šole.
U srijedu, 11. maja, bit će održana sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o temi Bosne i Hercegovine, na kojoj će Šmit prezentirati izvještaj.
Podsjetimo, u izvještaju Šmita, između ostalog, jasno se naglašava da su Dodikov pokušaj protuustavnog preuzimanja nadležnosti države BiH, huškačka retorika i bliska saradnja s Rusijom ključni politički i sigurnosni problemi BiH.
Na ovaj način SAD, i posebno Bajdenova (Biden) administracija, još jednom potvrđuju prijateljstvo prema Bosni i Hercegovini te da su najvažniji saveznik kojeg naša zemlja ima na međunarodnom planu.
Derek Šole je američki savjetnik za vanjsku politiku i autor koji trenutno služi kao savjetnik Stejt departmenta Sjedinjenih Država. 
Prije toga Šole je bio izvršni potpredsjednik za sigurnosnu i odbrambenu politiku u njemačkom Maršal fondu Sjedinjenih Država. Od 2012. do 2015. Šole je bio pomoćnik ministra odbrane za međunarodnu sigurnost, gdje je upravljao američkom odbrambenom politikom koja je uključivala Evropu, NATO, Bliski istok, Afriku i zapadnu hemisferu.

SAD, i posebno Bajdenova administracija, još jednom potvrđuju prijateljstvo prema Bosni i Hercegovini

Derek Šole: Podrška BiH

Hoćemo evropski put za Bosnu i Hercegovinu, za našu jedinu nam domovinu. Koliko puta smo to čuli proteklih godina, da ne kažemo - decenija? 
I tu smo, gdje smo. 
Ako se i desi da napravimo mikro korak naprijed, neka loša sila nas automatski natjera da napravimo tri koraka unazad. 
Koliko smo samo posjeta imali od dužnosnika Evropske unije… Prije nekoliko dana u posjeti su bila trojica zastupnika Evropskog parlamenta.
I njihova poruka je jasna - BiH je mjesto u EU. A na koji način doći do EU je još jasnije - počnite, pobogu, konkretno raditi na evropskom putu ove dovoljno napaćene države.

Želimo bolje uvjete, budućnost, perspektivu. Želimo je za sebe, za svoje bližnje i za one koji tek dolaze.

Ali to što mi želimo, ne znači mnogo ukoliko oni koji trebaju (čitajte: oni na vlasti) ne počnu raditi ono za šta su i plaćeni.
Kako je bh. glumac Enis Bešlagić nedavno rekao: "Zato smo mi vas izabrali da se dogovorite, mi znamo da se ne možemo dogovoriti."I to je suština svega. Mi, građani, želimo to i nikada neće biti jasno kako oni ne žele, kako oni ne vide da nije poenta samo gledati u sadašnjost, već u budućnost i ono što će ostati našoj djeci i unucima.

Kako je bh. glumac Enis Bešlagić nedavno rekao: "Zato smo mi vas izabrali da se dogovorite, mi znamo da se ne možemo dogovoriti"

Želimo bolje uvjete, budućnost, perspektivu

Počnite, pobogu, raditi

Tenis je dobio novu veliku zvijezdu. To je jasno poslije Mastersa u Madridu, gdje je mladić iz Španije Karlos Alkaraz (Alcaraz) pomeo konkurenciju i potvrdio epitet najvećeg talenta na svijetu.
Još je fascinantniji način na koji je došao do titule, savladavši redom Rafaela Nadala, Novaka Đokovića i Aleksandra Zvereva (Alexander).
Alkaraz je oborio niz rekorda, a postao je prvi igrač koji je na jednom turniru na šljaci pobijedio Đokovića i Nadala.
Karlos Alkaraz rođen je 5. maja 2003. godine u Mursiji. Profesionalac je od 2018., a do sada je osvojio pet turnira, od čega dva Mastersa.
Igrao je pet finala na ATP turnirima i svih pet je osvojio. U tih pet finala ostvario je savršenih 10-0 u setovima.
Trijumfom u Madridu stigao je do šestog mjesta na svijetu, što mu je ranking karijere.
Zovu ga Nadalovim nasljednikom, ali i jedinim pravim nasljednikom "velike trojke".

Mladi Španac u Madridu potvrdio epitet najvećeg teniskog talenta na svijetu

Karlos Alkaraz: Čudo iz Mursije

Deveti maj nekad je bio Dan pobjede nad fašizmom, dan u kojem je zatvoreno jedno krvavo poglavlje u ljudskoj historiji, dan u kojem je 1945. godine kapitulirala nacistička Njemačka, poražen Hitlerov režim i definitivno zaustavljeno zlo koje je odnijelo više od 60 miliona žrtava. 

Bio je to dan u kojem se još pokušavalo shvatiti kako se ljudi mogu pretvoriti u zvijeri, graditi logore za druge ljude i pokušavati s lica zemlje izbrisati cijele narode, dok se istovremeno sanjalo o boljem, mirnijem i prosperitetnijem svijetu i obećavalo i klelo: "Nikada više!"Četrdeset i sedam godina kasnije logori su ponovo nikli na tlu Evrope. Samo smo, umjesto o Aušvicu, Buhenvaldu, Bergen-Belsenu, svjedočili o Keratermu, Omarskoj, Trnopolju... 
Princip je bio isti, bodljikave žice također, samo što su plinske komore zamijenjene drugim, jednako strašnim načinima za oduzimanje ljudskih života, pa je nakon holokausta 40-tih svijet svjedočio genocidu u BiH 90-tih. Kao i onom u Ruandi.

I 77 godina kasnije ponovo s nevjericom gledamo razaranja gradova i desetine hiljada žrtava i milione izbjeglica iz Ukrajine. Ljudska vrsta u ovom stoljeću napredovala je samo u kreativnosti kojom se posvetila proizvodnji ubojitijeg naoružanja - pa je proizvela i bombu koja čovjeka pretvori u prah - ali i kreativnosti kojom, s ove distance, pokušava mijenjati historijske činjenice, zločince pretvara u heroje i opravdava novo zlo.

Sve dok svijet počiva na principima sile, a ne razuma, zla, a ne dobra, dok gledamo smrt, suze, logore i razaranja i fašiste za govornicama, fašizam nije pobijeđen. Sve dok nam se ulice zovu po četničkim, ustaškim ili SS oficirima, dok se na trgovima postrojavaju njihovi sljedbenici, dok se suverenim državama osporava pravo na postojanje, a narodima njihov identitet, fašizam je itekako živ.
Evropa se konačno mora suočiti s njim.

I 77 godina kasnije ponovo s nevjericom gledamo razaranja gradova i desetine hiljada žrtava i milione izbjeglica iz Ukrajine

I 77 godina kasnije gledamo milione izbjeglica iz Ukrajine

Zlo nije pobijeđeno

Bivša zastupnica SDA Samra Ćosović-Hajdarević u aprilu ove godine osuđena je za diskriminaciju nad LGBT osobama. Podsjetimo, Samra je pred Paradu ponosa 2019. napisala jednu izrazito šovinističku poruku, koja asocira na zločinačke prakse - da bi LGBT osobe trebalo "izolirati iz društva".

Da Ćosović-Hajdarević nije tipični primjerak člana SDA i sljedbenika njihovih ideoloških praksi verbalnog nasilništva nad neistomišljenicima, odnosno svima onima koji se ne uklapaju u njihovu konzervativno-islamističku matricu, možda bi bilo ispravno zaključiti da bi ona prva trebala imati senzibilitet za manjine u društvu, s obzirom na to da bi i Ćosović-Hajdarević, kao žena koja nosi hidžab, vrlo lako mogla postati meta raznih ekstremista i šovena koji smatraju da bi nošenje marame trebalo potpuno zabraniti i da takvim osobama nije mjesto u Evropi, odnosno da bi ih trebalo "izolirati iz društva". 
Nisu takvi ispadi rijetkost, neki evropski desničari ih otvoreno zagovaraju kao dio svoje agende.

A upravo će na takvom osnovu Stjepan Kljuić, bivši član Predsjedništva BiH, zbog hidžaba šovenski izvrijeđati kantonalnu ministricu Naidu Hota-Muminović.

Ipak, nije sve tako crno. Mnogi utjecajni pojedinci i političke partije odlučno su osudili Kljuićeve izjave, kao što su prethodno mnogi osudili i izjave Ćosović-Hajdarević. Ima nade za BiH. Principijelno, i prema i jednom i drugom trebamo imati isti odnos, bez obzira na to šta nam je lično svjetonazorski bliže.
Odgovor na sve šovinizme je identičan - slobodno i pristojno društvo! Društvo u kojem uvažavamo jedni druge i poštujemo ljude i njihovo pravo da žive onako kako žele sve dok svojim ponašanjem nikog drugog ne ugrožavaju.
To uopće ne bi trebao biti izazov, nego civilizacijski standard koji slijedimo bez obzira na naše ideološke i svjetonazorske poglede. Kada bismo se tog standarda svi kolektivno počeli pridržavati, kada bismo se upristojili kao ljudi, nema nikakve dileme da bismo živjeli i u mnogo naprednijem i ljepšem društvu.

Odgovor na sve šovinizme je identičan - slobodno i pristojno društvo

Zabrađeni Stjepan

Čitavu buru u bh. javnosti izazvao je psiholog i politički analitičar Srđan Puhalo, koji je doveo u pitanje zvaničan broj od 1.601 ubijenog djeteta tokom opsade Sarajeva. 

U autorskom tekstu Puhalo je ponudio 10.000 KM onom ko dokaže da je zaista ovoliko djece ubijeno tokom rata. 
- Dokažite da je taj broj tačan ili prestanite da manipulišete tim - napisao je Puhalo. 
Naravno, na ovaj komentar uslijedile su brojne reakcije mnogih javnih ličnosti u BiH, ali i roditelja poginule djece, koji su bili zgroženi i užasnuti Puhalovim komentarima. 
U svom autorskom tekstu Puhalo se ni na jednom mjestu nije pozvao na bilo kakvo istraživanje koje se bavi ovim pitanjem. On je naprosto iznio konstataciju da navedena brojka nije tačna, bez dodatnih pojašnjenja, a, da stvar bude gora, na kraju je na svom Twitter profilu označio televizijske voditelje tražeći od njih da ga pozovu u svoje emisije kako bi komentirao navedenu temu. Sve to pokazuje da je primarni cilj Puhala - privlačenje pažnje koja je svrha samoj sebi.
Ako je i od psihologa poznatog po tome da učestalo neupućeno komentira sve moguće teme i miješa se u sve živo - previše je.
Srđan Puhalo je rođen 1972. godine u Foči, ali je odrastao u Kalinoviku. Magistrirao je socijalnu psihologiju 2009. godine u Banjoj Luci.&nbsp;

Doveo u pitanje broj ubijene djece opkoljenog Sarajeva, a onda tražio da ga zovnu u emisije

Srđan Puhalo: Analitička starleta

U jeku sigurnosne i ekonomske krize globalnih razmjera zemlje ovog regiona suočavaju se s deficitom odgovornih, mudrih i budućnosti posvećenih političara. Valjda je to i usud ovog dijela Evrope, jer je Balkan kroz historiju, uz sve nedaće s kojima se svijet suočavao, uvijek imao barem jednu više. Jedna nevolja više danas je, nažalost, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. 
Kako za Bosnu i Hercegovinu, prema kojoj skoro pa svakodnevno odapinje otrovne strelice, tako i za Hrvatsku, koja se u evropskim okvirima ovakvim predsjednikom i ne može baš pohvaliti. 
Ruska agresija na Ukrajinu mobilizirala je cijeli svijet, a u regionu, posebno na početku suludog rata, rasplamsala stare čežnje za prekrajanjem mapa i nade da će se haos na istoku Evrope moći iskoristiti za takve nakane. 
Političari u BiH, zagledani u Američku ili Rusku ambasadu, svako sa svojim adutima, tražeći podršku s Istoka ili Zapada, nezainteresirani su za bilo kakav dogovor. Građani - suočeni s borbom za puko preživljavanje - dodatno su uplašeni ukupnim ambijentom u kojem je teško naći razloga za optimizam. 
U takvom ambijentu Milanović ponovo dolijeva ulje na vatru, otvoreno se miješajući u unutrašnja pitanja međunarodno priznate BiH i najavljujući podršku stvaranju trećeg entiteta na njenoj teritoriji. 
Svakom izjavom on ide i korak dalje, pa je i stoljećima kasnije počeo izricati presude da su (i) SAD nastale na genocidu!? U njegovom vokabularu analitičari su već, između ostalog, prepoznali i termine nekadašnjih sovjetskih političara, ali mali Putin s Pantovčaka precijenio je vlastitu snagu i poziciju. 
Zna to i dobar dio građana koji su mu svojevremeno dali glas, međunarodnih zvaničnika koji u njegovom liku prepoznaju malog Putina, ali i Bosanci i Hercegovci koji su svjesni da nam s otvaranjem starih rana i sukoba nikada neće biti bolje. Uostalom, građani su već naviknuti na to da ovdašnji političari i ne znaju, i ne mogu bolje, pa ratoborne izjave sa svih strana posmatraju s distance, kao dosadni igrokaz kojem kraja nema.&nbsp;

Političari u BiH, zagledani u Američku ili Rusku ambasadu, svako sa svojim adutima, nezainteresirani su za bilo kakav dogovor

Milanović: Ponovo dolijeva ulje na vatru

Opasne izjave

Na jednoj strani Real Madrid, a na drugoj Mančester siti. Englezi (iako ih je u tom timu najmanje) imali su prednost prve utakmice i vodili do samog finiša i u revanšu u Madridu, a onda su pali i Real je ponovo finalista Lige prvaka. Problematizira se sada taktika Pepa Gvardiole (Guardiola), čiji je tim natjeran da bjesomučno ispucava duge lopte i tako izgubi svoju igru, ali, kada se po strani ostave taktičke zamisli koje su, ruku na srce, Sitiju garantirale prolaz u finale sve do sudijske nadoknade, jasno je da Real i Mančester siti još dugo neće biti na istom nivou.
Kada neki igrač obuče dres Reala, htijenje, harizma, pa i muškost, i sve drugo mu se poveća za desetke postotaka u odnosu na ono što već ima kao vrhunski igrač, jednom je neko rekao. 
To je, jednostavno, u kolektivnom identitetu kluba koji je navikao desetljećima igrati na samom vrhu. Tim Pepa Gvardiole to nema, jer koliko god su dobri i imaju vrlo kvalitetne igrače i trenera, klupski mentalitet i historiju ne možeš kupiti. 
Siti je veliki, osvajat će i dalje trofeje, ali taj zanos igrača, taj značaj bijelog Realovog dresa koji nose uvijek će igračima madridskog kluba dati da su koji tren brži. Nekad ni to neće biti dovoljno za pobjedu, ali Real je Real.
Naravno, Siti nije klub bez tradicije, ali Siti će se još načekati da bude klub „velike tradicije“, kultni klub, a u tom razvoju situacije doživljavat će povremene šokove, baš kakav im je sada priredio Real.
I možda najgore tek dolazi za skupi tim Pepa Gvardiole, jer još jedan kultni klub prijeti. Liverpul je samo na bod zaostatka u prvenstvu, iako je i tu prednost Sitija bila velika, pa bi se moglo desiti da „Građani“ još više stradaju, a tek to bi bio vrhunac tragedije.

Kada neko obuče dres Reala, sve mu se povećava za desetke postotaka

Kolektivni identitet

Izbori u BiH bit će održani 2. oktobra ove godine. Ovo je definitivna odluka koju je CIK objavio jučer. Podsjetimo, mjesecima je izražavana bojazan da li će izbori u našoj zemlji ove godine uopće biti održani, s obzirom na to da su iz HDZ-a BiH i HNS-a otvoreno prijetili da će, u slučaju neusvajanja novog Izbornog zakona, biti spremni blokirati ili bojkotirati izbore te da je Vijeće ministara odbilo odobriti sredstva za održavanje izbora. 
U istom ritmu nastavili su i nakon što je CIK objavio svoju odluku. Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, kazao je kako ne postoje uvjeti za održavanje izbora, dok je lider HDZ-a Dragan Čović bio daleko oštriji, poručivši kako ovu odluku CIK-a smatra „izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH“.
Naravno, prethodno je Čović imao nešto drugačiju izjavu, kada je rekao da nema razloga da HDZ ne izađe na izbore.

No, činjenica da su najviši zvaničnici zapadnih sila više puta jasno i nedvosmisleno poručili da izbori moraju biti održani ukazuje na to da se u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji hrvatske nacionalne stranke neće usuditi prkositi volji vodećih sila.

Građani BiH će na izborima, prema svemu sudeći, glasati po postojećem Izbornom zakonu. No, kao što je volja i intervencija zapadnih sila bila (i dalje jeste) neophodna da se izbori uopće održe, bit će neophodna i da izbori budu što je moguće pošteniji i transparentniji, posebno uzimajući u obzir masovne krađe kojima smo do sada svjedočili.
Naravno, angažman međunarodne zajednice bit će neophodan i da HDZ provede drugi potencijalni scenarij, sličan onom iz 2018., odnosno da blokira implementaciju izbornih rezultata.
Sama činjenica da će, uprkos svim prijetnjama i pritiscima, izbori na kraju biti održani već je sama po sebi poraz HDZ-a, čije prijetnje i pritisci, potpomognuti iz susjedne Hrvatske, nisu urodili plodom.
No, poraz neće biti potpun sve dok ne budemo živjeli u sistemu u kojem će svaki pokušaj ovih snaga, kao i SNSD-a, da prijetnjama, ucjenama i udarima na državu izdejstvuju svoje političke ciljeve završiti ogromnom štetom po njih same, a da to ne okrzne i državu.
Posljednjih petnaestak godina živjeli smo upravo u suprotnom procesu - država je postajala sve nemoćnija, a oni silniji.

Građani BiH će na izborima, prema svemu sudeći, glasati po postojećem Izbornom zakonu

HDZ-ov poraz

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/398/jurgen-klopp">Jirgen Klop (Jurgen Klopp)</a><a href="Jirgen Klop (Jurgen Klopp) još jednom je pokazao zbog čega je jedan od najboljih fudbalskih trenera današnjice."></a><a href="Jirgen Klop (Jurgen Klopp) još jednom je pokazao zbog čega je jedan od najboljih fudbalskih trenera današnjice."></a> još jednom je pokazao zbog čega je jedan od najboljih fudbalskih trenera današnjice. Njemački stručnjak je po treći put za pet godina doveo Liverpul do finala Lige prvaka.
Nakon što je njegov tim gubio na poluvremenu uzvratne utakmice protiv Viljareala 2:0, čime je anulirana njegova prednost iz prvog duela, Klop je u svlačionici uspio probuditi svoje igrače, koji su u nastavku susreta izdominirali i slavili 2:3.
Klopu će ovo biti četvrto finale Lige prvaka, budući da je, osim tri s Liverpulom, jednom to učinio i s Borusijom Dortmund. Tako je ušao u odabrano društvo trenera kojima je to isto uspjelo - Miguelu Munjozu (Real Madrid), Aleksu Fergusonu (Mančester Junajted), Karlu Anćelotiju (Milan i Real Madrid) i Marčelu Lipiju (Juventus).
Jirgen Klop rođen je 16. juna 1967. godine u Štutgartu. Trenerskim poslom počeo se baviti 2001. godine u Majncu, klubu u kojem je kao igrač proveo skoro cijelu karijeru. Sedam godina kasnije preuzeo je Borusiju Dortmund, s kojom je osvojio dva naslova prvaka Njemačke i još tri trofeja. Trener Liverpula je od 2015. godine, a s „Redsima“ je osvojio pet trofeja, uključujući naslov prvaka Engleske 2019./2020. i Ligu prvaka 2018./2019.

Nijemac s četvrtim izborenim finalem Lige prvaka ušao u odabrano društvo trenera

Jirgen Klop: Velikan među velikanima

Zločin je zločin. I ko god da je ubio vojnike u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, treba i mora odgovarati. Ali samo na osnovu činjenica i jasnih dokaza i onoga što su utvrdili pravosudni organi. Sve nasilu, samo kako bi se zadovoljili nečiji politički prohtjevi, mora u startu biti zaustavljeno. A da li će, to je veliko pitanje.
Ono što se, također, mora, nakon 30 godina laži i manipulacija, jeste konačno staviti tačka na tačan broj stradalih vojnika JNA tog 3. maja 1992. godine.
Tačnije, mora se stati ukraj lažljivom režimu iz RS koji već godinama svjesno manipulira i iskrivljuje činjenice o dešavanjima u Dobrovoljačkoj. 
I te laži o stradanjima stotina vojnika traju već 30 godina.
Sarajlije i građani BiH naslušali su se raznih laži o tome da su ubijena najprije 42 vojnika, a da ih je na stotine ranjeno. Kako su godine odmicale, broj se smanjivao, ali su laži ostajale.
Godinama se svjesno iskrivljuju činjenice, zloupotrebljavaju porodice, a obilježavanja u Dobrovoljačkoj koriste za politička prepucavanja.
Isto je bilo i jučer. Boračka udruženja iz RS, potpomognuta ministrom za boračka pitanja, tvrdila su da je u Dobrovoljačkoj ubijeno devet vojnik, a ranjeno 26.
Ne uzimaju se obzir ni istrage ni optužnica Tužilaštva BiH, koje je prije sedam dana optužilo deset osoba.
U optužnici Tužilaštva BiH jasno je navedeno da je ubijeno osam vojnika, a da su ranjena 24.
To izgleda nikoga ne zanima. Režim u RS se vodi očitom izrekom da sto puta ponovljena laž postaje istina.
I snimak Milutina Kukanjca, generala i bivšeg komandanta 2. armijske oblasti JNA&nbsp;u RS, kriju ko zmija noge.
- Činjenica je da je poginulo šest ljudi - rekao je Kukanjac 1994. godine.

Nakon 30 godina manipulacija konačno se mora staviti tačka na tačan broj stradalih vojnika JNA 3. maja 1992.

Delegacija iz RS u bivšoj Dobrovoljačkoj

Prevare i laži!

Ono što je uspjelo Karlu Anćelotiju (Carlo Ancelotti) proteklog vikenda, nikada nikome nije.
Legendarni italijanski stručnjak ispisao je historiju fudbala, postavši prvi trener koji je osvajao titule u pet najjačih evropskih liga.
Nevjerovatan niz zaokružio je s Real Madridom, kojem je donio jubilarni, 35. šampionski naslov u Španiji.
U Italiji je bio prvak s Milanom 2004., u Engleskoj s Čelzijem 2010., u Francuskoj s PSG-om 2013., a u Njemačkoj s Bajernom 2017. godine.
Karlo Anćeloti rođen je 10. juna 1959. godine u Ređiolu. Vodio je brojne velikane, poput Parme, Juventusa, Milana, Čelzija, PSG-a, Real Madrida, Bajern Minhena, Napolija i Evertona.
U bogatoj trenerskoj karijeri, koja traje od 1996. godine, osvojio je 22 trofeja.
Jedan je od samo tri trenera koji su osvajali Ligu prvaka tri puta (dva puta s Milanom i jednom s Real Madridom).

Italijan postao prvi trener koji je osvojio titule u pet najjačih evropskih liga

Karlo Anćeloti: Jedinstveni rekord

Loptu je uzeo Ivica Osim. Štraus s Grbavice sad dribla jednog, drugog, trećeg igrača. I, dragi slušatelji, dok protivnici Osimu ne uzmu loptu, ostavljamo vas da slušate bečke valcere iz našeg studija... Pričalo se da je jednom prilikom u radioprijenosu ovo rekao legendarni komentator Mirko Kamenjašević.

Muzika, vjerovatno, tada nije puštena, jer se, ako se i desilo, radilo tek o maštovitoj opasci komentatora, ali "valcer" Štrausa s Grbavice nije prestajao godinama poslije, kao što će teško i u budućnosti prestati. 
Taj ples kroz glave ljudi, ta moć da opčini ljude, da uvijek bude razborit i na pravoj strani, nije ništa drugo nego do najskladnija muzička ili plesna izvedba.

A znao je to napraviti Ivica Osim iako nikada nije imao cilj da impresionira, a u tome je i ležao najveći mangupluk popularnog Švabe.

Bio je jednostavan, ali itekako ozbiljan i karizmatičan, te je mogao stajati uz rame najvećoj gospodi, ali i običnim radnicima. Mogao je to Ivica Osim, isto kao što je znao sa specifičnim karakterom sarajevske raje, ali i Japanaca.
Mogao je dići nos do neba jer je imao karijeru, novac, rezultate, porodicu, ali nije. Mogao je on to kao niko drugi, ali se uvijek vidio dijelom raje, a raja je znala da među sobom ima nekoga ko se neće rađati baš svakog dana.
Ivica Osim otišao je u 81. godini, ali se bez imalo ustručavanja može reći da je otišao jedan od najvećih sportista koje je naš sport imao. Njegov Željo, njegov grad, njegova BiH i njegov svijet pamtit će da su imali Švabu, a to je svakako velika privilegija.

Mogao je dići nos do neba jer je imao karijeru, novac, rezultate, porodicu, ali nije

Bečki valcer

Nakon pandemijskih i inih višegodišnjih pauza pojedini sindikati&nbsp;prvomajske proslave pomalo stidljivo vraćaju u gradske parkove, gdje će, kako to tradicija nalaže, za Praznik rada građanima i radnicima biti podijeljene porcije&nbsp;graha.

Tako će u zemlji u kojoj skoro polovina građana živi na granici ili ispod granice siromaštva i u kojoj piletina samo što nije postala luksuz prvomajski grah za mnoge biti baš praznik.
I dok će se, eto, u pojedinim gradovima organizirati proslava uz grah i reći nam da sindikalne aktivnosti ipak nisu zamrle, činjenica je da smo zaboravu prepustili Prvi maj i njegovo istinsko značenje. Pravo na pošteni rad i mogućnost života dostojnog čovjeka odavno ne stanuju u BiH.&nbsp;
U ovoj zemlji više od polovine radnika dobije plaću nešto višu od 600 KM. Nije da su se pomirili s tim, ali u toj borbi za veća primanja svjedočimo razjedinjenosti i okretanju radnika jednih protiv drugih, a i sindikalnih organizacija. Živjeti od prosječne plaće u BiH je skoro pa nemoguća misija. Trebalo bi vidjeti koliko je porodica u kojoj su zaposleni punoljetni članovi.&nbsp;

Ništa novo, reklo bi se, kao što nam je odavno postalo svejedno to što iz godine u godinu zemlju napuštaju svi, a najviše mladi, sposobni, perspektivni.

Koga je zabrinulo to što je BiH u posljednjih devet godina napustilo skoro pola miliona ljudi? Samo prošle godine je iz BiH otišlo 170.000 naših sugrađana. Za neke su to možda samo suhoparni brojevi, ali svi oni nose lične priče ispisane političkom situacijom, društvenom nebrigom, stranačkim zapošljavanjem i kadroviranjem...
Svi oni, posebno mladi i perspektivni, odlaze u potragu za boljim životom. Svjesni da ni oni, a ni njihovi očevi i majke ne mogu kvalitetno živjeti od svog rada, a da im se pri tome gaze radnička prava, odlučili su mahnuti takvom životu.
Ili, jednostavno, ne žele životariti pa dočekati penziju od koje je pitanje kada će i koliko će moći kupiti voća, a kada meso za ručak i koliko će puta pojesti grah, uz koji smo tradicionalno i ponosno proslavljali Prvi maj.&nbsp;

Pravo na pošteni rad i mogućnost života dostojnog čovjeka odavno ne stanuju u BiH

U ovoj zemlji više od polovine radnika dobije plaću nešto višu od 600 KM

Prvomajski grah

Sjećate se jedne od najpoznatijih bajki na svijetu "Carevo novo odijelo" pisca Hansa Kristijana Andersena (Christian)?

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta očigledno se sjeća pa je građane bh. prijestonice pokušao staviti u isti koš kao naivnog junaka Andersenove bajke kojeg su lažni tkači prevarili i, kako bismo danas rekli, prodali mu maglu. 
Car je na kraju krcatim trgom hodao nag jer ga je bilo sramota priznati da ne vidi nikakvu kreaciju, dok su mu najbliži saradnici, također se srameći, govorili kako ništa ljepše vidjeli nisu.
A i narod okupljen je šutio. Sramota ih i plaše se cara. Dok dijete nije povikalo da je car nag.
Tako Šteta već mjesecima zavlači građane Kantona Sarajevo izgradnjom tramvajskih stajališta, šina, ali i drugih infrastrukturnih projekata u KS. Rokovi su davno probijeni, ali ih on dodatno pomjera. I misli da će svi šutjeti.
Potpisao je ugovor vrijedan 40 miliona KM sa sumnjivom kineskom firmom o obnovi tramvajskih šina. I sakrio ga od javnosti.
I opet, samo građani ispaštaju.&nbsp;

Već mjesecima zavlači građane Kantona Sarajevo izgradnjom tramvajskih stajališta, šina, ali i drugih infrastrukturnih projekata u KS

Adnan Šteta: Štetine ublehe

Zoran Milanović uspio je iskopati novo dno iako smo mislili da nas od njega više ništa ne može iznenaditi. Predsjednik Hrvatske kazao je kako će spriječiti ulazak Finske u NATO sve dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona u BiH, odnosno dok se ne dobije zakon po Čovićevoj mjeri. Ova izjava izazvala je šok i nevjericu na međunarodnoj sceni, no, da tu nije u pitanju obično lupetanje kojim se povlađuje radikalno desničarskim snagama i prijeti Bošnjacima, pokazuje ostatak izjave. Naime, Milanović je iskazivao negodovanje što Finska uopće želi biti dio NATO saveza, tvrdeći kako time "pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko". 

Nije to jedina izjava na ovom tragu. Naime, prethodno je Milanović, također, šokirao svojim tvrdnjama da su Ukrajinci "gurnuti" u rat s Rusijom te da Ukrajini svakako nije mjesto u NATO-u. 
Dakle, u trenucima kada čitav civilizirani svijet solidarno stoji uz Ukrajinu i agresorskoj Rusiji nameće žestoke sankcije, Milanović svemu tome udara kontru i smatra da ne treba "čačkati medvjeda". Usto, Milanovićev kabadahijski stil ponašanja i retorika izgledaju kao preslikani od ostalih Putinovih saveznika u Evropi, od Marine le Pen do Milorada Dodika. Šta stoji iza ovoga?

"Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvače kao patka, onda je, vjerovatno, patka", rekli bi Amerikanci.

Tako i u slučaju Milanovića više nema nikakve sumnje da se radi o još jednom u plejadi političara koje je Kremlj uspio podvaliti na čelo neke države i koji, u skladu sa svojim mogućnostima, obavlja zadatak destabilizacije političkih prilika u Evropi i provođenja ruske agende. A u tom pogledu i Milanovićev destruktivan odnos prema Bosni i Hercegovini treba posmatrati kao dio jedne šire agende i politike koja se vodi ne s Pantovčaka, nego iz Kremlja.
Koja je bila cijena toga - eh, to je ono što ćemo tek saznati.

Derek Šole: Podrška BiH

Počnite, pobogu, raditi

Karlos Alkaraz: Čudo iz Mursije

Zlo nije pobijeđeno

Zabrađeni Stjepan

Srđan Puhalo: Analitička starleta

Opasne izjave

Kolektivni identitet

HDZ-ov poraz

Jirgen Klop: Velikan među velikanima

Prevare i laži!

Karlo Anćeloti: Jedinstveni rekord

Bečki valcer

Prvomajski grah

Adnan Šteta: Štetine ublehe

Putinov bojovnik

Kolumne

Derek Šole: Podrška BiH

Počnite, pobogu, raditi

Karlos Alkaraz: Čudo iz Mursije

Zlo nije pobijeđeno

Zabrađeni Stjepan

Srđan Puhalo: Analitička starleta

Opasne izjave

Kolektivni identitet

HDZ-ov poraz

Jirgen Klop: Velikan među velikanima

Prevare i laži!

Karlo Anćeloti: Jedinstveni rekord

Bečki valcer

Prvomajski grah

Adnan Šteta: Štetine ublehe

Putinov bojovnik