<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=tro%C5%A1kovi%20%C5%BEivota&amp;">Uzalud novinari već mjesecima pišu da troškovi života</a> - ili bi pravilnije bilo reći preživljavanja - rastu, a ekonomisti i sindikalisti pozivaju na smanjenje nameta privredi i rast plaća, kad su bh. političari zauzeti važnijim pitanjima od onog kako će njihovi birači preživjeti naredni mjesec.
Cijene krompira i pšenice ne dotiču mnogo Bakira, Milorada i Dragana, a ni armiju dobro plaćenih funkcionera u 14 bh. vlada i skupština. Koga od njih briga što je cijena ulja kao da je maslinovo, što se paradajz kupuje na komad, a nije isključeno da uskoro, umjesto kilograma, zrno bude mjerna jedinica i pri kupovini grožđa.
Zauzeti su ovih dana domaći vlastodršci rovovskim „bitkama za državu i protiv nje“. 
Znaju dobro da je nisu ni stvarali niti su dovoljno hrabri i jaki da je sami do kraja na koljena obore, ali ratna retorika, blokade i gubljenje vremena jedino je u čemu su dobri i što i ovih dana iz sata u sat demonstriraju.
Nema robnih rezervi da ublažimo poskupljenja, inicijativa i izmjena zakona koji bi pomogli ekonomiji, siromašnima, onima s minimalnim ili bez ikakvih primanja, ali zato ima dana zastava, ratobornih saopćenja i patriotskog zanosa u kojem mi odavde i ovakvi, nikakvi, dijelimo lekcije i Njemačkoj i Americi. Tužno je vidjeti da u staroj/novoj priči - oni, kao, hoće da se otcijepe, a mi im, kao, ne damo, sudjeluju mnogi koji će sutra u granap po petero jaja ili jedan limun. 
I nikako da shvate da im život prođe u borbi u kojoj gubimo svi.
Dok turisti putuju u svemir, a normalan dio svijeta planira, zamislite, i zimski i ljetni godišnji odmor, mi propadamo. 
Dok nam i susjedi odmiču u izgradnji, razvoju i životnom standardu, mi ćemo ratovati oko ledine koja nam ostaje pusta i kupovati 37 posto manje nego prošle godine. 
Kad po ko zna koji put nasjedamo - zaslužili smo.&nbsp; &nbsp;

Cijene krompira i pšenice ne dotiču mnogo Bakira, Milorada i Dragana, a ni armiju dobro plaćenih funkcionera u 14 bh. vlada i skupština

Cijene krompira i pšenice ne dotiču mnogo Bakira, Milorada i Dragana

Ulje maslinovo

Kapiten nogometne reprezentacije i jedan od najboljih, ako ne i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=D%C5%BEeko&amp;">najbolji bh. igrač svih vremena Edin Džeko</a> ponovo je zablistao.
Iako nije bilo planirano da igra utakmicu protiv Bolonje (6:1), Džeko je zbog povrede svog saigrača Hoakina Koree (Joaquin Correa) ušao u igru te je s dva gola potopio izabranike Siniše Mihajlovića. Naročito je oduševio drugim pogotkom, kada je iz teške pozicije i skoro mrtvog ugla matirao Lukaša Skorupskog (Lukasz).
Italijani su zbog Džeke na sva zvona uzvikivali njihovo poznato „Mama Mia“, oduševio je i španske medije, ali je zadivio i onu najtežu publiku - našu, bosanskohercegovačku.
Edinovi dežurni kritičari javljali su se iz mišije rupe, nakon što se on nije uspio upisati u listu strijelaca protiv Kazahstana, Sampdorije i Real Madrida, a onda su, nakon meča s Bolonjom, krenuli da Dijamanta zasipaju hvalospjevima, kao da ga prethodno nisu žestoko kritizirali.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, a onda je uslijedila avantura. Od Češke i Teplica došao je do Volfsburga pa je onda igrao u Mančester sitiju, da bi ga put nanio u Italiju. Romu je napustio kao treći strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je prelazak u slavni Inter

Dijamant još jednom pokazao svoju klasu

Edin Džeko: Ponovo oduševio

„Ja, kada sam imenovan za direktora, on me sreo na cesti i rekao: ’Šta je, vi, paraobavještajci?’ Ja sam ga nabio nogom i ganjao ga dolje. On je onda išao u Ambasadu SAD, FUP, SIPA-u, podnio krivičnu prijavu protiv mene, pa se onda počeo „lizati“ sa mnom.“
Ovako se jalijaškim rječnikom, u teško razumljivim rečenicama, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Osman%20Mehmedagi%C4%87%20Osmica&amp;">Osman Mehmedagić Osmica</a>, direktor OSA-e, pred glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić hvalio krivičnim djelom udaranje i maltretiranje novinara. Osmica, pritom, nije krio gađenje prema svom potčinjenom Avdi, koji se u međuvremenu počeo „lizati“ s njim.
Zastrašujuće je to da u jednoj državi šef obavještajne službe na ulici udara novinare, time se javno hvali i prođe bez apsolutno ikakvih sankcija. I to ne samo da prođe bez ikakvih sankcija nego udruženja novinara, borci za ljudska prava i ostali mediji kao zaliveni šute na ovo šokantno i uznemirujuće nasilje prvog obavještajca BiH. Uredu, razumijemo da Avdo nije omiljen u ostatku struke. Stalna promjena političkih nalogodavaca i samoubilačko služenje njihovim interesima, laganje, saradnja s obavještajnim službama, manipuliranje činjenicama, prisluškivanje ljudi, guranje mikrofona u nos, lažne vijesti... zasigurno nisu nešto što većina kolega odobrava, vjerovatno se i stide u njegovo ime.
No, lično mišljenje o Avdi nije razlog da se ne brani princip da je nedopustivo da obavještajci po ulici maltretiraju i tuku novinare.
Uostalom, čini se da je Avdo, u međuvremenu, uspio razviti i štokholmski sindrom pa je od Osmicine žrtve postao njegova medijska kamikaza, uvijek spremna za šefa i njegove šefove iz porodične oligarhije glavom ići tamo gdje oni sami ne bi ni kopačkom. 
A izgleda da mu se od udarca ni zadnjica još nije oporavila pa tako iz nje u medijski prostor istresa razne gadosti, od besramnog vrijeđanja Muriza Memića, koji traži istinu o ubistvu svog sina, preko izmišljenih terorističkih planova do još izmišljenijih njemačko-ruskih zavjera protiv BiH i ostalih bedastoća.
U svakom slučaju, Avdi treba naša podrška. Štokholmski sindrom ili posljedice od udarca nisu razlog da ga tretiramo kao manje vrijedno novinarsko biće.

Čini se da mu se od udarca zadnjica još nije oporavila

Pravda za Avdu

Približava se kraj još jednog mandatnog perioda, a <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosna%20i%20Hercegovina&amp;">Bosna i Hercegovina</a> je na diplomatskom polju ostvarila mizerne rezultate. Izuzimajući posjete turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, svi iole ozbiljniji svjetski igrači ili njihovi zamjenici su u širokom luku zaobilazili našu državu.
Naših pet minuta, reći će iskusni politički analitičari, davno je isteklo. Zbog toga je trebalo dijagnosticirati slabosti bh. diplomatije. Ako pomnije pratite istupe naših visokorangiranih političara, nije teško zaključiti da je posrijedi dobro osmišljena kampanja rušenja kakvog-takvog ugleda države BiH u svijetu.
U najtežim vremenima bh. diplomatija je uspjela sačuvati svoj međunarodnopravni subjektivitet uprkos brutalnoj agresiji i neskrivenim intencijama susjeda da BiH ostane samo u sjećanjima i pjesmama.
Ništa lakše nisu ni trenutne okolnosti u novom svjetskom poretku. No, pitanje svih pitanja je da li imamo kadrove za jednu takvu sofisticiranu i mukotrpnu bitku.
Dok negatori genocida, njihove sluge i poslušnici imaju plan za ocrnjavanje BiH u očima međunarodnih partnera, da li tzv. probosanske snage imaju jasan i nedvosmislen odgovor ili se njihove reakcije mogu kvalificirati kao prolazni populistički istupi?
Država BiH nema zakon o vanjskim poslovima i to je, možda, ključ problema. Profesionalizacija diplomatskog kora, njegovo podmlađivanje i angažman mogli bi promijeniti sadašnju sliku BiH u svijetu. Također, bh. diplomatija u punom kapacitetu mora iskoristiti i resurse naše dijaspore jer u gotovo svakom kutku planete imamo plejade ostvarenih mladih ljudi koji ne skrivaju svoj patriotski osjećaj.

Naših pet minuta, reći će iskusni politički analitičari, davno je isteklo

Erdoan jedan od rijetkih zvaničnika koji su bili u posjeti BiH

Mizerna diplomatija

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ajaks&amp;">Napadač Ajaksa Sebastijan Ale (Sebastian Haller)</a> briljirao je u utakmici prvog kola Lige prvaka protiv Sportinga (5:1). Nemilosrdni Ale je prvaku Portugala usred Lisabona zabio četiri gola i tako ušao u historiju.
Reprezentativac Obale Slonovače je postao tek drugi igrač koji je u debiju u Ligi prvaka postigao četiri pogotka, a prije njega to je jedino pošlo za rukom legendarnom Marku van Bastenu (Marco). Nizozemac je to uspio na utakmici Milana i Geteborga 1992. godine, s tim da je Van Basten tada „debitirao“ jer je te sezone Liga prvaka zvanično formirana.
Uspjeh napadača Ajaksa je još veći jer je, za razliku od Van Bastena, uspio postići četiri gola na gostujućem terenu. Ale je od januara ove godine član „Kopljanika“, koji su za njegov dolazak morali napraviti rekordan transfer. Napadač Obale Slonovače je plaćen 22,5 miliona eura, a čini se da je u Amsterdamu „uskrsnuo“ nakon loše epizode u Vest Hemu.
Sebastijan Ale je rođen 22. juna 1994. godine u Francuskoj, za čije je mlađe selekcije nastupao sve do seniorskog fudbala, kada se odlučio da obuče dres Obale Slonovače.

Postao drugi igrač koji je u debiju u Ligi prvaka postigao četiri gola

Ale: Ponovio uspjeh legendarnog Nizozemca iz 1992. godine

Sebastijan Ale: Poput čuvenog Van Bastena

Kada se na ustajalom TV nebu, prije nekoliko godina, pojavila serija „<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Konak%20kod%20Hilmije&amp;">Konak kod Hilmije</a>“ bh. dvojca za hitove - scenariste Feđe Isovića i reditelja Elmira Jukića, publika je, gotovo nepodijeljeno, bila oduševljena. Sjajni dijalozi, odlična gluma, pametan humor i autori koji u bosanskoj verziji serije „Alo, alo“ nisu štedjeli ni jedne ni druge ni treće, a, bogami, ni četvrte.
Prva sezona se gutala i publika u regionu se već bila naoštrila na drugu... No, Hilmija je plesao samo jedno ljeto.

Od druge sezone do dana današnjeg ni traga ni glasa. Isović veoma otvoreno kaže da TV kuće ne pokazuju interes za nove epizode, iako ih publika traži.

Da u našoj bh. stvarnosti, koja ima sve odlike strave i horora, nismo navikli na mnogo gore stvari - ovo bi bilo skandalozno.
A jeste ipak skandalozno, sramotno i ponižavajuće to što je mnogima draže tuđe smeće nego domaće zlato. Sramotno je da se bh. TV kuće utrkuju da iz komšiluka, istočnog i zapadnog, kupe serije „Ž“ kvaliteta, a domaći kvalitet ih ne zanima.
Da li je posrijedi toliko neznanje kreatora TV programa, nije ni važno. Jer Hilmija je samo ilustracija podaničkog ponašanja, ljudi koji povijene kičme i zatvorenih očiju gaze sve što je iz naše zemlje, a tuđe im je divno i spektakularno.
Neke ranije generacije ponosile su se time što su iz Sarajeva, grada u kojem je rođena čuvena pop-rok škola, što su iz zemlje čuvene po sjajnom humoru... A ove današnje... Ovdje je, iz pristojnosti, najbolje ostaviti prazan papir.

Sramotno je što se bh. TV kuće utrkuju da iz komšiluka, istočnog i zapadnog, kupe serije „Ž“ kvaliteta, a domaći kvalitet ih ne zanima

Hilmija je plesao samo jedno ljeto

Nakon što je Tužilaštvo KS potvrdilo da je formiralo predmet te da će se provjeriti obrazovanje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sebija&amp;">Sebije Izetbegović direktorica KCUS-a</a> se napokon oglasila.
Veli Sebija - ili Seka, kako joj tepaju bližnji i potčinjeni - da je njena akademska karijera neupitna te da će tužiti sve one koji su je dovodili u pitanje. Također poziva na prekid „odvratne i agresivne“ hajke na nju te usput poručuje da ona neće zapošljavati preko veze i bez konkursa niti lagati pacijente o dijagnozama.
Ovo što ste upravo pročitali nije šala. Osoba koja je na mjesto direktorice najvažnijeg kliničkog centra u zemlji uhljebljena glasovima i „nesebičnim“ zalaganjem stranke koju vodi njen muž poručuje da se kod nje neće zapošljavati preko veze!
Osoba iz stranke čiji botovi godinama vrše zvjerski linč i napade prema svakom ko izjavi ili otkrije bilo šta negativno o njoj ili njenom suprugu, te zbog toga čak stižu i do krivičnih sudova, žali se na hajku, i to „odvratnu i agresivnu“!
Direktorica ustanove u kojoj se na intenzivnu njegu instaliraju kriminalno nabavljeni trulja respiratori, iako i njihovo uputstvo za upotrebu govori da su u pitanju prijenosni uređaji, a porodice preminulih tuže ovu instituciju i njenu direktoricu zbog nesavjesnog liječenja, drži pridike o laganju pacijenata i savjesnom liječenju!
Uistinu, kada bi se bezobrazluk mogao pretvoriti u energiju, BiH ne bi bili potrebni ni Blok 7 ni hidrocentrale. Bezobrazluk Izetbegovića mogao bi pokretati čitavu zemlju. 
Nažalost, jedina energija koju nam njihov bezobrazluk donosi je ona razarajuća - ona koja bolnice pustoši od nepodobnih ljekara i stručnjaka, koja devastira državne institucije, pustoši javne kompanije, tjera mlade iz zemlje te neprekidno emitira beznađe, tenzije, mržnju i letargiju.
I već je krajnje vrijeme da se tom bezobrazluku stane ukraj.

Kada bi se bezobrazluk Izetbegovića  mogao pretvoriti u energiju, BiH ne bi bili potrebni ni Blok 7 ni hidrocentrale

Sebija protiv Seke

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=levandovski&amp;">Nevjerovatni poljski napadač Robert Levandovski (Lewandowski)</a> nastavlja pomjerati granice.
Ne samo da zauzima treće mjesto najboljih strijelaca u historiji Lige prvaka, odmah poslije dvojice „vanzemaljaca“ Kristijana Ronalda (Cristiano) i Lionela Mesija (Messi), već je nastavio sa svojim nevjerovatnim nizom - na 18 uzastopnih utakmica za Bajern postiže barem po gol.
Čudesni Poljak u 33. godini igra nevjerovatan fudbal i čini se da ga je nemoguće zaustaviti. Levandovskom je za 75 golova u najjačem evropskom klupskom takmičenju trebalo 97 utakmica, samo je Mesiju trebalo manje (92).
Ipak, sve je moglo biti drugačije. Svojevremeno je kao igrač Leha 2010. godine trebao prijeći u Blekburn, ali je erupcija vulkana na Islandu stopirala zračni promet u Evropi. To je iskoristio Jirgen Klop (Jurgen Klopp), koji je Levandovskog odveo u Borusiju Dortmund, odakle je i stigao u Bajern, s kojim je dotakao zvijezde

Poljak je zaredao čak 18 utakmica na  kojima postiže gol za Bajern

Levandovski: Treći strijelac u historiji Lige prvaka

Robert Levandovski: Nezaustavljivi golgeter

Našu državu ćete pronaći na mapi svjetskog biciklizma, a za to je zaslužna fenomenalna <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Lejla%20Tanovi%C4%87&amp;">Lejla Tanović</a>, koja svako malo ostvari sjajan rezultat i tako pronađe način da oduševi našu javnost.
Briljantna biciklistkinja jučer je osvojila drugo mjesto u maraton disciplini Svjetskog kupa u Francuskoj te tako donijela prvu medalju Bosni i Hercegovini u historiji takmičenja ovog ranga. Također, osvojila je 200 UCI bodova te tako ostvarila najbolji rezultat karijere.
Tanović je jučer završila poslije prve, a ispred druge maratonke svijeta i tako pokazala da joj je mjesto u samom vrhu svjetskog biciklizma. Naša biciklistkinja je iza sebe ostavila takmičarke koje su rangirane od druge do pete pozicije na svjetskoj rang-listi, te tako po ko zna koji put pomrsila račune favoriziranim biciklistkinjama.
Borba za drugo mjesto trajala je više od sat, bila je iscrpljujuća, ali su kod Lejle proradili inat i želja da našoj državi donese novo odličje. 
Tanović je trenutno sedma biciklistkinja svijeta, a već za dvije sedmice na Svjetskom prvenstvu u Italiji ima priliku popraviti svoj plasman i ponovo obradovati naciju.
Lejla Tanović rođena je 19. juna 1994. godine u Udinama.

Donijela BiH prvu medalju u maraton  disciplini Svjetskog kupa

Tanović: Ostvarila najbolji rezultat karijere

Lejla Tanović: Ponos države

Ono što je gore od <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vr%C5%A1nja%C4%8Dkog%20nasilja&amp;">vršnjačkog nasilja</a> u kojem žrtva pati, biva ponižavana i povređivana je kada se stariji, ali često ne i pametniji, upuste u dijeljenje pravde i kažnjavanje.
To nam je pokazao snimak od 9. jula ove godine, nad kojim se svekolika javnost u BiH zgražavala puna 24 sata, koliko nam inače i traje kolektivno sjećanje.
Naime, dvojica odraslih muškaraca u jednom sarajevskom parku teško su pretukla dječaka nakon sukoba s vršnjakom.
Mnogo bi bilo da se pojavio samo jedan muškarac, ali, eto, u ovom slučaju je nasilnik poveo i ispomoć u vidu krupnijeg saučesnika te su njih dvojica šakama i nogama „istjerala pravdu“ nad mnogo slabijim djetetom.
Da se drama pojača, to su učinili i pred ostalom djecom koja su se do tog momenta bezbrižno igrala u parku, priredivši i njima po gratis traumu.
Ova dvojica stereotipa balkanoida uspjela su prirediti stres i svojim porodicama jer, na njihovu nesreću, snimak je objavljen te su imali posla s policijom, gdje se i nisu baš junački ponijeli.
Šta nam je pokazao ovaj slučaj!?
Nasilje nam je i dalje glavni odgovor na sve probleme, a pogotovo ako je s druge strane neko puno slabiji od nas.
I dok je porodica u šoku, njegova majka traži pravdu, država i sistem ponovo su zakazali.
Nije ovo prvi put. Nasilje je postalo svakodnevica u bh. društvu. Ne prođe dan da ne svjedočimo tučnjavama maloljetnika, vršnjačkom nasilju. Ovaj slučaj puno je gori.
Vrijeme je da država počne drastično kažnjavati aktere. Sve dok budemo gurali probleme pod tepih, teško ćemo kao društvo izaći načistac.

Nasilje nam je i dalje glavni odgovor na sve probleme, a pogotovo ako je s druge strane neko puno slabiji od nas

Gratis trauma

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=danil%20medvedev&amp;">Rus Danil Medvedev</a> će zauvijek pamtiti meč u Njujorku u kojem je nadigrao (3:0) favoriziranog Srbijanca Novaka Đokovića u finalu US Opena. Bio je vrlo ponosan dok je u rukama držao svoj prvi Grend slem trofej, ali je prvo na terenu, a potom i u šampionskom obraćanju pokazao veliko poštovanje prema Đokoviću.
Nakon posljednjeg odigranog Grend slem turnira u sezoni poznata su trojica od osmorice učesnika završnog Mastersa, koji se ove godine neće igrati u Londonu, nego u Torinu.
Magična granica za plasman na završni Masters je 4.990 bodova osvojenih u 2021. godini i do sada su je prešla trojica igrača. Prvi je u toj trci Đoković, koji je samo u ovoj godini sakupio 8.370 bodova. Prije US Opena mjesto u Torinu je osigurao Stefanos Cicipas (5.470 bodova u sezoni). Između njih, na drugo mjesto, uskočio je Medvedev, osvajanjem 2.000 bodova trijumfom na US Openu i sada u zbiru ima 6.380 bodova u 2021. godini.
Danil Medvedev rođen je 11. februara 1996. godine u Moskvi. Otac Sergej upisao ga je u tenisku školu kad je imao šest godina, a 2020. je stekao diplomu trenera tenisa na Moskovskom univerzitetu. Od 2018. godine je u braku Darijom Medvedev, s kojom je prethodno bio u vezi četiri godine.&nbsp;

Trijumfom na US Openu osigurao nastup na završnom Mastersu

Medvedev: U finalu nadigrao favoriziranog Đokovića

Danil Medvedev: Osvojio prvi Gren slem

Dok se prvi čovjek najdugovječnije <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=nOVALI%C4%86&amp;">Vlade FBiH u historiji BiH</a> putem društvenih mreža hvali rastom stope zaposlenosti, mudro izbjegava da odgovori na krucijalno pitanje - zašto ljudi danas žive gore nego kad je on preuzeo funkciju. Jednostavno pitanje na koje bi trebao odgovoriti svaki političar. 
Dok se premijer Novalić kiti rastom zaposlenosti u vrijeme svog mandata, a koji je davno istekao, zaboravlja objasniti građanima Federacije zašto moraju kupovati 37 posto manje ulja, kao što je sam istakao tokom jednog od svojih javnih nastupa. 
Zaboravlja Novalić odgovoriti i na pitanje zašto su za vrijeme njegovog mandata sve cijene otišle u nebo, a zašto to nije slučaj i s prosječnim plaćama koje iznose manje od 1.000 KM.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za avgust 2021. godine iznosi 2.524,81 KM i za 454,02 KM je skuplja od potrošačke korpe za juli. Novalić, naravno, na društvenim mrežama nije objasnio građanima zašto im nisu dovoljne ni dvije prosječne plaće da bi podmirili samo osnovne potrebe svojih porodica. 
Trebao bi Novalić odgovoriti i zašto je Federaciju BiH pretvorio u entitet u koji praktično niko ne želi investirati. 
Naime, priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini iznosio je tek 678,2 miliona KM, dok je Srbija imala 2,9 milijardi eura investicija, u Crnu Goru se slilo 663 miliona eura, a u Hrvatskoj su investicije iznosile milijardu i 304 miliona dolara.

Umjesto hvalisanja, trebao bi odgovoriti da li građani u Federaciji BiH danas žive bolje u odnosu na početak njegovog mandata

Novalićeva matematika

<a href="https://avaz.ba/tag/123985/edin-vranj">Hapšenje Edina Vranja, dugogodišnjeg policijskog operativca u MUP-u FBiH, jedno je u nizu hapšenja na granici BiH i Srbije koje je ponovo zabrinulo bivše pripadnike ARBiH i njenih policijskih snaga</a>.

I ne samo njih, jer sudeći po dužini spiskova kojima operiraju srbijanski istražni i policijski organi, razloga za strepnju ima i svaka domaćica koja je na uniformu Armije RBiH prišila amblem s ljiljanima ili u vojnički kazan ubacila oguljeni krompir. 
Hapšenja branilaca BiH, od Ilije Jurišića do Huseina Mujanovića i Edina Vranja, traju u kontinuitetu. Beograd ne žali truda ni sredstava u ofanzivi čiji je cilj povećati broj ratnih zločinaca u redovima ARBiH te naknadno, u sudnicama, pokušati promijeniti nedavnu historiju. 
Srbija se smatra pozvanom da na osnovu univerzalne nadležnosti procesuira ratne zločine bez obzira na to jesu li počinjeni na njenoj teritoriji, pri tome zanemarivši sporazume koji preciziraju da se predmet procesuira tamo gdje je počinjen ili u državi čiji je državljanin osumnjičeni za ratne zločine. 
U isto vrijeme pod njenim je okriljem, kako procjenjuju u Fondu za humanitarno pravo, oko 100 osumnjičenih ili već presuđenih ratnih zločinaca iz BiH, ali i Hrvatske i Kosova. Među njima i Novak Đukić, osuđen za granatiranje tuzlanske Kapije, Milomir Savčić, optužen za genocid u Srebrenici, Marko Kovač, optužen za rušenje Aladže, Dušan Kornjača, osumnjičen za zločine u Čajniču… 
Reakcije pravosudnih i državnih organa iz Sarajeva nisu dovoljne ili izostaju, pa branitelji BiH danas žive u strahu i s ograničenom slobodom kretanja. U slučaju Goražda već godinama su izloženi stalnim saslušavanjima domaćih policijskih agencija. Pasivnost, nemoć, neznanje, nezainteresiranost današnjih vlasti države koju su branili, osim po njihovo zdravlje, ostavlja i dalekosežnije posljedice.&nbsp;Zbog progona branilaca buduće generacije u historijskim arhivima će čitati da opkoljeno Goražde nije grad heroj, kakvim ga je nazvao bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton).

Srbija se smatra pozvanom da na osnovu univerzalne nadležnosti procesuira ratne zločine bez obzira na to jesu li počinjeni na njenoj teritoriji

Vranj: Uhapšen na graničnom prelazu Uvac

Ofanziva na historiju

<a href="https://avaz.ba/tag/101499/miralem-sabic">Miralem Mika Šabić iz Konjica je tokom prvog vala pandemije koronavirusa besplatno prevozio boce zraka iz Sarajeva do Konjica</a>. Ovim nesebičnim činom spasio je na stotine života svojih sugrađana. Sada, kada je obolio od teške bolesti, potrebna mu je pomoć. Za njegov boravak, terapiju te cjelokupno liječenje u Turskoj potrebno mu je više od 45.000 KM.&nbsp;Beskrajno zahvalni svom Miki, Konjičani koji su, zahvaljujući njegovoj dobroti i plemenitosti, preživjeli najteže dane sada su pokrenuli apel i otvorili žiroračun putem kojeg se može uplatiti novac.Naime, Mika Šabić ima probleme u komuniciranju i orijentiranju. Već je bio na kratkom liječenju u Mostaru, nakon kojeg se osjeća bolje. Ipak, vjeruje da će nakon tretmana u Turskoj, uz Božiju pomoć, u potpunosti ozdraviti. 
Kako je navikao da uvijek pomaže drugima, Miralem Mika Šabić iznenađen je pomoći i riječima podrške koje je do sada dobio.&nbsp;Od svega, najteže mu pada to što ne može da radi i što ne može sam sebi da stvori. Navikao je da je on taj koji se uvijek nađe za druge kada im je to najpotrebnije.

Obolio je od teške bolesti, za liječenje mu je potrebno 45.000 KM

Miralem Šabić: Heroju treba pomoć

Teška tragedija potresla je BiH nakon što je u fiskulturnoj sali <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=dje%C4%8Dak&amp;">Osnovne škole “Turbe” kod Travnika</a> poginuo 12-godišnji dječak kada je na njega pao gol.
Nesretni dječak izdahnuo je na času pred očima drugara...
Porodica stradalog dječaka zahtijeva automatsku smjenu direktorice škole i svih onih koji su bili odgovorni da njihovo dijete bude sigurno na času tjelesnog.
Samo ljubav, suze i bol majke koja je izgubila sina nagnali su ih da u najtežim životnim trenucima traže odgovornost kako bi sačuvali drugu djecu, a njihove porodice poštedjele najvećeg ovozemaljskog bola.
I danas ima mnogo majki koje plaču, koje su izgubile svoju djecu na mjestima koja su simbol smijeha i igre.
Slične tragedije su se dešavale i ranije, pa je u julu 2012. godine na identičan način na stadionu NK „Podgrmeč“ stradao 12-godišnji Emin Beširević, i to pred očima oca Amira.
U sarajevskom naselju Dobrinja u oktobru 2015., nakon pada konstrukcije gola prekoputa Osnovne škole „Skender Kulenović“, nastradao je 12-godišnji Salih Pačariz.
Za ove dječake, nažalost, kasno je, ali ne želimo da ovakve tragedije, koje su mogle biti spriječene, oduzimaju živote naših sinova, naših kćerki, u školama, parkovima, na igralištima...
Odgovornost za neke, koje su se poštivanjem propisa i odgovornosti mogle izbjeći, mora postojati.
Život ovih mališana se time ne može vratiti, ali se mogu spasiti životi ostale djece dok budu igrala fudbal na omiljenom času u školi ili koja će se zabavljati na njima namijenjenim igralištima.

Ne želimo da tragedije, koje su  mogle biti spriječene, oduzimaju  živote naših sinova i kćerki

Majčine suze: Nesretni dječak izdahnuo je na času pred očima drugara

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Aida%20%C4%90onli%C4%87-Hilgart&amp;">Aida Đonlić-Hilgart</a> emigrirala je iz BiH u Ameriku uljeto 1996., nakon ratnog grotla. Rođena Brčanka nikada neće zaboraviti taj sudbonosni let, od kojeg još čuva kartu koja je značila početak njenog novog života od nule. Naime, njeni roditelji bili su jedni od rijetkih sretnika koji su osvojili američku lutriju za zelenu kartu, pa su se preselili na Floridu. 
Aida danas nema mnogo sjećanja na taj period, većinu je izbrisala zbog traume koju je doživjela kao izbjeglica u stranoj zemlji.
Tek kada je postala majka, shvatila je žrtvu kroz koju su njeni roditelji prošli kako bi joj pružili bolji život i veće mogućnosti. Završila je fakultet s desetkama i počela raditi u finansijskoj industriji, sve dok nije i sama postala majka.
Desio se Afganistan te blogerica pakuje kofere i s djecom se upućuje u Bahrein, gdje, uz pomoć donacija svojih prijatelja i pratilaca, sakuplja čak 30 hiljada dolara, od kojih je osigurala sve najpotrebnije stvari za izbjeglice. 
Đonlić-Hilgart nije zaboravila patnju i iskušenja koja je prošla kada je i ona bila u istoj poziciji prilikom emigracije u Ameriku

Sakupila 30 hiljada dolara za  izbjeglice iz Afganistana

Đonlić-Hilgart: Ljepotica u službi altruizma

Ulje maslinovo

Edin Džeko: Ponovo oduševio

Pravda za Avdu

Mizerna diplomatija

Sebastijan Ale: Poput čuvenog Van Bastena

Hilmija je plesao samo jedno ljeto

Sebija protiv Seke

Robert Levandovski: Nezaustavljivi golgeter

Lejla Tanović: Ponos države

Gratis trauma

Danil Medvedev: Osvojio prvi Gren slem

Novalićeva matematika

Ofanziva na historiju

Miralem Šabić: Heroju treba pomoć

Majčine suze: Nesretni dječak izdahnuo je na času pred očima drugara

Aida Đonlić-Hilgart: Iskrena humanitarka

Kolumne

Ulje maslinovo

Edin Džeko: Ponovo oduševio

Pravda za Avdu

Mizerna diplomatija

Sebastijan Ale: Poput čuvenog Van Bastena

Hilmija je plesao samo jedno ljeto

Sebija protiv Seke

Robert Levandovski: Nezaustavljivi golgeter

Lejla Tanović: Ponos države

Gratis trauma

Danil Medvedev: Osvojio prvi Gren slem

Novalićeva matematika

Ofanziva na historiju

Miralem Šabić: Heroju treba pomoć

Majčine suze: Nesretni dječak izdahnuo je na času pred očima drugara

Aida Đonlić-Hilgart: Iskrena humanitarka