<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=biciklisti%20utrka&amp;">Sarajlije i gosti glavnog grada Bosne i Hercegovine</a> tokom cijelog vikenda bili su u blokadi. Zbog čega? Zbog stotinjak biciklista i njihove utrke. Nije došao Papa ili Džo Bajden (Joe Biden) niti je napadnuta neka institucija, ambasada... "UCI Gran Fondo World Championship - Istočno Sarajevo - Sarajevo 2021" i "Grandfondo" zatvorili su glavni grad jedne države.

Svaka čast za manifestacije koje su društvenog karaktera i koje utječu na promociju grada, ali je nedopustivo, bezobrazno, bezobzirno i bahato da zbog toga više od 400.000 građana Kantona Sarajevo bude terorizirano u saobraćaju i da, prije nego što izađu iz svojih kuća, moraju klanjati istihare kako bi odabrali ulicu koja je najmanje zakrčena i gdje vas napola puta neće dočekati policija i reći „dalje neće moći“. 
Pri tome bez ikakvih instrukcija datih ljudima kuda i kako dalje. A, naravno, nije bilo ni označenih obilaznica.

Naročito haotično bilo je u subotu. Satima su građani putovali od Ilidže, naprimjer, do centra grada. Hajde da se zanemari i bespotrebno trošenje vremena i goriva ili to što su mnogi kasnili do svojih radnih mjesta ili nekih drugih destinacija gdje su imali obaveze, ali se odgovornima ne može oprostiti zbog pacijenata, bolesnih, beba u tim istim automobilima. Šta je s vozilima Hitne pomoći koja zaglave u kilometarskim kolonama, vatrogascima...?

Šta radi vlast u KS? Zašto se omogućava ovo teroriziranje građana? Zašto se blokiraju najprometnije ulice za ovakve utrke? Ko to dozvoljava? Postoje li neki propisi za ovakve događaje, ili svako može doći, organizirati bilo šta i zatvoriti glavni grad jedne države?
Toliko mjesta ima u Sarajevu i oko njega, manje frekventnih saobraćajnica, da je stvarno nesmotreno zatvoriti sve i na ovaj način igrati se živcima, zdravljem, na kraju, i životima svih nas. Važno je istaći da je grad u kolapsu i bez utrka, što dovoljno govori o saobraćaju u Sarajevu i kako je uređena ova oblast.

Šta je s vozilima Hitne pomoći koja zaglave u kilometarskim kolonama, vatrogascima...

Koji diletant je zatvorio Sarajevo: Bilo je kao da je stigao Papa

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=tajson%20furi&amp;">Tajson Fjuri (Tyson Fury)</a> odbranio je titulu svjetskog prvaka i tako pokazao da je suvereni vladar teške kategorije. U bokserskom spektaklu godine „Kralj Cigana“ je izdržao nekoliko dobrih udaraca Dionteja Vajldera (Deontay Wilder), čak je u 4. rundi bio dobro uzdrman i dva puta na podu, ali nije odustajao. Senzacionalno se vratio u meč, a onda u 11. rundi na pod poslao protivnika, koji nije uspio ustati do kraja sudijskog odbrojavanja.
Bio je to njihov treći meč. U prvom nije bilo pobjednika, dok je u februaru prošle godine Fjuri slavio nakon nokauta u 7. rundi. „Kralj Cigana“ je trilogiju borbi s Vajlderom okončao pobjedom i tako ostao neporažen i u svom 32. profesionalnom meču.
Tajson Fjuri je rođen 12. avgusta 1988. godine u Mančesteru. Profesionalni debi upisao je u decembru 2008. godine, a do sada je imao 32 profi borbe. 
Zabilježio je 31 pobjedu, od kojih 22 nakon nokauta protivnika. Ostvario je i jedan remi, onaj protiv Vajldera na startu trilogije njihovog rivalstva.

Nokautirao Vajldera nakon senzacionalnog povratka u meč

Tajson Fjuri: Vladar teške kategorije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=struja&amp;">Sudbina hiljada radnika u Federaciji BiH</a> može biti odlučena na najobičnijem sastanku zakazanom za ponedjeljak u 12 sati u zgradi Vlade FBiH.
Naime, u ponedjeljak će biti održana još jedna runda pregovora između predstavnika „Elektroprivrede BiH“, Udruženja poslodavaca FBiH i Vlade FBiH. Bit će to drugi u nizu sastanak na kojem će se raspravljati o najavljenom poskupljenju cijene električne energije, i to između 70 i 120 posto.
Ne morate biti ekonomski stručnjak da bi vam bilo jasno da će, ukoliko dođe do ovako drastičnog poskupljenja struje, veliki broj kompanija staviti ključ u bravu, a radnike uputiti na biro za nezaposlene. Ono malo bh. kompanija koje će preživjeti, najvjerovatnije će smanjiti broj radnika na minimum, a i tom minimumu snizit će plaće.
Vlada Federacije BiH je po ko zna koji put na ispitu, samo što je ovaj put na kocki sudbina hiljada bh. porodica. Nadamo se da će vlast položiti ovaj ispit i odlučiti u korist radnika i bh. privrednika. Vlada FBiH, prema kojoj smo često i s razlogom kritični, ovaj put nema pravo na grešku.
Svakoj osobi na tom sastanku mora biti jasno da bi bilo kakav pogrešan potez značio kraj realnog sektora u većem bh. entitetu. Bio bi to kraj i budžeta Federacije BiH, koji se većinski puni porezima koje uplaćuju kompanije, a koje posluju u realnom, a ne javnom sektoru.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da iza najave povećanja cijene električne energije ne stoji ništa drugo do želja za dodatnom zaradom.
Jer kad-tad će trenutna energetska kriza proći, cijena megavata struje će pasti sa 200 na 40 eura. Tad će se najveći proizvođači struje u FBiH ponovo okrenuti prema domaćem tržištu i bh. kompanijama, ali njih neće biti. 
Dobro razmislite, da li su dodatni milioni eura na računu vrijedni uništavanja života hiljada djece čiji bi roditelji mogli ostati bez posla.

U ponedjeljak će biti održana još jedna runda pregovora o najavljenom  poskupljenju cijene električne energije

Najavljeno poskupljenje cijene električne energije

Bez prava na grešku

Pobjedom nad evropskim prvakom Italijom (1:2) <a href="https://avaz.ba/tag/2040/spanija">Španija se plasirala u finale Lige nacija</a>, a jedan od igrača koji su obilježili sjajnu večer selekcije Luisa Enrikea (Enrique) bio je Pablo Martin Paes Gavira (Paez), poznat pod imenom - Gavi.Mladi fudbaler Barcelone odigrao je izuzetno zrelu utakmicu, a pritom i oborio rekord star 84 godine, postavši najmlađi fudbaler u historiji (17 godina i 62 dana) koji je obukao dres „Crvene furije“.
Gavi je za sada bio starter samo na četiri profesionalna meča, ali selektor Enrike u njega ima ogromno povjerenje.
Dobio je pohvale i od mnogih španskih novinara, koji naglašavaju kako je nadigrao italijanske zvijezde i veznjake svjetske klase Marka Veratija (Marco Verratti) i Žoržinja (Jorginho).
Gavi je rođen 5. avgusta 2004. godine u Los Palasiosu i Viljafranki. Prve fudbalske korake napravio je u Real Betisu, odakle je 2015. prešao u omladinske kategorije Barcelone. Za prvi tim debitirao je 29. avgusta ove godine, u susretu protiv Hetafea te do sada upisao sedam nastupa.

Postao najmlađi fudbaler u historiji koji je obukao dres „Crvene furije“

Gavi: Nova španska nada

Od države koja je nekada bila lider evropskih integracija u regionu, <a href="https://avaz.ba/tag/2749/bosna-i-hercegovina">BiH</a> je za nekoliko godina došla u poziciju da se uspjehom i povodom da se radujemo predstavlja još jedna evropska deklaracija u kojoj nam se obećava budućnost u EU. Uzalud izjave da EU ne bi bila potpuna bez nas kada se ni u narednih najmanje deset godina ne možemo ni približiti društvu uređenih i prosperitetnih država. Ili, drugačije rečeno, što će još najmanje deceniju pojesti skakavci i političari kojima nered, bezakonje i život na rubu najviše odgovaraju. 
No, ruku na srce, dobro je što se Bosnom i Hercegovinom, tim trnom u cipeli civiliziranog svijeta, uopće još iko i želi baviti, a kamoli joj posvećivati samite, izdvajati milijarde i slati diplomate koji će ovdašnjim duducima crtati šta da rade kako bi sukobi postali prošlost, a život njenih građana bio bolji.
Nesmotrene poruke iz Sarajeva koje dolaze od neodgovornih političara, analitičara, pa i pojedinih (bivših) vjerskih lidera, sasvim su dovoljan razlog da BiH bude izbrisana i iz dugoročnih planova EU. 
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović prije nekoliko dana je upravo EU optužio za sebičnost i neodgovornost (!?) te kazao da je EU zapadnom Balkanu “malo dala, a puno uzela” te da nam nastavljaju uzimati “mlade, zdrave, obrazovane ljude”. 
Na stranu što je veo zaborava prekrio milijarde bez kojih bismo i danas živjeli na zgarištima, ali zar lider najveće bošnjačke stranke zaista očekuje da mladi, zdravi i obrazovani ostare u državi u kojoj se decenijama pljačka i zapošljava po stranačkim linijama, u kojoj obrazovani i nezaposleni svjedoče rasipništvu i bahatosti nepismenih i iz koje se razroko gleda ka EU i Turskoj? 
Zar bi za sebičnost Evropu optužilo više od milion i po Bosanaca koji su u njoj našli bolji život kad su već iz svoje domovine, u ratu, ali i miru, protjerani? Izdaja je riječ koju često spominju i pojedini analitičari dok pokušavaju opravdati nesposobnost domaćih vlasti. 
Pitanje je kakve motive i alternativu u svojim glavama imaju sve glasnije optužbe EU, ali da bi zbog daljnje izolacije i konfrontacije sa svijetom - s užom okolinom već smo u stalnom sukobu - najveći gubitnici bili Bošnjaci, vidi se iz aviona. Budući da sve podsjeća na vic u kojem je Suljo Muju branio od nasilnika, a ovaj dobivao šamare, jedina poruka ovakvoj politici bila bi - ne branite nas više, Istoka vam! &nbsp;&nbsp;

Zar bi za sebičnost Evropu optužilo više od milion i po Bosanaca koji su u njoj našli bolji život

Trn u cipeli

Mladi, školovani i perspektivni kadrovi nemilice napuštaju Bosnu i Hercegovinu, i to glavom bez obzira. Zbog toga se brže nego što je prognozirano pretvaramo u zemlju staraca i sirotinje.Pandemija koronavirusa je donekle zaustavila egzodus mladih i radno sposobnih stanovnika u zemlje Evropske unije. No, sa slabljenjem virusa i higijensko-epidemioloških mjera, građani BiH su krenuli na put s kartom u jednom smjeru.Godinama se vlastodršci upozoravaju da nam demografske prilike ne idu naruku. Umjesto da se pozabave ljudima kao najznačajnijim resursom, vlast u BiH nastavlja s politikom proizvodnje tenzija, krize, ratnohuškačkom retorikom…Zbog toga mladi odlaze, a ne zbog primanja koja su ispod evropskog prosjeka. Ne mogu, jednostavno, slušati i gledati kako država tapka u mjestu četvrt stoljeća dok savremeni svijet galopira ka društvu bez podjela i društvu jednakih šansi.Poslodavci u BiH su sa svakim danom u sve većim problemima. Teško pronalaze jeftinu radnu snagu, a visokokvalificiranu skoro pa nikako.Dolazi još jedna izborna godina. Na predizbornim skupovima dominirat će priče o mladima, potlačenima, penzionerima… Kada se ugase svjetla, nastavit će se po starom.Sazrelo je vrijeme da se tim politikama kaže dosta ukoliko želimo da država ima bilo kakvu perspektivu. Demografija mora biti strateško državno pitanje, lišeno vitalnih nacionalnih interesa.Ko god dođe u BiH, fasciniran je našim prirodnim ljepotama. Imamo resurse, školovane ljude, mlade generacije poliglota, ali nemamo društveno uređenje koje će garantirani jednake šanse. Mladima možemo zamjeriti samo toliko što odlaze iz domovine bez podignutog glasa. Mirno i šutke. Mladi, očito, nisu spremni da „ginu“ za ideale jer to rade samo budale.

Mladima možemo zamjeriti samo toliko što odlaze iz domovine bez podignutog glasa

Glavom bez obzira

Cilj opravdava sredstvo, a čini se da u slučaju fudbalskog sudije Miloša Gigovića ta izreka ima potpuno uporište. Znaju u Veležu najbolje, a znaju i svi drugi koji su pratili njegovo suđenje na bh. fudbalskim travnjacima šta sve može napraviti Gigović.Miloš Gigović je oličenje neprofesionalnog dijeljenja pravde u bh. fudbalu, ali je uspio. Zahvaljujući čelnicima Nogometnog saveza BiH, od kojih je, očigledno, imao zaštitu, uspio je doći na FIFA-inu i UEFA-inu listu.Možda ima kvalitet, ali kada ne sudi tendenciozno, kako je uglavnom sudio u posljednje vrijeme, kvalitet nije bitan. Nadati se da će se, kada kao bh. arbitar bude negdje na travnjacima van Premijer lige BiH, moći konsolidirati i suditi prema fudbalskim pravilima.Sudija iz Bosanske Gradiške je nagrađen za sramotu koju je priređivao onima koji vole fudbal u BiH, a mnogi će reći i za poslušnost.Kako je ostajao na listama i pored toga što je svima bilo jasno šta radi, zna on, a i oni koji su ga štitili. Sada se otišlo korak dalje i Gigović će predstavljati BiH. Uzgred, isto kao i jedan Irfan Peljto, momak koji nas nikada nigdje obrukao.

Čovjek koji je pravio velike blamaže na fudbalskim terenima sada nagrađen izlaskom na FIFA-inu listu

Gigović: Dokazao se onima kojima je potrebno

Miloš Gigović: Nagrada za sramotu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Neboj%C5%A1a%20Grahovac&amp;">Iskusni golman Nebojša Grahovac</a> briljira u francuskom Šartru. Još se nije zvanično oprostio od reprezentacije BiH, jer nije želio odbaciti mogućnost da će biti potreban državnom timu. Čeka u pripravnosti, uvijek spreman pomoći rukometnim „Zmajevima“.
Iako ima 37 godina, pokazao je svoju klasu. U susretu francuskog prvenstva, inače jedne od najjačih liga na svijetu, Grahovac je izluđivao rukometaše Tuluza. Iako je njegov Šartre poražen na kraju (31:33), bh. golman dospio je u centar pažnje zbog fenomenalne odbrane.
Tuluz je istrčao kontru, a Grahovac upisao dvije vezane odbrane, od čega je druga bila zaista spektakularna. Prvo je zaustavio jedan zicer, a onda s poda skočio i bravuroznom intervencijom odbio i drugi pokušaj igrača Tuluza. Susret je završio s osam intervencija, uz procent odbrane od 25 posto.
Nebojša Grahovac je rođen 11. februara 1984. godine u Prijedoru. Karijeru je započeo u banjalučkom Borcu, koji je poslije šest godina zamijenio sarajevskom Bosnom. Za „Studente“ je branio tri godine, a onda je uslijedio transfer u veliki Šamberi. Tu je proveo devet godina, a od 2019. član je Šartra.

Maestralno odbranio pokušaj igrača Tuluza

Nebojša Grahovac: Bravura obišla svijet

„A gdje ćemo, djeco, ja i vi, nama srce kuca za sve njih“, pjevala je zlokobna pjesma „Kanjon Drine“ “Zabranjenog pušenja” iz 1989., koja je proročanski najavljivala skori raspad <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Jugoslavije&amp;">Jugoslavije</a> i krvoproliće. Onog trenutka kada je započeo proces disolucije Jugoslavije, svaka etnička grupa krenula je s mobiliziranjem u svoje jato, one dvije najveće i s realizacijom svojih velikodržavnih projekata. Jugoslaveni su ostali duboka raspačana manjina. Jugoslaviju više nije imao ko da brani.
Poređenja Jugoslavije i Bosne i Hercegovine dakako su nezahvalna, često i kontraproduktivna, ali bazična činjenica ostaje da je BiH, kao i Jugoslavija - multietnička država. A multietničkim državama, da bi mogle biti snažne i složne, potreban je osjećaj zajedničkog identiteta koji ljude drži na okupu.
I dok je među bh. Srbima i Hrvatima situacija već godinama, nažalost, takva da u ogromnom broju zaziru od zajedničkog bosanskog identiteta, insistirajući na vlastitoj etničkoj posebnosti, među Bošnjacima, koji nemaju sukoba kada je u pitanju zalaganje za jedinstvenu i cjelovitu BiH, osjećaj pripadnosti Bosni, kao primarnom identitetu, naizgled ne bi trebao biti problematičan.
No, od početka devedesetih, pod vodstvom SDA, i među Bošnjacima se počeo odvijati svojevrsni proces „debosnizacije“, odnosno nastojanja da se i ova grupa što više učahuri u odvojeni identitet, obojen pretežno islamskim sentimentom i oslobođen osjećaja zajedničke pripadnosti i historijskog naslijeđa s drugim etničkim grupama. 
A odricanje od bosanstva i ograničavanje i učahurivanje u bošnjaštvo Bosnu i Hercegovinu dovodi upravo pred onu dobro poznatu opasnost da sutra ostane bez „Bosanaca“ i ideje za koju je moguće boriti se.
Stoga, ukoliko je multietnička, jedinstvena i cjelovita BiH zaista iskreni interes bošnjačkih elita, one bi upravo ideologiju državnog bosanstva, inkluzivnog, otvorenog i nadetničkog, trebale postaviti kao vrhunski politički ideal i projekt. To što većina bh. Srba i Hrvata u ovom historijskom trenutku ne želi slijediti takav koncept, nije razlog da se od njega odustane, naprotiv. Potrebno je stvoriti alternative postojećim etničkim politikama, čuvati ih u životu i dostupnima sve dok ono što se čini da je politički nemoguće ne postane politički neizbježno - bosanska nacija!

Da ono što se čini da je politički  nemoguće postane politički neizbježno

Multietnička, jedinstvena i cjelovita BiH

Bosanska nacija

Babo, čuvaj se. Najviše te volim na svijetu.
Nema jasnijeg prikaza duše jednog društva od ovih srceparajućih, bolnih, razarajućih riječi koje je maleni <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=babo&amp;">Emel Bajramović</a> uputio svom ocu s fudbalskog turnira u Zagrebu.
Tuga, dječije suze i jecaji kada je zagrlio svog uzora, najvažniju osobu u životu dječaka, predstavljaju onaj najteži, najbolniji prikaz bh. društva.
Neki od njegovih drugara sigurno su na taj turnir došli sa svojim očevima. Emel nije jer je njegov babo Elvir bio u Njemačkoj. 
Otišao je tamo da bi zaradio, da bi omogućio dvojici sinova život dostojan čovjeka.
Snimak od prije dvije godine, kada je Elvir na samo jedan dan stigao iz Njemačke kako bi obradovao sina, raznio je srca mnogih. 
Svaka tuga boli, ali najteža je dječija suza. I ne možemo se ne zapitati koliko je danas u Bosni emela, koliko dječijih suza natapa ovu napaćenu zemlju jer su razdvojena od onih koji su im sve u životu.
Šokantni su podaci o broju ljudi koji napuštaju BiH jer ovdje ne vide prosperitet, ovdje ne mogu zaraditi dovoljno novca za pristojan život sebe i svoje djece. 
Pa odlaze u inozemstvo, a svoju nejač ostavljaju kod kuće. Pate oni za njima, pati nejač za roditeljima.
Ko o njima brine? Vlast? Ne, ne stignu od kriminala, korupcije, uništavanja svega u BiH, krađe, manipulacije, prisluškivanja, montiranja, lažiranja, kupovanja radnih mjesta…
Za sebe i svoju porodicu i najbliže podanike.
Otac koji je otišao iz Cazina da zaradi za život u nedjelju je izgubio životnu bitku. Emel je ostao bez svog oca… I zato, haram vam bio svaki tender, svaki tal, svaki dinar koji ste uzeli od elvira, emana, od ovog napaćenog naroda koji je prisiljen napuštati rodnu grudu i ostavljati najmilije!
Haram vam bilo što jednom djetetu i njegovom ocu niste mogli napraviti sigurno društvo u kojem se može živjeti od svog rada! 
Haram vam svaka dječija suza zbog oca ili majke koji su daleko od njih jer u BiH nisu našli sigurnost!

Haram vam svaka suza mališana  prolivena jer su im otac ili majka otišli daleko zato što u BiH nisu našli sigurnost

Tuga, dječije suze i jecaji kada je zagrlio svog uzora

Bosna natopljena dječijim suzama

S dva postignuta gola <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Smail%20Prevljak&amp;">Smail Prevljak</a> (26) bio je junak nedjeljne pobjede svog Ojpena nad Genkom (3:2) u susretu 10. kola Jupiler lige.
Bh. reprezentativni napadač pogađao je u 16. (penal) i 86. minuti te svoj tim odveo na čelo belgijskog šampionata.
Ove sezone je na 10 odigranih utakmica zabio četiri gola i upisao tri asistencije te time potvrdio odličnu formu pred oktobarske utakmice reprezentacije BiH s Kazahstanom i Ukrajinom.
Smail Prevljak rođen je 10. maja 1995. godine u Konjicu. 
Karijeru je počeo u lokalnom Igmanu, odakle je 2013. godine otišao u Lajpcig. 
Nakon posudbe u Liferingu prešao je u Salzburg, a poslije boravio na novoj posudbi u Materzburgu.
U Ojpen je stigao kao posuđeni igrač na zimu 2020. godine, a potom ga je belgijski tim otkupio od Salzburga narednog ljeta.

S dva gola odveo Ojpen do pobjede nad Genkom i čela Jupiler lige

Smail Prevljak: Lider Belgije

<a href="https://avaz.ba/tag/545/dzanan-musa">Naš košarkaški reprezentativac Džanan Musa</a>, koji igra za španski Breogan, pružio je još jednu odličnu partiju u španskoj Endesa ligi.U 4. kolu njegov Breogan pregazio je Betis s 97:65, a bh. reprezentativac proglašen je igračem utakmice s valorizacijom od 20 indeksnih bodova.Za 26 minuta provedenih u igri Musa je upisao 23 poena (šut 8-11), uz dva skoka i asistenciju. Breogan se trenutno nalazi na trećem mjestu ligaške tabele s omjerom 3-1.Džanan Musa rođen je 8. maja 1999. godine u Bihaću. Kadetsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine 2015. predvodio je do titule prvaka Evrope. Kasnije je postao i jedan od najboljih igrača seniorskih “Zmajeva”. Prethodno je igrao za sarajevski Koš i zagrebačku Cedevitu...Od 2018. do 2020. godine bio je član Bruklin Netsa, a na početku ove kalendarske godine vratio se u Evropu, odnosno u Anadolu Efes, gdje nije imao zapaženu ulogu. Zbog toga se odlučio na transfer u Španiju.

Bh. reprezentativac proglašen igračem utakmice

Džanan Musa: Povratak u top-formu

Jedni kažu „bilo nas je 20.000“, a drugi „bilo ih je tri-četiri hiljade“. Najavljen kao veliki protest protiv vlasti, skup opozicije u <a href="https://avaz.ba/tag/514/banja-luka">Banjoj Luci</a> poslao je poruke, vlastima zahtjeve, a u eter fotografije, i to one na kojima bi se u budućnosti trebala graditi jedna politička platforma kojoj je prevashodni cilj oboriti Dodikovu vlast i SNSD u manjem bh. entitetu.Nastranu to koliko je bilo ljudi i ima li političkih razloga među onima koji su poveli demonstracije, ali kada se iz parka prekoputa banjalučkog Trga Krajine stvari sagledaju iz ugla neutralnog posmatrača, kakvi se zaključci nameću?Prvo, to nije tako veliki front, svidjelo se to nekome ili ne. Druga stvar je to da su opozicionari u RS „svratili“ na demonstracije, bez dobro razrađenog plana ili ideje zašto su stvarno tu. Istina, čulo se i dobrih stvari, izazivali su ovacije među svojim pristalicama, ali sve je zvučalo prilično isprazno. Osim toga, kolorit pokazuje da je želja opozicije, prije svega, da pobijedi na planu nacionalizma. Možda podatak nije u potpunosti tačan, a sigurno nije daleko od istine, ali samo jedan od desetak govornika spomenuo je Bosnu i Hercegovinu, zemlju u kojoj žele biti faktor koji će činiti vlast (moramo spomenuti jednu državnu agenciju). S druge strane, klicalo se Srbiji, s razglasa su se puštale pjesme posvećene Srbiji i zahvaljivalo toj zemlji, u kojoj, uzgred, njihov najveći politički rival svako malo proćaska s predsjednikom. Ništa od ovoga nije neočekivano, ali govori samo da je opozicija, ako ih je neko i imao, razbila iluzije ostatku Bosne i Hercegovine da je plan plivati na nekim drugim valovima. Nije tu ekonomija bila u fokusu, narod jeste spominjan, ali, ipak, u prvi plan stavljan je nacionalizam, što baš i nije garancija da će i oni koji su klicali na Trgu Krajine, oni kojima su slali poruke, a i sve njihove komšije drugih nacionalnosti, u BiH jednog dana živjeti bolje. Ako do tih promjena dođe, čini se da dolazi samo nova generacija ljudi umotanih u nacionalne zastave, a to nikada ovom narodu nije donijelo dobro.

Opozicija u RS pokazala da je u svakom trenutku spremna naslijediti vlast, ali priča je bila isprazna i bazirala se samo na nacionalnim valovima

Razbijanje iluzija

U opkoljenom Sarajevu, 2. oktobra 1995. godine, u podrumu štamparije koja je pogađana projektilima ispaljenim s okolnih brda, odštampan je prvi broj <a href="https://avaz.ba/tag/1067/dnevni-avaz">„Dnevnog avaza“</a>, koji je sadržavao i intervju s prvim predsjednikom RBiH, rahmetli Alijom Izetbegovićem. Minobacačke, tenkovske i topovske projektile zamijenili su neki sofisticiraniji, mnogi su zaboravili sve žrtve date za slobodu i sav bol Sarajeva i drugih opkoljenih gradova u BiH, ni poruka Izetbegovića mnogi se više ne sjećaju.Kako tada, tako i danas, dok traju drugačije, prema mnogima, i teže bitke za državu BiH, „Dnevni avaz“ ostao je vjeran slobodnoj, demokratskoj i pravednijoj Bosni i Hercegovini, boljoj od ove u koju su je tokom 26 godina mira pretvorili razni politički probisvijeti, neznalice, kukavice i sitnošićardžije. Zahvaljujući povjerenju građana BiH, njihovoj želji i pravu na pravovremenu i tačnu informaciju, „Dnevni avaz“ izrastao je u najveći domaći medijski brend, savladavajući brojna iskušenja u sistemu u kojem se ne biraju sredstva da se ušutka glas obespravljenih i onih koji se nadaju, žele, traže bolju državu i izvjesniju budućnost svojoj djeci.„Avazu“ su fabricirane porezne afere, graditelji vila od budžetskog novca upirali su prstom u do posljednjeg feninga otplaćene kredite, u redakciju su upadali dugim cijevima naoružani policajci, a urednici „Avaza“ i danas se neovlašteno prisluškuju, prate i na njih se vrši pritisak. Uprkos svemu, „Avaz“ je postao bh. nacionalni list, neodvojivi dio identiteta države, s kojom je rastao. Njegove strane i dalje će biti otvorene za sve diskriminirane i zaboravljene ljude, ali i za sve koji vjeruju u budućnost ove zemlje i koji se protive mržnji, podjelama i nastavku pljačke već opljačkanog naroda.

Uprkos svemu, „Avaz“ je postao bh. nacionalni list, neodvojivi dio identiteta države, s kojom je rastao

Uvijek prvi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ucjena&amp;">Bilo bi površno predsjednicu mladih</a> koja je pravomoćno presuđena jer je prije nekoliko godina kolegama s fakulteta dijelila snimke seksa tada maloljetne prevarene drugarice, a danas javno prpošno relativizira sudsku presudu lamentirajući kako nije kriva, osuđivati u zemlji u kojoj prvi čovjek sigurnosne agencije u razgovoru s glavnom državnom tužiteljicom mudro zaključuje da su “kriminalci najsretniji kad dođu do suda“.&nbsp; Sad već davne 2016. Oksfordski rječnik donosi termin „postistine“, koji se odnosi na okolnosti u kojima objektivne činjenice imaju manje utjecaja u oblikovanju javnog mnijenja nego pozivanje na emocije i mišljenja. Ne postoji sankcija za laganje - jer se laž predstavlja kao mišljenje.Kako nam se to desilo? Razočarenje u institucionalne strukture dovelo je do tačke kad ljudi više ne vjeruju u činjenice. Niko više ne vjeruje pravosuđu, klinikama, fakultetima. Istraživanja ukazuju da je vjera u institucije pala jer one više nisu zajednice eksperata, već rodbinsko-prijateljska društva. Posljedično, ako nikome ne vjerujete, zašto treba vjerovati činjenicama? Kada je “postistina” stanje kolektivnog duha, onda je to ideologija koja prevladava nad stvarnošću. Istina nije bitna. To znači da je uzaludan trud onih koji žele uvjeriti građane, na temelju provjerenih istina i činjenica, da je neko kriv za korupciju, ekonomski neuspjeh, kriminal... Sve dok većina više vjeruje u priču nego u činjenice.Ovo je drama našeg vremena, ističu teoretičari. Ovo je vrijeme u kojem se čita ne da se razumije već da se nađe potvrda svoje „istine“, a na kraju “postistina” postaje monolog. Kao onaj s početka priča o kriminalcima, sudovima i „pogrešnim“ presudama.

Ne postoji sankcija za laganje - jer se laž predstavlja kao mišljenje

Ovo je vrijeme u kojem se čita ne da se razumije

Naše “postistine”

Osim što je svojim golom za pobjedu u 95. minuti postao junak Mančester junajteda, portugalski fudbalski majstor <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ronaldo&amp;">Kristijano Ronaldo (Cristiano)</a> postavio je i novi rekord.Zaigravši u spomenutom susretu Lige prvaka protiv Viljareala (2:1), Ronaldo je upisao 178. nastup u ovom elitnom klupskom takmičenju i postao njegov rekorder.Do te utakmice Ronaldo je rekord dijelio s legendarnim španskim golmanom Ikerom Kasiljasom (Casillas). Sjajni Portugalac vodi i na listi najboljih strijelaca Lige prvaka sa 136 golova. Ronaldo je i rekorder LP prema broju asistencija (42), zatim najviše golova u jednoj sezoni (17)... Kristijano Ronaldo rođen je 5. februara 1985. godine u Madeiri. Karijeru je počeo u Sportingu iz Lisabona, odakle je 2003. prešao u Mančester junajted. S „Crvenim đavolima“ je tri puta bio prvak Engleske, a osvojio je i Ligu prvaka. Šest godina kasnije uslijedio je transfer u Real Madrid, s kojim je dva puta bio prvak Španije i četiri puta prvak Evrope. Iz Real Madrida je 2018. godine otišao u Juventus, gdje je, također, osvojio dva naslova prvaka, da bi se ovog ljeta vratio na Old Traford.

Koji diletant je zatvorio Sarajevo: Bilo je kao da je stigao Papa

Tajson Fjuri: Vladar teške kategorije

Bez prava na grešku

Gavi: Nova španska nada

Trn u cipeli

Glavom bez obzira

Miloš Gigović: Nagrada za sramotu

Nebojša Grahovac: Bravura obišla svijet

Bosanska nacija

Bosna natopljena dječijim suzama

Smail Prevljak: Lider Belgije

Džanan Musa: Povratak u top-formu

Razbijanje iluzija

Uvijek prvi

Naše “postistine”

Kristijano Ronaldo: Čovjek zvani rekord

Kolumne

Koji diletant je zatvorio Sarajevo: Bilo je kao da je stigao Papa

Tajson Fjuri: Vladar teške kategorije

Bez prava na grešku

Gavi: Nova španska nada

Trn u cipeli

Glavom bez obzira

Miloš Gigović: Nagrada za sramotu

Nebojša Grahovac: Bravura obišla svijet

Bosanska nacija

Bosna natopljena dječijim suzama

Smail Prevljak: Lider Belgije

Džanan Musa: Povratak u top-formu

Razbijanje iluzija

Uvijek prvi

Naše “postistine”

Kristijano Ronaldo: Čovjek zvani rekord