<a href="https://avaz.ba/tag/9985/hns">Bez izmjena Izbornog zakona BiH nema ni uvjeta za održavanje izbora</a>, kratko i jasno poručili su prekjučer iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Poznavaoci političkih prilika u zemlji, u jeku velike političke krize, rekli bi da je to očekivan potez Sabora, kojim precizno rukovodi i upravlja Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. 
Bez izmjena zakona, legitimnog predstavljanja - izbora neće biti. Ovo je u prijevodu očit ultimatum stranaka okupljenih oko HNS-a. O ostalim zaključcima, pro forme radi, ne treba trošiti ni riječi. Ipak, pažnju treba obratiti na teritorijalne reinkarnacije i nastajanje „trećeg entiteta“. 
Tu je crvena linija i u vezi s tim ne smije biti pregovora.
Ali, dok se nižu reakcije, izražavaju zabrinutosti, dok HNS uzima za pravo da preuzme ulogu Ustavnog suda, ključno je pitanje šta će biti s nastavkom pregovora o izmjenama Izbornog zakona i kako naći izlaz.
Uz ucjene HDZ-a BiH, koji traži sve, a ne nudi ništa, teško da će se postići kompromis. Koliko god se tvrdilo da je u Neumu ostvareno približavanje, ulje na vatru ponovo je stiglo iz Mostara. 
Probosanske stranke okupljene oko SDA, SBB-a i NiP-a svjesne su opasnosti u kojoj se nalaze. Spas, koliko god se mislilo drugačije, nije moguć bez stranih medijatora. 
Svjesni su toga i u Briselu i u Vašingtonu. 
U Sarajevu pogotovo. Svako popuštanje moglo bi biti kobno. Vrijeme ispred nas ne nagovještava izlaz iz ćorsokaka, nego dublju krizu koja ide na ruku Miloradu Dodiku i njegovoj eskadrili otimača zakona od države kako bi skrojili RS po svojoj mjeri i spasili se robije!

Spas, koliko god se mislilo drugačije, nije moguć bez stranih medijatora, a toga su svjesni i u Briselu i u Vašingtonu

Bez izmjena zakona, legitimnog predstavljanja - izbora neće biti

Ucjena iz Mostara

<a href="https://avaz.ba/tag/1067/dnevni-avaz">Sudbina velikih, nezavisnih i utjecajnih medija je da se neprestano nalaze</a> na udaru moćnika iz vlasti, korumpiranog sistema, različitih interesnih skupina i pojedinaca. U tom smislu "Avaz", kao najveći, najčitaniji i najutjecajniji dnevni list u BiH u posljednjih tridesetak godina, nije izuzetak, a o tome svjedoče dosadašnji brojni napadi i pokušaji da se ove novine discipliniraju i ušutkaju.

Novost je, međutim, da se domaćim siledžijama pridružila ambasada tako velike i moćne zemlje kao što je Rusija. Već dva dana o tome pišu i bruje i lokalni i regionalni mediji, oglašavaju se kolege novinari, nezavisni intelektualci, zovu i daju podršku "Avazovi" vjerni čitaoci.
Nesporno je da "Avaz", njegovi novinari i urednici imaju pravo da komentiraju i obavještavaju javnost o svim događajima u BiH, regionu, Evropi i svijetu uopće. Očekivano je da "Avaz" i Ruska ambasada u Sarajevu nemaju isti pogled i odnos prema krizi u Ukrajini, koja je mjesecima prvorazredna tema svih svjetskih medija. 
Sporno je, pak, što diplomatska misija strane zemlje otvoreno prijeti najvećem mediju u BiH, koristi rječnik koji više priliči dijalozima iz mafijaških filmova i tako pokušava upravljati uređivačkom politikom "Avaza".

Poznato je da Rusija ima maligan utjecaj na političko i sigurnosno stanje u BiH, da joj nije naklonjena i da neskriveno podržava secesionističku politiku RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Jasno je i da pri tome upotrebljava razgranatu obavještajnu i medijsko-propagandnu mrežu koju je sama instalirala posljednjih godina širom Balkana.
Kao što je svima jasno i da "Avaz" nikad neće biti dio takve mreže.
Posao nezavisnih medija je da objektivno, nepristrasno i s prepoznatljivim stavom i pravom na slobodu mišljenja komentiraju pojave, procese i javne ličnosti.
Nije posao ozbiljnih medija da presuđuju, prijete i manipuliraju. Posebno je to nedopustivo za strane ambasade i ambasadore. Tu lekciju o kućnom redu u diplomatiji zasigurno znaju i gospoda iz Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu, ali su, iz razloga koji se daju naslutiti, baš u BiH odlučili da je brutalno prekrše.

Sramotno je da Ruska ambasada otvoreno prijeti najvećem mediju u BiH, koristeći rječnik koji više priliči dijalozima iz mafijaških filmova

Sporno je, pak, što diplomatska misija strane zemlje otvoreno prijeti najvećem mediju u BiH

Šta boli Rusiju?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Jusuf%20Nurki%C4%87&amp;">Jusuf Nurkić odigrao je ključnu ulogu</a> u gostujućoj pobjedi Portland Trejl Blejzersa nad Memfis Grizlisima rezultatom 119:123.

Bh. centar bio je najefikasniji igrač svoje ekipe s 32 ubačena poena, što mu je bio rekord sezone, a svom učinku dodao je i osam skokova, četiri asistencije, te po jednu blokadu i ukradenu loptu za 34:25 minuta igre.
Osim toga, "Bosanska zvijer" ostvarila je veliki jubilej, dostigavši brojku od 5.000 poena u NBA-u.
Nurkić igra sezonu karijere u najjačoj košarkaškoj ligi, gdje je na prosjeku od 15 poena i 11,1 skok po utakmici.
Jusuf Nurkić rođen je 23. avgusta 1994. godine u Tuzli. Karijeru je počeo u Cedeviti, jedno vrijeme igrao i za Zadar, da bi ga kao 16. pika prve runde drafta 2014. godine izabrali Čikago Bulsi i potom ustupili Denver Nagetsima. Nurkić je za Nagetse igrao sve do 2017. godine, kada je prešao u Portland Trejl Blejzerse, za koje igra već šestu sezonu.

Bh. centar došao do brojke od 5.000 poena u NBA ligi

Nurkić: Briljirao u pobjedi nad Memfisom

Jusuf Nurkić: Rekord sezone za veliki jubilej

Svaki novinar i medij, u slučaju da se ozbiljno bavi svojim poslom, kao neminovnost će doživljavati i prijetnje od lokalnih političkih moćnika, tajkuna, kriminalaca, čitalačke publike, plaćenih botova... S tim se pomirite i na to s vremenom naviknete kao na sastavni dio svog posla.

Ipak, potpuno je druga dimenzija kada vam prijetnja <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/718165/iz-ambasade-rusije-u-bih-reagirali-na-avazov-komentar-putinove-igre-sve-ima-svoje-granice-cak-i-nase-strpljenje-ako-cemo-biti-prisiljeni-da-odgovorimo-to-ce-biti-udarac-iz-dubine-ruske-duse">stigne od zvanične institucije jedne države</a>, i to samo zato što im se nije svidjelo vaše pisanje o krizi u Ukrajini. 
Posebno razloga za zabrinutost imate kada shvatite da je riječ o državi čiji režim mnogi povezuju s progonom novinara, političkih oponenata i ostalih kritičara.
Razumljivo je da je predstavnicima takvog režima, kojim jedan čovjek rukovodi više od dvije decenije, normalno najčitanijim i najutjecajnijim novinama u stranoj državi i njenim novinarima prijetiti "udarcem iz dubine ruske duše".

Razumljivo je da je predstavnicima takvog režima normalno i podržavati rušilačke politike jednog političkog siledžije od Laktaša, koji već godinama u BiH proizvodi međuetničku mržnju, veliča ratne zločince i koči euroatlantski put zemlje. Razumljivo je da je takvom režimu normalno zveckati oružjem prema susjedu koji neće da bude pod šapom tog i takvog režima. No, upravo možda i zato taj susjed i generalno civilizirani svijet neće da budu pod njegovim utjecajem.

Naravno, ni ovaj medij nije i nikada neće stajati na toj strani civilizacije. Naš ideal je potpuno drugačija Bosna i Hercegovina, ona koja je utemeljena na vrijednostima liberalne demokratije, slobode govora, mira i tolerancije, koja je integrirana u zapadni politički i civilizacijski krug i u kojoj su građani, novinari i mediji slobodni da izražavaju svoje mišljenje i vrijednosti bez straha. Naš interes je Bosna i Hercegovina u kojoj se stvari rješavaju dijalogom i saradnjom, a ne prijetnjama i silom.
Ako gospoda iz Ruske ambasade u BiH misli da je to suprotstavljeno njihovim interesima, onda nam takvi interesi možda i ne trebaju ovdje.

Ako gospoda iz Ruske ambasade u BiH misli da je medijska sloboda u BiH suprotstavljena njihovim interesima, onda nam takvi interesi možda i ne trebaju ovdje

"Ne" Rusiji

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Samir%20Ceri%C4%87&amp;">Samir Cerić, bivši predsjednik FK Željezničar i biznismen iz Londona</a>, postao je osumnjičeni u predmetu "Respiratori", u kojem Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti Fadila Novalića i ostale za sumnjivu nabavku 100 medicinskih uređaja iz Kine u BiH po cijeni od 10.530.000 KM, potvrđeno je za "Avaz".

Ne tako davno, Cerić je na bh. scenu zvanično stupio kao prvi čovjek kluba s Grbavice. Održavao je sjednice nadaljinu, obećavao saradnju s velikim klubovima, velike sponzore i ugovore, a na kraju je zaslužio mjesto u istrazi velike afere.
Bilo je dosta čudnih i nerealnih najava Cerića, ali, mora mu se priznati, ponešto je i "napravio". Željo je u njegovom kratkom mandatu postao "jedini u regionu sa svojim klupskim tokenom", kako je objašnjeno, nečim poput bitkoina.
Mada to ničim u ovom trenutku ne pomaže klubu, nije tu kraj. Potpisana je i trogodišnja saradnja s prvakom Gane.
Nije poznato mogu li se respiratori kupiti za tokene, ali u aktuelnoj aferi je radio keš, državni keš. 
Samir Cerić rođen je u Banjoj Luci, a skoro tri decenije živi u Londonu.

Čovjek se pojavio, obećao kule i gradove, a na kraju tek zaslužio mjesto u istrazi velike afere

Cerić: Mnoštvo nerealnih i čudnih najava

Samir Cerić: Tokeni za respiratore

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sarajevo%20Film%20Festival&amp;">Jovan Marjanović, iako je sjeo u fotelju prestižnog Sarajevo Film Festivala (SFF)</a>, ne nalazi se baš u zavidnoj situaciji. Mladi i agilni Marjanović, dijete SFF-a, treba nastaviti tamo gdje je stao Mirsad Miro Purivatra. Ako ne u boljem, barem u ritmu koji je nametnuo Purivatra. A da će biti lako - neće.

U 27 godina na čelu SFF-a Purivatra je postigao zaista mnogo. On je od festivala nastalog u gradu pod opsadom napravio najjaču manifestaciju sedme umjetnosti u jugoistočnoj Evropi. Napravio je događaj za koji je znao cijeli svijet i zbog kojeg je sedam dana svakog ljeta bh. prijestonica postajala centar Starog kontinenta.

Treba mu kapu skinuti jer "na noge" su mu došli Robert De Niro, Anđelina Đoli, Bred Pit, Bono Voks, Morgan Friman, Vim Venders, Pavel Pavlikovski, Džon Kliz, Vilijem Defo, Miki Rurk, Stiv Bušemi i brojni drugi.

Prvi test za Jovana će biti od 12. do 19. avgusta, za kada je najavljen 28. SFF. Neće ga Miro baš "pustiti niz vodu", jer ipak je Sarajevo Film Festival, u neku ruku, njegovo čedo.
Za mladog Marjanovića Purivatra će biti i vjetar u leđa, ali i uteg jer će ga javnost, koja je uglavnom nemilosrdna, dugo vremena upoređivati s tatom SFF-a.

Purivatri su "na noge" dolazili velikani, a Jovan Marjanović prvi test imat će u avgustu

U 27 godina na čelu SFF-a Purivatra je postigao zaista mnogo

SFF nakon Mire Purivatre

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Amar%20Gegi%C4%87&amp;">Bosanskohercegovački košarkaški reprezentativac Amar Gegić</a> igra sjajno ove sezone u dresu zagrebačke Cibone, a potvrda toga je i priznanje za najkorisnijeg (MVP) igrača 20. kola regionalne ABA lige.

Gegić je u pobjedi svog tima na gostovanju kod Krke (52:87) zabio 22 koša te usto upisao devet skokova i šest asistencija. Prikupio je 30 indeksnih poena za 29 minuta, koliko je proveo na parketu, a to mu je u konačnici donijelo ovo vrijedno priznanje.
On je ove sezone na prosjeku od 14,2 koša, 4,8 skokova te 3,2 asistencije po utakmici.
Njegov tim je trenutno deveti na tabeli ABA lige s osam pobjeda i deset poraza.
Amar Gegić rođen je 14. februara 1998. godine u Štutgartu. U Cibonu je stigao u junu prošle godine iz Sparsa, gdje je započeo karijeru. Igrao je i za Bajern Minhen, beogradski Partizan i tuzlansku Slobodu. S Partizanom je 2019. godine osvojio Kup Srbije.

Bh. reprezentativac s 22 ubačena koša predvodio Cibonu do pobjede nad Krkom

Amar Gegić: Igrač kola ABA lige

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Rusija povlači vojne snage s granice s Ukrajinom</a>, vijest je koju su jučer objavili svi mediji širom svijeta. 
Neki u nevjerici, drugi s dozom opreza. Predstava za javnost ili nova smišljena propaganda Rusije, s proračunatim Vladimirom Putinom na čelu?
Mi se samo malo igramo, u prijevodu bi mogli značiti višemjesečna trakavica i neizvjesnost hoće li i kada Rusija napasti Ukrajinu.
Dok su mediji u Americi tvrdili da je samo pitanje dana, vlast u Ukrajini nagovještavala isto, Rusija je poručila: "Pobijedili smo Zapad bez ispaljenog metka."No, treba biti na oprezu. S Rusima se, tvrde stručnjaci, nikada ne zna.

Ali ko je u pravu, Rusija, Amerika ili Ukrajina, pokazat će vrijeme. Jedno je sigurno, Amerikanci i Rusi neće započeti treći svjetski rat zbog Ukrajine niti će strane sile slati svoju vojsku da ratuju u Ukrajini.

Amerika je naučila lekcije iz Afganistana i Iraka.
Ipak, više je scenarija. Ili Putin ispipava puls Amerike ili je ozbiljan u namjerama da osvajanjem Ukrajine ponovo stvori veliki Savez sovjetskih socijalističkih republika.
Šta god da se desi, mir je, ipak, najbolja opcija. Evropi i svijetu, uz pandemiju i svjetsku inflaciju, ne treba još rat u Evropi, koji bi donio i novi izbjeglički val.
Osim toga, situacija u vezi s Ukrajinom morala bi biti jasan signal Americi da obrati pažnju na Bosnu i Hercegovinu i ozbiljnije secesionističke poruke Milorada Dodika, kojeg Rusija bezdušno podržava.

Mi se samo malo igramo, u prijevodu bi mogli značiti višemjesečna trakavica i neizvjesnost hoće li i kada Rusija napasti Ukrajinu

S Rusima se, tvrde stručnjaci, nikada ne zna

Putinove igre

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=D%C5%BEanan%20Musa&amp;">Košarkaški bh. reprezentativac Džanan Musa (22)</a> nastavio je briljirati u španskoj ACB ligi.
Njegov Breogan je u susretu 22. kola slavio protiv velikana Valensije rezultatom 99:82, a ključnu ulogu odigrao je upravo Musa.
On je za nešto više od 33 minute na terenu ubacio 31 poen, a usto je dodao pet skokova i sedam asistencija. Pogodio je pet trojki iz šest pokušaja, imao dva od tri ubačaja u šutevima za dva poena, a uspio je pogoditi i 12 od 13 slobodnih bacanja.
Naš košarkaš je bio koban po Valensiju i u gostujućem susretu 14. kola, odigranom 19. decembra prošle godine, kada je ubacio 33 poena u pobjedi 97:98.
Musa je još najbolji strijelac (19,8 poena u prosjeku) i najkorisniji igrač lige (22,2 indeksna boda).
Džanan Musa rođen je 8. maja 1999. godine u Bihaću. Prve košarkaške korake napravio je u Školi košarke KK Bosna XXL, gdje je pokazao raskošni talent i s 12 godina dobio poziv da dođe u sarajevski Koš (na omladinskom EP 2006. godine našu selekciju vodio do naslova i ponio titulu MVP-a). Naredna stanica, od 2014. godine, bila je zagrebačka Cedevita, koja je bila stepenica za NBA ligu. Kao 29. pik prve runde drafta 2018. izabran je od Bruklin Netsa, čiji je član bio dvije godine. Na zimu 2021. vratio se u Evropu i potpisao za Efes, da bi ovog ljeta postao član Breogana.

Sa 31 ubačenim poenom ponovo presudio Valensiji

Musa: Najbolji strijelac i najkorisniji igrač španske ACB lige

Džanan Musa: "Ubica" velikana

Najveći problem bošnjačke političke misli i svijesti ovdje je što je ona na nivou Crvenkapice. Kada slušam pojedine političare i profesore ovdje, ozbiljno se pitam je li mi imamo posla s ljudima koji su u intelektualnom razvoju zaglavili na nivou sedmogodišnjaka.

Ovdje se, kao mainstream bošnjačke politike, hladno plasiraju teorije <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Republika%20Srpska&amp;">kako ćemo ukinuti Republiku Srpsku</a>, kako u čitavoj državi treba uspostaviti sistem "jedan čovjek - jedan glas", kako iz Ustava treba brisati konstitutivne narode, kako državu treba podijeliti na četiri regije... 
Silajdžić je na priči o ukidanju Republike Srpske srušio "aprilski paket", ogroman iskorak ustavnih reformi u pravcu jačanja države, sve uz gromoglasan aplauz akademije i pojedinih medija... Komšić na priči "jedan čovjek - jedan glas" već 12 godina ublehari u Predsjedništvu.
Evo, i ja bih potpisao odmah takvu državu, kao što bih odmah potpisao i da budemo svjetski prvaci u fudbalu, samo što je i ovo potonje realnije od ovog prvog. 
Kako tačno, momci?

Kako kad se tome protivi većina pripadnika dva naroda u državi, jedan od njih ima entitet, entitetsko glasanje, oba imaju klubove u domovima naroda i kvote u vlasti, Srbiju i Hrvatsku iza sebe, i kako kada iza Dejtona stoje najveće zapadne sile koje garantiraju njegov opstanak?

Bošnjačka politika žrtva je vlastitih maksimalističkih, nebuloznih bajki. Narodu se tri decenije prodaju šarene laže koje nemaju veze sa zdravim razumom.
Minimalan mogući pomak u funkcioniranju države redovno se žrtvuje zarad utopija maksimalističkih bajki, a stanje u BiH za sve vrijeme postaje sve gore i beznadežnije.
Često sam slušao ocjene kako smo mi narod u pretpolitičkoj svijesti. Ja mislim da je stvar i puno gora, mi smo zapravo narod na nivou sedmogodišnjaka koji politiku, vještinu mogućeg, igru moći, samu po sebi surovu i pragmatičnu, percipira iz pozicije fantazmi neurotičnog djeteta.

Bošnjačka politika žrtva je vlastitih maksimalističkih, nebuloznih bajki

Ovdje se, kao mainstream bošnjačke politike, hladno plasiraju teorije kako ćemo ukinuti Republiku Srpsku

Bošnjačke Crvenkapice

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ko%C5%A1arka%C5%A1ice&amp;">Najbolja košarkašica naše reprezentacije Džonkel Džons (Jonquel Jones)</a> predvodila je "Zmajice" do velikog trijumfa u Osaki nad favoriziranim Japankama, koje su ljetos bile finalistkinje Olimpijskih igara u Tokiju. 

Bahamka je meč (87:82) završila sa 36 poena i 23 skoka te je nakon druge odlične partije u kvalifikacijama za Mundobasket 2022. proglašena za MVP turnira.
Inače, sve tri reprezentacije iz naše kvalifikacione grupe - Kanada, Japan i BiH - turnir su završile skorom od pobjede i poraza i sva tri tima će igrati na Svjetskom prvenstvu u Australiji, budući da Bjeloruskinje nisu doputovale u Osaku zbog problema s koronavirusom. 
Na predstojećem Mundobasketu, koji je na programu od 22. septembra do 1. oktobra 2022. godine, nastupit će 12 reprezentacija, a "Zmajice" su prva naša košarkaška selekcija koja će igrati na planetarnoj smotri.
Džonkel Džons je rođena 5. januara 1994. godine na Bahamima. Visoka je 198 centimetara i igra na pozicijama centra i krilnog centra. Od 2016. kao profi košarkašica nastupa za Konektikat San. Kada je prvenstvena pauza u SAD, igra najjače evropsko takmičenje za ruski Ekaterinburg.

Meč protiv Japana završila sa 36 poena i 23 skoka

Džons: Trasirala put "Zmajicama" do Australije

Džonkel Džons: Najbolja u Osaki

Uzalud je gluhom šaptati, a slijepom namigivati, kaže stara narodna poslovica, pa i ovoj nenarodnoj vlasti ponavljati priču o poskupljenjima, siromaštvu, najugroženijima u narodu, od kojeg će ponovo, uoči izbora, moliti za glas i novi mandat. 

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Penzioneri&amp;">U to su se uvjerili i penzioneri koji već mjesecima, pa i godinama</a>, traže i očekuju minimum, uvjeravajući slijepe da njihovih 382 KM, a toliko mjesečno dobije oko 200.000 njih, nikako ne mogu zakrpiti sve rupe u kućnom budžetu, iz kojeg prve marke odu za račune, druge za lijekove, dok se ishrana prilagodi stanju novčanika, a ne organizma ili poznim godinama i narušenom zdravlju. Iako je morala intervenirati još prošle godine, Vlada FBiH je penzionerima poručila da se strpe do aprila!? 
Dok njihove socijalno osjetljivije i politički odgovornije kolege u vladama drugih država enormna poskupljenja i pad životnog standarda građana nastoje ublažiti smanjivanjem nameta, redovnim i vanrednim intervencijama, susjedna Srbija u nekoliko navrata izdvaja sredstva za pomoć penzionerima i nezaposlenima, penzioneri u FBiH trebaju se strpjeti do maja. Pa ko dočeka.

Vanredno usklađivanje penzija, prije onog redovnog u aprilu, tako je pomjereno za drugu polovinu godine, apeli penzionera naišli su na uši koje ne čuju, a najave njihovog udruženja da će penzije još u januaru biti povećane ostale da vise u zraku. S vidom i sluhom federalnih zvaničnika, s Fadilom Novalićem na čelu, sve je uredu, ali očigledno im ne vrijedi ni šaptati, ni namigivati, niti ih uvjeravati koliko dugo traje mjesec s minimalnim ili, u slučaju desetina hiljada drugih, bez ikakvih primanja.

U pitanju su ljudi koji su i u prošloj godini desetine miliona maraka poreznih obveznika izdvojili za vlastiti smještaj, komfor, udobne i čiste limuzine, astronomske plaće i dodatke, poklone, cvijeće, zavjese, laptope i ostalo. U isto vrijeme uvjeravali su građane da poskupljenja nema, da su razmaženi i da im je dobro, a ponosno su se šepurili i crkavicom od 50 KM koju su u decembru izdvojili za penzionere.

Iako je morala intervenirati još prošle godine, Vlada FBiH je penzionerima poručila da se strpe do aprila!?

Uzalud je gluhom šaptati, a slijepom namigivati, kaže stara narodna poslovica

Gluhi i slijepi

<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1">Ima li kraja poskupljenjima? Pitaju se to građani BiH koji, praktično, iz dana u dan</a> svjedoče pravoj lavini poskupljenja, i to na svakom koraku. Kako mjeseci odmiču, tako je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, i to prema sindikalnom izračunu, sve skuplja, a šokantno je, zapravo, da se to povećanje mjeri u dvocifrenim brojevima. Građani su tako već odavno svjedoci puzajućeg lanca poskupljenja. Hljeb, mlijeko, meso, ulje, maslac, šećer, dakle, one osnovne životne namirnice već mjesecima potiho osvanu s novim cijenama, a upravo su hrana, grijanje i komunalije najveći troškovi u domaćinstvima. 
S druge strane, građani su izbezumljeni stalnim skokovima cijena goriva, koje je, prema zvaničnoj statistici, u protekloj godini poraslo za više od 30 posto. 
U moru artikala čije su cijene poletjele prema nebu su i higijenske potrepštine, a voće i povrće se odavno kupuje na komad.
I, kako to obično biva, val poskupljenja je zapljusnuo sve oblasti, pa su svoje usluge poskupili i obrtnici, od frizera do automehaničara.
Nažalost, sve je izvjesnije da će bh. građani i dalje biti prisiljeni nositi se s novim cjenovnim skokovima. 
Prognoze nisu optimistične, budući da poljoprivredni proizvođači, pogotovo oni hljebnog žita, soje i kukuruza, ali i svi drugi, već duže vrijeme govore o povećanju cijena repromaterijala, nedostatku mineralnih đubriva, goriva i svega drugog pa je sve izvjesnije da će već s proljećem osvanuti nove cijene voća i povrća. 
Nove cijene najavljuju i mesari, uz njih mljekari, i sve je jasnije da se sprema novi udar na ionako težak životni standard građana, čiji su novčanici sve tanji.
I dok stručnjaci upozoravaju na ekonomske neprilike, dotle se naše vlasti češkaju po glavi i ne nude nikakve odgovore na ovo, za većinu građana deprimirajuće stanje.

Sve je jasnije da se sprema novi udar na ionako težak životni standard građana

Nove cijene najavljuju i mesari, uz njih mljekari

Dokle više

<a href="https://avaz.ba/tag/3586/zeljko-komsic">On je prije svega "navučeni" foteljaš. Od 2006. godine sjedi</a> u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a na bh. budžetima je od 1996. i jasno je da mu se itekako osladilo. Ne postoji ono što taj čovjek nije spreman žrtvovati kako bi se još jednom održao u prostorijama u kojima je znao nazdravljati s Miloradom Dodikom. Ne zna se da li je tada legla koja čašica više „Dodikove domaće“, ali sigurno je da je taj čovjek akutno pijan. Toliko je pijan za vlašću da bi čak i mir žrtvovao kako bi zadržao fotelju i privilegije.
Koliko god je foteljaš, ništa manje nije ni ublehaš. Punih 12 godina trlja gu**** o stolice u Predsjedništvu, a da se ne može pohvaliti baš nijednim rezultatom. Sve se svelo na sitnopopulističku priču poput napuštanja intervjua sa srbijanskim novinarom i poteza koji, jednostavno, ništa na znače za građane.
Tu i tamo će zakuhati kašu nekom kafanskom izjavom i tako sebi pokušati produžiti politički život, potpuno svjestan da nema kapacitet za bilo kakav ozbiljan politički angažman.
Ne treba zaboraviti, on je i Hrvat koji u Posušje i Široki Brijeg ne ide „ni telefonom“. To je čovjek koji je u svađi s najvećim brojem pripadnika naroda populacije koju „predstavlja“ i kojeg bira drugi narod. 
I zanimljivo, ovih dana mu je opet neki uhljeb sastavio saopćenje u kojem spominje kako je on za građansko. Logično, građansko nije bitno kada ga biraju kao hrvatsko.
On je Željko Komšić - foteljaš i ublehaš.

Ne zna se da li je tada legla koja čašica više „Dodikove domaće“, ali sigurno je da je taj čovjek akutno opijen vlašću

Foteljaš i ublehaš

<a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Dok se suočava s rezultatima reformi</a> u gotovo svim oblastima, od obrazovanja, pravosuđa, odbrane, do Javnog RTV servisa, teško je oteti se dojmu da je ona u finansijskom sistemu jedna od uspješnijih. Suočavali smo se s političkim, ekonomskim, živimo u godinama globalne zdravstvene krize, ali stabilnost bosanskohercegovačke valute nikada nije dolazila u pitanje. To i jeste bio cilj Centralne banke BiH još od njenog formiranja, obaveza koja proističe iz Ustava i zakona o njenom formiranju, ali mnogo je zakona u ovoj zemlji prekršeno, previše toga je nestabilno, pa snažnu utjehu predstavlja podatak da nam je valuta stabilna, a naša marka svima draga, bez obzira na to u kojem entitetu živjeli. 
Zahvaljujući sistemu valutnog odbora, Centralna banka ne može štampati novac bez pokrića, svaka u promet plasirana marka mora biti „pokrivena“ stranom valutom i zlatom, kurs KM čvrsto je vezan uz euro, a sve rezerve su u bankama eurozone. 
Prema posljednjim podacima iz Centralne banke BiH, devizne rezerve BiH su stabilne, a čine ih i oko tri tone zlata na računu u banci u Švicarskoj. Ukupna vrijednost deviznih rezervi iznosi 16,1 milijardu KM, a od prošle godine su i veće za 2,6 milijardi KM. 
Bez obzira na sve limite ovakvog oblika monetarne politike, pa i činjenicu koju primjećuju pojedini ekonomski analitičari - da se stanje rezervi zlata ne mijenja još od 2013. godine, dok ostale zemlje zlato kupuju po nižim cijenama pa prodaju u povoljnom momentu i zarađuju, povjerenje privrede i potencijalnih investitora u stabilnu domaću valutu od izuzetne je važnosti. 
To što ih građani nemaju dovoljno, što im je za svakodnevni život potrebno sve više konvertibilnih maraka, što su one nepravedno raspoređene, drugi je par rukava. Odgovornost je to onih koji ne žele stabilnost, razvoj i napredak, već svaku priliku koriste za novu, dublju krizu.

To i jeste bio cilj Centralne banke BiH još od njenog formiranja

Naša marka svima draga, bez obzira na to u kojem entitetu živjeli

Stabilna valuta

<a href="https://avaz.ba/tag/6995/sadio-mane">On je sve osvojio s Liverpulom</a>, a sada je i prvak Afrike s reprezentacijom Senegala. Sadio Mane, međutim, nije samo prvak na terenu već je jedan od najskromnijih fudbalera koje ovaj sport pamti. Senegalski napadač ponovo se našao u centru pažnje. Sve se desilo kada je Senegalac, nakon meča protiv Burkine Faso, završio u bolnici u Kamerunu zbog udarca u glavu. Dok je boravio na pretragama, načuo je da je tu jedna porodica koja nije mogla platiti bolnički račun. Ukratko, platio je 600 eura istog trenutka.
I nije to njegov najveći račun. Gradi škole, čisti džamije, obnavlja zemlju iz koje dolazi i pomaže siromašnima.
To što se počesto na trening znao dovesti vozilom od nekoliko hiljada eura, a zarađuje milione, samo je još jedan dokaz onoga što ponavlja. Odrastao je u siromaštvu, imao poderane kopačke vezane žicom i zna kako je kada se nema. Zbog toga ima prave prioritete.
Mane je rođen u gradu Sediu 10. aprila 1992. godine. Profesionalnu karijeru počeo je u francuskom Mecu, nastavio u austrijskom Salcburgu, da bi 2014. stigao u Englesku postavši igrač Sautemptona. U junu 2016. potpisao je za Liverpul u transferu većem od 30 miliona eura. Za Senegal je odigrao 87 utakmica i postigao 27 golova.

Ucjena iz Mostara

Šta boli Rusiju?

Jusuf Nurkić: Rekord sezone za veliki jubilej

"Ne" Rusiji

Samir Cerić: Tokeni za respiratore

SFF nakon Mire Purivatre

Amar Gegić: Igrač kola ABA lige

Putinove igre

Džanan Musa: "Ubica" velikana

Bošnjačke Crvenkapice

Džonkel Džons: Najbolja u Osaki

Gluhi i slijepi

Dokle više

Foteljaš i ublehaš

Stabilna valuta

Sadio Mane: Prvak velikog srca

Kolumne

Ucjena iz Mostara

Šta boli Rusiju?

Jusuf Nurkić: Rekord sezone za veliki jubilej

"Ne" Rusiji

Samir Cerić: Tokeni za respiratore

SFF nakon Mire Purivatre

Amar Gegić: Igrač kola ABA lige

Putinove igre

Džanan Musa: "Ubica" velikana

Bošnjačke Crvenkapice

Džonkel Džons: Najbolja u Osaki

Gluhi i slijepi

Dokle više

Foteljaš i ublehaš

Stabilna valuta

Sadio Mane: Prvak velikog srca