Bila jednom jedna <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kcus&amp;">bolnica</a>. Nekada pomalo oronula, nekada u besparici. Opirala se zubu vremena, nedostatku para, ali i granatama koje su je zasipale četiri godine.Nije uvijek bila najbolja, nije mogla uz rame s većim zapadnim centrima, ali imala je svrhu i znala je najbolje kako to ispoštovati. Unatoč starim zidovima, besparici i granatama, imala je ljude. Mnogo ljudi koji su znali šta im je cilj - pacijenti.A onda su prestale padati granate i uređivale su se fasade. Postala je privlačnija izvana, postala je sjajna prilika za ostvarenje teško ostvarivih ambicija i hranjenje ega. Postala je prvi pik za ostvarivanje porodičnih nauma vladajućih i krenula je nova era jedne bolnice. Vrata bolnice dobila su novog ključara, krenule su „uštede“, a krenuli su i ljudi. Kao na traci su nestajali oni koji su operirali pod granatama, koji su godinama dočekivali pacijente i koji su bili poštovani i daleko od bolnice. Svi oni su postajali medicinski disidenti, a samo su vladarica i nekoliko podanika bili u pravu, barem se tako htjelo predstaviti. Godine lete, bolnica ima pokoji novoofabrani zid, ima i sumnjive uređaje iz Kine, ima dobro zamandaljene brave, ali ljude nema. Ustvari, sve manje ih ima, jer egzodus nije prestao i svako malo svijetla imena ljekarske profesije odlaze. Ne da se bolnica, jer, i pored nastavka egzodusa stručnih, ali i upornog držanja vlasti onih manje stručnih, sigurno je da je ona danas jedinstvena u svijetu. Danas bolnica, a zovu je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, ima potpuno nepoznatu praksu. Radni naslov bi mogao biti „Medicinski rulet“, jer samo u toj bolnici mogu vas ne primiti, odbiti da vas liječe, iako ispunjavate i pravne i medicinske kriterije. Sreća, ima različita lica, pa tako danas oni koji budu imali mogućnost da nikada ne „zaigraju igru“ sebe mogu smatrati sretnicima. Rulet u KCUS-u zna završiti kobno, a čini se da to nikoga tamo ne zanima.

Ustanova koja je jedinstvena u svijetu, nikada ne znate hoće li vas liječiti ili neće

Medicinski rulet

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=dje%C4%8Daka&amp;">Almedina Semanić iz Cazina</a>, sa sinom Benjaminom, u ponedjeljak je satima čekala ispred&nbsp;Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu&nbsp;kako bi ovaj teško bolesni dječak bio hospitaliziran. Iz KCUS-a su joj rekli da je odjel pun, a Benjamin je primljen na liječenje tek nakon što je priču objavio portal „Avaza“.Dječak Benjamin&nbsp;od rođenja boluje od cistične fibroze pluća, a sada mu se stanje dodatno pogoršalo. U Banjoj Luci mu je dijagnosticirana i tuberkuloza pluća. Kako nam je kazala ova hrabra majka, dijete cijeli dan nije bilo u mogućnosti da primi redovnu terapiju, a ona mu nije mogla priključiti inhalator na parkingu bolnice. Ukazala je još jednom na nepravdu, kolaps i pravu sliku stanja najveće zdravstvene institucije u BiH. Almedina Semanić će, s Aminom Smajlović, majkom djevojčice Nadin koju su ljekari KCUS-a odbili liječiti, postati simbol ustrajnosti i borbe za život vlastitog djeteta. I pored svih nedaća koje su ih snašle, majka Almedina ne skida osmijeh s lica, pružajući tako nesebičnu podršku svom djetetu.&nbsp;

Majka teško bolesnog Benjamina cijeli dan čekala da budu primljeni u KCUS

Almedina Semanić: Veliki borac

Prođe cijelo dugo, toplo ljeto, a u gradu <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo" style="">Sarajevu</a> se nije održao nijedan „pravi“ koncert. Oni agilniji, kojima nije bilo mrsko, ovo zadovoljstvo sebi su nadomjestili odlaskom u susjedstvo i komšiluk, gdje nema ko nije svirao i pjevao. Samo u bh. prijestonici, koja se tako dugo dičila čuvenom pop-rok školom i njenim izdancima - muk. Niko ni da se našali da svrati.A nekad je Sarajevo bio muzički centar regije, mjesto na kojem su počinjale i gdje su završavale najveće muzičke priče. Nekada su se zvijezde otimale za ljetne termine koncerata u glavnom gradu BiH... Nekada... Sada ništa, nula bodova. Svi nas zaobilaze u širokom luku.Jeste u BiH birokratski zahtjevnije napraviti koncert nego u okruženju, ali, i pored toga, bilo je svega.&nbsp; Sada baš ništa. A sve bh. i regionalne zvijezde pjevale su tokom ljeta, ali ne kod nas.&nbsp; Da se razumijemo, nije to zbog koronavirusa, jer mjere su bile ublažene, a u kafićima, restoranima, na ulicama i gdje sve ne - sve se prolamalo od ljudi. Razloga za ovu neviđenu letargiju ima nekoliko, no kada se podvuče crta, jasno je da je nekada živa i bogata bh. muzička scena danas odraz otužnog, jadnog i čemernog stanja u našoj državi. Muzika i kultura veoma su važni faktori za jednu državu. Kaže se da su duhovna nadogradnja, a nekad bi čovjek bio i malo gladan, a da je iznutra sretan i ispunjen. Kod nas se svelo na puko preživljavanje, na čekanje da nam bolja vremena padnu s neba, da nam se neko smiluje. Sarajevu nema ko da pjeva - mnogo je kompleksnija priča od muzičke, a krediti iz bolje prošlosti, pa tako i oni muzički, davno su potrošeni, a kamate dolaze do guše.

U bh. prijestonici, koja se tako dugo dičila čuvenom pop-rok školom i njenim izdancima, cijelo ljeto muk, niko ni da se našali da svrati

Sarajevu nema ko da pjeva

Bilo je mnogo velikih prvaka u profesionalnom boksu, ali ne mogu se baš svi pohvaliti da su „gasili“ kategorije. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=boks&amp;">Aleksandr Usik</a> (Oleksandr Usyk) je sada, nakon pobjede protiv Entonija Džošue (Anthony Joshua), postao prvak svijeta u teškoj kategoriji, ali njegovo naslijeđe u ovom sportu kreira se neko vrijeme.Usik je za mnoge iznenađenje, ali za one istinske poznavaoce boksa on nikada nije bio bez šansi. Godinama je Usik držao tron u kruzer kategoriji. Bio je superioran toliko da je ponestalo protivnika. Čak se u jednom trenutku kruzer nazivao vrlo nezanimljivom kategorijom, pa je padao i interes.I sam je vidio da mu tu nema velikih para, pa se digao u kategoriju više i tu pobjeđuje. Njegova pobjeda protiv Džošue samo je nastavak tamo gdje je stao. Aleksandr Usik ukrajinski je bokser koji je u profesionalnoj karijeri imao 19 mečeva i svih 19 puta je slavio. Nokautirao je 13 protivnika. Osvajač je zlatne medalje na Olimpijadi 2012. godine u Londonu. Rođen je 17. januara u ukrajinskom Simferopolju.

Nakon suverenog vladanja u kruzeru došao na svoje i u teškoj kategoriji

Usik: Krenula vladavina među teškašima

Aleksandr Usik: Nastavio gdje je stao

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hamilton&amp;">Vozač Mercedesa Luis Hamilton (Lewis)</a> trijumfirao je na nedjeljnoj utrci Formule 1 za Veliku nagradu Rusije u Sočiju i time stigao do novog rekorda.Britancu je, naime, to bila jubilarna, 100. pobjeda u karijeri i prvi je vozač koji je uspio doći do te brojke.Hamilton je u Sočiju slavio ispred svog najvećeg rivala Maksa Verstapena (Max Verstappen) i ostao vodeći u generalnom poretku s dva boda više. Luis Hamilton rođen je 7. januara 1986. godine u Stivenidžu (Engleska). Karijeru u Formuli 1 počeo je u timu McLarena 2007. godine te je u svojoj premijernoj sezoni završio na drugom mjestu. S McLarenom je postao prvak sljedeće godine, a 2013. prešao je u Mercedes, s kojim je šest puta završavao na vrhu. Osvojio je rekordnih sedam naslova svjetskog prvaka i taj rekord dijeli s legendarnim Mihaelom Šumaherom (Michael Schumacher). Također drži rekorde i prema broju pol pozicija (101) i osvojenih podija (176).

Postao prvi vozač sa 100 pobjeda u karijeri

Luis Hamilton: Trijumf za historiju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=oru%C5%BEje%20bih&amp;">Višak municije i naoružanja u Bosni i Hercegovini</a> predstavlja prijetnju po pripadnike Oružanih snaga BiH, ali i građane koji se nalaze u neposrednoj blizini vojnih objekata. U magacinima Oružanih snaga BiH „leži“ oko 40.000 komada neperspektivnog naoružanja raznih kalibara i još oko 4.800 tona municije. Uvjeti za skladištenje su ispod preporuka struke, a još se čeka na kvalitativno i kvantitativno prebrojavanje municije. Naoružanje u vlasništvu države može se rješavati na tri načina: prodajom, donacijom i uništenjem. Do sada je Ministarstvo odbrane BiH doniralo i uništavalo naoružanje. Prodaje nije bilo.Spomenute količine nalaze se unutar odbrambenog sistema Bosne i Hercegovine, a niko nema preciznih podataka o tome koliko se naoružanja i municije nalazi van tog sistema, odnosno u rukama pojedinaca ili organizacija.U Bosni i Hercegovini određene političke elite ciklično zveckaju oružjem, prizivaju duhove prošlosti i otvoreno prijete novim ratom i sukobima. Pravosudni sistem BiH, barem za sada, nema potencijal da procesuira ratnohuškače koji na toj retorici o(p)staju na vlasti.Ulazimo u još jednu izbornu godinu, a zapaljive izjave, prijetnje secesijom i/ili državnim udarima naša su svakodnevica. Upravo zbog takvih retorika u proteklih četvrt stoljeća niti jedna „žrtva oružja“, ma koliko bila finansijski potentna, nije urodila plodom.Ratne strahote su iza nas, ali nisu zaboravljene. Svako prizivanje krvoprolića, a ima i takvih među nama, mora biti sankcionirano. Sijanje straha neminovno vodi ka naoružavanju građana u BiH, koji su dobro naučili lekcije iz perioda 1992.-1995. godine.&nbsp;Država BiH zna koliko ima naoružanja i municije u vojnim magacinima, ali teško da će ikada znati koliko nelegalnog naoružanja ima u rukama pojedinaca koji s pravom strahuju za svoju sigurnost, ali i onih koji kao „psi rata“ jedva čekaju da ponovo zapuca.

Ulazimo u još jednu izbornu godinu, a zapaljive izjave, prijetnje secesijom i/ili državnim udarima naša su svakodnevica

U magacinima Oružanih snaga BiH „leži“ oko 40.000 komada neperspektivnog naoružanja

Zveckanje oružjem

Ured za <a href="https://avaz.ba/tag/17803/korupcija">borbu protiv korupcije</a> i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo intenzivno radi na procesu revizije diploma zaposlenih u javnom sektoru. Direktor Ureda Erduan Kafedžić rekao je da je izvršena provjera diploma za nešto više od 20 posto zaposlenih u javnom sektoru u KS te da je otkriveno čak 57 krivotvorenih diploma.
„Dnevni avaz“ ekskluzivno je objavio imena 11 zaposlenih u javnom sektoru koji su krivotvorili svoje diplome. Među njima su vozači GRAS-a, kuhari, portiri, scenski radnici, ekonomisti...
Zamislite državu u kojoj autobus javnog prijevoza u glavnom gradu vozi osoba koja je krivotvorila diplomu. Dakle, osoba koja odgovara za sigurnost i živote brojnih građana koji se ujutro jedva uguraju u taj nesretni autobus. Kakav smo mi postali narod da neko u vrhu tog preduzeća može uzeti mito i svjesno zaposliti osobu bez diplome da prevozi nečije roditelje, djecu...?
Međutim, nadamo se da je ovo samo početak piramide, jer na vrhu se nalaze imena mnogo većih falsifikatora. 
Govoreći o krivotvorenim diplomama u BiH, ne možemo i ne smijemo se fokusirati na čistačicu u KJKP “Rad”. Moramo krenuti od vrha ka dolje. Živimo u državi u kojoj validnost svoje diplome ne može da dokaže <a href="https://avaz.ba/tag/4065/osman-mehmedagic">ni šef Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine Osman Mehmedagić</a>. 
Pohvalno je što se Kanton Sarajevo uhvatio ukoštac s falsifikatorima, ali ovo bi trebao biti samo početak i podstrek i drugim institucijama da počnu raditi svoj posao kako ne bismo živjeli u državi gdje našu djecu prevoze vozači bez diploma i gdje najodgovornije sigurnosne pozicije zauzimaju električari.

Otkrivanje imena osoba koje su u KS zaposlene uz krivotvorene diplome trebao bi biti samo početak piramide, jer na vrhu se nalaze imena mnogo većih falsifikatora

Građani treba da izaberu gdje žele da žive

Gdje želimo da živimo

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne/684398/edin-dzeko-rusi-rekorde">Kapiten bh. reprezentacije Edin Džeko (35)</a> nastavio je golgetersku seriju u dresu Intera. U remiju protiv Atalante (2:2) naš napadač postigao je svoj peti ovosezonski gol i na taj način ispisao historiju milanskog kluba.
Džeko je, naime, postao drugi igrač Intera u 21. stoljeću koji je u debitantskoj sezoni u prvih šest kola Serije A postigao pet golova.
To je još uspjelo jedino argentinskom napadaču Dijegu Militu (Diego) u sezoni 2009./2010., kada je ostvario identičan učinak.
Dijamant je protiv Bolonje postigao dva gola, dok je po jednom pogađao protiv Đenove, Fiorentine i Atalante.
Na svom kontu ima i jednu asistenciju.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, a onda je uslijedila avantura. Od Češke i Teplica došao je do Volfsburga, iz kojeg je prešao u Mančester Siti, da bi ga put potom odveo u Italiju. Romu je napustio kao treći strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je prelazak u slavni Inter.

Drugi igrač Intera koji je u prvih šest kola debitantske sezone zabio najmanje pet golova

Edin Džeko: Ruši rekorde

Nije sporno što, plašeći se kazne zbog "izdaje" na izborima, opozicija u manjem bh. entitetu slijepo slijedi sve što <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dodik&amp;">Dodik</a> izgovori, već što nastoji biti i glasnija i radikalnija u upornim i sve otvorenijim nasrtajima na državu.
Na posljednju odluku Ustavnog suda BiH da su šume imovina države, a ne entiteta, horski su kritizirali predsjednici PDP-a i SDS-a Branislav Borenović i Mirko Šarović, tražeći održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS, samo dan nakon što je to učinio i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Poput eha zvučali su opozicionari iz RS dok su ponavljali još jednu u nizu presuda koje potvrđuju ono što je od Dejtona jasno - da BiH nastavlja svoj pravni kontinuitet i da u ovu državu niko ništa nije "unio" pa da bi iz nje, kada mu se to prohtije, mogao iznijeti.
Na stranu sada koliko su entiteti o šumama koje pripadaju svima vodili računa i što u njima vide samo trupce i kvadratne metre, ali zabrinjava svakodnevno nadglasavanje stranaka u RS o narednim potezima iz entiteta, u kojem su utihnuli glasovi razuma, a ne čuju se ni pitanja kuda sve vodi.
Šta bi mogla proizvesti najavljena odluka o „poništavanju svega što je van Ustava BiH“, namjeravaju li poslanici u RS preuzeti ulogu Ustavnog suda ili visokog predstavnika pa odlučivati šta to nije u skladu s Ustavom!? Hoće li napraviti i taj kritični korak nakon što na papiru „ponište“ državu BiH?
Građane za sada od velikih riječi i ratnih bubnjeva više brinu cijene i predstojeća zima, ali ne tako davno neko ih je uspio gurnuti u rovove. Izlaz iz političkog ćorsokaka, ekonomske, zdravstvene i socijalne katastrofe i dugogodišnje pljačke teže je ponuditi, pa se bahatim, a nekompetentnim vlastodršcima možda i čini lakšim da budućnost upropaste i narednim generacijama.
Prilika je ovo da i političko Sarajevo pogleda dalje od Kozije ćuprije te ponudi odgovor koji neće podrazumijevati „borbu“ iz kabineta niti prihvatanje (pred)ratne retorike i oslanjanja (samo) na međunarodnu zajednicu.

Građane za sada od velikih riječi i ratnih bubnjeva više brinu cijene i  zima

Korak preko crvene linije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mersudin%20ahmetovi%C4%87&amp;">Prekaljeni napadač Sarajeva Mersudin Ahmetović</a> pokazao je da mu ni godine ni povrede ništa ne mogu. Uspio se oporaviti od teške ozljede, a onda i oboriti rekord vječitog derbija i duela između Sarajeva i Željezničara.
Iskusni Ahmetović je strpljivo vrebao svoju šansu, a onda iz prve prave prilike poslao loptu u mrežu.
Postigao je prvi od dva gola Sarajeva protiv Željezničara te je tako postao igrač bordo tima s najviše golova u vječitim derbijima od nezavisnosti naše države.
Iza njega su ostali legendarni Alen Škoro (4), Almir Turković (3) i Amar Rahmanović (3). Ahmetović je visoko pozicioniran i na listi najboljih strijelaca u vječitim derbijima i kada se dodaju utakmice vječitih rivala u bivšoj državi Jugoslavije. U leđa mu gledaju još veliki Safet Sušić (4) i Ranko Petković (4), dok je ispred iskusnog Ahmetovića samo Asim Ferhatović Hase (6).

Najbolji strijelac Sarajeva u vječitim  derbijima od nezavisnosti BiH

Ahmetović: Iza sebe ostavio Škoru, Turkovića i Rahmanovića

Mersudin Ahmetović: Postao rekorder

Posljednjih mjeseci odveć jadna bh. politička kultura suočava se s novom pošasti, dimenzija strave i užasa kakve još nije iskusila - botovima. Dakako, botovsku scenu u zemlji potpuno je preuzela <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SDA&amp;">Stranka demokratske akcije (SDA)</a>.
Bez obzira na to bili javna ličnost ili obični građanin, bilo koja kritika na bilo kom medijskom kanalu na račun SDA, Bakira ili Sebije, siguran vam je put da na sebe sručite gnjev armije stranačkih internet-ratnika koji će vas počastiti artiljerijom najogavnijim uvreda, napada i montaža, začinjenih ekstremnim šovinizmom, nacionalnom mržnjom i vjerskim fanatizmom.
Mnoge stranke, posebno one autokratskih sklonosti, imaju svoje botove zadužene da reže. No, čini se da se kod SDA dešava jedinstven slučaj u svijetu - da botovi dobivaju svoju stranku. 
Današnji kadrovi SDA očigledno su toliko bezidejni, neobrazovani i nepotkovani da im je ulogu ideološkog oblikovanja potpuno preuzela botovska armija. Gadosti koje danas čitamo u ispadima ludila raznih mulahusića i linda sutra u svojim govorima ponavljaju Izetbegović i DIA.
No, čini se da su botovi bolest koja bi mogla progutati i samu SDA. Naime, iako je prosječnom čovjeku svakako neugodno trpjeti divljačke napade, prijetnje i uvrede, botovi možda ipak imaju potencijalno korisnu ulogu.
Naime, panika i ludilo koje posljednjih mjeseci demonstrira SDA uveliko podsjećaju na svojevremeno ludilo Adolfa Hitlera. I dok je Hitler možda i relativno lako uspio savladati Francusku i manje evropske države, napad na Sovjetski savez, uključivanje SAD u rat i okretanje većeg dijela svijeta protiv sebe, demokratskog i nedemokratskog, komunističkog i kapitalističkog, značio je i kraj za nacističku Njemačku.
Ne znamo koji idiot je među zelenima pomislio da je pametno na svaku kritiku odgovarati puckanjem botovskih kerova da reže, psuju i prijete, no to već uveliko dovodi do sjajnih rezultata - ljudi koji do prije nekoliko mjeseci nisu mogli zamisliti ni da sjede u istoj prostoriji sada shvataju da sujete i animozitete valja ostaviti po strani i ujediniti snage protiv vodećeg zla koje osjete i na svojoj koži. Botovi će im, izgleda, doći glave. Zelenima.

Botovi će im, izgleda, doći glave.  Zelenima

Bot pojeo SDA

Nesvakidašnju priču, koja izaziva poštovanje i divljenje, zabilježili smo ovih dana u srebreničkom planinskom selu Skejići, u kojem je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zijada%20Efendi%C4%87&amp;">Zijada Efendić</a> otvorila farmu bikova. U državi s poremećenim sistemom vrijednosti, u kojoj se poslovi dijele i dobivaju stranačkim i rodbinskim linijama, a ne na osnovu znanja i sposobnosti, ova hrabra Srebreničanka odložila je diplomu Ekonomskog fakulteta, pa u očevo selo uložila značajna sredstva i uposlila i sebe i još tri radnika.
Osim uzgoja bikova, planira pronaći kupce pa na drugom spratu svog objekta pokrenuti farmu koka nosilja. Posao kojim se već tri godine bavi težak je, ali častan, iako nije naišao na izdašniju podršku lokalnih i viših nivoa vlasti. Puno je razloga zbog kojih Zijada Efendić zaslužuje podršku.
O resursima koje imamo mnogi govore, ali motiku u svojim rukama niko ne želi.
U svoju djedovinu mnogi se kunu, ali se na nju ne vraćaju, a o Podrinju i Srebrenici puno se priča, ali je ljudi tamo sve manje. Iz udobnosti Sarajeva ova žena, ali i svi hrabri ljudi koji se bore s teretom svog posla, suša i nepogoda, zaslužuju barem siguran otkup onoga što proizvedu, jer Zijadina priča, barem na trenutak, vraća nadu da nam ipak neće sve ostati pusto.

U svoju djedovinu mnogi se kunu,  ali se na nju ne vraćaju

Zijada Efendić: Nema podršku lokalne vlasti

Zijada Efendić: Težak, ali častan put

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=gorivo%20bih&amp;">Na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine</a> cijene goriva su ponovo više za pet feninga po litru, a, prema najavama naftaša, vozači u narednih desetak dana mogu da očekuju dodatno poskupljenje od oko pet feninga.
Samo u septembru Federalnom ministarstvu trgovine stiglo je 610 zahtjeva za povećanje cijena goriva.
Niko više sa sigurnošću ne može reći koje je ovo povećanje cijena po redu, ali sa sigurnošću se može reći da građani BiH ovo više ne mogu podnijeti. Općepoznato je da nakon poskupljenja goriva slijedi i lančano poskupljenje osnovnih životnih namirnica, jer se u njihovu cijenu uračunava i prijevoz.
Građani ne mogu više upratiti koliko je poskupjela hrana od početka pandemije. Postalo je normalno da svake sedmice kad odete u nabavku, provjeravate cijene proizvoda koje redovno kupujete, jer se cijene mijenjaju na dnevnoj bazi, i to naviše.
Nameće se jedno pitanje. Ima li iko u ovoj državi da zaštiti građane? Koliko još poskupljenja trebaju izdržati građani da bi se neko u vlasti sjetio da postoje mehanizmi kojima se može spriječiti divljanje cijena? Dosta je više! Građani moraju poručiti vlastima da je krajnje vrijeme da počnu raditi svoj posao, umjesto što sjede i smišljaju bezvezna obrazloženja zbog čega moraju za 37 posto manje kupovati jestivog ulja.
Sindikalna potrošačka korpa za avgust 2021. godine iznosila je 2.524,81 KM i za 454,02 KM je skuplja od one za prethodni mjesec. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za juni 2021. iznosila je 999 KM, a pokrivenost potrošačke korpe prosječnom plaćom je tek 39,57 posto.
Dakle, ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne da se pokriju osnovni životni troškovi. S novim poskupljenjem ovaj omjer će se dodatno pogoršati, a niko ne može odgovoriti na pitanje kako će ovo preživjeti građani BiH.

Nakon poskupljenja goriva slijedi i lančano poskupljenje osnovnih životnih namirnica, jer se u njihovu cijenu uračunava i prijevoz

Samo u septembru Federalnom ministarstvu trgovine stiglo je 610 zahtjeva za povećanje cijena goriva

Dosta je više!

Nije nedjelja, a nije ni dan kada je otišao <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=asim%20ferhatovi%C4%87%20hase&amp;">Hase</a>. Nije ni rođendan za 100 godina, ali je danas na Koševu još jedan vječiti derbi. Oba rivala u utakmicu koja navijačima najviše znači ulaze sa željom da drugog bace na koljena.
Još prije nekoliko mjeseci činilo se da su sarajevski klubovi zajedno na koljenima. Duboka kriza i besparica dobro su pročistile svlačionice i na Koševu i na Grbavici, pa ove jeseni nema spektakularnih igara dva najpopularnija bh. tima, a o trofejima se ne govori baš mnogo.
Navijači Sarajeva svjetlost su vidjeli u povratku Vincenta Tana, a komšije s Grbavice su na spektakularan način proslavile 100 godina kluba. I sve je to lijepo... „Div“ protiv „Gospodina“ i pokoja plaća je legla na obje strane, ali sada sve treba opravdati na terenu. Tamo gdje je jedino mjerilo.
Nemalo puta ova utakmica je izazivala veliku pažnju, ali je ono što je ponudila bilo razočaravajuće u fudbalskom smislu. Kvalitet je mnogo puta bio upitan, a navijači će oprostiti pobjednicima ma šta se događalo.
Ima debitanata, oba trenera su prvi put na derbiju, ali nema sumnje da znaju šta navijačima znači ova utakmica. Evo prilike njima i igračima... Izađite, ako je suditi prema vremenskim prilikama, na ne baš idealni koševski travnjak i zadovoljite sportsku javnost.
Zaradite kredit i za možda neka kasnija lošija izdanja. Zaradite poštovanje navijača i svih onih koji vole bh. fudbal, jer danas se igra najveća utakmica u nas.
U protivnom, ni poštovanja ni kredita.

Izađite, ako je suditi prema vremenskim prilikama, na ne baš idealni koševski travnjak i zadovoljite sportsku javnost

Duboka kriza i besparica dobro su pročistile svlačionice i na Koševu i na Grbavici

Poštovanje i kredit

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%BEeljezni%C4%8Dar&amp;">Aldin Begović, član navijačke grupe Željezničara, popularnih „Manijaka“</a>, oduševio je objavom o iscrpljujućim i stresnim pripremama koje je iziskivao spektakularni vatromet povodom 100. rođendana Željezničara.
Devet stresnih i napornih mjeseci je uloženo u projekt. Aktivirala su se sva naselja u Sarajevu, svi gradovi u državi, a učestvovali su i „Manijaci“ širom Evrope i svijeta.
Morali su misliti na sve. Svaki vatromet je imao svoje mjesto, svaki član grupe je znao šta treba raditi mjesecima unaprijed. Nevjerovatno mnogo pripreme iziskivao je vatromet koji je „zapalio“ grad, a Begović je otkrio kroz šta su njegove kolege i on prošli u prethodnih devet mjeseci, koji su im prošli kao minute.
„Manijaci“ su obasjali glavni grad naše države i poslali zaista fantastičnu sliku u svijet. Brojni regionalni mediji prenijeli su spektakl navijača Željezničara, a ugledni engleski list „The Guardian“ je vatromet „Manijaka“ proglasio fotografijom dana.

„The Guardian“ vatromet iz Sarajeva proglasio fotografijom dana

Begović: Opisao težinu organizacije spektakularne proslave rođendana

Aldin Begović: "Zapalio" grad

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ronaldo&amp;">Kristijano Ronaldo (Cristiano)</a> vratio se u Mančester junajted nakon 12 godina, a odaje dojam kao da nikada nije ni napustio Old Traford.
Iako je u tom periodu igrao u dvije različite države, dvije različite lige i dva potpuno različita kluba, Ronaldo se u Junajted vratio, ponovo obukao svoju „sedmicu“ i nastavio oduševljavati navijače „Crvenih đavola“, kako je to radio i prije odlaska.
Uvijek je onaj Ronaldo koji u punom trku ide do korner zastavice da proslavi gol kao da mu je prvi, to je i onaj Ronaldo koji izmami osmijeh na lice nogometnog oca Aleksa Fergusona (Alex), koji ne propušta utakmice svog Junajteda.
U preokretu protiv Vest Hema (2:1) Ronaldo je pogodio za poravnanje, a olimpijski stadion u Londonu dodao na dugu listu stadiona na kojima je tresao protivničke mreže. Dom „Čekičara“ je ukupno 66. stadion na kojem je Ronaldo bio strijelac, po čemu je Portugalac rekorder.
Ronaldo je po povratku u Junajted odigrao tri utakmice i postigao četiri pogotka. Nastavio je gdje je stao, a „Crveni đavoli“ s njim ponovo sanjaju trofeje.
Junajted nije bio prvak punih osam godina, a navijači vjeruju da će ih njihova „sedmica“ vratiti na tron Engleske i Evrope.
Kristijano Ronaldo rođen je 5. februara na Madeiri. Profesionalnu karijeru započeo je u Sportingu, a onda je uslijedio dolazak u Junajted, gdje se proslavio. Nakon toga je igrao za Real Madrid i Juventus. Osvojio je pet puta “Zlatnu loptu” i oborio mnoge rekorde.

Postigao četiri gola na tri utakmice

Ronaldo: Ponovo oduševljava navijače Junajteda

Medicinski rulet

Almedina Semanić: Veliki borac

Sarajevu nema ko da pjeva

Aleksandr Usik: Nastavio gdje je stao

Luis Hamilton: Trijumf za historiju

Zveckanje oružjem

Gdje želimo da živimo

Edin Džeko: Ruši rekorde

Korak preko crvene linije

Mersudin Ahmetović: Postao rekorder

Bot pojeo SDA

Zijada Efendić: Težak, ali častan put

Dosta je više!

Poštovanje i kredit

Aldin Begović: "Zapalio" grad

Kristijano Ronaldo: Predator u šesnaestercu

Kolumne

Medicinski rulet

Almedina Semanić: Veliki borac

Sarajevu nema ko da pjeva

Aleksandr Usik: Nastavio gdje je stao

Luis Hamilton: Trijumf za historiju

Zveckanje oružjem

Gdje želimo da živimo

Edin Džeko: Ruši rekorde

Korak preko crvene linije

Mersudin Ahmetović: Postao rekorder

Bot pojeo SDA

Zijada Efendić: Težak, ali častan put

Dosta je više!

Poštovanje i kredit

Aldin Begović: "Zapalio" grad

Kristijano Ronaldo: Predator u šesnaestercu