Bosanskohercegovački zvaničnici u Evropskom parlamentu ličili su na sve osim na ozbiljne državnike i diplomate koji bi nas trebali predstavljati u Evropi i svijetu. Naprotiv! Milorad Dodik, Dragan Čović, Šefik Džaferović i Željko Komšić u svojim obraćanjima bh. parlamentarcima izgledali su kao raštimani orkestar, bez vođe i dirigenta.
U dva sata obraćanja svako je okrenuo na svoj mlin. O problemima građana se najmanje govorilo, kao i o deblokadi rada institucija i kočničarima napretka, kako bismo, nakon 30 godina sumorne ratnohuškačke politike, konačno svi progledali. 
Isplivale su tako lične nestrpljivosti, a bh. državnicima jedino je, izgleda, bilo bitno ko će koga više ocrniti pred EU parlamentom.
I tako redom. Počeo je Komšić, završio Čović. Svi su krivi jedni drugima za to što 30 godina loše živimo. I mi to znamo, ali uvidjeli su i parlamentarci ko vodi državu BiH, kako se Dodik primitivno ponaša - psuje, vrti se u stolici, zuri u plafon. 
“Pomozite nam, RS se neće otcijepiti”, reče Dodik, “Bošnjaci su dominantni”, nastavi Čović. Hrvati nisu toliko ugroženi, ocijeni Džaferović, a Komšić, opravdano, optuži Čovića i Dodika da su Putinovi igrači.
Kad se prašina slegla, prošla halabuka, dobili su pljusku jer EU parlamentarci nisu bh. delegati i stranački pijuni koji plješću na besmislice svojih šefova.
Uslijedila je žestoka paljba, Dodik i Čović su se ozbiljno morali pravdati, ali i crvenjeti pred parlamentarcima koji će sutra odlučivati o tome koliko smo ozbiljni za ulazak u EU.
Kada su čuli retoriku, izjave i podvale, dobili su realnu sliku. Elita koja nas je predstavljala u Briselu samo nas je još više udaljila od EU puta.
Bolje nismo ni zaslužili kada biramo iste 30 godina. Kočničare i ruske igrače.

Bh. državnicima jedino je, izgleda, bilo bitno ko će koga više ocrniti pred EU parlamentom

Džaferović, Dodik i Čović u Evropskom parlamentu

Šamarčina iz EU

Iako im je ova država dala samo ružne uspomene iz prošlosti, a besperspektivnost i nebrigu danas, armija mladih, obrazovanih i utjecajnih ljudi širom Evrope i svijeta jedna je od najjačih garancija njenog opstanka i bolje budućnosti.&nbsp;Aldina Topčagić dio je stroja koji se nikada nije želio niti mogao odreći svoje domovine, a koji sanja dan kad će ona biti bolja, jača, pravednija i obzirnija prema svim svojim građanima, dovoljno prostrana za sve, bez obzira na to kako se zovu. Mlada umjetnica, rođena u Bosanskom Novom, koja godinama živi i stvara u Austriji, ali i širom Evrope, scenu je privremeno zapostavila nakon što je osjetila novu prijetnju stabilnosti i miru u BiH. 
Inicirala je jednu od najboljih i veoma važnih debata o BiH pred Evropskim parlamentom, na kojoj su prezentirani problemi ove države, ali i želja većine njenih stanovnika da žive u demokratskoj, sigurnoj, evropskoj zemlji. U pitanju su želje podjednako jake u svakom dijelu države. 
Ovo je vrijeme kada moramo pokazati odgovornost prema našem porijeklu i korijenima, pojasnila je Aldina Topčagić glavni motiv svog aktivizma. 
 &nbsp;

Iako godinama živi u Austriji, ne želi niti se može odreći svoje domovine

Topčagić: Sanja dan kada će BiH biti jača

Aldina Topčagić: Odgovornost prema korijenima

Sankcije Rusiji su sve jače i ta država ne može pristupiti gotovo nijednoj važnijoj međunarodnoj instituciji, ali ostat će upisano da je jedan ruski satelit ipak uspio proći radar i da će se naći za stolom s predstavnicima Evropske unije. Milorad Dodik dobio je poziv da prisustvuje sastanku bh. političara (Dodik, Komšić, Džaferović, Čović) sa poslanicima Odbora za vanjska pitanja Evropskog parlamenta u Briselu.&nbsp; 
I ništa tu ne bi bilo čudno da se ne radi o čovjeku s američke crne liste, ali, što je u aktuelnom trenutku još bitnije, osobi koja je jedina stala na stranu Rusije u agresiji na Ukrajinu.
Dodik je, istina, veoma mala politička enklava s ruskim mirisom u Evropi, ali i pored toga je začuđujuće da je Evropa zažmirila na njegov odnos prema ukrajinskoj krizi.
Možda je i Dodik zažmirio posljednjih nekoliko dana... Rukuje se sa, po njemu, „nepostojećim“ visokim predstavnikom, kaže da ne planira secesiju i predstavlja se mirotvorcem.
Nije to ništa čudno, jer od antologijskih izjava o zločincu Radovanu Karadžiću, pa do veličanja istog Dodik je znao ploviti, pa što ne bi i sada malo aterirao po potrebi. Lagano se sakrio iza pozicije u Predsjedništvu i došao u šetnju Evropom.
Možda malo da izbistri glavu pred proces u kojem se neće moći umotati u plahtu s natpisom “Narodna skupština RS”. Za prevaru u vezi s kupovinom nekretnine u Beogradu ipak će morati odgovarati sam, a klupko se tu poprilično odmotalo.

Možda malo da izbistri glavu pred procese u kojima se neće moći umotati u plahtu s natpisom “Narodna skupština RS”

Dodik u Evropskom parlamentu zajedno sa Džaferovićem i Čovićem

Satelit ispod radara

U državi koja je podijeljena, opozicija posvađana, vlast godinama uspavana, na kraju je ipak pobijedio razum kada je u pitanju odluka da se ukinu akcize na gorivo i barem donekle građanima olakša život u moru poskupljenja i kojekakvih nameta.

Istina, odluka nije još stupila na snagu i mora je potvrditi Dom naroda Parlamenta BiH, koji bi u ovoj situaciji, također, morao biti ažurniji i zakazati hitnu sjednicu.
Suludo je čekati 14 dana da se ona održi i potvrdi izmjena zakona na koju čeka cijela država.
Međutim, pohvalno je da je od prisutna 32 poslanika u Predstavničkom domu čak 31 glasao za izmjene. Suzdržan je, greškom, bio Nebojša Radmanović, jer nije ugasio kompjuter. I da je bio u sali, ne bi glasao, ali to je neki drugi par rukava.
Iako se SDP-u, predlagaču izmjena, spočitava prikupljanje poena, u ovakvim slučajevima, koliko ko god mislio drugačije, nema mjesta politikantstvu. Svaki prijedlog da se pomogne građanima i od koga god došao je dobar. Vlast i postoji zbog građana koji je biraju.

Kada su u pitanju životni problemi, svi moraju biti kao jedno, i vlast i opozicija, jer ukrajinska kriza neće brzo proći, a očekuju nas novi ekonomski udari.

Ruku su digli i poslanici opozicije iz Republike Srpske, koji su prije toga bojkotirali rad Parlamenta Bosne i Hercegovine zbog Inckovog (Inzko) zakona o negiranju genocida.
A ruka podignuta za ukidanje akciza na gorivo, ali i ostale derivate, što prati i lančano sniženje ostalih cijena namirnica, ruka je i za spas životnog standarda.
Pohvalno je da su na pitanju akciza konačno zatrpane ratne sjekire, netrpeljivosti, razmirice.
Pokazalo se kako Parlament treba i mora raditi. Samo zajedno i jedinstveno možemo i moramo izaći na zelenu granu, ostavljajući po strani ratnu retoriku.
Kome je do rata, pravac Ukrajina. Daleko im naša kuća bila.

Kome je do rata, pravac Ukrajina. Daleko im naša kuća bila

Međutim, pohvalno je da je od prisutna 32 poslanika u Predstavničkom domu čak 31 glasao za izmjene

Pobjeda razuma: Vlast i postoji zbog građana

Real Madrid uspio je izbaciti PSG i plasirati se u četvrtfinale Lige prvaka, a najzaslužniji za preokret i trijumf (3:1) Kraljevskog kluba bio je Karim Benzema.

Francuz je tri puta zatresao mrežu gostiju iz Pariza te došao do brojke od 309 golova u dresu Kraljevskog kluba, postavši njegov treći najbolji strijelac svih vremena. Preskočio je legendarnog Alfreda Di Stefana (308), a ispred njega su ostali još Raul Gonzalez (323) i Kristijano Ronaldo (Cristiano, 450).
Pritom je srušio i rekord Lige prvaka. Naime, u dobi od 34 godine i 80 dana postao je najstariji igrač ovog takmičenja koji je zabio het-trik, a rekord je uzeo od sunarodnjaka Olivijea Žirua (Olivier Giroud).
Karim Benzema rođen je 19. decembra 1987. godine u Lionu. Tu je i počeo karijeru, a poslije četiri uzastopne titule prvaka Francuske 2009. godine je u transferu vrijednom 35 miliona eura preselio u Real Madrid. S Kraljevskim klubom je osvojio sve što se može osvojiti. Tri puta je bio prvak Španije, četiri puta prvak Evrope, a u karijeri ima ukupno 28 trofeja.

Francuz postao treći najbolji strijelac u historiji Real Madrida

Karim Benzema: Nadmašio Di Stefana

Zvuči kao tragikomedija, ali Milorad Dodik je na jučerašnjem sastanku s njemačkom ministricom vanjskih poslova Analenom Berbok (Annelenom Baerbock) tražio "omekšanje" briselske administracije i kandidatski status za BiH. 

Dakle, isti onaj Dodik koji je godinama ciljano, predano, dosljedno radio na blokiranju svih evropskih procesa u BiH i općenito kočio ovu državu gdje god je mogao.
Da je Dodik očito popustio pod pritiskom, pokazuje i činjenica da je u srijedu, nakon višemjesečnog bojkota, njegova stranka ne samo ponovo bila u državnim parlamentarnim klupama nego i glasala za brojna korisna rješenja, od zakona koji su uvjet za nastavak evropskog puta, do ukidanja akciza na gorivo.
Naravno, ne treba čuditi ako je trgovac iz Laktaša opet spreman da promijeni mišljenje. Ta, nije da ga je ikad i imao. 
Iznenadno smekšavanje Dodika i njegove stranke ima isti uzrok kao i njegovo radikaliziranje - Rusiju. Zaokret Dodika iz proevropejca u radikalnog srpskog nacionalistu koincidiralo je s njegovim povezivanjem s Putinovim režimom.

Godinama mu se takva politika tolerirala. No, onda su uslijedile američke sankcije, pa je poslije i Putin napao Ukrajinu te na taj način sebe doslovno odvojio od ostatka Evrope. Dodiku Rusija sada postaje daleko, a on jedan provincijski poltrončić okružen premoćnim neprijateljima u globalnom ratu.

Naravno, trgovac od Laktaša je sada u golemom strahu, dijelom za pare koje je deponirao u Rusiji, ali još i više za spašavanje gole fizičke slobode i opstanka. No, Dodiku se, sa svim njegovim kriminalnim aferimima, mržnjom i haosom koje je sijao, ne smije halaliti, da se ne znam s koliko pepela pospe i kakvu saradnju ponudi. Umjesto toga, treba ga se, poput Janukoviča, odlučno baciti na smetljište historije, da tamo truhne prezren i osramoćen.
A po pitanju BiH, čini se da, nakon dugo vremena, imamo razloga da budemo optimisti. Odsijecanjem mračne ruske šape koja ju je davila naša će zemlja napokon prodisati.

Odsijecanjem mračne ruske šape čini se da će naša zemlja napokon prodisati

Dodik: Trgovac od Laktaša je sada u golemom strahu

Dodiku nema halala

Dok normalne države i njihove vlasti razmišljaju o svojim građanima i privredi, donose mjere kako bi ublažile globalne poremećaje izazvane agresijom na Ukrajinu, nastoje zaštititi najugroženije, vlasti u BiH još razmišljaju i tješe građane da će sve biti uredu. Koliko su uvjerljivi, svjedoče i prazne palete, gdje je do maločas stajalo brašno u trgovinskim centrima širom BiH. Žitnica Evrope je sada ratno područje, neizvjesno je hoće li ludilo stati kako bi ukrajinski ratari stigli obaviti proljetnu sjetvu, svijet traži alternativu za snabdjevenije žitom i energentima, jer se na one iz Rusije, također, ne može računati. Države regiona računaju stanje zaliha i već donose mjere zabrane i ograničenja izvoza misleći na svoje stanovništvo. 
Za to vrijeme 13 bh. ministarstava poljoprivrede i 14 vlada, sa svim svojim budžetima, za sve poslijeratne godine nisu uspjeli iskoristiti domaće resurse i zapuštene parcele, uposliti dio stanovnika kojima bi garantirali otkup, pa osigurati barem polovinu potrebnih zaliha pšenice da bez hljeba ne bismo ostali.

Uzalud dugogodišnja upozorenja stručnjaka i nevladinih organizacija te precizne računice koliko smo milijardi nakon rata potrošili na uvoz hrane. Sada se suočavamo s prijetnjom da svoje nemamo, tuđe ne možemo dobiti ili će ono što uspijemo kupiti većini građana s malim ili bez ikakvih primanja biti nedostupno.

Ipak, ruka je ponovo pružena iz susjedne Srbije. Bez obzira na to šta o njemu mislili, koji detalj iz njegove biografije pamtili i koliko mu danas vjerovali, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obećao je da će zalihe pšenice iz Srbije biti dostupne i državama regiona.
Na stranu sada njegovi motivi, ali Vučić je još jedanput održao lekciju svim bh. zvaničnicima, podjednako i Banjoj Luci i Sarajevu, Tegeltiji, Novaliću, Cvijanović, Džaferoviću, Komšiću i Dodiku, što nisu mislili na vrijeme pa su globalnu krizu dočekali uz prazna skladišta.

Ipak, ruka je ponovo pružena iz susjedne Srbije, jer naša država uvijek spava

Vučićeva lekcija

Bajern Minhen je na putu ka četvrtfinalu Lige prvaka deklasirao Salzburg 7:1. Bavarci su za samo 23 minute uspjeli doći do tri gola prednosti, a sva tri postigao je poljski napadač Robert Levandovski (Lewandowski). U 12. i 21. minuti Levandovski je realizirao kaznene udarce koje je sam izborio, a zatim je u 23. minuti poentirao i iz igre, nakon što je blokirao ispucavanje gostujućeg golmana Filipa Kena (Philipp Kohn). Poljski majstor time je postavio novi rekord, postigavši najbrži het-trik u historiji takmičenja. Dosad je taj rekord (do 24. minute) držao Marko Simone (Marco) za Milan protiv Rozeborga u sezoni 1995./1996.
Osim toga, Leva je potvrdio 12. pogodak ove sezone u Ligi prvaka te prestigao Ajaksovog napadača Sebastijana Alea (Sebastian Haller).
Robert Levandovski rođen je 21. avgusta 1988. godine u Varšavi. Karijeru je počeo u lokalnoj Delti, da bi preko Zniča došao do Leha, odakle je 2010. napravio transfer u Borusiju Dortmund. S „Milionerima“ je dva puta bio prvak, da bi ga 2014. doveo Bajern Minhen.
U dresu bavarskog kluba osvojio je 18 trofeja te dobio pregršt individualnih nagrada, od kojih je kruna titula najboljeg igrača svijeta u izboru FIFA-e.

Napadač Bajerna postavio rekord Lige prvaka

Robert Levandovski: Najbrži het-trik

Leonardo Dikaprio (DiCaprio) donirao je 10 miliona dolara za podršku Ukrajini. Ovo je do sada jedna od najvećih, ako ne i najveća pojedinačna donacija za zemlju pogođenu ruskom agresijom.
Kako se može čuti, legendarni Dikaprio nije želio da se objelodani ovaj njegov velikodušni i humani gest, ali je vijest nekako dospjela u javnost. Ipak, jasno je da samo najveći pomažu i - šute.
Glumac je duboko vezan za Ukrajinu jer je njegova baka&nbsp;po majci Helene Indenbirken rođena u Odesi kao Jelena Stepanovna Smirnova. Odande je 1917. s roditeljima emigrirala u Njemačku, gdje je rođena Dikaprijeva majka.
Dikaprio je rođen 11. novembra u Los Anđelesu. Šest puta je nominiran za Oskara, a naposljetku ga je dobio za ulogu u filmu "Revenant".
Osim holivudske karijere, veoma je društveno angažiran i ekološki osviješten. Pomoć Ukrajini nije njegov prvi humani potez. Dikaprio aktivno učestvuje u inicijativama za borbu protiv klimatske katastrofe.

Donirao 10 miliona dolara za Ukrajinu i nije želio da se ta vijest objelodani

Dikaprio: Njegova baka je rođena u Ukrajini

Leonardo Dikaprio: Samo najveći pomažu i - šute

<a href="https://avaz.ba/tag/1080/emmanuel-macron">Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron)</a> jedan je od najaktivnijih evropskih lidera, koji je najprije predvodio diplomatske napore EU da se izbjegne rat, da bi od početka ruske invazije na Ukrajinu nastavio posredovati u postizanju dogovora, zaustavljanju agresije i vraćanju za pregovarački sto. 
Njegovi kontakti s predsjednicima Rusije i Ukrajine Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim su skoro svakodnevni dok pokušava okončati rat koji je već promijenio svijet. Istovremeno se ne ustručava stvari nazvati pravim imenom i u lice Putinu reći da Rusija ničim nije bila ugrožena, da je agresor, te da će Francuska, Evropa i svijet pojačati sankcije. 
Inače, Francuska u značajnoj mjeri mijenja svoju vanjsku politiku nakon što je Evropa, prema riječima njenog predsjednika, nakon ruske invazije ušla u "novu eru". S mnogo više pažnje prate se i događaji na zapadnom Balkanu, pa je francuska avijacija od jučer u dobrovoljnoj misiji i na bh. nebu, kojim patroliraju avioni Rafal.

Uspio  nagovoriti predsjednika Rusije da  IAEA počne svoj rad bez odlaganja

Emanuel Makron: Spašava Evropu

Dok komšije, susjedi i ostale zemlje biraju svog predstavnika koji će ih predstavljati na <a href="https://avaz.ba/tag/4577/eurosong">Eurosongu</a>, muzičkom spektaklu s velikom tradicijom i ugledom, nama je jedino ostalo da sa zavišću gledamo preko plota, da se bavimo njihovim pjevačima, prenosimo reakcije na njihove pjesme, navijamo za njih... A ne tako davno oni su virili preko našeg plota, dolazili u BiH da budu članovi naše evrovizijske delegacije, da pjevaju s nama, da učestvuju u kreiranju nastupa. Bili smo veoma uspješna evrovizijska zemlja - Hari Mata Hari je 2006. osvojio treće mjesto, i uglavnom smo bili u top 10. A onda, neko je isključio muziku.
Godine 2016. posljednji put smo se takmičili na Evroviziji. Otad s BHRT-a uglavnom čujemo da bi oni mnogo voljeli da se vrate na evrovizijsku binu, ali da je novac problem, da su dugovi prema njima problem, kao i njihovi dugovi prema Evropskoj radiodifuznoj uniji koji sa svakom godinom bivaju sve veći, a naš povratak u evropsku muzičku porodicu sve beznadežniji.

Jasno je da treba mnogo novaca, jasno je da iz prazne ne puca, ali isto tako važi i ona - gdje ima volje, ima i načina.

Jasno je da ima dosta onih kojima nije u interesu da se bh. zastava vihori bilo gdje, pa tako ni na evrovizijskoj bini, ali ništa od svega navedenog ne smije biti alibi i opravdanje državnoj televiziji - BHRT-u.
Nije im jednostavno, kao nikome u ovoj zemlji, ali da nam ne bi bilo po onoj “ko ne sluša pjesmu, slušat će oluju”, još jučer se moraju trgnuti i donijeti odluku da se pod svaku cijenu vratimo na Evroviziju. Jer to takmičenje je više od muzike.

Posljednji put smo se takmičili na Evroviziji 2016., sa svakom godinom dugovi bivaju sve veći, a naš povratak sve beznadežniji

Godine 2016. posljednji put smo se takmičili na Evroviziji

Ko ne sluša pjesmu...

I dok su Kremlj i ruski propagandisti godinama prije agresije na Ukrajinu plasirali teze o NATO-u koji putem ove zemlje ugrožava njihovu sigurnost, istina je upravo suprotna - Ukrajina je danas žrtva agresije baš zato što nije dio NATO alijanse.

Rat u Ukrajini je dokaz da je zapadni svijet napravio debelu grešku kada je zakočio procese širenja svoje alijanse, zadovoljavajući se tim da liberalna demokratija stane na granicu između srednje i istočne Evrope. Nakon neuspjeha u Afganistanu i Iraku, olako se pristalo na realističku kaljužu balansa moći između različitih sistema, između demokratija i autokratija. 
No, problem je, kao što nam bezbrojni historijski primjeri pokazuju, što pokušaji "balansiranja" između autokratija i demokratija, prije ili kasnije, vode do napada na potonje od prvih, čim osjete njihovu slabost. 
Ukrajinci plaćaju cijenu agresije i razaranja zbog svoje većinske volje da, za razliku od Rusije, postanu demokratija i okrenu se Zapadu.

Zapad je, srećom, odgovorio žestoko i odlučno stao uz Ukrajinu. Teške sankcije će, izvjesno je, ekonomski uništiti Rusiju, a čini se da zapadni političari polako shvataju da vrata EU i Zapada moraju biti otvorenija.

Putin može dobivati bitke, možda će čak i u Kijev ići, ali rat vodi protiv Zapada, neuporedivo nadmoćnije civilizacijske sile, koji ne može dobiti.
Treba razmišljati dugoročno - šta poslije Putina - te odškrinuti vrata ideji da se i Rusiji sutra ponudi mogućnost da postane dio liberalno-demokratskog poretka, procesa koji je ova država stidljivo započela početkom devedesetih, a onda se opet strovalila u diktatorsku kaljužu.
Ma koliko danas zvuči kao utopija, jedini način da u svijetu trajno zavlada mir jeste da u njemu zavlada liberalna demokratija. I Zapad ne bi trebao postavljati vlastite kočnice ka tom cilju, posebno ne državama koje su već nebrojeno puta iskazale spremnost da budu njegov punopravni dio, poput Ukrajine, ali i Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova.

Putin može dobivati bitke, ali rat vodi protiv Zapada, neuporedivo nadmoćnije civilizacijske sile, koji ne može dobiti

"The West is the Best"

U redovnim okolnostima to možda i ne izgleda tako, ali kad je domovina napadnuta, prestaju sve kalkulacije, ostali planovi postaju sporedni, cilj je pomoći sunarodnjacima da prežive i pobijede. Uz brojne poznate ličnosti porijeklom iz Ukrajine, na pomoći svojoj zemlji angažirana je i poznata holivudska glumica Mila Kunis. Ona je, zajedno sa suprugom Eštonom Kučerom (Ashton Kucher), u okviru svoje kampanje „GoGundME“, u samo nekoliko dana prikupila skoro 16, od planiranih 30 miliona dolara&nbsp;za nabavku humanitarne pomoći za izbjeglice iz Ukrajine, čiji je broj do sada premašio 1,5 miliona. 
- Dok svjedočimo hrabrosti Ukrajinaca, svjedočimo i nezamislivom teretu onih koji su odlučili otići na sigurno. Ovo prikupljanje sredstava predstavljat će pomoć izbjeglicama - poručio je holivudski par.&nbsp;
Mila Kunis rođena je u gradu Černovci u Ukrajini 1983. godine, a u SAD živi od 1991. Iako se, kako kaže, uvijek smatrala ponosnom Amerikankom, nikad kao danas nije bila ponosna što je Ukrajinka.

U samo nekoliko dana prikupila skoro 16 miliona dolara za pomoć izbjeglicama

Mila Kunis: Ponosna Ukrajinka

Nakon informacije da će gorivo, čim zora svane, umjesto 2,80, koštati 4 KM, brzinom svjetlosti, brže od bilo koje ratne mobilizacije, vozači u BiH pohrlili su ka benzinskim pumpama i formirali kolone. Osim u rezervoare, gorivo se sipalo i u kanistere, burad i druge posude, kako bi zalihe potrajale što duže. 
Bjesomučna utrka za litrom više okončana je naglim rastom prihoda prodavača, umorom nosača kanti i radnika benzinskih pumpi, općim čuđenjem šta nam se to dešava i demantijem prvobitno objavljene informacije - neće biti naglog poskupljenja goriva. Bolji dokaz kakav haos, u vrijeme dok svjedočimo ratu i stradanjima na 1.500 kilometara odavde, mogu izazvati neprovjerene, netačne ili namjerno plasirane informacije - od ovog nije ni potreban. 
Građani ove zemlje predugo su pod stresom zbog klime u državi koju im stvaraju domaći političari, do ove u svjetskim okvirima, a dok strahuju hoće li ponovo nekome na um pasti da silom crta nove geografske karte, dok ga slike razorene Ukrajine podsjećaju na one iz bh. gradova od prije tri decenije, traje borba za preživljavanje i strah da će ono što im je potrebno postati nedostupno. 
Danas kao nikada, u vremenu kad se određuje budućnost cijelog čovječanstva, kad informacije putuju brže nego ikada prije, ogromna je odgovornost na svakome od nas. Od ključne je važnosti pratiti provjerene izvore informacija, pa ponovo provjeriti svaku od njih, najprije razmisliti o posljedicama pa se onda oglasiti na društvenim mrežama... 
Ovaj put smo imali sreće jer su zbog vanrednih troškova "nastradali" samo novčanici. Zbog neke dezinformacije drugačijeg sadržaja posljedice mogu biti mnogo teže.

Ovaj put smo imali sreće jer su zbog vanrednih troškova "nastradali" samo novčanici

Velike gužve zabilježene u četvrtak navečer na pumpama širom BiH

Utrka za litar više

Slavna svjetska manekenka, Ruskinja Irina Šajk (Shayk) dala je javnu i bezrezervnu podršku narodu Ukrajine, koji je napala vojska zemlje u kojoj je rođena.
Mada je mogla uživati u udobnosti i sigurnosti svoga doma u Njujorku, Irina se isturila u prvi plan - i to kao Ruskinja koja diže glas za Ukrajinu.
Ona je na društvenim mrežama dala podršku ukrajinskom narodu nakon Putinove invazije i pozvala svoje pratioce da se uključe u rad humanitarnih organizacija koje pomažu izbjeglicama.
Na Instagram storyjima objavila je tri fotografije nastale u skloništima u kojima su Ukrajinci.
- Molim vas, donirajte barem dolar. Kako uopće možemo spavati, raditi ili funkcionirati dok se ovo događa? - napisala je.
Irina Šajk jedna je od najpoznatijih i najplaćenijih modela današnjice. Rođena je prije 36 godina u tadašnjem Sovjetskom savezu i od siromašne djevojke dospjela je na sami vrh svjetske modne scene.
Bila je u vezi s Kristijanom Ronaldom (Cristiano), a s Bredlijem Kuperom (Bradley Cooper) dobila je kćerku.

Top model iz Rusije diže glas za Ukrajinu

Irina Šajk: Ljepotica sa stavom

Dok agresija ruskih trupa u Ukrajini i dalje traje, građani Bosne i Hercegovine s pravom strahuju. 
Užasne slike iz Kijeva i Harkova, ali i većine ukrajinskih gradova, vraćaju stanovnicima naše zemlje užasna sjećanja na četiri godine ratnih strahota i neviđenu opsadu glavnog grada u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Pred očima Evrope i svijeta počinjen je genocid. Preko noći je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka... Dok je svijet gledao, osuđivao, slao apele i usvajao rezolucije, u BiH se prolijevala krv.
Može li se i hoće li ponoviti 1992. godina, to za sada niko ne može potvrditi, ali ni negirati. Opreza nikad dosta…
Ukrajina je nova pouka, ali i repriza jer su se strah i rat uvukli u Evropu. U svaki djelić ove planete. Građani BiH, i oni najoptimističniji, koliko god mislili da rata neće biti, ipak na sve gledaju s dozom opreza.
Ne dao Bog nikome, čuje se šapatom u centrima i mahalama.

Narodna poslovica kaže - "Koga su zmije ujedale, i guštera se boji!"
Ulje na vatru, ko će drugi, dolijeva Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNS-a. Situacija u Ukrajini, napad Putinovih hordi, itekako su mu dobrodošli da nastavi s politikom secesionizma i podjela.
Pokazala je to i jučerašnja sjednica Predsjedništva BiH, koju je napustio kao razjareni bik, ali je uspio prije toga uputiti ozbiljne prijetnje, ponovo za sve optuživši muslimane.
- Ako pada Ustav, pada i država - rekao je Dodik.
Ljudi kažu, pas koji laje ne ujeda, ali lajali su i Radovan Karadžić i Slobodan Milošević, urlikali iza govornice i svi znamo šta nam se desilo.
Dodik je ruski igrač, Putinov džoker za zapadni Balkan. Toga su svi svjesni. I Evropa i SAD. Ali ovoga puta svi moraju ne samo gledati i osuđivati nego hitno reagirati i najmanju iskru o ratu gasiti.
Ako budu gledali i osuđivali, onda je svašta moguće…

Šamarčina iz EU

Aldina Topčagić: Odgovornost prema korijenima

Satelit ispod radara

Pobjeda razuma: Vlast i postoji zbog građana

Karim Benzema: Nadmašio Di Stefana

Dodiku nema halala

Vučićeva lekcija

Robert Levandovski: Najbrži het-trik

Leonardo Dikaprio: Samo najveći pomažu i - šute

Emanuel Makron: Spašava Evropu

Ko ne sluša pjesmu...

"The West is the Best"

Mila Kunis: Ponosna Ukrajinka

Utrka za litar više

Irina Šajk: Ljepotica sa stavom

Putinov Dodik

Kolumne

Šamarčina iz EU

Aldina Topčagić: Odgovornost prema korijenima

Satelit ispod radara

Pobjeda razuma: Vlast i postoji zbog građana

Karim Benzema: Nadmašio Di Stefana

Dodiku nema halala

Vučićeva lekcija

Robert Levandovski: Najbrži het-trik

Leonardo Dikaprio: Samo najveći pomažu i - šute

Emanuel Makron: Spašava Evropu

Ko ne sluša pjesmu...

"The West is the Best"

Mila Kunis: Ponosna Ukrajinka

Utrka za litar više

Irina Šajk: Ljepotica sa stavom

Putinov Dodik